Faʻamatalaga: E faʻapitoa ae e sili atu le tusia nai lo le tele o tusitusiga suʻesuʻega. Faʻamatalaina le tala o le tagofia o mea ua fai ma vaisu tele, o le soona aʻoaʻoina, lea e suia ai o tatou manaʻoga masani ma manaʻoga.
Steven E. Hyman, MD Am J Psychiatry 162: 1414-1422, Aokuso 2005
lē faʻatino
Afai o le neurobiology e iu lava ina fesoasoani i le atinaʻeina o togafitiga manuia mo le tagofia o fualaau faasaina, e tatau i tagata suʻesuʻe ona iloa mea mole fualaau lea e faʻamalosia ai amioga e saili ai fualaau faʻamalosi, faʻaogaina ai le umi o le mausali o le toe foi atu, ma auala fomaʻi fesoʻotaʻi vailaʻau e maua ai le amio pulea. O faʻamaoniga i le molécula, telefoni feaveaʻi, faiga, amioga, ma le faʻaogaina o suʻesuʻega o le liliu mai e fautua mai le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai ma sui o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o mea e faʻaogaina ai le mafaufau ma le manatuaina e tusa ai ma tulaga masani e faʻaalia ai amioga ola e fesoʻotaʻi ma le tulituliloaina taui ma faʻaaliga e vaʻai ai i latou. O le tusitala o loʻo otootoina le molimau faʻasalalau i lenei vaega ma faʻamalamalamaina ai fesili autu o loʻo totoe
O mea ua fai ma vaisu ua faauigaina o le faaaogaina malosi o fualaau faasaina e ui i taunuuga le lelei. O sini a le tagata ua fai ma vaisu e vaapiapi i le mauaina mai, faʻaaogaina, ma le toe malosi mai fualaau faasaina, e ui i le toilalo i tulaga o le olaga, maʻi faafomai, lamatiaga o le faʻafalepuipui, ma isi faʻafitauli. O se uiga taua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o lona mausali mausali (1, 2). E ui o nisi tagata e mafai ona taofia le faʻaaoga malosi o le tapaa, ava malosi, poʻo vailaau faʻasaina na oi latou lava, aua o le toatele o tagata na faʻaalia le faʻafitauli e mafua mai i mea e lua ma le fatu (3-5), o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua faamaonia e avea o se mea e toe faanatinati, tumau, ma toe faafou (2). O le faafitauli tutotonu i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu e faapea, e tusa lava pe a mavae le umi o taimi e le fuaina ai fualaau faasaina, ae pe a maeʻa ona toe tolopoina ia faailoga, o le a le mafai ona toe foi mai, e masani lava ona afaina i fualaau faasaina, e tumau pea le maualuga (6, 7). Afai e le o le tulaga lenei, o togafitiga e mafai ona aofia ai le taofia o tagata ua fai ma vaisu i totonu o se siosiomaga puipuia sei vagana ua aveeseina faailoga i tua atu o latou, ma tuuina atu se lapataiga malosi e uiga i amioga i le lumanai, ma faia ai.
O mafaufauga o mafaufauga e masani ona manatu i ai o ni tulaga e aofia ai le leiloloa o le mafaufau, ae a pe a manatua e le mafaufau le tele naua pe sili atu ona malosi le faamaumauina o mafutaga faʻaleagaina? I le sefulu tausaga talu ai, faʻaauau le malamalama i le matafaioi o le dopamine i aʻoaʻoga faʻapitoa (8) ua faia se faʻamatalaga faʻamalosia mo se "aʻoaʻoga faʻaleagaina" o le tagofia o mea ua fai ma vaisu lea e ogatusa ma suʻesuʻega umi e uiga i amioga a tagata ua fai ma vaisu (6). O lenei galuega, faʻatasi ai ma suʻesuʻega faʻapitoa lata mai o le faatinoga o le dopamine (9, 10), ua fautuaina ai auala e mafai ai e fualaau faasaina ma fualaau faasaina ona maua ai lo latou mana faaosofia. I le taimi lava e tasi, o suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻasolomilo ua faʻaalia ai mea tutusa i le va o faatinoga o fualaau faʻasaʻi ma masani masani o aʻoaʻoga ma mafaufauga (11-14), faʻatasi ai ma le faʻamaumauga o lo matou silafia oi ai nei pe faʻafefea ona fesuiaʻi manatu (15) ma le faʻaauau pea (15, 16) e mamao lava mai le atoatoa mo soo se mamanu mea e manatuaina mammalian. O lea ou te finau ai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai ma sui o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o mea e faʻaogaina ai le mafaufau ma le manatuaina, i lalo o tulaga masani, e faʻaalia ai amioga ola e fesoʻotaʻi ma le sailia o taui ma faʻaaliga e vavalo ai i latou (11, 17-20).
Taʻitoʻatasi ma meaola ola ola manaʻomia mea ola saili ma maua manaʻoga manaʻoga (eg, meaai ma fale) ma avanoa mo paʻaga e ui lava i tau ma lamatiaga. O ia manulauti-talafeagai sini masani faʻatinoina o "taui," ie, latou tuliloaina ma le naunautaʻiga o latou taumafaina (poʻo le faʻaumaina) o le a maua ai manaʻoga taunuʻuga (ie, o le a "faia mea sili"). O amioga ma faʻamanuiaga e faʻamoemoeina e tausisi malosi i se iʻuga ma faʻateleina taimi (ie, latou te matua faʻamalosia) (21). O lagona o le lotoifale, e pei o le fiaai, fia inu, ma le faitaaga, e faateleina ai le taua o sini e faatatau i sini ma sini autu ia latou lava ma faateleina ai le fiafia o le taumafa (faataitaiga, o meaai e sili atu ona lelei pe a fiaai se tasi) (22). O faʻamatalaga mai fafo e fesoʻotaʻi ma taui (faʻamalosi), e pei o le vaai po o le manogi o meaʻai po o le manogi o se fafine mataʻutia, e mafai ona amataina pe faʻamalosia ai setete faʻamalosi, faʻalauteleina le avanoa e faigata tele ma masani ona faigata amio, e pei o le faʻamalosi poʻo le tulituliloa meaai, o le a aumaia i se faaiuga manuia, tusa lava pe feagai ma faʻalavelave. O faʻasologa o amioga e aafia ai le mauaina o taui e manaʻomia (faʻataʻitaʻiga, faʻasalaga e aofia ai le tulituliloaina poʻo le faʻatautaia) e sili atu ona lelei. O le iʻuga, e mafai ona faia lelei ma lelei le faʻatinoga o gaioiga faʻasolosolo, e pei lava o se tagata taʻavale e masani ona ia faia masani e oʻo i le tulaga o le a latou taʻavale ae mafai ona fetuunai e tali atu i le tele o aʻafiaga. O lea tulaga faʻapitoa, faʻatautaia faʻamatalaga o amioga e mafai foi ona faʻaaogaina e ala i faʻamatalaga vavalo o le taui (19, 23).
O fualaau oona e faʻaalia ai mamanu o amioga e faʻaalia ai i latou e mafua mai i taui masani, e ui lava o mamanu o amio e fesoʻotai ma vailaʻau faʻamaonia e iloga i lo latou malosi e sui ai toetoe lava o isi sini. E pei o taui masani, o fualaau e sailia i le tulimataiga o taunuuga lelei (e ese mai i mea leaga), ae o le tagata lava ia e sili atu lona loloto i vaisu, o le sailia o fualaau faasaina e mafai ai ona faaosofia matua e faatamala tamaiti, , ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le ava malosi-poʻo le tapaa e aʻafia ai le inu ma ulaula (24). Faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o fualaau oona e maua ai suiga i le homeostatic e maua mai ai le faʻalagolago, lea i le tulaga o le ava malosi ma le opioids e mafai ona oʻo atu ai i le faʻavaivaia o le faʻasolosolo i tua o le faʻamalolo. Aveesea, aemaise lava le vaega afaina, e mafai ona manatu e avea ma tulaga faaosofia (25) ma e mafai ona faʻanoanoa i le fiaai pe fiainu. E ui o le aloese poo le faamutaina o le tolopoina o faailoga e faateleina ai le malosi e maua ai fualaau faasaina (26), faʻalagolago ma le tosoina o mea e le faʻamatalaina mea ua fai ma vaisu (7, 19). I faʻataʻitaʻiga manu, toe faʻaleleia o le faʻamalosia o fualaau oona pe a maeʻa le faʻamalolo o le vailaʻau e sili atu ona faaosofia e ala i le toe faʻaaogaina i le vailaau faʻasaina nai lo le tolopoina (27). Masalo e sili atu le taua, o le faʻalagolago ma le tuumuli ese e le mafai ona faʻamatalaina le faʻaauau pea o le toe faʻafoʻi e ono lamatia i se taimi umi pe a maeʻa ona faʻamamā (6, 7, 19).
Faʻafouina pe a uma le faʻamaʻaloga e tele lava ina faʻaaogaina e ala i faʻaaliga, e pei o tagata, nofoaga, mea faʻaleagaina, poʻo lagona o le tino e fesootaʻi ma le faʻamalositino muamua (6, 7) ma faapena foi i le atuatuvale (28). O aʻafiaga faʻavaivaia ma le atuatuvale e pei o cortisol ei ai aʻafiaga faʻapitoa i luga o auala tauia, ae e manaia le maitauina o le mafatiaga e faʻasoa i vailaau o mea ua fai ma vaisu le malosi e amata ai le tuʻuina atu o le dopamine (28) ma faʻateleina le malosi o le faʻamalosi o synapses i le dopamine neurons i le vaega faʻalauteleina o le lautele (29). Lisi e faʻaaogaina ai fualaau oona e manaʻo ai (11, 30), saili fualaau faasaina (19, 31), ma le faaaogaina o fualaau faasaina. O faʻataʻitaʻiga / faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaaogaina e ala i faʻamatalaga faʻatau fualaau e tatau ona fetuutuunai ia manuia i le lalolagi moni, ae i le taimi lava e tasi, e tatau ona i ai se uiga sili ona maualuga ma le faʻaleleia pe afai e tatau ona lelei (19, 23, 31). O le mea moni, o le faʻaosoina o le faʻaaogaina o le faʻamalositinoina o fualaau faʻasaina ua faʻamoemoeina e faia se sao taua i le toe faʻafoʻi (18, 19, 23).
O le gaioiga o fualaau faʻasaina o le faʻamaonia lea o fualaau oona; o aʻafiaga faʻapitoa e mafai ona auai pe malosi pe a fai e le maua ni vailaau faʻasaina pe afai o loʻo faia e le tagata o loʻo fai ma masani taumafaiga e faʻagata le faʻaaogaina. (19, 23, 31). O se faʻamatalaga matala pe faʻaaogaina le fualaau oona, e ese mai i mea e faʻamalosi ai, tele lava auala e faʻaaogaina ai, e taʻalo ai se mafuaʻaga tutotonu i le sailia o fualaau faasaina ma le tagofiaina o fualaau faasaina. (32). O le mea moni, e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona suʻeina ma faʻaaogaina fualaau faasaina e tusa lava pe filifili e le toe faia.
I tulaga falesuesue, pulega o fualaau faasaina (33, 34) ma faʻamatalaga faʻatau fua (35-37) ua faʻaalia e gaosia ai fualaau faasaina ma tali faʻapitoa e pei o le faʻafouina o le faʻalavelave popole popole. E ui lava e leʻi oʻo mai se maliega autasi, e masani lava ona lipotia mai gaioioiga o gaioioiga i le tali atu i fualaau faasaina i le amygdala, o le cingula muamua, o le pito i luma o le fale ma le muagalemu o le cortex, ma le nucleus accumbens.
O le Dopamine Hypothesis
O se tino tele o le galuega, e aofia ai pharmacological, lesion, transgenic, ma suesuega microdialysis, ua faavaeina e faapea o le meatotino tauia o fualaau faasaina ma vaisu e faalagolago i lo latou tomai e faateleina dopamine i synapses faia e midbrain neurons ventral eria tegmental i le accumbens vaega faaogatotonu len¯ao (38-40), lea o loʻo i totonu o le telefoni, aemaise lava i totonu o le nucleus accumbens shell shell (41). O vailaau faʻasaina o le dopamine i le isi vaega o le muaʻi faʻailoga e pei o le muamua muamua o le cortex ma le amygdala o loʻo taua tele foi i le faia o fualaau faʻatau fualaau (42).
O fualaau oona ua fai ma sui o ituaiga eseese o meaola, faaosofia pe puipuia poloka eseese muamua o le molécula, ma e tele galuega e le fesootai i fafo atu o le vaega telefoni / nucleus accumbens circuit, ae o auala eseese (faataitaiga, tagai i mau 43, 44), latou te oʻo uma lava i le faateleina o le synaptic dopamine i totonu o le nucleus accumbens. E ui lava i lona tulaga tutotonu, o le dopamine e le o le tala atoa lea mo togafitiga uma o mea ua fai ma vaisu, ae maise lava o le opioids. I le faʻaopopoina i le faʻafofoina o le dopamine, e mafai ona galue faʻamaonia saʻo i totonu o le tumutumu e maua ai le taui, ma o le norepinephrine e mafai ona i ai se sao i le taui o aafiaga o le opioids (45).
O galuega talu ai nei i le amio, physiological, calculator, ma fualaau sikolasipi ua amata ona faʻavaeina auala e mafai ai e le dopamine ona faʻataunuʻuina i totonu o le tumutumu, faʻamaʻi muamua, ma isi fausaga o le forebrain e mafai ona siitia ai le faʻamalosi mo fualaau oona e oʻo atu i le tulaga e pulea ai le tagofia o fualaau faasaina. ua leiloa. O mea taua taua e lua i le toe iloiloga o lenei suʻesuʻega, e masani lava ona taufaasese le faalauteleina o mea tatou te aʻoaʻoina mai i mea masani a le falesuesue e faʻalavelave ai tulaga faʻapitoa e pei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma e leai se meaola faʻaleagaina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e toe gaosia atoa ai le maʻi o le tagata. Na faapea mai, o nai tausaga mulimuli na aumaia ai le alualu i luma taua i le sailiga o le pathogenesis o mea ua fai ma vaisu.
O le Dopamine Action: O le Taui o le Taui o le Faʻatauga o le Taui
O fualaau o le dopamine mai le faʻalauteleina o le faʻalautelega o le faʻalautele i le nucleus accumbens o le vaega autū lea o le vaʻaia o taui o le faiʻai. O lenei faigamalaga e maua ai se tupe masani mo le faʻatatauina o taui eseese e le faiʻai (21, 46). I totonu o le faʻalapotopotoga faʻapitoa o le faʻaleleia o le alatele / alatotonu, e manaʻomia le dopamine mo fuamoa masani, e pei o meaai ma avanoa mo mating, ia tauia; faʻapea foʻi, e manaʻomia le dopamine mo vailaau o mea ua fai ma vaisu e maua ai le taui (22, 39, 40, 47). O le eseesega sili atu i le va o sini masani a le natura, e pei o meaai, ma fualaau oona o le leai lea o se gafatia e fesoasoani i se mea e manaomia ai le ola. Ae ui i lea, talu ai ona o faʻamaʻi faʻamaʻi ma togafitiga faʻapitoa e faʻasaʻo le dopamine i le tumutumu o isi ma isi fausaga o le forebrain, o fualaau o mea ua fai ma vaisu e faʻaalia ai aʻafiaga o taui masani ma mafai ai ona faʻaalia amioga (9, 22, 23). O le mea moni, ua i ai le manatu o fualaau oona ua i ai se avanoa faatauva i luga o le tele o fua masani o le natura e mafai ona latou maua ai le maualuga o le tuʻuina atu o le dopamine ma sili atu le faʻamalosi umi.
O le a le faʻamatalaga ua faʻailogaina e le dopamine faʻasaʻolotoga? O le vaʻaia muamua o le galuega o le dopamine, o le avea lea o se faailo faʻaliliu (faʻamaoniga o le faailoga), ae o lenei manatu ua fesiligia e le puipuia o vailaau faʻasaina, vaʻa (48), ma suʻesuʻega faʻavae (49) lea na faʻaauau ai pea ona fiafia meaola ("pei") faʻailoga e pei o le sukose e ui lava i le faʻaletonu ole dopamine. E le gata i lea, o gaioiga a le nikotini o loʻo avea pea ma mea lilo i luga o lenei teuga tupe, aua o le nikotini e matua faʻatosina ma mafua ai le faʻasaʻolotoina o le dopamine ae e maua ai sina mea pe a fai o se euphoria.
Nai lo le faia o se faailo o le hedonic, o le dopamine e faʻaalia le faʻalauteleina o aʻoaʻoga faʻapitoa, faʻamaonia ai mea faʻapitoa o se sini e manaʻo ai ma ia gaoioi, ma faʻapenaina ai amioga e aʻafia mulimuli ane (48). I se faasologa taua o suʻega e aofia ai faʻamaumauga mai ni manuki mataʻutia, Schultz ma ana paʻaga (8, 50-52) sailiili i tulaga o loʻo i ai i le ogatotonu o le midbrain dopamine neurons afi e tusa ai ma taui. O nei suʻesuʻega na tuʻuina atu ai faʻamatalaga lautele faʻamatalaga e uiga i mea e fai i le dopamine ae leʻo faʻatatau i gaioiga eseese o le dopamine i luga o le nucleus accumbens, steaire striatum, amygdala, ma le cortex muamua. Schultz et al. faia ni lipine mai le dopamine neurons ao manulele pe manunuka manuki suamalie suamalie, o se mea e sili ona lelei. Sa aoaoina ia manuki ina ia faʻamoemoe le sua pe a maeʻa se taimi e mulimuli i se ata vaaia po o se suʻega suʻega. O le mea na tupu mai o se suiga fesuisuiai o le sasaina o ni launiu o le dopamine aʻo iloa e manuki ia tulaga o loʻo tupu ai taui. I manulele mata, o le dopamine neurons e faʻaalia ai le faʻaogaina o le mulini (tonic) mamanu o le lafoaia; e sili atu i luga o lenei mamanu faʻavae o ni nai taimi pupuu o gaioiga gaioiga, o le taimi e fuafuaina e le muai poto masani o le manu ma ni taui. E le gata i lea, o se taui e lei faamoemoeina (auina atu o le sua) e maua mai ai le alualu i luma o le osofaʻi, ae pei ona iloa e le manuki o nisi faailoilo (o se leo po o se malamalama) e vaʻai ai i lenei taui, o le taimi o lenei gaioiga suiga e suia. Ole launiu o dopamine e le o toe faʻaalia se faʻavavega i le tali atu i le tuʻuina atu o le sua, ae latou te faia i le taimi muamua, i le tali atu i le faaosoosoga taulaʻi. Afai o se mea e faʻamalosi e tuʻuina atu lea e masani ona fesoʻotai ma se taui ae o le taui o loʻo taofia, o loʻo i ai se taofi i le tuina o le dopamine neurons i le taimi o le a faʻamoemoeina ai le taui. I se eseesega, afai o se taui e sau i se taimi e le i mafaufauina pe sili atu foi i le faʻamoemoega, o le vaʻaia o le osofaʻi i le paina o loʻo matauina. Ua i ai le manatu e faapea, o nei vaitau ua paʻu ma taofi e fesuiaʻi ai se faailoilo-sese sese. O faʻamaumauga a le Tonic e leai se vavaeese mai le faʻamoemoe, ae o ata o le a faʻaalia se faʻamatalaga lelei o valoʻaga sese (sili atu nai lo le mea na faʻamoemoeina), faʻavae i luga o le talafaʻasolopito o le tuʻuina atu o taui, ma le taofi o se faailoilo sese (sili atu le leaga nai lo le mea na faʻamoemoeina) (9, 53). E ui ina ogatasi ma le tele o isi matauga, o faʻamaoniga o nei manaʻoga faʻataʻitaʻiga e leʻi maeʻa toe faʻataʻitaʻia i isi fale suʻesuʻe pe na faia foi mo fualaʻau faʻamanuiaga; o lea, latou talosaga i vailaʻau fai ma vaisu tumau heuristic. E taua le maitauina o lenei galuega o le a vavalo se faʻaopoopoga aoga mo vailaʻau nai lo faʻanatura taui. Ona o a latou gaioiga tuusaʻo, o lo latou agavaʻa e faʻatele ai le maualuga o le dopamine i luga o le taumafaina e le pala i le aluga o taimi. Ma, o le faiʻai e masani ona maua le faʻailoga o vailaʻau e "sili atu nai lo le mea e faʻamoemoeina."
Berridge ma Robinson (48) na faʻaalia ai o le dopamine e le manaʻomia mo le fiafia (hedonic) meatotino o le sukrosa, lea, i le latou suʻesuʻega, faʻaauau pea ona "fiafia" e isumu faʻamamaina o le dopamine. Ae ui i lea ua latou fautuaina e faʻatumuina e le nusipepa o le dopamine le faʻatonutonuina o le tofiga o le "lagona faʻaosofia lagona" i taui ma faʻailoga e fesoʻotaʻi ma faʻailoga, e pei o nei faʻaaliga e mafai ai ona amataina se tulaga o le "manaʻo" mo le sini autu e ese mai le "fiafia." I lo latou manatu, o se manu mafai lava "pei" o se mea i le leai o le faʻamaʻiina o le dopamine, ae le mafai e le manu ona faʻaaogaina lenei faʻamatalaga e faʻaosofia ai amioga talafeagai e maua ai. I le aotelega, e mafai ona faʻamaeʻaina o le faʻamatuʻuina o le dopamine e le o se faʻaaliga i totonu o se mea totino meatotino; o faʻataʻitaʻiga e Schultz et al. fautua atu nai lo le avea o le dopamine o se faʻailoga vavalo-sese faʻailoaina amioga e sili ona lelei maua faʻailoga.
O lenei vaaiga i le galuega o le dopamine e ogatusa ma faʻataʻitaʻiga faʻalelei o aʻoaʻoga faʻamalosia (9, 53, 54). Faʻamalosia le aʻoaʻoina faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le talitonuga faʻapea o le faʻamoemoe o se tino o le aʻoaʻo e gaioi i se auala e faʻateleina ai lumanaʻi taui. A faʻapea ia faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaogaina i faʻamatalaga o le tino na faʻamatalaina muamua, o le tuʻuina ma le tuʻufaʻatasiga o neura o le dopamine e mafai ona faʻauigaina e avea ma faʻamatalaga i totonu o faʻailoga o valoʻaga o mea sese na faia ai ni fuafuaga poʻo ni gaioiga moni a le manuki ("sooupu") "faitio" e faʻamalosia faʻailo (ie, taui e iu ina sili atu, leaga, pe pei ona valoʻia). O le faʻamaloloina o le Dopamine e mafai ona faʻatupuina le faʻaosofia-taui o le aʻoaʻoina e faʻaleleia atili ai le valoʻaga aʻo iai foʻi ma mea e faʻaosofia ai le faʻaosofia o gaioiga, o lona uiga, o le amio e tali atu ai i faʻamalosiʻau e faʻatatau i taui (8, 9). Talu ai ona o le tele o fualaau oona e sili atu nai lo le malosi o le malosi, tele, ma le mausali o le faateleina o synaptic dopamine, o se taunuuga o nei manatu o le a matua loloto lava le gaioiga o le taua o faailo e valoia ai le auina atu o fualaau faasaina. I le taimi lava e tasi, e tumau pea le le manino. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o manuki na suʻesuʻeina e Schultz ma ana uo, o pupuʻu pupuu ma taofi i le paʻu o le dopamine neurons na avea ma faʻamatalaga sese-sese. Ae ui i lea, o fualaau e pei o le amphetamine e mafai ona gaoioi mo le tele o itula ma o le a faʻalavelaveina ai mamanu masani o le tuʻuina atu o le dopamine, o le tonic ma le solo, e maua ai se faʻafitauli matuia o le dopamine. O aʻafiaga o fualaau faasaina o le dopamine i luga o amioga e aʻafia i taui e amata ona suʻesuʻeina (55).
O se Matafaioi mo le Faʻasologa Muamua
I lalo o tulaga masani, e taua tele e mea ola le tele o sini, e tatau ai ona filifili i latou. O se itu taua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le faʻaleagaina o le vaʻaia o le filifiliga o sini ia i latou e faʻatau fualaau. O le faʻatusaina o sini, faʻaaogaina o le taua ia i latou, ma le filifilia o gaioiga e faavae i luga o le faʻatusatusa o le faʻatusatusaina o le tau e faʻatatau i le cortex muamua (56-59). O le maeʻaeʻa manuia o amioga pulea, poʻo le faʻatautaia (po o le taimi nei, faʻatau) mo meaai poʻo le faʻamalosi mo le heroin, e manaʻomia se faʻalavelave ma faʻalauteleina le faasologa o gaioiga e tatau ona tausia e ui lava i faʻalavelave ma faʻalavelave. O le pulea o le mafaufau e mafai ai ona faʻataunuʻuina amioga i le sini e faʻagasolo ai i se faaiuga manuia, e manatu e faʻalagolago i le faʻaauau le tausiga o faʻataʻitaʻiga o sini i totonu o le cortex muamua (56, 59). E le gata i lea, ua i ai le talitonuga e faapea o le mafai ona faʻafouina faʻamatalaga i totonu o le pito i luma o le tino lea e mafai ai ona filifilia ni sini fou ma o le aloese e aloese mai le vaʻalele o le dopamine (8, 60).
Afai o le faʻamalolo o le dopamine e tuʻuina atu ai se faailoilo i le pito i luma o le cortex, o fualaau oona o le a maua ai se faʻaaliga iloga ae sili ona faʻaseseina e faʻalavelaveina ai aʻoaʻoga faʻapitoa masani o le dopamine i le pito i luma, faʻapea foi i le tumutumu o meaola ma le taʻavale (9, 19). E le gata i lea, i totonu o se tagata ua fai ma vaisu, fetuutuunaiga o le neural i le toe fai soo, sili atu le afaina o le dopaminerical (61) atonu e faaitiitia tali i taui faalenatura poʻo faʻaaliga e faʻaalia taui e faʻaalia ai le malosi o le dopamine, faʻatusatusa i fualaau e mafua ai ona tuusaʻo le dopamine; o lona uiga, o aʻafiaga faalenatura e ono le mafai ona tatalaina le faʻaogaina muamua o le tino i totonu o se tagata ua fai ma vaisu ma o lea e le mafai ai ona faʻaalia le filifilia o le au. O le tulaʻi mai o se faʻaaliga o le a avea ma sui faʻaalia o le lalolagi, e sili atu le malamalama i le faʻaogaina o fualaau faʻasaina ma le mamao ese mai isi filifiliga, ma o le mea lea e mafua ai le le lava o le puleaina o fualaau faasaina lea e faʻaalia ai vaisu. O se mea manaia le maitauina o uluai suesuega o le neuroimaging na lipotia mai ai ni mea e le masani ai o le faʻatoaagaina i le cingulate cortex ma le faʻasalaga faʻapitoa i le pito i luma i mataupu faʻapitoa (62-64).
E ui o le tele o suʻesuʻega o le neurobiology e manaʻomia e malamalama ai i aʻafiaga o tonic ma faʻamatalaga faailo o le dopamine, o auala e faʻaleagaina ai i latou e fualaau faʻamaʻi, ma aʻafiaga aoga o lena faʻalavelave, malamalamaʻaga o loʻo i ai i le taimi nei i le aoga o le dopamine i le faʻaleleia o le tauleleia ma le faʻamalosi -o le aʻoga aʻoga e tele mea taua mo le atinaʻeina o vailaʻau faʻasaina. O faʻamatalaga e faʻamaonia ai le maua o fualaau faasaina o le a tele ai le malosi e maua ai le ola maloloina, e ala i faatinoga o le dopamine i le tumutumu o le tumutumu ma le muamua o le cortex, ma le toe fuataina o fualaau faasaina o le a malosi le tuufaatasia e faatinoga o le dopamine i le pito i luma o le cortex ma le stordtum (9, 18, 19, 23, 65).
Faʻamalosia-taui ma faʻamalosia-gaioiga aʻoaʻoga fesoʻotaʻi faʻapitoa faʻamatalaga, tupu i totonu o faʻapitoa mataupu, ma faʻapitoa aafiaga pei o le "manaʻomia" se taui, faia gaioiga e maua ai le taui, ma le faʻaaogaina o le taui. (O se itu taua o le matalalaga o le pe o le faʻaaliga na tuʻuina mai sili atu pe itiiti ifo vavalalata i le taui [66]; mo se faʻataʻitaʻiga, o le mauaina o se vailaʻau e fesoʻotai faʻatasi i totonu o le fale suesue ei ai le eseesega o le faʻataʻitaʻiga nai lo le iloaina o lea lava mea i luga o le auala.) O le aoaoina o le taua ma le fesoʻotaʻiina o lena faʻamatalaga ma se tali talafeagai e manaʻomia ai le teuina o mamanu patino o faʻamatalaga i le faiʻai. O lenei faʻamaumauga tuʻuina atu e tatau ona tuʻuina atu ai faʻamatalaga i le lotoifale o le faʻaosofia o le taui, lona faʻatusatusaina, ma se faasologa o gaioiga faʻatulagaga ina ia mafai ai e le faʻavae ona faʻaalia se tali lelei ma le lelei o amio (19). E tatau foʻi ona faʻamaonia le mea moni mo faʻamatalaga faʻalavelave e faʻamaonia ai mea matautia.
Afai e saʻo le vavalo-sese o le saʻo o le gaoioiga o le dopamine, e manaʻomia le dopamine mo le faiʻai ina ia faʻafouina le taua o faʻaaliga. Afai e saʻo le vavave o le dopamine-o le pito i luma o le cortex, e manaʻomia le vitamine o le dopamine e faʻafou ai le filifiliga o sini. Ae peitaʻi, peitaʻi, o le dopamine o loʻo tuʻuina mai ai faʻamatalaga lautele e uiga i le tulaga faʻamalosi o le totoga; dopamine neurons e le o faʻamatalaina auiliiliga faʻamatalaga e uiga i faʻamatalaga, fuafuaga, poʻo taga. O le ata o le polokalama o le dopamine-o se numera tele o siama i totonu o le vaeluagalemu lea e mafai ona fefiloi faʻatasi ma faʻatautaia lautele i luma o le muaʻi vaʻaia, faatasi ai ma sekone e tasi o loʻo galue i le tele o sini-e le talafeagai i le teuina o faʻamatalaga saʻo (67). Ae ui i lea, o lenei "spraylike" fausaga e lelei mo le tuʻufaʻatasia o tali i mea e aliali mai i luga o le tele o faiʻai fai faʻataʻitaʻi o loʻo lagolagoina ai faʻatonuga tonu o faʻatonuga faʻamatalaga poʻo gaioiga faʻasologa. O faʻamatalaga saʻo e uiga i le mea e faʻaosofia ai ma mea o loʻo valoʻia mai (faʻataʻitaʻiga, o se auala, o se auala faʻapitoa, poʻo se manogi faapitoa - ae leʻo se manogi vavalalata - o loʻo vaʻaia ai le tilivaina o fualaʻau) e faʻamoemoeina i lagona ma faʻamanatuga e faʻamaumau ai auiliiliga o le poto masani. ma le maualuga faʻamaoni. Faʻamatalaga faʻapitoa e uiga i faʻaaliga, o le iloiloga o latou taua, ma aʻoaʻoina tali afi faʻamoemoeina i taʻamilosaga e lagolagoina tonu fua-i-manatu neurotransmisi ma faʻaaoga ai le fiafia tele neurotransmitters pei o le glutamate. O le mea lea, o le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga i le va o le glutamate ma le dopamine neu i ni ituaiga eseese o fausaga e pei o le nucleus accumbens, prefrontal cortex, amygdala, ma dorsal striatum (68, 69) lea e aumaia ai faʻamatalaga faʻapitoa faʻamatalaga poʻo ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatasi ai ma faʻamatalaga e uiga i le tulaga faʻamalosi o le totoga ma le faʻamalosia o le soifua maloloina o faʻaaliga i le siosiomaga. O manaoga manaʻomia mo le faʻamatalaga o faʻamatalaga auiliili e uiga i aʻafiaga e aʻafia ai taui ma tali o tali atonu o le a tutusa ma isi ituaiga autu o le mafaufauga mo taimi uumi, ma o loʻo mulimuli tonu mai ai le manatu e faapea o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻaalia ai le faʻailogaina o mafaufauga e fesoʻotai i taui (11, 19).
Robinson ma Berridge (30, 70) na faʻatulagaina se isi manatu-o le faʻaosofiaina o le manatu faʻalauiloa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. I lenei manatu, o fualaau o fualaau oona i aso taitasi e maua ai le faapalepale i nisi o fualaau faasaina ae o le alualu i luma alualu i luma-po o le faamuamua-o isi (71). Mo se faʻataʻitaʻiga, i tama, o le tuiina o cocaine poʻo le amphetamine i aso uma e maua ai se alualu i luma alualu i luma i le gaoioiga o le locomotor. O le faʻalauiloaina o se faʻataʻitaʻiga lelei mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu aua o le faʻalauiloaina o se faagasologa umi ma ona o nisi ituaiga o lagona e mafai ona faʻamatalaina i se tulaga faʻalagolago i le faʻalapotopotoga (72). Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e maua e isumu le tui o le amphetamine i aso uma i totonu o le fale suʻesuʻe nai lo o latou fale, o loʻo latou faʻaalia amio faʻapitoa locomotor pe a toe tuʻuina i totonu o le fale suʻega. O le faʻaosofia o le mafaufauina o manatu e faʻapea mai, e pei lava o amioga a le locomotor e mafai ona faʻamalosia, o le toe faʻatautaia o fualaʻau faʻasaina e iloa ai se neural system e faʻatosina mai ai le lagona faʻaosofia (e ese mai i le taua o le hedonic poʻo le "fiafia") i fualaʻau ma faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaʻau. O lenei faʻaosofia agavaʻa o le a mafua ai le malosi "manaʻomia" o vailaʻau e mafai ona faʻagaoioia e fualaʻau-fesoʻotaʻi faʻailo (30, 70). I le mea autu, o le manatu faʻalauiloa lagona e o gatasi ma le manatu o galuega o le dopamine o se faʻamuamua o faʻamatalaga-sese (9). O le a foliga mai foi e le mautonu le maua o le soifua maloloina o fualaau faasaina e faaleleia atili i tagata ua fai ma vaisu. E le gata i lea, e leai se feeseeseaiga e faapea o le mafai ona faʻaaogaina nei ala e faʻamalosia ai fualaau faʻatagaina poʻo le faʻatagaina o fualaau faʻataʻitaʻi e faʻamoemoe i faiga faʻavae aʻoaʻoga. O le itu o le feeseeseaiga, pe o le faʻavaveina o le faʻaogaina o le faʻalauiloa, e pei ona malamalama i ai nei mai meaola manu, e taʻalo ai i se tulaga talafeagai i le tagofiaina o tagata. I faʻataʻitaʻiga o meaola, faʻalauiloaina le amio o le locomotor ua amataina i le vaega o le faʻaleleia o le faʻalauiloa ma faʻaalia i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa (73, 74), atonu e ala i le faʻaleleia o tali o le dopamine. I le tuʻuina atu o le vavalalata o le vaʻaia o le faʻalauteleina o le vaega i luga o le faʻalavelave poʻo le pito i luma ma le malosi o nei faʻataʻitaʻiga e fegalegaleai ai ma le tele o neurons, e faigata ona faʻamatalaina pe faapefea ona mafai ona faʻapipiʻi le tali mai o le dopamine i fualaau faʻasaina faapitoa- faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai e aunoa ma le faʻailoaina o le faʻaogaina o manatuaga mafutaga. E ui lava i tusitusiga e le masani ai, o faʻamatalaga lata mai mai se suʻesuʻega o kiota-komiʻoti e leai ni galuega AMPA glutamate receptors na maua se faʻalavelave i le va o le siakiina o le locomotor (sa taofi i kusi tuusao) ma aʻoaʻoga faʻapitoa; o lona uiga, e le o toe faʻataʻitaʻiina e le maunu se tali faʻatonuina o le locomotor pe a tuʻuina i se faʻamatalaga na fesoʻotaʻi ma cocaine muamua, pe na latou faʻaalia foi le tulaga o mea e fiafia iai (75). I le aotelega o nei suʻega ua faʻamaonia ai le taua tele o le faʻaaogaina o auala faʻavae mo le fesuiaiga o faapitoa fualaau faasaina ma mo le faʻaogaina o nei faʻaaliga ma faapitoa tali (19, 23). E tusa lava pe faʻaalia le faʻalauiloa i tagata (lea e le o mautinoa le faia), e le o manino pe o le a le mea o le a sili atu nai lo le faʻaleleia atili o aʻoaʻoga e faʻalagolago i le dopamine-faʻalagolago i le faʻaolaina o le dopamine i faʻalapotopotoga patino. O le mea mulimuli lava o nei metotia faʻafaiaoga e nafa ma le fesuiaʻiina o le faʻamaoniga o faʻamatalaga manino, faʻamalosia ma le faʻaaogaina fualaau o fualaau faasaina ma mo le fesoʻotaʻi faʻatasi ma amioga faʻatau fualaau faʻatau ma tali faʻalagona.
Ma le mea mulimuli, o se faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu e manaʻomia ai se aʻoaʻoga o lona faʻamausali. O le tele o fesili e tumau pea e uiga i auala e tumau ai pea ona manatua pea mo le tele o tausaga pe o se olaga atoa foi (15, 16, 76). Mai i lenei itu, o le tali atu o le dopamine i fualaau faasaina ma fualaau faasaina e mafai ona oo atu ai i le faatumauina o le tuufaatasiga o manatuaga faafomaʻi, ae o le tumau pea o vaisu e foliga mai e faavae i le toe faaleleia o synapses ma circuits e manatu o uiga mafaufauga tumau umi (15, 16).
E pei ona faʻailoa mai i le talanoaga ua uma atu, o sui tauva o sela ma sela o mea ua fai ma vaisu i amioga ma tulaga o tulaga e tatau ona faʻamatalaina le 1) faʻafefea ona toe faʻataua e vaega o le dopamine le tuʻufaʻatasia o fualaʻau i le faʻaaogaina o fualaʻau, i le faʻaaoga faʻamalosi, e leai se aoga o le setete mo le tele o tausaga, ma le 2) faʻafefea ona fesoʻotaʻi faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e faʻatonutonu ai amioga. O metotia faʻailo a intracellular e gaosia ai le palasitika synaptic o ni sui tauva mananaia mo vaisu ona e mafai ona latou faʻailoaina ni fualaʻau faʻatosina mai fualaʻau, e pei o le faʻasaʻolotoina o le dopamine, i ni suiga uumi i le neural function ma iʻu ai lava i le toefaaleleia o neivi. O le Synaptic plasticity e faigata, ae mafai ona faʻamavaeina i ni auala e suia ai le malosi poʻo le "mamafa" o loʻo i ai fesoʻotaʻiga ma i latou e ono taitai atu ai i le synaps faʻavaeina poʻo le faʻateʻaina ma toefaʻaleleia o le fausaga o dendrites poʻo axon (15).
E pei ona faʻamatalaina, o le faʻamalamalamaga o faʻamatalaga o fualaau faasaina ma la latou sootaga ma faʻataʻitaʻiga o amio e taʻu mai ai o nisi o auala e mafua ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tatau ona faʻatasi ma faʻasalaga patino. O le aufaigaluega sili ona lauiloa mo le suia o le malosi synaptic lea e lua fegalegaleaiga ma le synapse e patino lava le umi o le vaʻaia ma le faʻavaivai umi. O nei masini ua i ai le talitonuga e faia ni matafaioi taua i le tele o ituaiga o mea-poto masani i le poto masani, e aofia ai ituaiga eseese o aʻoaʻoga ma mafaufauga (77, 78). O ia faiga o le synaptic plasticity e mafai ona taitaiina mulimuli ane ai i le toe faatulagaina o le eletise neuro e ala i le fesuiaʻi o le gene ma le protein i totonu o neurons o loo mauaina ni faailoga ua faaleleia pe ua faaitiitia ona o le umi o le vavao po o le atuatuvale. O le umi o le vaʻaia ma le faʻavaivai taimi ua avea ma mea taua tele mo le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasolosolo o galuega eletise neural e foliga mai e tupu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu (11). O loʻo i ai nei se faʻamaoniga lelei e faʻaaogaina uma ia mea i totonu o le nucleus accumbens ma isi tulimataʻiga o mesolimbic dopamine neurons e mafua mai i le puleaina o fualaau faasaina, ma o le faʻateleina o molimau e faʻaalia ai atonu latou te faia se sao taua i le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu. O se auiliiliga auiliili o nei sailiiliga e sili atu i le lautele o lenei iloiloga (mo iloiloga, tagai i faasinomaga 11, 79-81). O masini faʻavae mole faʻalavelave tumau ma le faʻalavelave umi e aofia ai le faʻatonutonuina o le tulaga phosphorylation o aʻafiaga autu, suiga i le maua o le glutamate receptors i le synapse, ma le faʻatonutonuina o faʻamatalaga o le gene (78, 82).
Le fesili pe faapefea ona manatua pea mafaufauga (15, 16, 76) e matua taua tele i le tagofia o mea ua fai ma e le o tali mai i se tali faamalieina, ae o le mausali o le manatu mulimuli e aofia ai le toe faatulagaina o synapses ma circuits. O faʻataʻitaʻiga vave na maua mai ai o amphetamine ma cocaine e mafai ona maua ai suiga i le tino i dendrite i totonu o le tumutumu o le tino ma le cortex muamua (83, 84).
O se mea taua tele mo le toe faʻaleleia faaletino o dendrites, axons, ma synapses o fualaau e mafua mai i fualaau oona i le faʻamatalaga o le gene poʻo le faʻaliliuga o le protein. I le aotelega o le taimi, e lua ituaiga o tulafono faatonutonu gafa e mafai ona saofagā i le mafaufauga umi, e aofia ai ma mafaufauga o mafaufauga faʻapitoa ole faʻalavelave: 1) faʻavae umi-tulafono faatonutonuina o le faʻamatalaga o se gene poʻo le protein ma le 2 ) faʻapuupuu le faʻailoaina o faʻamatalaga o le gene (poʻo le faaliliuga o le palatini) e taʻitaʻia ai le toe faʻaleleia faaletino o synapses (faʻapitoa, suiga i le morphology e taʻitaʻia ai suiga i le malosi o le synaptic, fausiaina o synapses fou, poʻo le teuteuina o synapses o loʻo i ai) ma, i le mea lea, i le toe faatulagaina o tafaoga. O ituaiga uma o fesuiaiga i le lipotia o le gutu na matauina i le tali atu i le faaosofia o le dopamine ma le faaaogaina o fualaau faasaina e pei o le cocaine (85, 86).
O le suiga aupito sili ona umi o le ola o fualaau oona lea ua iloa nei e tupu i le tali atu i fualaau faʻamaʻi (ma isi faʻamaʻi) i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le taʻavale o loʻo i ai le tulafono faatonutonu o le mausali, faʻaleleia o suiga o le faʻailoga ΔFosB (85). I le isi pito o le fusi o le tino, o le le tumau (minute i itula) faʻamatalaga o se numera tele o kenele atonu e faalagolago i le faʻaosoina o le dopamine D1 talini ma le numera o le transcript factor CREB, o le elemene AMP-tali elemene o loʻo fusifusia le polotini (86). O le CREB o loʻo faʻaaogaina e le tele protein kinases, e aofia ai le protein protein protein AMP ma le tele o Ca2+-o le pau o le protein kinases pei o le calcium / calmodulin e faalagolago i le protein kinase type IV (87, 88). Ona o le CREB e mafai ona tali atu i le AMP ma le Ca2+ auala ma mafai ai ona galue e pei o se tagata e iloagofie, o lona faatoaagaina mai ua iloga o se sui tauva mo le auai i le vavalalata umi ma i le manatuaina o le mafutaga. O le mea moni, o se vaega tele o suʻesuʻega i invertebrates ma iice e lagolagoina ai se matafaioi taua mo le CREB i le mafaufauga mo se taimi umi (mo iloiloga, vaai i faʻamatalaga 87 ma 88).
Tuuina atu se talitonuga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e avea o se togafiti faatamaʻi o le mafaufau mo se taimi umi, ona o le faateleina o le faatuina o le CREB i ni ituaiga o mafaufauga umi (87, 88), ma tuʻuina atu le malosi o le cocaine ma le amphetamine e faʻagaoioi ai CREB (88-90), o loʻo iai le tele o le fiafia i le mafai gafatia o le CREB i le faʻamalosia o manatuaga e faʻatatau i totogi (11, 19). O faʻamaumauga faʻamaonia mo se ituaiga o matafaioi o loʻo le lava. Ae peitai, ei ai ni molimau malosi e fesootai ai le cocaine ma le amphetamine e faaosofia ai le dopamine D1 talini-auala CREB i le faapalepale ma le faalagolago. O le gasegase o le CREB e sili ona suʻesuʻeina e mafai ona aʻafia i le faapalepale ma le faʻalagolago o le gen geneynphin (91-93), lea e tusia ai pepide o opioid dynorphin peptide o le kapipid opioid receptor agonists. Cocaine poo le amphetamine e taʻitaʻia ai le dopamine faaosofia o le D1 nusipepa i luga o neurons i le tumutumu o le tumutumu ma le tumutumu o le eleele, ma iu ai ina agai atu i le CREB phosphorylation ma le faatoaagaina mai o le gene generation gene expression (93). O le taunuuga o le peinide o le dynorphin o loʻo feaveaʻia i le faʻaauau pea o le faʻatautaia o le 'autū o neurons, lea latou te taofia ai le faʻasaʻoloto o le dopamine mai le gataʻaga o midbrain dopamine neurons, ma faʻaititia ai le tali mai o le komamine dopamine (91, 94). D1 o le talipupuni o le faateleina o le faateleina o le dynorphin e mafai ona faauigaina o se fetuutuunaiga o le homeostatic i le tele o le faaosofia o le dopamine o le fuainumera i luga o le tumutumu o le tumutumu ma le striatum o loo fafagaina ai le toe faapaina atili o le dopamine (91). E ogatusa ma lenei manatu, o le faʻaalia o le CREB i le tumutumu o faʻatalatalanoa e faʻataʻitaʻiina e se viral velo e faʻalauteleina le faʻaalia o le genedynorphin ma faʻaitiitia ai le tauia o le cocaine (95). O aʻafiaga faʻamanuiaina o le cocaine e mafai ona toe faʻaleleia i lenei faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻafoega o se tagata faʻatautau o le kappa (95).
Faʻafeiloaʻiga o le Homeostatic e pei o le induction o le dynorphin, lea e faʻaitiitia ai le tali mai o le komini dopamine, e foliga mai e faia se matafaioi i le faʻalagolago ma le tolopoina (26, 96). Tuuina atu le matafaioi faatapulaaina o le faalagolago i le pathogenesis o mea ua fai ma vaisu (6, 11, 19, 27, 40), o isi suʻesuʻega ua taulaʻi atu i masini sikolasipi e mafai ona fesoasoani i le faʻamalosia o le faʻatagaina o fualaau (mo iloiloga, silasila i faasinomaga 12, 13). O le tagata pito i sili ona suʻesuʻeina e tafao faamasani o le tusiga lea o le ΔFosB. O le faʻaalia o le ΔFosB i se faʻataʻitaʻiga o le siʻosiʻomaga o le siʻosiʻomaga na faʻalauteleina ai le tauia o cocaine, ma o le faʻailoaina o le CREB ma le faʻaaliga puupuu o le ΔFosB na i ai le faʻafeagai o le faʻaitiitia o le fualaau oona. (97). E le gata i lea, o se faʻamatalaga manino o faʻamatalaga o le gutu i le faiʻai o le kiore na maua mai i le faaumiumi o faʻamatalaga o le ΔFosB, faʻatusatusa i le CREB poʻo le faʻaaliga puupuu o le ΔFosB (97). O aʻafiaga o nei suʻesuʻega o le itiiti ifo o nisi o kenera na faʻaalia i lalo o le CREB, e pei o le gene pro-dynorphin (93), e aʻafia i le faʻapalepale ma le faʻalagolago ma o aʻafiaga ua faʻaalia i lalo o le ΔFosB e mafai ona avea ma sui mo le faʻaleleia o tali i taui ma faʻamatalaga taui. O le auʻiliʻiliga e faigata tele i faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga talu ai ona o mea uma lava e faʻaaogaina i le CREB e sili atu nai lo le taimi masani (minute) o le CREB phosphorylation ma le dephosphorylation i lalo o tulaga masani. O le mea lea, o se matafaioi mo le CREB i le faʻamalosia o manatuaga faʻalagolago ile taui e le tatau ona lafoina i luga o le faʻavae o faʻamaumauga o loʻo iai. Taumafaiga fou e atiina ae ituaiga o manu o mea ua fai ma vaisu (98, 99) atonu e sili ona aoga i taumafaiga e faʻaaogaina faʻamatalaga faʻasolosolo o fualaau faasaina i le faʻaaogaina o palasitisi, faʻataʻitaʻiga synaptic, ma amioga talafeagai.
O le manatu o le dopamine o le gaioiga o fualaau faasaina ua maualalo le itiiti ifo i le luasefulu tausaga talu ai (38-40). I le taimi lea, o le dopamine na tele lava lona manatu i le avea o se faailo faʻaliliu, ma o le tagofia o mea ua fai ma vaisu sa malamalama tele i le faʻalogo, ma le faʻalagolago ma le tosoina o mea na vaaia e avea ma avetaavale autu o le faʻamalosi o fualaau faʻatau. O taumafaiga aupito lata mai i le tele o vaega o le auiliiliga ua maua ai se ata sili atu ona sili atu ma sili ona faigata o le faatinoga o le dopamine ma pe faapefea foi ona maua ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae o faamatalaga fou ma mea fou fou ua siitia ai le tele o fesili ao latou tali mai. I lenei iloiloga na ou finau ai o mea tatou te iloa e uiga i mea ua fai ma vaisu i le taimi nei e sili ona puʻeina i le manatu o loʻo faʻatusalia ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le manatua. Ae peitai, e tatau foi ona manino o le tele o vaega o le paso o loo misi, e aofia ai nisi o mea tetele, e pei o le auala tonu lea e faaleagaina ai fualaau oona ma faailoga dopamine i vaega eseese, o taunuuga aoga o lena faalavelave, ma le masini feaveaʻi ma mole molelaʻau lea e faʻaaogaina ai fualaau faʻamaʻi ma faʻafefe. O nei luitau e ui lava i lea, o le neuroscience autu ma le aoga na maua ai se ata sili atu ona saʻo ma malosi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu nai lo le tele o tausaga talu ai.
Maua Aukuso 19, 2004; fetuunaiga na mauaina Novema 15, 2004; talia Tesema 3, 2004. Mai le Vaega o Neurobiology, Aʻoga Faʻafomaʻi a Harvard, Boston; ma le Ofisa o le Provost, Harvard University. Faʻasalalau faʻasalalau ma toe faia talosaga i Dr. Hyman, Ofisa o le Provost, Hall Massachusetts, Harvard University, Cambridge, MA 02138; [imeli puipuia] (i-meli).
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]
[PubMed]
[Toefaʻatau]