Faʻasalaga i Neural Correlation of Sexual Cue Faʻatonuga i Tagata Taitoatasi ma e aunoa ma le faʻamalosia o amioga feusuai (2014)

faamatalaga: O le suʻesuʻega a Voon ua leva ona faʻatalitali na faʻaalia i le UK documentary "Porn i le Brain” ua iu lava ina alu ese. E pei ona faʻamoemoeina, na maua e le au suʻesuʻe a le Iunivesite o Cambridge e faʻaalia e tagata faʻaoga porn faʻamatalaga i ata mataga i le auala lava e tasi e tali atu ai tagata ua fai ma vaisu i fualaau faasaina. Ae e iai isi mea.

O tagata fa'aoga fa'amalosi tino e mana'o tele i porn (sili atu le mana'o), ae le'i maualuga atu le mana'o fa'afeusuaiga (fiafia) nai lo le pulea. O lenei sailiga e fetaui lelei ma le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei o vaisu, ma faʻamaonia ai le le talitonuga e faapea “maualuga le tuinanau i feusuaiga” o loʻo i tua o le faʻaaogaina o ponokalame. O tagata ua fai ma vaisu ua manatu e una'ia e su'e a latou vaila'au ona latou te manana'o - nai lo le fiafia - i ai. O lenei faiga fa'aletonu ua ta'ua o faaosofia faaosofia. O se fa'ailoga lea o fa'aletonu o vaisu.

O le isi suʻesuʻega tele (e leʻo lipotia i le aufaasālalau) o le sili atu i le 50% o mataupu (averesi tausaga: 25) na faigata ona ausia faʻatasi ma paaga moni, ae mafai ona ausia faʻavae ma porn. Mai le suʻesuʻega:

O mataupu a le CSB na lipotia mai e faapea o se taunuuga o le soona faʻaaogaina o mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ... .. na oʻo i le faʻaitiitia o le libido poʻo le erectile galuega faʻapitoa i mafutaga faaletino ma fafine (e ui lava e le o fesoʻotaʻi ma mea faʻafeusuaiga) (N = 11) ... 

E faʻatusatusa atu i tagata volenitia soifua maloloina, o mataupu a le CSB e tele atu le manaʻoga faʻafeusuaiga faalelalolagi poʻo le manaʻo e faʻamalamalama manino ma maua ai le tele o le fiafia i faʻamatalaga faʻamalosi, ma faʻaalia ai le vavaeeseina i le va o le manaʻo ma le fiafia. O mataupu a le CSB na i ai foi ni faaletonu sili atu o feusuaʻiga tau feusuaiga ma faigata i luga o fegalegaleaiga vavalalata, ae le o faʻamatalaga manino faʻafeusuaiga e faʻamaonia ai o le maualuga o manaʻoga sikolasipi e patino i faʻamatalaga manino ma e leʻo faʻateleina le manaʻoga feusuaiga.

O le averesi o tausaga o alii ma le CSB o le 25, ae o le 11 mai le 19 mataupu na feagai ma le faʻaleagaina o le erectile / faʻaitiitia le libido ma paaga, ae le o le porn. Faʻaitiitia le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ma paaga moni, ae o loʻo i ai le faʻagaoioia o le nofoaga autu o taui e faʻaalia ai ponokalame, e faʻafitia atoatoa ai le "maualuga faʻafeusuaiga manaʻoga" o se mafuaʻaga o le faʻaaogaina o porn. E le gata i lea, o mataupu e leʻi "fiafia" i vitio tau feusuaiga e sili atu nai lo le pulea. O le isi fao i totonu o le pusa maliu o “manaʻoga faʻafeusuaiga maualuga" faʻataʻitaʻiga o vaisu porn.

O lenei mea e lagolagoina ai mataupu o vaisu o loʻo maua ni tali maualuga atu i le nofoaga autu o taui i faʻaaliga porn.

Lona lua, o lenei mea e matua faʻaumatia ai le faʻamatalaga e faʻapea e sili atu le manaʻo faʻafeusuaiga o tagata faʻamalosi faʻaoga porn nai lo i latou e le o faʻamalosi faʻaoga porn. E faapefea ona tatou iloa?

  1. E sefulutasi o le 19 alii talavou sa faigata ona ausia se faʻavae / faʻaosoina ma se paaga moni, ae le o le latou porn sili ona fiafia i ai.
  2. O tamaloloa e iai le CSB e leai ni tu'inanau fa'afeusuaiga lautele.

Mulimuli ane, na maua e tagata suʻesuʻe o mataupu laiti na faʻaleleia le gaioiga o le matagaluega pe a faʻaalia i ata mataga. O le maualuga o le dopamine spikes ma le sili atu o le lagona o le taui o mea taua ia i le avea ma talavou sili atu ona afaina i vaisu ma faiga faʻafeusuaiga.

O taunuuga o le le suʻesuʻega a Cambridge, ma le masina talu ai su'esu'ega Siamani (Fa'atonuga o Fai'ai ma Feso'ota'iga Fa'atino e Fa'atasi ma le Fa'aaogaina o Ponokalafi: O le Fai'ai i Pono. 2014), tu'uina atu le lagolago malosi mo fa'amatalaga tu'u mai iinei ile YBOP mai lona amataga ile 2011.

Faʻatasi suʻesuʻega e 2 na maua:

  • O suiga tetele ole fai'ai e 3 e feso'ota'i ma vaisu na talanoaina ile YBOP vitio & tala: lagona, faʻaleagaina, ma ma le ola maloloina,
  • Faʻaitiitia le faʻaosofia i ata faʻafeusuaiga (le manaʻomia mo le faʻaosofia atili).
  • O le laʻititi o le tagata faʻaoga porn o le sili atu lea o le gaioiga faʻaalia i le nofoaga autu o taui.
  • Ole maualuga maualuga ole ED ile talavou, faʻamalosi faʻaoga porn.

Lomia: Iulai 11, 2014

lē faʻatino

E ui lava o amioga faʻamalosi faʻafeusuaiga (CSB) ua faʻavasegaina o se vaisu "amio" ma masani poʻo le faʻaogaina o neural circuits e mafai ona pulea le gaioiga o taui masani ma fualaau faasaina, e itiiti se mea e iloa e uiga i tali i mea tau feusuaiga i tagata taʻitoʻatasi ma leai se CSB. O iinei, o le faagasologa o faʻamatalaga o mea eseese tau feusuaiga na iloiloina i tagata taʻitoʻatasi ma e aunoa ma le CSB, e taulaʻi atu i itulagi neural na faʻaalia i suʻesuʻega muamua o le faʻaogaina o fualaau faasaina. 19 CSB mataupu ma 19 soifua maloloina volenitia na suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le MRI galue faʻatusatusa ata faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ma vitio fiafia e le faʻafeusuaiga. Fa'ailoga o tu'inanauga fa'afeusuaiga ma le fiafia na maua.

E tusa ai ma volenitia soifua maloloina, o mataupu a le CSB e sili atu le naunau ae tutusa le fiafia i togi e tali atu ai i ata faʻafeusuaiga. O le faʻaalia o faʻamatalaga faʻafeusuaiga i le CSB pe a faʻatusatusa i mataupu e le o ni CSB na fesoʻotaʻi ma le faʻagaoioia o le cingulate pito i luma, ventral striatum ma amygdala. O fesoʻotaʻiga faʻaogaina o le dorsal anterior cingulate-ventral striatum-amygdala network na fesoʻotaʻi ma manaʻoga faʻafeusuaiga (ae le fiafia) i se tikeri sili atu i le CSB e faʻatatau i mataupu e le o CSB.. O le vavalalata i le va o le manaʻo poʻo le manaʻo ma le fiafia e ogatusa ma aʻoaʻoga o le faʻaosofia o le faʻamalosia o le CSB e pei o vaisu fualaau.. O eseesega o neural i le faagasologa o feusuaiga-faʻaalia le faʻaalia i mataupu CSB i itulagi na aʻafia muamua i suʻesuʻega faʻamalosi faʻamalosi. O le tele o le faʻaogaina o le corticostriatal limbic circuitry i le CSB pe a maeʻa ona faʻaalia i feusuaiga e taʻu mai ai le faʻaogaina o le neural o loʻo i lalo ole CSB ma faʻamoemoega olaola mo faʻalavelave.

Fuainumera

Fuaiupu: Voon V, Mole TB, Banca P, Porter L, Morris L, et al. (2014) Neural Correlates of Sexual Cue Reactivity i Tagata Ta'ito'atasi e iai ma e aunoa ma ni Amioga Fa'afeusuaiga Fa'amalosi. PLoS TASI 9(7): e102419. doi:10.1371/journal.pone.0102419

Faatonutonu: Veronique Sgambato-Faure, INSERM/CNRS, Farani

Maua: Mati 6, 2014; Talia: Iuni 19, 2014; Lomia: Iulai 11, 2014

Puletaofia: © 2014 Voon et al. Ole tala lea ole avanoa avanoa e tufatufa atu ile aiaiga ole Laisene Creative Commons Attribution, lea e faatagaina ai le le faʻaaogaina o le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma le toe gaosia i soʻo se auala, pe'ā tuʻuina atu le tusitala muamua ma le punaʻoa.

Faʻamatalaga o Faamatalaga: Ua fa'amaonia e le au tusitala o fa'amaumauga uma o lo'o fa'atatau i su'esu'ega o lo'o avanoa atoatoa e aunoa ma se fa'atapula'aina. O faʻamatalaga uma o loʻo aofia i totonu o le pepa.

Faatupeina: Fa'atupega mai le Wellcome Trust Intermediate Fellowship grant (093705/Z/10/Z). O Dr. Potenza sa lagolagoina i se vaega e ala i fesoasoani P20 DA027844 ma R01 DA018647 mai le National Institutes of Health; le Matagaluega a le Setete o Connecticut o le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma Auaunaga o Vaisu; le Connecticut Mental Health Center; ma le Center of Excellence in Gambling Research Award mai le National Center for Responsible Gaming. E leai se sao a le au faʻatupeina i suʻesuʻega suʻesuʻega, aoina o faʻamaumauga ma auʻiliʻiliga, faʻaiuga e lolomi, poʻo le sauniaina o tusitusiga.

Tauvaga malie: Ua faailoa mai e tusitala e leai ni aia tauva.

faʻatomuaga

O le soona fai pe fa'afitauli i feusuaiga, lea ua ta'ua o amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (CSB), ma'i fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga po'o vaisu fa'afeusuaiga, o se fa'alapotopotoga masani fa'afoma'i e ono a'afia ai i'uga tau le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino. [1]. E ui lava e le o iloa faʻatatau tonu ona o le tele o suʻesuʻega faʻamaʻi pipisi o le mafaufau e le aofia ai fua o le CSB, o faʻamaumauga o loʻo i ai nei o loʻo fautua mai ai o fua faatatau mo le CSB e mafai ona amata mai i le 2 i le 4% i le nuʻu ma le kolisi e faʻatatau i talavou matutua e tutusa fua i maʻi faʻamaʻi mafaufau. [2]-[4], e ui ina maualuga ma maualalo fua na lipotia e fuafua i le faʻamalamalamaina o le CSB [5]. O se mea lavelave i le fuafuaina o le sa'o o le taatele ma le aafiaga o le CSB e aofia ai le leai o se faʻamatalaga aloaia mo le maʻi. E ui lava o faʻavae mo le faʻamaʻi faʻafeusuaiga na tuʻuina atu mo le DSM-5 [6], o le maʻi e leʻi aofia i le DSM-5. Ae ui i lea, ona o le CSB atonu e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave tele, lagona o le maasiasi ma le faʻaleagaina o le mafaufau, e faʻamaonia ai suʻesuʻega tuusaʻo.

O le a le mea e sili ona lelei e faʻamalamalama ai le CSB na finauina, faʻatasi ai ma mafuaaga na faʻatulagaina mo le mafaufauina o le tulaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo se mea e le o ni mea poʻo se vaisu "amio" [7]. Faʻavae i luga o faʻamatalaga o loʻo i ai nei, pathological gambling (poʻo le faaletonu o taaloga faitupe) na toe faʻavasegaina talu ai nei i le DSM-5 faʻatasi ai ma faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau e avea o se vaisu o amioga. [8]. Ae ui i lea, o isi faʻafitauli (faʻataʻitaʻiga, o mea e fesoʻotaʻi ma le soona auai i le faʻaogaina o le Initaneti, taʻaloga vitio poʻo feusuaiga) e leʻi aofia i le vaega autu o le DSM-5, i se vaega ona o le faʻatapulaʻaina o faʻamatalaga i tulaga. [9]. O le mea lea, o le faʻaleleia atili o le malamalama i le CSB ma pe faʻafefea ona faʻaalia mea e tutusa ai poʻo eseesega mai faʻafitauli faʻaoga vailaʻau e mafai ona fesoasoani i taumafaiga faʻavasegaina ma le atinaʻeina o taumafaiga sili atu ona lelei mo le puipuia ma togafitiga. Tulaga tutusa i le va o le fa'aaogaina o vaila'au, taaloga faitupe ma fa'alavelave fa'afeusuaiga (fa'ata'ita'iga, i le fa'aletonu o le puleaina o amioga fiafia pe fa'amalieina), o le su'esu'ega o elemene e iloga i vaisu (fa'ata'ita'iga, fa'aaliga fa'aalia) e fa'amaonia ai su'esu'ega sa'o ile CSB.

E taua tele le fa'agaoioiga fa'ailo i vaega fa'apitoa fa'afoma'i o fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fa'atuputeleina o fa'ailoga e feso'ota'i ma le toe fa'afo'i [10], [11]. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lata mai o suʻesuʻega i le faʻaalia o mea faʻaoga sese e aofia ai le ava malosi, nicotine ma cocaine na faʻaalia ai le faʻaogaina o gaioiga i faʻamatalaga o fualaau faasaina i le ventral striatum, dorsal anterior cingulate (dACC) ma amygdala, faʻatasi ai ma le faʻaogaina o gaioiga i le taʻutaʻua e le tagata lava ia tuʻinanau faʻaosofia i le dACC, pallidum ma ventral striatum [11]. Ae ui i lea, o le maualuga e mafai ai e nei itulagi ona faʻaalia le faʻaalia o feusuaiga-faʻaalia i tagata taʻitoʻatasi ma e leai se CSB e leʻi suʻesuʻeina.

O faʻataʻitaʻiga eseese ua tuʻuina atu e faʻamatala ai amioga faʻafefe, faatasi ai ma se tasi faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻapea i vaisu, "manaʻo" e vavae ese mai le "fiafia" pe a avea se tasi ma vaisu. [12]. Ae ui i lea, o le tele o le fiafia ma le manaʻo e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o feusuaiga ma ona faʻamaopoopo neural i le CSB e leʻi suʻesuʻeina faʻapitoa, ma o suʻesuʻega mai ia suʻesuʻega e mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga e fesoasoani e taʻitaʻia ai le faʻavasegaga sili ona talafeagai o le CSB ma faʻamaonia sini o le neural mo togafitiga. atinae.

O le tele o suʻesuʻega na taulaʻi muamua i faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga i tagata volenitia soifua maloloina e faʻamaonia itulagi e aofia ai le hypothalamus, thalamus, amygdala, cingulate cortex i luma, insula luma, pito i luma pito i lalo, fusiform gyrus, precentral gyrus, parietal cortex ma ogatotonu occipital cortex [13]-[19]. O nei itulagi o loʻo aʻafia i le faʻaosoina o le tino ma le faʻalagona, faʻalogo aemaise le vaʻaia o le vaʻaia, ma le faʻaosofia. I le faʻaaogaina o fua o le penile tumescence, o le striatum, cingulate pito i luma, insula, amygdala, occipital cortex, sensorimotor cortex ma le hypothalamus ua faʻaalia e faia se sao i le fausiaina o penile. [15], [20]. O eseesega e fesoʻotaʻi ma tamaʻitaʻi ua lipotia mai ma alii e sili atu le amygdala ma le hypothalamic gaioiga i feusuaiga e faʻatatau i tamaʻitaʻi, ma o nei eseesega e ono atagia mai ai le fiafia. [21]. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga masani o faiʻai i mea tau tupe, erotic ma meaʻai e aofia ai le ventromedial prefrontal cortex, ventral striatum, amygdala, anterior insula ma mediodorsal thalamus. [22]. O mea'ai ma taui fa'atauva'a na feso'ota'i fa'apitoa i gaioiga fa'a-inular i luma ma taui fa'ama'i fa'apitoa fa'atasi ma gaioiga amygdala. O se suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai foi o le umi o le faʻaogaina o mea faʻaoga i luga ole laiga i luga o le initaneti i alii soifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le gaioiga i lalo agavale agavale ma le pito i lalo taumatau o le puʻupuʻu e faʻapuupuu ata feusuaʻi. [23].

O suʻesuʻega Neurophysiological e taulaʻi atu i le CSB i le faitau aofaʻi o tagata nai lo volenitia soifua maloloina e faʻatusatusa atu le faʻatapulaʻaina. O se suʻesuʻega MRI faʻasalalau e taulaʻi i luga o se vaega toʻaitiiti o mataupu CSB e le o paraphilic (N = 8) faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina (N = 8) na faʻaalia ai le maualalo o le faʻasalalauga i pito i luma pito i luga. [24]. O mataupu na fa'afaigaluegaina mai se polokalame togafitiga ma le 7 o le 8 mataupu o loʻo i ai se talaʻaga o le faʻaaogaina o le ava malosi, 4 o le 8 faʻatasi ai ma se talaʻaga o isi vailaʻau faʻasaina poʻo le faʻalagolago ma le 1 o le 8 faʻatasi ma se talaʻaga o le maʻi faʻamalosi malosi. I se suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu i le 52 tane ma le fafine CSB mataupu ma faʻafitauli e faʻatonutonu ai le vaʻaia i luga ole laiga o ata faʻafeusuaiga na maua mai faʻasalalauga i luga ole laiga, faʻaalia i ata faʻafeusuaiga faʻatusatusa i ata le mautonu na fesoʻotaʻi ma le maualuga maualuga o le tali P300, e aʻafia i le pulea lelei. [25]. A'o fa'atasi lenei fua fa'atasi ma tu'inanauga fa'afeusuaiga ae le o faiga fa'afeusuaiga, na fautuaina ai e le au tusitala o le P300 amplitude e fa'afeso'ota'i mana'oga fa'afeusuaiga nai lo amioga fa'amalosi. Ua lipotia le hypersexuality i le tulaga o faaletonu o le neura ma a latou vailaʻau faʻapitoa. Fa'afeusuaiga fa'amalosi, e tupu i le 3-4% o gasegase o le Parkinson ma e feso'ota'i ma vaila'au dopaminergic [26], [27], sa suʻesuʻeina foʻi i le faʻaaogaina o ata faʻataʻitaʻiga. O se lipoti faʻapitoa e faʻaaoga ai le technetium-99 m-ethyl cysteinate dimer SPECT na faʻaalia ai le faʻateleina o le tafe toto i vaega faʻaletino masial i le maʻi CSB [28]. O se suʻesuʻega tele o loʻo taulaʻi atu i faʻamaʻi o le Parkinson o loʻo maua i le hypersexuality na faʻaalia ai le sili atu o le gaioiga o le MRI Blood Oxygen Level Gaoioiga faʻalagolago i ata faʻafeusuaiga e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o tuʻinanauga tau feusuaiga. [29], lea na fautua mai e le au tusitala e ono atagia mai ai manatu faʻaosofia-faaosofia o vaisu. O se suʻesuʻega voxel-based-morphometry o le faʻafeusuaiga e masani ona lipotia i amioga fesuisuiaʻi i luma o le dementia, o se faʻamaʻi e aʻafia ai le ventromedial i luma ma pito i luma o le tino, na faʻaalia ai le sili atu o le atrophy i le putamen ventral taumatau ma le pallidum i le fesoʻotaʻi ma togi suʻega taui. [30]. O le faʻamatalaga, i lenei faʻataʻitaʻiga, o le hypersexuality na lipotia i le 17% faʻatasi ai ma isi amioga saili taui e aofia ai le 'ai tele i le 78% ma le fou pe faʻateleina le ava malosi poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le 26% o tagata taʻitoʻatasi i lenei suʻesuʻega. I lenei suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te taulai atu i mataupu CSB i le faitau aofaʻi lautele.

O iinei na matou suʻesuʻeina ai le faʻaalia o le faʻatusatusaina o ata vitio faʻafeusuaiga faʻatasi ma faʻaosofiaga faʻafeusuaiga (e pei o vitio o taʻaloga) ma suʻesuʻeina le tele o manaʻoga faʻafeusuaiga poʻo le manaʻo ma le fiafia i mataupu e iai ma leai se CSB. Matou te manatu o tagata taʻitoʻatasi e iai le CSB pe a faʻatusatusa ia i latou e leai o le a faʻaalia le tele o le manaʻo (manaʻo) ae le fiafia (tutusa i vaega eseese) e tali atu i faʻafeusuaiga faʻaalia ae le o ni faʻaaliga faʻafeusuaiga.. E ui lava o le tele o itulagi na aʻafia i le tali atu i feusuaiga i tagata volenitia soifua maloloina, aʻo matou suʻesuʻeina tagata mamaʻi ma le CSB, matou te manatu o le a sili atu le faʻagaoioia o feusuaiga pe a faʻatusatusa i faʻaaliga fiafia e le faʻafeusuaiga i itulagi o loʻo aʻafia i fualaau faasaina. suʻesuʻega faʻaalia e aofia ai le ventral striatum, dACC ma amygdala. Matou te toe manatu o nei faʻalapotopotoga faʻaitulagi o le a fesoʻotaʻi faʻatasi i vaega uma ae sili atu le malosi i tagata taʻitoʻatasi ma le CSB pe a faʻatusatusa i latou e leai, ma o le manaʻoga faʻafeusuaiga (manaʻo) o le a sili atu ona fesoʻotaʻi malosi i gaioiga i totonu o nei itulagi i tagata taʻitoʻatasi ma le CSB pe a faʻatusatusa i i latou e leai. Tuuina atu suiga tau atina'e i faiga fa'aosofia o lo'o fa'avaeina amioga lamatia [31], sa matou suʻesuʻeina foʻi sootaga ma le matua.

Metotia

O mataupu a le CSB na fa'afaigaluegaina e ala i fa'asalalauga fa'ainitaneti ma mai fa'asinomaga mai foma'i. O tagata volenitia soifua maloloina na fa'afaigaluegaina mai fa'asalalauga fa'alapotopotoga i le itu i Sasa'e Anglia. Mo le vaega o le CSB, sa faia su'esu'ega e fa'aaoga ai le Su'ega Su'ega Su'ega Su'ega ile Initaneti (ISST) [32] ma se su'esu'ega lautele-fa'atulagaina fesili i fa'amatalaga e aofia ai le matua o le amataga, taimi, umi, taumafaiga e pulea le fa'aoga, fa'amama, mamanu o le fa'aoga, togafitiga ma a'afiaga leaga. O mataupu a le CSB na faia se faatalanoaga faafesagai ma se fomai o le mafaufau e faamaonia ai ua latou ausia taiala mo suesuega mo le CSB. [6], [33], [34] (Ripoti S1 i File S1) e taula'i i le fa'aogaina fa'amalosi o mea fa'afeusuaiga i luga ole laiga. O tagata uma na auai na ausia tuʻutuʻuga faʻataʻitaʻiga mo le Hypersexual Disorder [6], [33] ma taiala mo vaisu tau feusuaiga [34] (Ripoti S1 i File S1).

I le mamanu ma le tuʻuina atu o le natura o faʻamatalaga, o mataupu CSB uma ma volenitia soifua maloloina o tane ma faʻafeusuaiga. O ali'i volenitia soifua maloloina sa tutusa tausaga (+/−5 tausaga) ma mataupu CSB. O se isi 25 tausaga e fetaui lelei ma tama'ita'i talavou volenitia soifua maloloina na faia le fa'avasegaina o ata vitio i fafo atu o le scanner e fa'amautinoa ai le lava o tali fa'apitoa i vitio e pei ona iloiloina e tali fa'atatau. Tulaga fa'apitoa e aofia ai le i lalo ifo o le 18 tausaga le matua, i ai se tala'aga o fa'afitauli o le fa'aaogaina o vaila'au, avea ma tagata e masani ona fa'aaogaina vaila'au fa'asolitulafono (e aofia ai le cannabis), ma le i ai o se ma'i tuga o le mafaufau, e aofia ai le fa'apopoleina o lo'o iai nei (Beck Depression Inventory). >20) po'o le fa'alavelave fa'alavelave, po'o le tala'aga o le ma'i pipili po'o le schizophrenia (Mini International Neuropsychiatric Inventory) [35]. O isi vaisu fa'amalosi po'o amioga sa fa'ate'aina fo'i. O mataupu na suʻesuʻeina e se fomaʻi mafaufau e uiga i faʻafitauli faʻaogaina o taʻaloga i luga ole laiga poʻo ala o fesoʻotaʻiga lautele, taʻaloga faʻamaʻi poʻo faʻatauga faʻatau, faʻamaʻi faʻamaʻi o le tamaititi poʻo tagata matutua, ma le suʻesuʻeina o le maʻi o le 'ai. Sa suʻesuʻeina foi mataupu mo le fetaui ma le siosiomaga MRI.

O mataupu na maeʻa le UPPS-P Fua o amioga [36] e iloilo ai le impulsivity, Beck Depression Inventory [37] ma Faʻamaumauga o le atuatuvale i le Setete o le Setete [38] e iloilo ai le atuatuvale ma le popole, i le faasologa, Obsessive-Compulsive Inventory-R e iloilo ai uiga mata'utia ma le Alcohol-Use Disorders Identification Test (AUDIT) [39]. Sa su'esu'eina le fa'aogaina lautele o le Initaneti e fa'aaoga ai le Su'ega a le Young's Internet Addiction Test (YIAT) [40] ma le Faʻaaogaina o le Faʻaaogaina o le Initaneti (CIUS) [41]. Le Suʻega a le Matutua Atunuʻu Matutua [42] na fa'aaogaina e maua ai se fa'asinomaga o le IQ. Ose fa'aliliuga o le Fa'ailoga Fa'afeusuaiga a Arizona (ASES) [43] na fa'aogaina i le tasi fa'amatalaga e talafeagai i mafutaga vavalalata ma le isi fa'amatalaga e talafeagai i luga ole laiga i mea tau feusua'iga.

O uiga o mataupu o lo'o lipotia ile Siata S1 ile File S1. O mataupu a le CSB na maualuga atu le atuatuvale ma le popole (Table S2 in File S1) ae leai ni su'esu'ega i le taimi nei o le fa'anoanoa tele. E lua o mataupu a le 19 CSB o loʻo ave faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo sa i ai faʻalavelave faʻalavelave popole lautele ma phobia lautele (N = 2) poʻo phobia lautele (N = 1) poʻo se talaʻaga o tamaiti o le ADHD (N = 1). E tasi le mataupu a le CSB ma le to'atasi o le soifua maloloina volenitia na fa'aaogaina le cannabis i taimi uma.

Na maua le fa'atagaga tusitusia, ma sa fa'amaonia le su'esu'ega e le Komiti o Amio Taualoa a le Iunivesite o Cambridge. Na totogi mataupu mo lo latou auai.

Fuainumera o amioga

Na fa'atusatusa uiga o mataupu ma togi o fesili e fa'aaoga ai su'ega-t tuto'atasi po'o su'ega Chi-square. Na fa'aogaina su'esu'ega fa'atele mo sikoa ASES. Mo fa'ailoga o mana'oga tau feusua'iga po'o le fiafia, fa'afefiloi-fua ANOVA na fa'aogaina e fa'atusatusa ai fa'atusatusaga fa'atusa fa'atusa fa'atasi ma fa'avasegaga (CSB, non-CSB) o se fua i le va o mata'upu, ituaiga vitio (fa'aaliga manino po'o fa'ailoga), ma fua fa'atatau. (manao po'o le fiafia) e pei o totonu-mataupu fua.

Neuroimaging

I le galuega fa'ata'ita'iga, sa va'ai mata'upu i ata vitiō o lo'o tu'uina atu i se faiga fa'afeagai mai se tasi o tulaga e 5: fa'afeusuaiga manino, fa'afeusuaiga, fa'afiafiaga fa'afeusuaiga, tupe ma le fa'aituau. O vitio na faʻaalia mo le 9 sekone, sosoo ai ma se fesili pe o le vitio i totonu poʻo fafo. Na tali mai mataupu e fa'aaoga ai le ki-pad 2-button ma o latou numera lona lua ma le tolu o latou lima taumatau ina ia mautinoa o loʻo latou gauai atu. O le fesili na tupu i le taimi o le va o le 2000 i le 4000 milliseconds. O vitio manino na faʻaalia ai fegalegaleaiga faʻafeusuaiga i le va o se tamaloa ma se fafine na maua mai i vitio na sii mai i luga ole Initaneti ma laisene e maua pe a manaʻomia. O fa'ata'ita'iga o vitiō fa'atauva'a e aofia ai se tama'ita'i 'ofu o lo'o siva fa'ama'i po'o se va'aiga o se tama'ita'i e fufulu lona ogavae. O vitiō fa'afiafia e le o fa'afeusuaiga na fa'aalia ai ata ta'aloga e pei o le natura i ata fa'agae'e tele mai le International Affective Picture System e pei o le fa'ase'e, ma'ulu i le lagi, a'e papa, po'o le tietie uila. O ata vitio o tupe o loʻo faʻaalia ai ata o tupe siliva poʻo tupe pepa o loʻo totogiina, pa'ū pe salalau. O vitiō fa'aletonu na fa'aalia ai vaaiga o laufanua. O tulaga na faʻatulagaina faʻatasi ma le valu faʻataʻitaʻiga i le tulaga na faʻaalia mo le aofaʻi o 40 ata vitio. E lima vitio eseese i tulaga na faʻaalia mo le aofaʻi o 25 vitio eseese.

I le galuega fa'avasega vitiō i fafo atu o le masini su'e, sa matamata mata'upu i ia lava vitiō ma fa'amae'aina le fua fa'atatau mo tu'inanauga tau feusua'iga ma le fiafia. Na fesiligia mataupu i fesili nei i luga o faʻataʻitaʻiga eseese e 2: 'O le a le tele na faʻateleina ai lou tuʻinanau feusuaʻiga?' ma 'O le a le tele na e fiafia ai i lenei vitio?' ma fa'ailoa mai se tali e fa'aaoga ai se isumu i luga o se laina taula mai le 'Very tama'i' i le 'Very tele'. E to'a 25 ali'i volenitia soifua maloloina fa'aopoopo na fa'ata'ita'iina ile galuega fa'avasega vitiō. Na fesiligia mataupu pe na latou matamata muamua i vitiō a o leʻi faia le suʻesuʻega. O galuega uma sa fa'ailogaina ile fa'aogaina ole E-Prime 2.0 software.

Faʻamaumauga ma faʻatautaia

O fa'asologa o le mauaina o le su'esu'ega fMRI o lo'o fa'amatalaina i totonu File S1. O ata vitio 9-lua ma vaeluaga o le faamasinoga na faʻataʻitaʻiina e pei o galuega pusa-taavale faʻatasi ma galuega tali hemodynamic. Na fa'atautaia su'esu'ega i le fa'aogaina o fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i lautele. Na fa'atusatusa tulaga o ata vitio i le fa'aaogaina o le ANOVA fa'atasi ma le vaega (CSB, non-CSB) e avea o se va-mataupu fa'ailoga ma tulaga (ituaiga vitiō) o se mea i totonu-mataupu. O a'afiaga autu o kulupu i tulaga uma na fa'atusatusa muamua. O a'afiaga o tulaga na fa'atusatusaina ta'ito'atasi le fa'atusatusaina o tulaga manino, fa'atauva'a ma tupe ma tulaga fa'afiafia. O vitio ta'aloga fiafia na fa'aaogaina e fai ma fa'atonuga mo tulaga fa'aalia ma fa'afeusuaiga a'o latou fa'aaofia uma le fa'anofoina o tagata i totonu o vitio. O faʻagaioiga i luga aʻe o le faiʻai atoa-faʻatonu-aiga sese (FWE) faʻasaʻo P <0.05 na manatu taua i faʻatusatusaga o aʻafiaga autu. Fa'a-vaega-tulaga (fa'ata'ita'iga CSB(fa'aalia - fa'afiafiaina) - Volenitia fa'alesoifua maloloina(fa'aalia - fa'afiafiaga)) fegalegaleaiga fa'atatau ile muamua na fa'atinoina vaega fa'atatau o tulu'i pe a fa'apea o le fa'atusatusaga o tulaga (fa'ata'ita'iga manino - fa'afiafiaina) fa'ailoaina itu taua i le FWE P<0.05 tulaga atoa. Sa fa'aaogaina fa'ailoga o le matua ma le atuatuvale e fai ma fa'atasi. O fesuiaiga e aofia ai fua faʻatatau o manaʻoga faʻafeusuaiga ma le fiafia i tali i faʻaaliga vitio, togi i luga o le Suʻega a le Initaneti Young Addiction Test, ma aso faʻasaʻo na aofia ai i faʻataʻitaʻiga o ni mea e fiafia i ai. Sa suʻesuʻeina foʻi le faʻatusatusaina o tausaga, pulea le atuatuvale ma manaʻoga faʻapitoa, i vaega uma ma faʻaogaina le ufiufi manino.

O le ventral striatum, amygdala ma le dorsal cingulate sa fa'apea o vaega e fiafia iai. Mo nei itulagi e tolu ma le malosi muamua manatu, matou tuʻufaʻatasia le ROI e faʻaaoga ai se faʻasaʻoga laiti-volume-faʻasaʻo (SVC) faʻatasi ma Family-Wise-Error faʻasaʻo i le p<0.05 manatu taua. Tuuina atu suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai fua faʻatatau o le manaʻo i le faʻagaioiina o le cingulate dorsal, o le suʻesuʻeina o fegalegaleaiga a le psychophysiological na faia ma le cingulate dorsal e pei o le fatu fatu (faamaopoopo xyz = 0 8 38 mm, radius = 10 mm) faʻatusatusa manino - vitiō fiafia. Ona o le aʻafiaga o le mesolimbic ma le mesocortical circuitry, o le gaioiga i le substantia nigra na iloiloina foi i luga o se suʻesuʻega. Le ventral striatal anatomical region of interest (ROI), na faʻaaogaina muamua i isi suʻesuʻega [44], na tusia lima i le MRIcro mulimuli i le faʻamatalaga o le ventral striatum e Martinez et al. [45]. O ROI mo cingulate ma amygdala na maua mai aal templates i WFUPickAtlas SPM Toolbox [46]. E lua faʻataʻitaʻiga eseese mo le tele nigra ROI na faʻaaogaina e aofia ai le WFUPickAtlas faʻataʻitaʻiga ma se ROI tosoina lima i le MRIcro e faʻaaoga ai faʻasologa faʻasologa o le magnetization mai 17 volenitia soifua maloloina. O faʻamatalaga ata uma na muaʻi faʻatautaia ma suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le SPM 8 (Welcome Trust Center mo NeuroImaging, Lonetona, UK).

i'uga

uiga

E sefuluiva tane faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga ma CSB (tausaga 25.61 (SD 4.77) tausaga) ma 19 tausaga faʻatusatusa (tausaga 23.17 (SD 5.38) tausaga) tane faʻafeusuaiga tane soifua maloloina volenitia e aunoa ma le CSB na suʻesuʻeina (Ripoti S2 i File S1). O le 25 fa'aopoopo e tutusa le matutua (25.33 (SD 5.94) tausaga) tama tane fa'afeusuaiga soifua maloloina volenitia na fa'avasegaina vitio. O mataupu a le CSB na lipotia mai o se taunuuga o le tele o le faʻaaogaina o mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, ua leai ni a latou galuega ona o le faʻaaogaina i le galuega (N = 2), faʻaleagaina mafutaga vavalalata poʻo le faʻaleagaina o isi gaioiga lautele (N = 16), ua o'o i le fa'aitiitia o le libido po'o le erectile galuega fa'apitoa i mafutaga fa'aletino ma tama'ita'i (e ui lava e le'o fa'atasi ma mea fa'afeusuaiga) (N = 11), faʻaaogaina tele faʻauʻu (N = 3), faʻataʻitaʻiga o le pule i le ola (N = 2) ma le faʻaaogaina o tupe tetele (N = 3; mai le £ 7000 i le £ 15000). E sefulu mataupu sa i ai pe sa i ai i le faufautua mo a latou amio. O mataupu uma na lipotia mai le masturbation faatasi ai ma le matamata i luga ole laiga i luga ole laiga o mea tau feusuaiga. Ua lipotia foi e mataupu le faaaogaina o auaunaga faafeao (N = 4) ma cybersex (N = 5). I luga o se fa'aliliuga fetu'una'i o le Fa'ailoga Fa'afeusuaiga a Arizona [43], O mataupu a le CSB pe a fa'atusatusa i volenitia soifua maloloina e sili atu le faigata i le fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma o'o ai i le tele o fa'afitauli erectile i mafutaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ae le o mea tau feusua'iga. (Laulau S3 i File S1).

Pe a faatusatusa i volenitia soifua maloloina, o mataupu a le CSB na muamua vaʻavaʻai i luga o le initaneti mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le matua (HV: 17.15 (SD 4.74); CSB: 13.89 (SD 2.22) i tausaga) faʻatatau i le matua o le amataga mo le faʻaogaina o le Initaneti i le lautele (HV: 12.94 (SD 2.65); CSB: 12.00 (SD 2.45) i tausaga) ( fegalegaleaiga faʻavae faʻavae: F(1,36) = 4.13, p = 0.048). O mataupu a le CSB e sili atu le fa'aogaina o le Initaneti e fa'atatau i volenitia soifua maloloina (Table S3 in File S1). O le mea taua, o mataupu a le CSB na lipotia mai le faʻaogaina o le Initaneti mo le matamata i luga ole laiga i mea tau feusuaiga mo le 25.49% o le aofaʻi o le faʻaogaina i luga ole laiga (mo le averesi 8.72 (SD 3.56) tausaga) faʻatusatusa i le 4.49% i volenitia soifua maloloina. (t = 5.311, p<0.0001) (CSB vs. HV: faʻaoga faʻafeusuaiga: 13.21 (SD 9.85) vs 1.75 (SD 3.36) itula i le vaiaso; aofaʻi faʻaoga initaneti: 37.03 (SD 17.65) vs. 26.10 ) itula i le vaiaso).

Faʻaalia le tali atu

O fua fa'atatau o le mana'o ma le fiafia i vitiō na vavae'ese lea sa i ai se va'aiga-fa'atatau-ituaiga-i-video-ituaiga fegalegaleaiga (F(1,30) = 4.794, p = 0.037): fa'ailoga mana'oga i vitio manino sa sili atu i le CSB fa'atusatusa i volenitia soifua maloloina (F = 5.088, p = 0.032) ae le o ni fa'ailoga fa'atauva'a (F = 0.448, p = 0.509), a'o le fiafia i fa'ailoga i fa'ailoga fa'atauva'a na sili atu i le CSB fa'atusatusa i volenitia soifua maloloina (F = 4.351, p = 0.047) ae le o ni faailoga manino (F = 3.332, p = 0.079). O le mana'o ma le fiafia o togi i fa'ailoga manino na matua fa'atasi (HV: R2 = 0.696, p<0.0001; CSB: R2 = 0.363, p = 0.017) e ui lava o le laina laina e leʻi matua ese lava i le va o vaega (F = 2.513, p = 0.121). E leai foʻi se eseesega i le faʻavasegaina o ata vitio mo le manaʻoga ma le fiafia i tulaga taʻitasi i le va o volenitia soifua maloloina suʻesuʻe ma se isi 25 volenitia soifua maloloina o loʻo fautua mai le faʻatatauga faʻavae i vitio na fai ma sui. (p's>0.05). O mataupu uma na lipotia latou te leʻi vaʻai muamua i vitio aʻo leʻi faia le suʻesuʻega.

Iloiloga ata

E leai se eseesega o le fa'agaoioia fai'ai i le va-vaega na sao mai le fa'asa'oga atoa-fai'ai. O le eseesega o ata manino - fiafia i vaega o mataupu na faʻaalia ai le faʻagaoioia o le ventral striatum, dACC ma le amygdala i le FWE p<0.05 faʻasaʻo atoa-faiʻai (Ata 1, Laulau S4 ma S5 i File S1). O le faʻatusatusaga na faʻaalia ai foi le faʻaogaina o le lua o le hypothalamus ma le substantia nigra (FWE p<0.05 atoa-faiʻai), o itulagi e aʻafia i le faʻafeusuaiga ma le gaioiga o le dopaminergic, i le faasologa. [13], [22]. O le eseesega o faʻamatalaga manino - faʻafiafia ma faʻafiafia - faʻafiafiaga faʻaalia uma e lua o loʻo faʻaalia i totonu o itulagi occipito-temporal bilateral, parietal ma pito pito i luma cortices ma taumatau saʻo (FWE p<0.05) (Table S4 in File S1). Peita'i, e le'i fa'ailoaina le fa'atusatusaga o mea fa'afiafia - fiafia muamua itulagi manatu. E fa'apena fo'i, o le tupe - fa'afeagai fa'afiafia na fa'ailoa mai ai le lua fa'atasi ma le pito i luma pito i lalo (fa'atonu-fai'ai atoa FWE p<0.05) ae le o le muamua itulagi manatu.

ata vali

Ata 1. Tulaga eseese.

O le fai'ai tioata ma ata fa'atosina o lo'o fa'aalia ai a'afiaga i vaega o fa'atusatusaga nei: manino - fa'afiafia (agavale, laina pito i luga), fa'afiafia - fiafia (ogatotonu, laina ogatotonu) ma tupe - fa'afiafia (taumatau, laina pito i lalo). O ata o loʻo faʻaalia ile faiʻai atoa FWE-faʻasaʻo P<0.05. O le va'aiga axial (taumatau pito i luga) o lo'o fa'aalia ai le eseesega i vaega o fa'aaliga manino - vitiō fa'afiafia e taula'i i le substantia nigra. O le ata o loʻo faʻaalia i se vaega tele o le tului matapulepule o loʻo ufiufi i luga o se faʻasologa faʻasologa o le magnetization.

Pule: 10.1371 / journal.pone.0102419.g001

Na matou toe su'esu'eina le va o-vaega ese'esega i le fa'aaliga manino - fa'afiafiaga na fa'aalia ai se aafiaga taua i vaega uma i totonu oa tatou itulagi fa'ata'atia. O mataupu a le CSB na faʻaalia le tele o gaioiga i le itu taumatau ventral striatum (peak voxel xyz i mm = 18 2 -2, Z = 3.47, FWE p = 0.032), dACC (0 8 38, Z = 3.88, FWE p = 0.020) ma le amygdala taumatau (32 −8 −12, Z = 3.38, FWE p = 0.018) (Ata 2). Tuuina atu se matafaioi mo le dopaminergic circuitry i le faʻaalia o le gaioiga, matou te suʻesuʻeina foi le gaioiga i le substantia nigra. O mataupu a le CSB na sili atu le gaioiga i le saʻo o le substantia nigra (10 −18 −10, Z = 3.01, FWE p = 0.045) i le fa'aaliga manino - fiafia. O se suʻesuʻega faʻapitoa e le aofia ai mataupu e lua na i luga o vailaʻau faʻamaʻi e leʻi suia ai suʻesuʻega taua.

ata vali

Ata 2. Fa'aaliga manino ma fa'ailoga fiafia.

O manatu fa'ato'aga e fa'atusalia ai le va'aiga fa'atasi-i-video-ituaiga o mata'upu fa'atasi ai ma amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi (CSB)>volenitia maloloina (HV) fa'atusatusa manino>fa'ailoga fiafia. O ata o loʻo faʻaalia o ni itulagi e fiafia i ai ile P<0.005. Ole su'esu'ega ole taimi ole fa'ailoga ole suiga ole % ile vitiō manino (pito i luga) ma vitiō fa'afiafia (lalo) fa'atasi ai ma mata'upu CSB ile mumu ma volenitia maloloina ile uliuli. Fa'amau sese e fai ma sui o le SEM.

Pule: 10.1371 / journal.pone.0102419.g002

Ina ia suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o tali neural i faʻamatalaga ma faʻataʻitaʻiga o le manaʻo ma le fiafia, matou te faia suʻesuʻega faʻatasi e aofia ai tali faiʻai i faʻamatalaga manino. I vaega uma e lua, o fua faʻatatau o manaʻoga faʻafeusuaiga faʻapitoa na fesoʻotaʻi lelei ma le gaioiga a le dACC (−4 18 32, Z = 3.51, p = 0.038), e aunoa ma se eseesega i le va o vaega (Ata 3). E leai ni feso'ota'iga neural ma le mana'o fa'apitoa.

ata vali

Ata 3. Mana'oga fa'afeusuaiga.

A. Mana'oga fa'apitoa ma le fiafia i togi i ituaiga vitio i mata'upu e iai amioga fa'amalosi tau feusua'iga (CSB) ma tagata volenitia maloloina (HV). Sa i ai se vaega taua-i-vitio-ituaiga-i-manao/fiafia i fegalegaleaiga. Fa'amau sese e fai ma sui o le SEM. *p<0.05. B. Mana'o fa'atasi mo vitiō manino i mata'upu CSB ma HV fa'atasi ai ma le kalafi o su'esu'ega fa'asolosolo tutusa mo fua fa'atatau (PE) ma sikoa mana'oga. C. Psychophysiological su'esu'ega feso'ota'iga ma le mana'o fa'atasi mo le fa'aaliga manino-fa'afiafiaga ma fatu cingulate pito. O ata ma kalafi o loʻo faʻaalia ai mataupu CSB faʻatasi ai ma se matapulepule HV faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻasolosolo tutusa mo le ventral striatum ma amygdala fua faʻatatau ma sikoa manaʻoga. O ata o loʻo faʻaalia o ni itulagi e fiafia i ai ile P<0.005.

Pule: 10.1371 / journal.pone.0102419.g003

I luga o se tulaga suʻesuʻe, na suʻesuʻeina gaioiga neural o se galuega o le matua. O le matua i mataupu uma na faʻapipiʻiina le lelei ma le gaioiga i le itu taumatau ventral striatum (taumatau: 8 20 -8, Z = 3.13, FWE p = 0.022) ma le dACC (2 20 40, Z = 3.88, FWE p = 0.045). O gaioiga sili atu e pei o se galuega o le matua na matauina i le vaega CSB pe a faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina i le ventral striatum bilateral (taumatau: 4 18 -2, Z = 3.31, FWE p = 0.013; agavale -8 −18 −2, Z = 3.01 , FWE p = 0.034) (Ata 4).

ata vali

Ata 4. Tausaga.

O lo'o fa'aalia i le va'aiga fa'ailo le fa'avasegaina o tausaga mo vitiō manino i mata'upu fa'atasi ma Amioga Fa'afeusuaiga Fa'amalosi (CSB) fa'atasi ai ma se matapulepule fa'alesoifua maloloina (HV). O le kalafi o lo'o fa'aalia ai le su'esu'ega o le fa'asolo mo le fua fa'atatau o le ventral striatal parameter (PE) ma le matua i tausaga. O le ata o loʻo faʻaalia o se itulagi e fiafia i ai ile P<0.005.

Pule: 10.1371 / journal.pone.0102419.g004

Tuuina atu le fesoʻotaʻiga i le va o faʻataʻitaʻiga o manaʻoga faʻafeusuaiga faʻale-aiga gaioiga dACC, o se suʻesuʻega faʻafesoʻotaʻi a le psychophysiological e faʻaaoga ai le dACC o se fatu na faʻataʻitaʻiina faʻatusatusa manino - faʻailoga fiafia. I vaega uma e lua, na faʻateleina le fesoʻotaʻiga o le dACC faʻatasi ai ma le ventral striatum taumatau (8 20 -4, Z = 3.14, FWE p = 0.029) ma le amygdala taumatau (12 0 -18, Z = 3.38, FWE p = 0.009) . E leai se eseesega i le va o vaega i feso'ota'iga fa'atino. Pe a suʻesuʻeina togi manaʻoga faʻapitoa e pei o se covariate, sa i ai se fesoʻotaʻiga lelei i le va o manaʻoga ma sili atu le fesoʻotaʻiga i mataupu CSB i le va o le dACC ma le taumatau ventral striatum (12 2-2, Z = 3.51, FWE p = 0.041) ma le amygdala saʻo. (30 −2 −12, Z = 3.15, FWE p = 0.048) (Ata 3) ma, i luga o se tulaga suʻesuʻe, tuʻu le substantia nigra (-14 −20 −8, Z = 3.10, FWE p = 0.048) faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina. E leai ni su'esu'ega taua e fa'atatau i faiga fiafia.

Talanoaga

I lenei suʻesuʻega o faʻamatalaga faʻafeusuaiga, erotic ma le le faʻafeusuaiga, o tagata taʻitoʻatasi ma le CSB ma i latou e leai na faʻaalia mea tutusa ma eseesega e faʻatatau i mamanu o le tali atu i le neural ma sootaga i le va o tali faʻapitoa ma neural. Mana'oga fa'afeusuaiga po'o le mana'o i fa'ailoga fa'afeusuaiga sa feso'ota'i atu i se feso'ota'iga fa'atino a le dACC-ventral striatal-amygdala i vaega uma e lua ma sili atu ona fa'agaoioia ma feso'ota'i i mana'oga tau feusua'iga i le vaega CSB. Mana'oga fa'afeusuaiga po'o fua fa'atatau o le mana'o e foliga mai e vavae'ese mai le fiafia, e tusa ai ma manatu fa'aosofia-fa'ailoa o vaisu. [12] o lo'o i ai le fa'alauteleina o le mana'o ae le fiafia i taui iloga. Na matou matauina atili se matafaioi mo le matua lea o le matua laiti, aemaise lava i le vaega CSB, na fesoʻotaʻi ma le tele o gaioiga i le ventral striatum.

Pe a faatusatusa i volenitia soifua maloloina, o mataupu a le CSB e sili atu le manaʻo tau feusuaʻiga poʻo le manaʻo e faʻaalia faʻamatalaga ma sili atu le fiafia i faʻailoga faʻaalia, ma faʻaalia ai se vaʻaiga i le va o le manaʻo ma le fiafia. CO mataupu a le SB na i ai foʻi faʻafitauli sili atu o le faʻafeusuaiga ma faigata erectile i mafutaga vavalalata ae le o mea faʻafeusuaiga faʻaalia e faʻamaonia ai o le faʻaleleia o le manaʻoga e faʻapitoa i faʻamatalaga manino ae le o le faʻalauteleina o tuʻinanauga tau feusuaiga.. I mataupu a le CSB pe a faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina, o le maualuga o le manaʻo tau feusuaʻiga i faʻamatalaga manino na fesoʻotaʻi ma le tele o le dACC gaioiga ma faʻaleleia atili le fesoʻotaʻiga i le va o le dACC, ventral striatum ma amgydala (pei ona faʻamatalaina i lalo), faʻaalia se fesoʻotaʻiga e aʻafia i le faʻagasologa o mea taua. mana'o e feso'ota'i ma fa'ailoga tau feusua'iga. O se suʻesuʻega talu ai o le faʻamalosia o feusuaiga e fesoʻotaʻi ma le dopamine agonists i le maʻi o Parkinson, lea e mafai ona aofia ai amioga e pei o le faʻaaogaina faʻamalosi o mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, faʻaalia ai le sili atu o le neura i faʻataʻitaʻiga ata feusuaʻiga e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o tuʻinanauga tau feusuaiga. [29]. O a matou suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu i le CSB i le faitau aofaʻi o tagata e tutusa lelei lava ma faʻaosofia manatu faʻamalosia e faʻamalosia ai le manaʻo faʻafefe poʻo le faʻaosofia i le vailaʻau poʻo le faʻafeusuaiga, ae le o le 'fiafia' poʻo le leo faʻafefe. [12].

Fomaʻi-gaʻo-gasegase ma le fiailoa suʻesuʻega o le nicotine, cocaine ma le ava malosi e aofia ai le telefoni feaveaʻi, dACC ma amygdala [13]. I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, o nei itulagi na faʻagaoioia i le taimi o le matamataina o mea faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i luga o vaega faʻatasi ma le CSB. O le mataʻituina o faʻagaioiga malosi o nei itulagi i le CSB faʻatasi ai ma tagata volenitia soifua maloloina e talitutusa ma suʻesuʻega na matauina mo vailaʻau faʻaalia i vaisu, faʻaalia ai le neurobiological tutusa i faʻafitauli.

I le suʻesuʻega o loʻo i ai nei i le tali atu i faʻamatalaga faʻafeusuaiga, manaʻoga faʻafeusuaiga e fesoʻotaʻi ma le tele o le dACC, ma le tele o le dACC-ventral striatal-amygdala o loʻo fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le manaʻoga i se tulaga sili atu i mataupu CSB nai lo mataupu tau soifua maloloina. . O mataupu a le CSB na faʻaalia foʻi le tele o gaioiga nigra pe a faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina, ma mafai ai ona faʻafesoʻotaʻi suʻesuʻega i gaioiga dopaminergic. I totonu o tagata ma tagata e le o ni tagata, o le dACC o se faʻamoemoe taua o suʻesuʻega dopaminergic mai le tele nigra ma le ventral tegmental area. [47], tulituliloaina fa'aaliga ma fa'ailoga sese. O le dACC e tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le ventral ma dorsomedial striatum, o loʻo aʻafia i le faʻatusaina o le taua ma taui faʻailoga ma le faʻaosofia ma e iai fesoʻotaʻiga tutusa i le pito i tua o le amygdala ma maua ai faʻamatalaga e uiga i mea faʻalagona. [48], [49]. E tele fo'i feso'ota'iga a le itulagi ma vaega fa'atosina e aofia ai le premotor, afi muamua ma le pito i luma-parietal cortices ma o lo'o va'aia lelei e a'afia ai le filifiliga o gaioiga. O le dACC o loʻo aʻafia i le gaioiga o tiga, faʻaosofia le lelei ma le pulea o le mafaufau [48], faʻatasi ai ma suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻamaonia ai le matafaioi a le dACC i le faʻailoga sese ma le faʻamoemoeina o taui [50], [51], aemaise lava e taʻitaʻia ai aʻoaʻoga faʻatino-tauia [52], [53]. O a matou fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga suʻesuʻega faʻatasi ma se matafaioi mo se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi i luga o le dACC i le faʻagasologa o taui faʻafeusuaiga ma i le faʻaalia o feusuaiga-faʻaalia ma lona sootaga i le manaʻo o se faʻailoga faʻaosofia.

O a matou sailiga e fautua mai ai le galuega a le CCC e atagia mai ai le matafaioi o le manaʻoga faʻafeusuaiga, lea atonu e talitutusa ma se suʻesuʻega i le P300 i mataupu a le CSB e faʻafetaui ma le manaʻo [25]. Matou te faʻaalia eseesega i le va o le CSB vaega ma volenitia soifua maloloina ae o lenei suʻesuʻega talu ai e leai se vaega e pulea. O le faʻatusatusaina o lenei suʻesuʻega o loʻo iai nei ma lomiga muamua i le CSB o loʻo taulaʻi atu i le faʻasalalauina o le MRI ma le P300 e faigata ona tuʻuina atu eseesega faʻavae. O suʻesuʻega o le P300, o se mea e mafai ona faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le faʻaituau i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau, faʻaalia ai le maualuga o le faʻaogaina o le nicotine. [54], ava malosi [55], ma le au faipule [56], fa'atasi ai ma fua e masani ona feso'ota'i ma fa'ailoga tu'inanau. O le P300 e masani ona suʻesuʻeina i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻaaoga ai galuega oddball lea e masani ona fefiloi ai faʻamoemoega maualalo ma faʻalavelave maualuga e le o taulaʻi. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faʻaalia ai o mataupu faʻaoga-faʻaogaina-faʻaleagaina ma tagata o latou aiga e leʻi aʻafia na faʻaititia le maualuga o le P300 pe a faʻatusatusa i volenitia soifua maloloina. [57]. O nei sailiga e fautua mai ai o le faʻaaogaina o vailaʻau oona e mafai ona iloga mai i le le lelei o le tuʻuina atu o mea e uaʻi atu i galuega e talafeagai i le malamalama o faʻamatalaga (e le o ni fualaʻau faʻatulagaina) faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o le faʻaituau i faʻailoilo o fualaʻau. O le faʻaititia o le P300 amplitude e ono avea foʻi ma faʻailoga o le endophenotypic mo le faʻaogaina o vailaʻau. O suʻesuʻega o gaioiga e fesoʻotaʻi ma gaioiga e faʻatatau i le faʻaosofia o le cocaine ma le heroin faʻaaliga sili atu lipoti le masani ai i le tuai o vaega o le ERP (> 300 milliseconds; tuai lelei gafatia, LPP) i luma o itulagi, lea e mafai foi ona atagia mai ai le manaʻo ma le vaʻai faʻasoa. [58]-[60]. O le LPP ua talitonuina e atagia mai ai le vave faʻapitoa (400 i le 1000 msec) ma mulimuli ane faʻaauau le gaioiga o faʻamalositino faaosofia. O mataupu e faʻaaogaina ai le cocaine na faʻaeʻe maualuga ai le LPP faʻatusatusa i fomaʻi soifua maloloina e faʻamaonia ai le taua o le vave gauai atu ma le totoa ma le faʻaogaina o tali i lagona faʻaleleia lelei. Ae ui i lea, o le tuai o le LPP faiga e le ese tele mai i latou i volenitia soifua maloloina [61]. O le afi eletise o le P300 e aʻafia ai le gaioiga mo tali e aʻafia ai le faʻatinoga e talitonuina o le paietal cortex ma le cingulate [62]. O le mea lea, o gaioiga uma a le dACC i le suʻesuʻega a le CSB o loʻo iai nei ma le P300 gaioiga na lipotia i se suʻesuʻega muamua a le CSB e mafai ona atagia ai faiga faʻavae tutusa o le puʻeina. E faapena foi, o suʻesuʻega uma e lua o loʻo faʻaalia ai se faʻasalalauga i le va o nei fua faʻatasi ma le faʻalauteleina o le manaʻoga. O iinei matou te fautua atu ai o le gaoioiga a le dACC e fesoʻotaʻi ma le manaʻoga, lea e ono atagia mai ai se faʻailoga o le tuʻinanau, ae e le faʻatasi ma le fiafia e faʻaalia i luga o se faʻataʻitaʻiga faʻamalosi-faʻaalia o vaisu.

O su'esu'ega o lo'o i ai nei o lo'o fa'ailoa mai ai a'afiaga o le matua i le fa'agaioiina o fa'ailoga tau feusua'iga. O le fa'atupuina o mea efuefu pito i luma o lo'o a'afia i pulega fa'apitoa e fa'aauau pea i le talavou i le ogatotonu o le 20 s [63]. O le faʻaleleia atili o le lamatiaga o tupulaga talavou e mafai ona atagia mai ai le atinaʻeina muamua o le faʻaosofiaina o le limbic faʻaosofia ma le faʻasologa o taui e faʻatatau i le faʻatuai o le atinaʻeina o faiga faʻatonutonu pito i luma o loʻo aʻafia i le mataʻituina poʻo le taofiofia o amioga. [31], [64], [65]. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua faʻaalia e le tupulaga talavou le tele o gaioiga faʻafefeteina e faʻatatau i le gaioiga o le cortical muamua i le taimi o le gaioiga o taui pe a faʻatusatusa i tagata matutua. [65]. O iinei tatou te matauina ai i mataupu uma, o le matua talavou e fesoʻotaʻi ma le tele o gaioiga ventral striatal i faʻamatalaga faʻafeusuaiga. O lenei aafiaga i le ventral striatal gaioiga e foliga mai e sili ona malosi i mataupu CSB, e fautua mai ai se tulaga gafatia o le matua i luga o tali i feusuaiga i le lautele ma i le CSB faapitoa.

E tusa ai ma tusitusiga i luga o le faiʻai gaioiga i volenitia soifua maloloina e faʻaalia faʻamaʻi faʻafeusuaiga faʻamalosia itulagi, matou te faʻaalia se fesoʻotaʻiga tutusa e aofia ai le occipito-temporal ma parietal cortices, insula, cingulate ma orbitofrontal ma pito i lalo pito i luma cortices, pre-central gyrus, caudate, ventral. striatum, pallidum, amygdala, substantia nigra ma le hypothalamus [13]-[19]. Ole umi ole taimi ole fa'aogaina o mea i luga ole laiga i luga ole laiga i tane soifua maloloina ua fa'aalia e fa'amaopoopo ma le agavale agavale gaioiga fa'apuupuu ata manino e ta'u mai ai se tulaga fa'aletonu ole fa'aletonu. [23]. I se faʻatusatusaga, o lenei suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo taulaʻi atu i se vaega faʻamaʻi faʻatasi ma le CSB o loʻo faʻaalia i le faigata i le faʻaogaina o le faʻaogaina e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga. E le gata i lea, o lenei suʻesuʻega o loʻo i ai nei e faʻaogaina ata vitio pe a faʻatusatusa i ata pupuu. I volenitia soifua maloloina, matamata i ata mataga fa'atusa pe a fa'atusatusa i vitiō e sili atu ona fa'atapula'aina le fa'agaoioiga mamanu e aofia ai le hippocampus, amygdala ma pito i tua faaletino ma parietal cortices. [20] fa'ailoa mai le eseesega o neural i le va o ata pu'upu'u ma ata umi o lo'o fa'aaogaina i lenei su'esu'ega. E le gata i lea, o faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu e pei o le faʻaaogaina o le cocaine ua faʻaalia foi e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le faʻaituau ae o tagata faʻafiafia cocaine e leʻi faʻaalia le faʻalauteleina o le faʻaituau. [66] sfa'aleaogaina le eseesega i le va o fa'afiafiaga ma tagata fa'alagolago. E pei o lea, o eseesega i le va o suʻesuʻega e mafai ona atagia ai le eseesega i le faitau aofaʻi poʻo le galuega. O la matou suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o tali a le faiʻai i mea faʻapitoa i luga ole laiga atonu e eseese i le va o mataupu ma le CSB pe a faʻatusatusa i tagata soifua maloloina atonu o loʻo faʻaaogaina faʻamatalaga manino i luga ole laiga ae aunoa ma le leiloa o le pulea poʻo le fegalegaleai ma aʻafiaga leaga.

O le suʻesuʻega o loʻo iai nei e tele tapulaa. Tulaga tasi, o le suʻesuʻega e aofia ai naʻo mataupu tau tane faʻafeusuaiga, ma suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina tagata taʻitoʻatasi o feusuaʻiga eseese ma tamaʻitaʻi, aemaise lava o teineiti e iai popolega ile mafaufau e ono faʻaalia le maualuga ole CSB. [67]. Lona lua, e ui lava o mataupu a le CSB i le suʻesuʻega na ausia tulaga faʻapitoa mo suʻesuʻega ma faʻaalia le faʻaleagaina o galuega e fesoʻotaʻi ma feusuaiga e faʻaaoga ai le tele o fua faʻamaonia, o loʻo i ai nei e leai ni faʻataʻitaʻiga faʻamaonia aloaia mo le CSB ma o lea e faʻaalia ai se tapulaʻa mo le malamalama i suʻesuʻega ma tuʻuina i totonu o le tele. tusitusiga. Tulaga tolu, ona o le uiga fa'alava o le su'esu'ega, e le mafai ona faia ni fa'amatalaga e uiga i mafua'aga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina le tele o le faʻaogaina o neural i faʻamatalaga tau feusuaiga e mafai ona faʻaalia ai tulaga lamatia e faʻaalia ai le faʻalauteleina o le faʻafitauli pe o le faʻaalia faifaipea, atonu e aʻafia i le laʻititi o tausaga ma le tele o le faʻaalia i mea tau feusuaʻiga, e ono taʻitaʻia ai le neural mamanu o loʻo matauina i le CSB. O isi su'esu'ega o se natura fa'amoemoe po'o i latou o lo'o taula'i atu i tagata o le aiga e le'i a'afia e fa'amaonia. E mafai fo'i ona fa'atapula'aina su'esu'ega ole fa'atapula'aina o tausaga ole su'esu'ega. Tulaga fa, O la matou su'esu'ega na fa'atatau i le fa'aogaina fa'amalosi o mea i luga ole laiga fa'atasi ai ma le masturbation fa'atasi ma fa'aitiitia le fa'aogaina ole cybersex po'o le fa'aogaina o au'aunaga fa'aui. Talu ai o nei mataupu na faʻafaigaluegaina mai faʻasalalauga i luga ole laiga ma faʻasologa o togafitiga, pe latou te faʻatusaina atoatoa mataupu ile faʻasologa o togafitiga e le o manino. O se suʻesuʻega o le 207 suʻesuʻega CSB mataupu na faʻaaogaina i le DSM-5 faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻeina o le maʻi faʻafeusuaiga faʻapitoa e faʻapea foi ona matauina amioga sili ona masani o le faʻaaogaina o ponokalafi (81.1%), masturbation (78.3%), cybersex (18.1%) ma feusuaiga. fa'atasi ai ma tagata matutua ua ioeina (44.9%) [33] fa'ailoa mai mea e tutusa ai lo tatou faitau aofa'i ma lenei faitau aofa'i o mataupu ua lipotia. Ae ui i lea, o suʻesuʻega o loʻo taulaʻi i se togafitiga e sailia ai le faitau aofaʻi e mafai ona atagia ai le ogaoga o faʻamaoniga. Na matou fa'aogaina se vaega o su'esu'ega tului nai lo le fa'aogaina o le fai'ai atoa. O le mea lea, o le faʻataʻitaʻiga laʻititi ma le leai o se faiʻai atoa faʻasaʻo auala o se tapulaʻa. Ae ui i lea, ona o lo tatou malosi muamua manatu faʻavae i luga o faʻamatalaga meta-analytic o loʻo maua mai suʻesuʻega faʻaalia, na matou lagona le faʻasaʻoina o se vaega o suʻesuʻega tului a le aiga mo le tele o faʻatusatusaga, o se auala e masani ona faʻaaogaina i suʻesuʻega ata. [68], o se auala talafeagai.

O suʻesuʻega o loʻo iai nei ma o loʻo i ai nei o loʻo fautua mai ai o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga masani mo le faʻaalia o feusuaiga ma le faʻaogaina o fualaau faʻasaina i vaega faʻatasi ma le CSB ma vaisu o fualaau faasaina, i le faasologa. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga o loʻo aʻafia ai faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau ma taui masani. E ui o lenei suʻesuʻega e ono fautua mai ai le faʻaogaina o vailaʻau faʻaogaina, e manaʻomia nisi suʻesuʻega faʻapitoa e iloa ai pe tatau ona faʻavasegaina le CSB o se maʻi faʻamalosi, i totonu o se fusi faʻamalosi-faʻamalosi poʻo se vaisu amio. E mana'omia ni su'esu'ega fa'ama'i fa'ama'i tele-centre fa'atasi ai ma le tulitatao umi e iloilo ai le tele o taimi ole CSB ma ona taunu'uga umi. E manaʻomia suʻesuʻega faʻamaʻi i le va o le CSB ma faʻafitauli o le impulsivity, faʻamalosi ma vaisu. E faʻapea foʻi, o faʻatusatusaga sili atu i luga ole neurocognitive ma neurophysiological profiles i faʻafitauli o le a fesoasoani i le malamalama atili i le physiology ma neural networks o loʻo faʻavaeina nei faʻafitauli. Matou te faʻamamafa atu foi o nei suʻesuʻega e talafeagai aemaise lava i le vaega laiti o tagata taʻitoʻatasi o loʻo atiaʻe faʻafitauli i le faʻaaogaina faʻamalosi o mea faʻafeusuaiga i luga ole laiga ma e foliga mai e le o atagia ai le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o loʻo faʻaogaina ia mea i ni uiga le faʻaleagaina. O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se aafiaga o le matua i luga o le faʻaleleia atili o le gaioiga o le limbic i taui tau feusuaiga, aemaise lava i le vaega CSB. Ona o le siʻitaga talu ai nei i le faʻaogaina o le Initaneti, e aofia ai i le va o tagata talavou, ma le avanoa avanoa i luga o le initaneti mea faʻafeusuaiga, suʻesuʻega i le lumanaʻi e taulaʻi i le faʻamalamalamaina o tulaga lamatia mo tagata taʻitoʻatasi (aemaise lava le autalavou) e lamatia mo le atinaʻeina o le CSB e faʻamaonia.

Lagolagoina o Faamatalaga

faila S1.

Fa'amatalaga lagolago.

doi: 10.1371 / journal.pone.0102419.s001

(DOCX)

tautinoga

Matou te fia faʻafetai i tagata uma na auai i le suʻesuʻega ma le aufaigaluega i le Wolfson Brain Imaging Centre. Dr. Voon ose Wellcome Trust Intermediate Fellow. Auala 4 sa auai i le fesoasoani i le faafaigaluegaina e ala i le tuʻuina o faʻasalalauga faʻainitaneti mo le suʻesuʻega.

Tusitala Tusitala

Fa'ata'ita'iina ma mamanuina fa'ata'ita'iga: VV. Faia su'ega: VV TBM PB LP SM TRL JK MI. Iloiloina o faʻamaumauga: VV TBM PB LP LM SM TRL JK NAH MNP MI. Tusia le pepa: VV TBM PB LP LM SM TRL JK NAH MNP MI.

mau faasino

mau faasino

  1. 1. Fong TW (2006) Malamalama ma pulea amioga fa'afeusuaiga fa'amalosi. Psychiatry (Edgmont) 3: 51–58.
  2. 2. Odlaug BL, Grant JE (2010) Faʻalavelave faʻalavelave i se faʻataʻitaʻiga a le kolisi: faʻaiʻuga mai le faʻatalanoaga a le tagata lava ia Minnesota Impulse Disorders Interview (MIDI). Prim Care Companion J Clin Psychiatry 12. doi: 10.4088/pcc.09m00842whi
  3. Faʻaaliga Mataupu
  4. PubMed / NCBI
  5. Scholar Google
  6. Faʻaaliga Mataupu
  7. PubMed / NCBI
  8. Scholar Google
  9. Faʻaaliga Mataupu
  10. PubMed / NCBI
  11. Scholar Google
  12. Faʻaaliga Mataupu
  13. PubMed / NCBI
  14. Scholar Google
  15. Faʻaaliga Mataupu
  16. PubMed / NCBI
  17. Scholar Google
  18. Faʻaaliga Mataupu
  19. PubMed / NCBI
  20. Scholar Google
  21. 3. Odlaug BL, Lust K, Schreiber LR, Christenson G, Derbyshire K, et al. (2013) Uiga fa'afeusuaiga fa'amalosi i talavou matutua. Ann Clin Psychiatry 25: 193–200.
  22. Faʻaaliga Mataupu
  23. PubMed / NCBI
  24. Scholar Google
  25. Faʻaaliga Mataupu
  26. PubMed / NCBI
  27. Scholar Google
  28. Faʻaaliga Mataupu
  29. PubMed / NCBI
  30. Scholar Google
  31. Faʻaaliga Mataupu
  32. PubMed / NCBI
  33. Scholar Google
  34. Faʻaaliga Mataupu
  35. PubMed / NCBI
  36. Scholar Google
  37. Faʻaaliga Mataupu
  38. PubMed / NCBI
  39. Scholar Google
  40. Faʻaaliga Mataupu
  41. PubMed / NCBI
  42. Scholar Google
  43. Faʻaaliga Mataupu
  44. PubMed / NCBI
  45. Scholar Google
  46. Faʻaaliga Mataupu
  47. PubMed / NCBI
  48. Scholar Google
  49. Faʻaaliga Mataupu
  50. PubMed / NCBI
  51. Scholar Google
  52. Faʻaaliga Mataupu
  53. PubMed / NCBI
  54. Scholar Google
  55. Faʻaaliga Mataupu
  56. PubMed / NCBI
  57. Scholar Google
  58. Faʻaaliga Mataupu
  59. PubMed / NCBI
  60. Scholar Google
  61. Faʻaaliga Mataupu
  62. PubMed / NCBI
  63. Scholar Google
  64. Faʻaaliga Mataupu
  65. PubMed / NCBI
  66. Scholar Google
  67. Faʻaaliga Mataupu
  68. PubMed / NCBI
  69. Scholar Google
  70. Faʻaaliga Mataupu
  71. PubMed / NCBI
  72. Scholar Google
  73. Faʻaaliga Mataupu
  74. PubMed / NCBI
  75. Scholar Google
  76. Faʻaaliga Mataupu
  77. PubMed / NCBI
  78. Scholar Google
  79. Faʻaaliga Mataupu
  80. PubMed / NCBI
  81. Scholar Google
  82. Faʻaaliga Mataupu
  83. PubMed / NCBI
  84. Scholar Google
  85. Faʻaaliga Mataupu
  86. PubMed / NCBI
  87. Scholar Google
  88. Faʻaaliga Mataupu
  89. PubMed / NCBI
  90. Scholar Google
  91. Faʻaaliga Mataupu
  92. PubMed / NCBI
  93. Scholar Google
  94. Faʻaaliga Mataupu
  95. PubMed / NCBI
  96. Scholar Google
  97. 4. Grant JE, Levine L, Kim D, Potenza MN (2005) Faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i tagata matutua psychiatric inpatients. Am J Psychiatry 162: 2184–2188. doi: 10.1176/appi.ajp.162.11.2184
  98. Faʻaaliga Mataupu
  99. PubMed / NCBI
  100. Scholar Google
  101. Faʻaaliga Mataupu
  102. PubMed / NCBI
  103. Scholar Google
  104. Faʻaaliga Mataupu
  105. PubMed / NCBI
  106. Scholar Google
  107. 5. Reid RC (2013) Vaaiga a le tagata lava ia i le maʻi faʻafeusuaiga. Vaisu Fa'afeusuaiga ma Fa'amalosi 20: 14. doi: 10.1080/10720160701480204
  108. Faʻaaliga Mataupu
  109. PubMed / NCBI
  110. Scholar Google
  111. Faʻaaliga Mataupu
  112. PubMed / NCBI
  113. Scholar Google
  114. Faʻaaliga Mataupu
  115. PubMed / NCBI
  116. Scholar Google
  117. 6. Kafka MP (2010) Faʻafitauli faʻapitoa: o se suʻesuʻega fuafuaina mo DSM-V. Arch Sex Behav 39: 377–400. doi: 10.1007/s10508-009-9574-7
  118. Faʻaaliga Mataupu
  119. PubMed / NCBI
  120. Scholar Google
  121. Faʻaaliga Mataupu
  122. PubMed / NCBI
  123. Scholar Google
  124. Faʻaaliga Mataupu
  125. PubMed / NCBI
  126. Scholar Google
  127. Faʻaaliga Mataupu
  128. PubMed / NCBI
  129. Scholar Google
  130. Faʻaaliga Mataupu
  131. PubMed / NCBI
  132. Scholar Google
  133. Faʻaaliga Mataupu
  134. PubMed / NCBI
  135. Scholar Google
  136. Faʻaaliga Mataupu
  137. PubMed / NCBI
  138. Scholar Google
  139. Faʻaaliga Mataupu
  140. PubMed / NCBI
  141. Scholar Google
  142. Faʻaaliga Mataupu
  143. PubMed / NCBI
  144. Scholar Google
  145. Faʻaaliga Mataupu
  146. PubMed / NCBI
  147. Scholar Google
  148. Faʻaaliga Mataupu
  149. PubMed / NCBI
  150. Scholar Google
  151. Faʻaaliga Mataupu
  152. PubMed / NCBI
  153. Scholar Google
  154. Faʻaaliga Mataupu
  155. PubMed / NCBI
  156. Scholar Google
  157. Faʻaaliga Mataupu
  158. PubMed / NCBI
  159. Scholar Google
  160. Faʻaaliga Mataupu
  161. PubMed / NCBI
  162. Scholar Google
  163. Faʻaaliga Mataupu
  164. PubMed / NCBI
  165. Scholar Google
  166. Faʻaaliga Mataupu
  167. PubMed / NCBI
  168. Scholar Google
  169. Faʻaaliga Mataupu
  170. PubMed / NCBI
  171. Scholar Google
  172. Faʻaaliga Mataupu
  173. PubMed / NCBI
  174. Scholar Google
  175. Faʻaaliga Mataupu
  176. PubMed / NCBI
  177. Scholar Google
  178. Faʻaaliga Mataupu
  179. PubMed / NCBI
  180. Scholar Google
  181. Faʻaaliga Mataupu
  182. PubMed / NCBI
  183. Scholar Google
  184. Faʻaaliga Mataupu
  185. PubMed / NCBI
  186. Scholar Google
  187. Faʻaaliga Mataupu
  188. PubMed / NCBI
  189. Scholar Google
  190. Faʻaaliga Mataupu
  191. PubMed / NCBI
  192. Scholar Google
  193. 7. Kor A, Fogel Y, Reid RC, Potenza MN (2013) Pe tatau ea ona faʻavasegaina le faʻamaʻi faʻafeusuaiga ma vaisu? Fa'atauva'a Fa'afeusuaiga 20.
  194. 8. Association AP (2013) Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau. Arlington, VA: American Psychiatric Publishing.
  195. 9. Petry NM, O'Brien CP (2013) fa'aletonu o taaloga Initaneti ma le DSM-5. Vaisu 108: 1186–1187. doi: 10.1111/faaopoopo.12162
  196. 10. Childress AR, Hole AV, Ehrman RN, Robbins SJ, McLellan AT, et al. (1993) Fa'aaliga fa'aalia ma fa'ailo fa'alavelave i le fa'alagolago i fualaau fa'asaina. NIDA Res Monogr 137: 73–95. doi: 10.1037/e495912006-006
  197. 11. Kuhn S, Gallinat J (2011) Biology masani o le tuʻinanau i luga o vailaʻau faʻaletulafono ma faʻatulafonoina - o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le tali-faʻaalia o le faiʻai. Eur J Neurosci 33: 1318–1326. doi: 10.1111/j.1460-9568.2010.07590.x
  198. 12. Robinson TE, Berridge KC (2008) Iloiloga. Le manatu faʻaosofia lagona o vaisu: nisi o faʻafitauli o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci 363: 3137–3146. doi: 10.1098/rstb.2008.0093
  199. 13. Kuhn S, Gallinat J (2011) O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa i luga o faʻataʻitaʻiga-faʻaosoina faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga. J Sex Med 8: 2269–2275. doi: 10.1111/j.1743-6109.2011.02322.x
  200. 14. Mouras H, Stoleru S, Bittoun J, Glutron D, Pelegrini-Issac M, et al. (2003) Faʻatonuga o faiʻai o faʻamaʻi faʻafeusuaiga vaʻaia i tamaloloa soifua maloloina: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi faʻamaneta. Neuroimage 20: 855–869. doi: 10.1016/s1053-8119(03)00408-7
  201. 15. Arnow BA, Desmond JE, Banner LL, Glover GH, Solomona A, et al. (2002) Fa'atosina fai'ai ma fa'afeusuaiga i tama'ita'i soifua maloloina, fa'afeusuaiga. Faiai 125: 1014–1023. doi: 10.1093/faiai/awf108
  202. 16. Stoleru S, Gregoire MC, Gerard D, Decety J, Lafarge E, et al. (1999) Neuroanatomical faʻamaopoopoina o le vaʻaia faʻaalia o feusuaiga i tama tane. Faiga Fa'afeusuaiga Arch 28: 1–21.
  203. 17. Bocher M, Chisin R, Parag Y, Freedman N, Meir Weil Y, et al. (2001) Faʻamalosia o le cerebral e fesoʻotaʻi ma le faʻafeusuaiga i le tali atu i se ata ponokalafi: O se suʻesuʻega 15O-H2O PET i tane faʻafeusuaiga. Neuroimage 14: 105–117. doi: 10.1006/nimg.2001.0794
  204. 18. Redoute J, Stoleru S, Gregoire MC, Costes N, Cinotti L, et al. (2000) Faʻatonuga o faiʻai o faʻamaʻi faʻafeusuaiga vaaia i tama tane. Hum Brain Faafanua 11: 162–177. doi: 10.1002/1097-0193(200011)11:3<162::aid-hbm30>3.0.co;2-a
  205. 19. Paul T, Schiffer B, Zwarg T, Kruger TH, Karama S, et al. (2008) Tali a le faiʻai i faʻaosofiaga faʻafeusuaiga vaaia i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga ma faʻafeusuaiga. Hum Brain Faafanua 29: 726–735. doi: 10.1002/hbm.20435
  206. 20. Ferretti A, Caulo M, Del Gratta C, Di Matteo R, Merla A, et al. (2005) Dynamics o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga: vaega maʻoti o le faʻagaioiina o faiʻai na faʻaalia e le fMRI. Neuroimage 26: 1086–1096. doi: 10.1016/j.neuroimage.2005.03.025
  207. 21. Hamann S, Herman RA, Nolan CL, Wallen K (2004) E eseese alii ma tamaitai i le tali atu o le amygdala i le vaaia o feusuaiga. Nat Neurosci 7: 411–416. doi: 10.1038/nn1208
  208. 22. Sescousse G, Caldu X, Segura B, Dreher JC (2013) Faʻagasologa o taui muamua ma lona lua: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma iloiloga o suʻesuʻega o le neuroimaging galuega a le tagata. Neurosci Biobehav Rev 37: 681–696. faia: 10.1016/j.neubiorev.2013.02.002
  209. 23. Kuhn S, Gallinat J (2014) Fa'atulagaina o Fai'ai ma Feso'ota'iga Fa'atino e Fa'atasi ma le Fa'aaogaina o Ponokalafi: O Le Fai'ai i Pono. JAMA Psychiatry doi: 10.1001/jamapsychiatry.2014.93
  210. 24. Miner MH, Raymond N, Mueller BA, Lloyd M, Lim KO (2009) Suʻesuʻega muamua o uiga faʻamalosi ma neuroanatomical o amioga faʻafeusuaiga faʻamalosi. Psychiatry Res 174: 146–151. doi: 10.1016/j.pscychresns.2009.04.008
  211. 25. Steele VR, Staley C, Fong T, Prause N. Socioaffect Neurosci Psychol 2013: 3. doi: 20770/snp.v10.3402i3
  212. 26. Voon V, Hassan K, Zurowski M, de Souza M, Thomsen T, et al. (2006) Faʻateleina o amioga faifaipea ma le sailia o taui i le maʻi Parkinson. Neurology 67: 1254–1257. doi: 10.1212/01.wnl.0000238503.20816.13
  213. 27. Weintraub D, Koester J, Potenza MN, Siderowf AD, Stacy M, et al. (2010) Faʻalavelave faʻalavelave i le maʻi Parkinson: o se suʻesuʻega faʻasolosolo o 3090 tagata gasegase. Arch Neurol 67: 589–595. doi: 10.1001/archneurol.2010.65
  214. 28. Kataoka H, ​​Shinkai T, Inoue M, Satoshi U (2009) Faʻateleina le tafe toto faaletino i le maʻi o Parkinson ma le hypersexuality pathological. Mov Disord 24: 471–473. doi: 10.1002/mds.22373
  215. 29. Politis M, Loane C, Wu K, O'Sullivan SS, Woodhead Z, et al. (2013) Tali neural i faʻataʻitaʻiga feusuaʻiga vaʻaia i togafitiga dopamine e fesoʻotaʻi ma hypersexuality i le maʻi o Parkinson. Faiai 136: 400–411. doi: 10.1093/faiai/aws326
  216. 30. Perry DC, Sturm VE, Seeley WW, Miller BL, Kramer JH, et al. (2014) Faʻasologa faʻapitoa o amioga suʻesuʻe taui i amioga faʻafeagai luma frontotemporal dementia. Fai'ai doi: 10.1093/fai'ai/awu075
  217. 31. Somerville LH, Casey BJ (2010) Atinaʻe neurobiology o le pulea o le mafaufau ma faiga faʻaosofia. Curr Opin Neurobiol 20: 236–241. doi: 10.1016/j.conb.2010.01.006
  218. 32. Delmonico DL, Miller JA (2003) Le Su'ega Su'esu'ega o Feusuaiga i luga ole Initaneti: o se fa'atusatusaga o fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga fa'asaga i fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga. Togafitiga Fa'afeusuaiga ma Mafutaga 18. doi: 10.1080/1468199031000153900
  219. 33. Reid RC, Kamuta BN, Hook JN, Garos S, Manning JC, et al. (2012) Lipoti o suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga a le DSM-5 mo faʻamaʻi pipisi. J Sex Med 9: 2868–2877. doi: 10.1111/j.1743-6109.2012.02936.x
  220. 34. Carnes P, Delmonico DL, Griffin E (2001) I ata lafoia o le Net: Faʻasalaga mai le Faʻafeusuaiga Faʻafeusuaiga i le Initaneti, 2nd Ed. Aai Autu, Minnesota: Hazelden
  221. 35. Sheehan DV, Lecrubier Y, Sheehan KH, Amorim P, Janavs J, et al. (1998) Le Mini-International Neuropsychiatric Interview (MINI): Le atinaʻeina ma le faʻamaoniaina o se faʻatalanoaga faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa mo le DSM-IV ma le ICD-10. Journal of Clinical Psychiatry 59: 22–33. doi: 10.1016/s0924-9338(97)83296-8
  222. 36. Whiteside SP, Lynam DR (2001) Le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e lima ma le faʻamalosi: faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o uiga e malamalama ai i le impulsivity. Uiga ma Eseesega o Tagata Ta'ito'atasi 30: 669–689. doi: 10.1016/s0191-8869(00)00064-7
  223. 37. Beck AT, Ward CH, Mendelson M, Mock J, Erbaugh J (1961) O se suʻesuʻega mo le fuaina o le atuatuvale. Arch Gen Psychiatry 4: 561–571. doi: 10.1001/archpsyc.1961.01710120031004
  224. 38. Spielberger CD, Gorsuch RL, Lushene R, Vagg PR, Jacobs GA (1983) Tusi Taiala mo le Setete o le Setete Setete. Palo Alto, CA: Faʻatalanoaga Faʻasalalauga Faʻafomaʻi.
  225. 39. Saunders JB, Aasland OG, Babor TF, de la Fuente JR, Grant M (1993) Atinaʻeina o le Faʻaaogaina o le Alcohol Disorders Disorders Suʻega (AUDIT): WHO Collaborative Project on Early Detection of Persons with Harmful Alcohol Consumption–II. Vaisu 88: 791–804. doi: 10.1111/j.1360-0443.1993.tb02093.x
  226. 40. Young KS (1998) vaisu i luga ole Initaneti: Le tulaʻi mai o se maʻi faʻamaʻi fou. Cyberpsychology & Amio 1: 237–244. doi: 10.1089/cpb.1998.1.237
  227. 41. Meerkerk GJ, Van Den Eijnden RJJM, Vermulst AA, Garretsen HFL (2009) O le Faʻaogaina o le Initaneti Faʻamalosi (CIUS): O nisi o mea totino o le mafaufau. Cyberpsychology & Amio 12: 1–6. doi: 10.1089/cpb.2008.0181
  228. 42. Nelson HE (1982) National Maturity Reading Test. Windosr, UK: NFER-Nelson.
  229. 43. McGahuey CA, Gelenberg AJ, Laukes CA, Moreno FA, Delgado PL, et al. (2000) Le Fa'ailoga Fa'afeusuaiga Fa'afeusuaiga Arisona (ASEX): fa'amaoni ma le fa'amaoni. J Sex Faaipoipoga Ther 26: 25–40. doi: 10.1080/009262300278623
  230. 44. Murray GK, Corlett PR, Clark L, Pessiglione M, Blackwell AD, et al. (2008) Substantia nigra / ventral tegmental taui vavalo sese faʻalavelave i le mafaufau. Mol Psychiatry 13: 239, 267–276. doi: 10.1038/sj.mp.4002058
  231. 45. Martinez D, Slifstein M, Broft A, Mawlawi O, Hwang DR, et al. (2003) Faʻataʻitaʻiina o tagata mesolimbic dopamine faʻatasi ma positron emission tomography. Vaega II: fa'asa'olotoina o le dopamine fa'aoso-amphetamine i vaega fa'atino o le striatum. J O le Toto o le Cereb Metab 23: 285–300. doi: 10.1097/00004647-200303000-00004
  232. 46. ​​Maldjian JA, Laurienti PJ, Kraft RA, Burdette JH (2003) O se auala faʻapitoa mo le neuroanatomic ma le cytoarchitectonic atlas-faʻavae suʻesuʻega o seti faʻamaumauga fMRI. Neuroimage 19: 1233–1239. doi: 10.1016/s1053-8119(03)00169-1
  233. 47. Williams SM, Goldman-Rakic ​​PS (1998) Faʻasalalau lautele o le primate mesofrontal dopamine system. Cereb Cortex 8: 321–345. doi: 10.1093/cercor/8.4.321
  234. 48. Shackman AJ, Salomons TV, Slagter HA, Fox AS, Winter JJ, et al. (2011) O le tuʻufaʻatasia o aʻafiaga leaga, tiga ma le faʻaogaina o le mafaufau i le cingulate cortex. Nat Rev Neurosci 12: 154–167. doi: 10.1038/nrn2994
  235. 49. Shenhav A, Botvinick MM, Cohen JD (2013) Le tau faʻamoemoeina o le pulea: o se talitonuga faʻatasi o le faʻaogaina o le cortex cingulate anterior. Neuron 79: 217–240. doi: 10.1016/j.neuron.2013.07.007
  236. 50. Wallis JD, Kennerley SW (2010) Faʻailoga faʻailoga eseese i le pito i luma. Curr Opin Neurobiol 20: 191–198. doi: 10.1016/j.conb.2010.02.009
  237. 51. Rushworth MF, Noonan MP, Boorman ED, Walton ME, Behrens TE (2011) Frontal cortex ma le aʻoaʻoina o le taʻitaʻia taui ma le faia o filifiliga. Neuron 70: 1054–1069. doi: 10.1016/j.neuron.2011.05.014
  238. 52. Hayden BY, Platt ML (2010) Neurons i luma cingulate cortex multiplex faʻamatalaga e uiga i taui ma gaioiga. J Neurosci 30: 3339–3346. doi: 10.1523/jneurosci.4874-09.2010
  239. 53. Rudebeck PH, Behrens TE, Kennerley SW, Baxter MG, Buckley MJ, et al. (2008) Frontal cortex subregions o loʻo faia ni matafaioi maʻoti i filifiliga i le va o gaioiga ma faʻamalosi. J Neurosci 28: 13775–13785. doi: 10.1523/jneurosci.3541-08.2008
  240. 54. Warren CA, McDonough BE (1999) O mea e tutupu e fesoʻotaʻi ma gaioiga faiʻai e fai ma faʻailoga o le ulaula tapaa-faʻaalia. Clin Neurophysiol 110: 1570-1584. doi: 10.1016/s1388-2457(99)00089-9
  241. 55. Heinze M, Wolfling K, Grusser SM (2007) Fa'ailoga fa'aoso su'ega na fa'aosoina ai le malosi i le ava malosi. Clin Neurophysiol 118: 856-862. doi: 10.1016/j.clinph.2006.12.003
  242. 56. Lubman DI, Allen NB, Peters LA, Deakin JF (2008) Electrophysiological faʻamaoniga e sili atu le faʻamaonia o fualaau faasaina nai lo isi mea faʻaosofia i vaisu opiate. J Psychopharmacol 22: 836–842. doi: 10.1177/0269881107083846
  243. 57. Euser AS, Arends LR, Evans BE, Greaves-Lord K, Huizink AC, et al. (2012) O le P300 mea na tupu e fesoʻotaʻi ma faiʻai e mafai ona avea o se neurobiological endophenotype mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau: o se suʻesuʻega meta-analytic. Neurosci Biobehav Rev 36: 572–603. faia: 10.1016/j.neubiorev.2011.09.002
  244. 58. Franken IH, Stam CJ, Hendriks VM, van den Brink W. Psychopharmacology (Berl) 2003: 170-205. doi: 212/s10.1007-00213-003-1542
  245. 59. Franken IH, Hulstijn KP, Stam CJ, Hendriks VM, van den Brink W. J Psychopharmacol 2004: 18–544. doi: 552/10.1177
  246. 60. van de Laar MC, Licht R, Franken IH, Hendriks VM (2004) O mea e tutupu e fesoʻotaʻi ma mea e mafai ona faʻaalia ai le faʻamalosiaga o faʻamatalaga o cocaine i vaisu o le koko. Psychopharmacology (Berl) 177: 121–129. doi: 10.1007/s00213-004-1928-1
  247. 61. Dunning JP, Parvaz MA, Hajcak G, Maloney T, Alia-Klein N, et al. (2011) Faʻaosofia le gauai atu i cocaine ma faʻamatalaga faʻalagona i tagata faʻamalo ma o loʻo iai nei cocaine-o se suʻesuʻega ERP. Eur J Neurosci 33: 1716–1723. doi: 10.1111/j.1460-9568.2011.07663.x
  248. 62. Linden DE (2005) O le p300: o fea i totonu o le faiʻai e gaosia ma o le a le mea e taʻu mai ai ia i tatou? Neuroscientist 11: 563-576. doi: 10.1177/1073858405280524
  249. 63. Sowell ER, Thompson PM, Holmes CJ, Jernigan TL, Toga AW (1999) In vivo faʻamaoniga mo le faʻatupuina o le faiʻai pe a uma le talavou i le pito i luma ma le striatal itulagi. Nat Neurosci 2: 859–861. doi: 10.1038/13154
  250. 64. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN (2003) Atinaʻe neurocircuitry o le faʻaosofia i le talavou: o se vaitaimi taua o vaisu vaivai. Am J Psychiatry 160: 1041–1052. doi: 10.1176/appi.ajp.160.6.1041
  251. 65. Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, et al. (2006) O le amataga o le atinaʻeina o accumbens e fesoʻotaʻi ma le orbitofrontal cortex atonu e faʻavaeina ai amioga lamatia i tupulaga talavou. J Neurosci 26: 6885–6892. doi: 10.1523/jneurosci.1062-06.2006
  252. 66. Smith DG, Simon Jones P, Bullmore ET, Robbins TW, Ersche KD (2014) Faʻaleleia le faʻaogaina o le cortex orbitofrontal ma le leai o se faʻaituau faʻaituau i faʻailoga cocaine i tagata faʻafiafia faʻafiafiaga. Biol Psychiatry 75: 124–131. doi: 10.1016/j.biopsych.2013.05.019
  253. 67. Grant JE, Williams KA, Potenza MN (2007) Faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i totonu o falemaʻi mafaufau talavou: faʻalavelave faʻatasi ma eseesega o feusuaiga. J Clin Psychiatry 68: 1584–1592. doi: 10.4088/jcp.v68n1018
  254. 68. Poldrack RA, Fletcher PC, Henson RN, Worsley KJ, Brett M, et al. (2008) Taʻiala mo le lipotia o se suʻesuʻega fMRI. Neuroimage 40: 409–414. doi: 10.1016/j.neuroimage.2007.11.048