Le Mataʻupu Faʻamaunauga Faʻatinoga o le Dopamine Mesolimbic (2012)

John D. Salamone, Mercè Correa

Neuron - 8 Novema 2012 (Tusi 76, Lomiga 3, i. 470-485)

aotelega

Nucleus accumbens dopamine ua iloa e faia se vaega i le faiga o faaosoosoga, ma o le afaina o le mesolimbic dopamine e mafai ona fesoasoani i uiga faaosofia o le atuatuvale ma isi faaletonu, faapea foi ma foliga vaaia o le faaaogaina o vailaau faasaina. E ui lava o se aga masani le faaigoaina o le paniamine e pei o le "taui," o se mea maualuga, ma e taua tele le vaʻavaʻai i le va o itu o le faʻaosofia e aʻafia ai aʻafiaga o le dopaminergic manipulations. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le accumbens dopamine e le faʻatalanoaina ai le mea muamua e faʻamalosia ai meaai po o le manaʻoga, ae aofia ai i gaioiga faʻaosofia ma le faʻaosoosoina e aofia ai le faʻamalosia o amioga, taumafaiga malosi, faʻafeiloaʻiga amio, faʻamalosigaina o galuega, faiga Pavlovian, ma aʻoaʻoga faʻapitoa. I lenei iloiloga, tatou te talanoaina ai matafaioi faigata o le dopamine i galuega faʻavae e fesootaʻi atu i le faaosofiaga.

Matua Autu

Nucleus accumbens dopamine (DA) ua aafia i le tele o galuega faatino e fesootaʻi ma le faaosofiaga. Ae o mea patino o lenei aʻafiaga e faigata ma o nisi taimi e mafai ona faigata ona vavao. O se iloiloga taua i le faʻamatalaina o nei suʻesuʻega o le mafai lea ona iloa le eseesega o le tele o itu o le galuega faʻamalosi lea e ese le aafia i le togafiti o dopaminergic. E ui lava na masani ona faailoga igoa masani o le "taui" ma le mesolimbic DA o le "taui," ae le o tutusa le tuufaatasiga o le vavalalata i sailiiliga faapitoa ua matauina. O le uiga faasaienisi o le faaupuga "taui" e le o manino, ma o lona sootaga i mataupu e pei o le faamalosia ma le faaosofia e masani lava ona faamatalaina lelei. Suesuega Faʻamaloilo ma le faʻamalositino a le ED e faʻaalia ai o le mesolimbic DA e taua tele mo nisi o vaega o le faagaioiga o galuega, ae o sina mea itiiti pe leai foi mo isi. O nisi o galuega faagaeetia a le mesolimbic DA o sui o vaega o le vaeluaina i le va o vaega o le faaosofia ma foliga o le puleaina o le afi, lea e ogatasi ma le iloa lelei o le aafia o le tumutumu i le locomotion ma faagasologa e fesootai i ai. E le gata i lea, e ui lava i le tele o tusitusiga e fesoʻotaʻi atu ai le mesolimbic DA i vaega o le faʻaosoosoina o le faʻaosofia ma le aʻoaʻoina, o se tusitusiga e toe foʻi mai i le tele o tausaga (eg, Salamone et al., 1994), o le faʻatulagaga faʻavae o le faamamafa lea o le aafia i dopaminergic i taui, fiafiaga, mea ua fai ma vaisu, ma aʻoaʻoga faʻapitoa, ma le itiiti ifo o le iloiloga o le aʻafiaga o le mesolimbic DA i faʻalavelave faʻavevesi. O lenei iloiloga o le a talanoaina ai le aafia o le mesolimbic DA i vaega eseese o le faaosofiaga, faatasi ai ma se faamamafa i luga o suesuega e faalavelave i le faasalalauga a le AT, aemaise lava i le tumutumu.

Meolimbic DA ma le Motugaafa: O le Suiga o le Telefoni Faʻasao

Afai e leai se isi mea, tagata o inveterate tala faʻamatala; oi matou, mulimuli ane, o suli o tagata na nonofo i tafatafa o le afi i le po na resitalaina e le manino talafatu, tala, ma tala faʻasolopito. E sili atu ona aoga le manatuaina o tagata pe a fai o ni mea moni poʻo ni mea na tutupu e mafai ona lalagaina i se mea taua o se tala felagolagomaʻi. E leai se eseesega o saienitisi. O se aʻoga lelei i le iunivesite, poʻo se semina faasaienisi, e masani ona taʻua o se "tala lelei." E faʻapena foʻi faʻasaienisi manatu ma talitonuga. O le tatou faiʻai e foliga mai e manaʻomia le faʻatonuga ma le maopoopo o manatu na ofoina mai e se faigofie ma manino faʻasaienisi manatu, lagolagoina e na o le lava faʻamaoniga e mafai ai ona talitonuina. O le faalavelave la-e a pe a fai o le fealofani o le tala ua faʻateleina e le soona faʻamatalaina o nisi o sailiiliga, ae le amanaʻiaina isi? Faʻasolosolo, fasi fasi o paso e le ofi faʻaauau pea ona 'aina i le atoa, mulimuli ane avea le tala atoa faʻaletonu le lava lelei.

E mafai e se tasi ona finau o lenei ituaiga evolusione na faia e tusa ai ma le talitonuga a le DA o le "taui." O se "tala" mafai ona fausiaina, lea o le a faʻaauau e pei ona taua i lalo: o le autu faʻailoga o le faʻanoanoaga o le anhedonia, ma talu ai o DA o se "taui transmitter" e faʻatonutonu tali atu hedonic, o lona uiga o le faʻanoanoaga e mafua mai i le faʻaititia o DA-faʻatonutonuina poto masani o le fiafia. . E faʻapena foi, ua fautuaina o le tagofia o vailaʻau faʻasaina e faʻalagolago i le poto masani o le fiafia e faʻatosina mai e fualaʻau e osofaʻia le faiʻai o le "taui system," lea e faʻatalanoa e le DA faʻasalalau ma suia e faʻailoa le fiafia na gaosia e faʻamalosiʻau masani e pei o meaai. Lenei e ono fautua mai foi o le polokaina DA resitala e mafai ona ofaina se vave togafitiga lelei mo vaisu. I le iuga, tasi mafai foi ona ofoina mai se "tala" fausiaina i luga o le nofoaga o DA neo naʻo tali atu i faʻamalieina faʻamalosi e pei o meaai ma o lenei gaioiga faʻatosina le lagona loloto tali atu i nei mea faʻaosofia, lea e faʻavaeina ai le manaʻoga mo taumafa taumafa. O ia tala e le o ni "straw straw" e fausia faʻapitoa mo nei fuaitau. Ae paga lea, e ui i lo latou lauiloa, e leai se tasi o nei manatu e lagolagoina atoatoa e se suʻesuʻega vavalalata o tusitusiga.

Ina ia avea le faʻataʻitaʻiga o le aʻafia o dopaminergic i le atuatuvale, e mafai ona amata e se tasi ona faʻavaeina lenei manatu e ala i le faʻamalamalamaina o le "epedonia" i le atuatuvale e masani ona faʻaseseina pe faʻaseʻeina e fomaʻi (Treadway ma Zald, 2011). O nisi o suʻesuʻega o loʻo faaalia ai o tagata faʻavaivaia e masani lava ona i ai se masaniga masani o latou lava feiloaiga ma le faʻafiafiaina o mea e maua ai le fiafia, ma, e sili atu i luga o soʻo se faafitauli ma le poto masani o le fiafia, e foliga mai ua i ai ni faaletonu o le amio i le faʻaleleia o amio, amioga e sailia ai taui, ma taumafaiga malosi (Treadway ma Zald, 2011). O le mea moni, o le toʻatele o tagata faʻavaivaia e mafatia i se faaputuga faʻaipoipo o mea e faʻaosofia ai le mafaufau lea e aʻafia ai le mafaufau o le mafaufau, le faʻamalolo, ma le vaivai (Demyttenaere et al., 2005; Salamone et al., 2006), ma o le tele o molimau e faʻaaogaina ai le AT i nei faʻaʻailoga (Salamone et al., 2006, Salamone et al., 2007). O nei faʻamatalaga, faʻatasi ma tusitusiga e faʻaalia ai e leai se fesoʻotaiga vavalalata i le va o le gaioiga a le ATA ma le faʻamalologa o le mafaufau (eg, Smith et al., 2011) ma suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai le DA i le faʻafouina o amio ma le faʻamalosi o taumafaiga (Salamone et al., 2007; silasila i le talanoaga o loʻo i lalo), taʻitaʻia se tasi e faʻataunuʻu faapea o le aafia i dopaminergic i le atuatuvale e foliga mai e sili atu ona faigata nai lo le tala faigofie faigofie.

E tutusa foi, e manino lava o le tele o suʻesuʻega e uiga i le faʻalagolago i fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le ogatasi ma tu ma aga masani a le AD o le taui. E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le poloka o faʻamaumauga a le DA poʻo le le faʻatagaina o le faʻasologa o le AT e le faʻamauauina pea le euphoria ua lipotia mai e le tagata lava ia poo le "maualuga" e aʻafia e fualaau faʻaleagaina (Gawin, 1986; Brauer ma De Wit, 1997; Haney et al., 2001; Nann-Vernotica et al., 2001; Wachtel et al., 2002; Leyton et al., 2005; Venugopalan et al., 2011). O suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai le eseesega o tagata i amioga e faʻaalia e kusi i le taimi o pavlovian approach conditioning, lea e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o fualaau faʻatau fua. O fua e faʻaalia ai le tele o tali i faʻamaumauga (faʻamaonia) e faʻaalia ai mamanu eseese o le suiga o dopaminergic i aʻoaʻoga pe a faatusatusa i manu e sili atu ona tali atu i le faʻamalosi muamua (tagata e tulimataʻi sini; Flagel et al., 2007). O le mea e malie ai, o kio e faʻaalia ai le sili atu o Pavlovian e faʻafeiloaʻi i se mea e faʻaosofia ma faʻaalia ai le sili atu o le faʻamalosia o fualaau i fualaau faasaina, e faʻaalia ai foi le sili atu o le fefe i le tali atu i faʻamatalaga e vaʻaia ai le le mautonu ma le fefe tele faʻafefe (Morrow et al., 2011). O suʻesuʻega faʻapitoa na luʻitauina nisi o taofi umi e uiga i gaioiga o loʻo i lalo ifo o mea ua fai ma vaisu, e ese mai i le uluai faʻamalosia o uiga o fualaau faasaina. Ua sili atu ona taatele le vaai i mea ua fai ma vaisu e uiga i faiga e le masani ai le masani ai-masani e fausia i luga o fualaau faasaina, lea e mafai ona matuai tutoatasi mai i mea e faamalosia ai le malosi po o uluai uiga faaosofia o le faamalosia o fualaau faasaina (Kalivas, 2008; Belin et al., 2009). O nei faʻamatalaga faʻalauiloa e uiga i le faavae o le vailaau faʻasaina, ma lona togafitiga faʻapitoa, ua siitia atu i tua atu o le uluai tala na ofoina atu e le manatu a le AT o le "taui."

I le mavae ai o le tele o tausaga o suʻesuʻega, ma le faʻaauauina pea o mea faʻapitoa, o loʻo i ai le tele o faʻataʻotoga faʻatulagaga i le vaega o suʻesuʻega a le DA. O faʻamaoniga tele e taʻu mai ai o le faʻafefeina i le letolimbic DA faʻatagaina le tuʻuina atu o vaega taua o le faʻaosofia ma le faʻalogo le tali i meaʻai faʻatoʻa (Berridge, 2007; Berridge ma Kringelbach, 2008; Salamone et al., 2007). O faiga masani e pei o le faasolosolo malie o le vaevaega o vaega o le vavaega ma le taualuga o le tagata lava ia, lea na manatu muamua e aoga e avea ma faailoga o le "taui" po o le "hedonia" galuega a le DA, ua manatu nei e atagia ai galuega e aofia ai taumafaiga malosi, - taufaʻatasiga poʻo avanoa avanoa, ma le faia o filifiliga (Salamone, 2006; Hernandez et al., 2010). Ole tele o pepa o le electrophysiology talu ai nei ua faʻaalia ai le tali atu o le faʻaalia poʻo le faʻaaliaina o le faʻalauiloaina o le neuronesa DA i ni faʻamalosolo fou (Anstrom ma Woodward, 2005; Brischoux et al., 2009; Matsumoto ma Hikosaka, 2009; Bromberg-Martin et al., 2010; Schultz, 2010; Lammel et al., 2011). O le tele o tagata sailiili o loʻo faamamafa nei le faʻaauau o le mesolimbic ma le nigrostriatal i le faʻamalosia o aʻoaʻoga poʻo le faʻavaeina o amioga (Poto, 2004; Yin et al., 2008; Belin et al., 2009), nai lo le faʻatapulaʻaina i le tasi. O nei faʻavae ua saofagā uma i se faʻamatalaga mataʻina o le tala o le aafia i dopaminergic i le faaosofiaga.

Faʻamaumauga Faʻamalosi: Talafaasolopito ma Manatu Faʻamatalaga

O le upu faaosofia e faatatau lea i se fale e masani ona faaaoga i le mafaufau, mafaufau, ma le neuroscience. E pei lava o le mataupu i le tele o manatu tau mafaufau, o le talanoaga o le uunaiga na mafua mai i le filosofia. I le faamatalaina o mafuaʻaga o mafuaʻaga e pulea ai amio, o le tagata Siamani o le failautusi Schopenhauer, 1999 talanoaina le manatu o le faaosofiaga e faatatau i le auala e tatau ai i meaola ona i ai i le tulaga e "filifili ai, puʻe, ma saili foi auala e faamalieina ai." O le faaosofia foi o se vaega taua tele i le taimi muamua o le atinaʻe o le mafaufau. Saienitisi o le saienitisi anamua, e aofia ai Wundt ma James, na aofia ai le faaosofiaga o se autu ia latou tusi. Neobehaviorists pei o Hull ma Spence e masani ona faʻaaoga manatu faʻavae e pei o le faʻamalosi ma le tietie. Talavou, 1961 O le faʻamalosia o le "seti o faiga e faʻaogaina ai e le meaola le avanoa, vavalalata ma le maua o mea faʻamalosi. "(Salamone, 1992). O le mea masani, o le faʻaaogaina o mafaufauga faʻaonaponei o le faaosofiaga e faatatau lea i amioga e talafeagai lelei e mafai ai e faʻalapotopotoga ona faʻatonutonuina o latou tulaga i fafo ma totonugalemu (Salamone, 2010).

Masalo o le aoga autu o le fausiaina o le faaosofia o le tuʻuina atu lea o se tuʻufaʻatasiga faigofie ma faʻalapotopotoga mo ni mea e mataʻituina o amioga (Salamone, 2010). O amioga e faasino atu i poʻo e ese mai aʻafiaga faʻapitoa, faʻapea foi ma gaoioiga e aofia ai le fegalegaleai ma na fua. O gaioiga e sailia ai le avanoa i nisi o mea e faʻamalosi ai (ie, meaʻai, vai, tafaoga) ma aloese mai isi (ie, tiga, le faʻavauvau), i le gaioiga ma le pasi. E le gata i lea, o amioga faaosofia e masani ona tupu i vaega (Laulau 1). O le laasaga masani o amioga faaosofia, lea e atagia mai ai fegalegaleaiga tuusaʻo ma mea e faʻamalosia ai sini, e masani lava ona taua o le vaega taua. O le upu "iloga" (Craig, 1918) e le o faatatau i le "taumafa," ae le o le "faʻamaunuʻuga," o lona uiga "faʻaeʻa" poʻo le "faʻamaeʻa." I le maitau o le mea e tupu ai le faʻaosofia o le malosi e maua i se itu faaletino pe faalemafaufau mai le tino, naʻo le auala e maua ai avanoa i nei fuamoa o le auai lea i amioga e faʻamalata atili ai, poʻo le faʻaalia atili ai o latou tutupu. O lenei laasaga o amioga faaosofia e masani lava ona taʻua o le "manao," "sauniuni," "meafaigaluega," "auala," po o le "saili." O le mea lea, e masani ona iloa e tagata suesue i le va o le "aveina" ma le "saili" meaai (eg, Foltin, 2001), poʻo se faʻamalosi faʻamalosi; ioe, o le faaupuga "amioga e saili ai fualaau faasaina" ua avea ma se fuaitau tutusa i le gagana a le psychopharmacology. E pei ona faʻamatalaina i lalo, o lenei seti o faʻamaoniga (faʻataʻitaʻiga, meafaigaluega ma le faʻaaogaina poʻo le saili e ave ma le ave) e taua mo le malamalama i aʻafiaga o togafiti dopamineric i luga o le faʻaosofiaga o fua masani faʻapitoa e pei o meaai.

I le faaopoopo atu i "faatonuga" vaega o le faaosofiaga (ie, o lena amioga e agai atu pe leai foi mai fua ninii), o amioga faaosofia foi ua faapea mai ua i ai ni vaega "faagaoioia" ("Cofer ma Appley, 1964; Salamone, 1988, Salamone, 2010; Parkinson et al., 2002; Pusa 1). Talu ai o meaola e masani ona vavae ese mai faaosoosoga faaosofia e ala i se mamao umi, poʻo nisi faʻalavelave poʻo tali tau tali, o le faʻaaogaina o meafaigaluega e masani ona aofia ai galuega (faʻataʻitaʻiga, foraging, masini faʻasolosolo). O manu e tatau ona tuʻufaʻatasia le tele o punaoa i le sailiga o amioga, lea e mafai ai ona faʻamaonia i le tele o taumafaiga, o lona uiga, saoasaoa, mausali, ma tulaga maualuga o galuega faatino. E ui lava o le faʻamalosi o lenei taumafaiga e mafai i nisi taimi ona faʻapupuu (faʻapitoa, o se tagata taufaasese e taufaaleaga i luga o lana faʻataʻitaʻiga), i lalo o le tele o tulaga, e tatau ona lagolagoina i taimi uumi. O aʻafiaga e fesoʻotaʻi atu i aʻafiaga e matua faʻaleleia, aua o le ola masani o le siosiomaga e mafai ona faʻalagolago i le maualuga e aʻafia ai e le organism le tau-poʻo le tau e tali atu i galuega. Mo mafuaʻaga nei, o le faʻatinoina o amio ua iloiloina o se vaega taua o le faaosofia mo le tele o tausaga. Ua leva ona faʻaaogaina e le au suʻesuʻe suʻesuʻega manatu o le taʻavale ma le faʻamalosi e faʻamalosia ai aʻafiaga malolosi o tulaga faʻaosofia i luga o metotia o mea faigaluega, e pei o le tamoe vave i se paso. Cofer ma Appley, 1964 na fautua mai ai o loʻo i ai se masini e faʻaosoosoina ai e ono mafai ona faʻaaogaina e ala i fua faʻatupulaia, ma o loʻo faʻaaogaina e faʻamalosia ai amioga faʻapitoa. O le faʻamaoniaina o le faʻamaoniaina o faʻamalosiaga o mea muamua na mafua ai le faʻaleleia o meaʻai, e pei o pellets faʻamalosia o mea taumafa e mafai ona faʻaaogaina ai gaioiga eseese, e aofia ai le inu, faʻaleleia, ma le uili (Robbins ma Koob, 1980; Salamone, 1988). O nisi o tagata suʻesuʻe sa suʻesuʻeina le aʻafiaga o manaʻoga o galuega i le faʻatinoga o galuega faatino, lea na fesoasoani tele i le tuʻuina atu o le faavae mo le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o le amio (faʻataʻitaʻiga, Hursh et al., 1988). Ua faʻaaoga foi e leologists ia manatu faapena. E manaʻomia ona faʻaaogā le malosi o meaola e maua ai meaʻai, suavai, poʻo mea e faʻaaogaina ai meaʻai, ma le faʻaleleia lelei o tekinolosi e faʻamatalaina ai le tele o taumafaiga poʻo le taimi na faʻaalu e maua ai nei fuamoa o se mea e taua tele i amioga filifiliga.

O loʻo i ai le tele tikeri o faʻavae felagolagomaʻi i le va o le faʻatonutonuina o afi ma le faʻagaeetia o vaega o le faʻaosofia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le le lava o meaʻai e mafai ona faʻateleina ai le saoasaoa o le paso. O atagia mai lenei mea ni tulaga e faʻaosofia ai, taʻavale, poʻo ni tuʻufaʻatasia o mea e lua? Locomotor gaioiga manino o loʻo i lalo o le faʻatautaia o neural faiga e faʻatonutonu gaioiga. Ui i lea, locomotor gaioiga i rodents foi e sili atu maaleale i le aʻafiaga o faʻaosofia tulaga e pei o le fou, leai o ni meaʻai, poʻo le faʻalauiloaina faavaitaimi o pellets meaʻai. I se faʻaopopoga, afai o se tino e faʻaalia se luʻi e fesoʻotaʻi ma galuega i le taimi o mea fai faʻafiafiaga, e masani ona tali atu i lena luʻi e ala i le faʻaaluina atili o se taumafaiga. Ole faʻateleina o fua ile manaʻoga ile taimi e faʻagaioia ai galuega, e oʻo ile taimi, e mafai ai ona faʻatupuina ni faʻasologa maualuga i luga ole tali atu. O le feagai ma se faʻafitauli, pei o se papupuni i le paso, mafai ai ona taitai isumu e faʻateleina a latou taumafaiga o le malosi ma oso i luga o le papupuni. E le gata i lea, o le faʻaalia o le Pavlovian faʻaosofia lagona faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma se mea taua e faʻaosofia ai lagona pei o meaʻai e mafai ona avea ma mea e faʻaosofia ai auala pe faʻateleina ai mea fai musika, o se aʻafiaga e taʻua o le Pavlovian e faʻafesoʻotaʻi ai mea faigaluegaColwill ma Rescorla, 1988). O le mea lea, o le faʻaaogaina o alalaupapa e faʻatautaia ai le gaosiga o masini e foliga mai o loʻo faʻaogaina i luga o ia mea e leʻo i totonu o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ai le amio agai i le alo ese mai i mea faʻapitoa (Salamone, 2010). O le mea moni, o le faaupuga "pule afi" ma le "faaosofiaga" e le o lona uiga tonu lava le mea e tasi, ma o le tasi e mafai ona faigofie ona maua ni manatu o nonoverlap. Ae ui i lea, e manino lava o loʻo i ai se faʻavae autu (Salamone, 1992, Salamone, 2010). I le malamalama ai i lenei faʻamatalaga, o se mea lelei le mafaufau o le upu Peretania o le faʻamalosiaga ma le fegasoloaʻiga uma e mafua mai le upu Latina faimalaga, ia siitia (ie, moti o le pastle o le pastla faimalaga). E pei o le eseesega i le va o le mea faigaluega ma le faʻaaogaina o amioga (poʻo le saili i le ave), o le vavalalata i le va o itu faʻasolosolo ma itu o le faʻaosofia e masani ona faʻaaogaina e faʻamatala ai aafiaga o le manava dopamineric (Table 1). O le eseesega o le natura o gaioiga faaosofia o se vaega taua o tusitusiga e talanoaina ai le amio o aafiaga o le dopamineric, faapea foi ma le taulai atu i le gaoioiga malosi o mesolimbic DA neurons.

Eseesega Faʻafitauli o Faʻafitauli o le Faʻasao ma le Atoatoa Accumbens DA Transmission

I le taumafai e malamalama i tusitusiga i luga o galuega faʻamalosi a accumbens DA, e tatau ona tatou mafaufau i nisi o mataupu faavae faʻavae ua faʻamamafaina i luga. I le isi itu, e tatau ona tatou iloa o le faʻaosoosoina o faiga faʻavae e le mafai ona faʻalavelaveina i vaega, ma o le faʻaaogaina o faʻamaumauga a le ACC i nisi taimi e mafai ona pipii ai nei vaega e pei o le faʻaaogaina o se taimeti taimane, e matua fesuiaʻi nisi ae o le tele o isi e le afaina (Salamone ma Korrea, 2002; Berridge ma Robinson, 2003; Smith et al., 2011). I leisi itu, e tatau foi ona tatou iloa o gaioiga faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma auala e fesoʻotaʻi ma lagona, aʻoaʻoga, ma isi gaioiga, ma e leai se faʻamatalaga saʻo i le va i le va o faʻagaioiga amioga ma neural system. O le mea lea, o nisi o aʻafiaga o le togafiti o le dopaminergic atonu e sili atu ona malamalama lelei i ai e uiga i gaioiga i luga o vaega faapitoa o le faʻaosofia, afi taʻavale poʻo le aʻoaʻoina, ae o isi aʻafiaga ono sili atu squarely i vaega o fesiliaʻi i le va o nei galuega. I le iuga, tasi foi tatau ona mafaufau e matua le ono mafai e accumbens DA faia na o le tasi lava le faapitoa galuega tauave; e faigata ona mafaufau i se masini laʻititi e pei o le faiʻai mamalia e faʻagaioia i se auala faigofie. O le mea lea, accumbens DA atonu na te faia ni gaioiga, ma soʻo se faʻapitoa amioga poʻo neuroscience auala e ono fetaui lelei mo le faʻailogaina o nisi o nei gaioiga, ae le lelei fetaui mo isi. I le vaʻai ai i lenei mea, e mafai ona avea ma luʻitau le tuʻufaʻatasia o se maopoopo manatu.

O togafiti faʻamalosi e mafai ona suia ai vaega o se amio i se auala sili ona maoti. O lenei mataupu faavae ua matua aoga lava i le mafaufau o le mafaufau ma ua mafua ai ona iloga tulaga taua i le tulaga o le le mafaamatalaina o mafaufauga (e pei o le faailoaina atu ma le manatuaina o taualumaga, o le galue ma le manatuaina, o le hippocampal-dependent dependence -independent processes). I le eseesega, o le uiga o le tele o tusitusiga o loʻo talanoaina ai galuega a le accumbens DA e sili atu nai lo le faʻaaogaina o mea faʻapitoa, e pei o le "taui," e tauaofai ai gaoioiga o fualaau oona poʻo isi togafiti. O le mea moni, o le faaupuga "taui" ua faitioina auiliili i isi mea (Cannon ma Bseikri, 2004; Salamone, 2006; Yin et al., 2008; Salamone et al., 2012). E ui lava o le upu taui ei ai le uiga o se upu tutusa mo le "faamalosia," e leai se talitonuga faasaienisi faifaipea o le "taui" pe a faaaogaina e faamatala ai se faagasologa o le neurobehavioral; o nisi e faʻaaogaina o se synonym mo le "faʻamalosia," aʻo isi e faʻaaogaina e uiga i le "faaosofiaga autu" poʻo le "fia 'ai," poʻo se faʻaliliuga manino e pei o le "fiafia" poʻo le "faʻapena" (mo se vaaiga lautele o le " , "Vaai Poto, 2008). I le tele o tulaga, o le upu "taui" e foliga mai o loo faaaogaina e avea o se faaupuga lautele e faatatau i itu uma o le aoaoina, faaosofiaga, ma lagona, e aofia uma ai itu e le o faatulagaina; o lenei faʻaaogaina e lautele tele e pei o le leai o sona uiga. E mafai e se tasi ona finau faapea o le faʻaaogaina o le fuaitau "taui" o se punavai o le le mautonu i lenei vaega. E ui o le tasi tusitusiga e mafai ona faʻaaoga le taui i le uiga fiafia, o le isi e mafai ona faʻaaogaina le taimi e faatatau i le faʻamalosia o le aʻoga ae le o le fiafia, ma o le lona tolu atonu o loʻo faatatau i le tuinanau i se auala lautele. O nei uiga tolu e matua ese lava le uiga o le upu, lea e mafua ai le talanoaga o galuega a amio a le mesolimbic DA. E le gata i lea, o le faaigoaina o le mesolimbic DA e avea o se "polokalama tauia" e fesoasoani ai i le faaitiitia o lana matafaioi i le faaosofia o le faaosofia. Masalo o le faafitauli pito sili ona tele i le faaupuga "taui" o le faʻaalia lea o le fiafiaga poʻo le faʻamalosia i le tele o le aufaitau, tusa lava pe le o manatu le tusitala.

O le iloiloga o loʻo iai nei o loʻo taulaʻi atu i luga o le aʻafiaga o ACC accumbens i uiga o le faʻamalosi mo tagata faʻaleleia faalenatura e pei o meaai. O le mea lautele, e le o se masalosalo o le ACC accumbens e aofia ai i nisi vaega o le faaosofiaina o meaai; ae o a itu? E pei ona tatou vaʻai i lalo, o aʻafiaga o le faʻalavelave i le faʻateleina o le ACC e sili ona filifilia pe le faʻavaivai i le natura, faʻaleagaina nisi o vaega o le faʻamalosi aʻo tuʻuina isi i totonu. O le vaega o loʻo totoe o lenei vaega o le a taulaʻi atu i taunuʻuga o suʻega lea e faʻaaogaina ai vailaʻau dopamineric poʻo vailaau faʻamalosi e faʻaaogaina e fesuiaʻi ai galuega faʻatino.

E ui lava e masani ona iloa e faʻapea, o le afaina o le DA e mafai ona faaleagaina ai le 'ai, o lenei aafiaga e fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻaaogaina o le DA i totonu o le senetototorō poʻo vaega ole mūmū o le lautele poʻo le faʻamalosia o le neostriatum,Dunnett ma Iversen, 1982; Salamone et al., 1993). O se suʻesuʻega o le optogenetics talu ai nei na faaalia ai o gaioiga faʻavavevave o le GABA, lea e mafua ai le puipuia o le neurons, na gaoioi e taofia le taumafa o meaai (van Zessen et al., 2012). Ae ui i lea, e le o manino pe afai o lenei aafiaga e mafua ona o gaoioiga dopamineric, pe afai e faalagolago i aʻafiaga faʻalavelave lea e maua mai foi i lenei togafiti (Tan et al., 2012). O le mea moni, o le faʻaleagaina o le faʻamaʻiina ma le faʻaleagaina o le ATA ua faʻaalia pea e le sili atu le leaga o le taumafaina o meaai (Ungerstedt, 1971; Koob et al., 1978; Salamone et al., 1993; Baldo et al., 2002; Baldo ma Kelley, 2007). E faavae i luga oa latou sailiiliga e faapea o injections o le D1 poʻo le D2 aiga e teteʻe atu i totonu o le tumutumu poʻo le atigi faʻanoanoa le gaioiga o le afi, ae e leʻi taofia ai mea taumafa, Baldo et al., 2002 o le faʻailogaina o le faʻamalosi a le ATA "e leʻi faʻaumatia ai le mea muamua na mafua ai ona 'ai." Na faʻaitiitia le faʻaitiitia o le taumafataga o taumafataga poʻo le fafagaina o taumafa i Accumbens DA, ma e leʻi afaina ai le tagofiaina o meaai, e ui lava o faʻafitauli tutusa o le neostriatum o le ventrolateral na aʻafia ai nei faiga (Salamone et al., 1993). E le gata i lea, o aʻafiaga a le ATA poʻo le faʻalavelaveina o faʻamaʻi a le AT i luga o meaʻai e faʻamalosia ai meaʻai e le tutusa lelei ma aʻafiaga o fualaau faʻamaʻi (Salamone et al., 2002; Sink et al., 2008), poʻo le faʻaitiitiga o le faʻamalosiaga ua tuʻuina atu e le sili atu (Salamone et al., 1991; Aberman ma Salamone, 1999; Pardo et al., 2012). Lex ma Hauber, 2010 na faʻaalia ai o kumei ma faʻataunuʻuina faʻamaʻi a le DA na latou maitauina le faʻamaualuga o le faʻamalosia o mea taumafa i le taimi o se meafaigaluega. Ma le isi, Wassum et al., 2011 na faʻaalia ai e le aafia ai le tauleleia ole taui o meaʻai poʻo le faateleina o le tauia o taui e mafua mai i le maualuga i le tulaga faaosofia na maua e ala i le faateleina o meaʻai.

O faʻamaoniga faʻapitoa e taʻu mai ai o le faʻalavelave faʻapitoa o le ATA e le faʻatalanoa tuusaʻo le toe talileleia o le mafaufau i meaʻai. O le tele o galuega mai Berridge ma ana uo na faʻaalia ai o le faʻaleleia o le faʻaaogaina o le AT, ma le faʻamaʻiina o le tino i le vailaau atoa, poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi, e le faʻavevesi ai le gaioiga o le tofo lelei mo meaai, o se fuataga lautele o le taliaina o le faʻafoʻi atu i tali lelei (Berridge ma Robinson, 1998, Berridge ma Robinson, 2003; Berridge, 2007). E le gata i lea, o le tuʻutuʻuga o le faʻatau a le DA (Peciña et al., 2003), faʻapea foi ma microinjections o amphetamine i totonu o nusipepa accumbens (Smith et al., 2011), lea na siitia uma ai le AT, o le a le mafai ona faʻaleleia le gaioiga o le tofo fiafia mo le sologa manuia. Sederholm et al., 2002 Na lipotia mai o D2 faʻaleleia i totonu o le atigipusa faʻapipiʻi faʻapipiʻi e faʻafoeina le toe faʻafoʻiina o le tofo, ma o le faiʻai fomaʻi D2 na faʻaosofia ai le faʻamalosiina o le gaosiga, ae le o le faitau aofaʻi o tagata faʻalogo na faʻatalanoaina le faʻaaliga o le tofo.

A faʻapea e le faʻatamaʻia e le nucleus le DA le fiaʻai mo meaʻai taʻitasi, poʻo meaʻai e faʻaosofia e le hedonic, o le a la lona aʻafiaga i meaʻai e faʻaosofia ai? E i ai le tele maliega e accumbens DA faʻaititia poʻo antagonism tuua autu vaega o meaai-faʻaosofia hedonia, manaʻo, poʻo autu meaʻai faʻaosofia lelei, ae ui i lea aafia ai taua vaega o le meafaigaluega (ie, taumafa-saili) amio (Laulau 1; Ata 1) . Ua fautuaina e le au suʻesuʻe, o le meaola ninii accumbens DA e taua tele mo le faʻagaioiga o amioga (Koob et al., 1978; Robbins ma Koob, 1980; Salamone, 1988, Salamone, 1992; Salamone et al., 1991, Salamone et al., 2005, Salamone et al., 2007; Calaminus ma Hauber, 2007; Lex ma Hauber, 2010), faʻamalosia o taumafaiga i le taimi o le auupega o meafaigaluega (Salamone et al., 1994, Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2012; Mai et al., 2012), Pavlovian i le tufatufaina o mea faigaluega (Parkinson et al., 2002; Everitt ma Robbins, 2005; Lex ma Hauber, 2008), faʻafeiloaʻiga faʻafetaui amioga (Nicola, 2010), tupe faʻaalu ma tulafono faatonutonu (Salamone, 1987; Beeler et al., 2012), ma le faʻaaogaina o le aʻoaʻoina o taui (Beeler et al., 2010). Faʻaʻateleina le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o le ATM faʻaitiʻitia le faʻaauau ma le faʻaleleia o le faʻaleleia o galuega ma le faʻaleleia, faʻapea foʻi ma gaoioiga e faʻaosofia ai (Koob et al., 1978; Cousins ​​et al., 1993; Baldo et al., 2002). Gaoioiga e pei o le soʻona inu tele, uili-tamoʻega, poʻo le locomotor gaioiga ia e faʻaosofia e ala i le taimi e tuʻuina atu ai peleni meaai i meaʻai leai ni meaʻai e faʻaititia e accumbens DA faʻaleagaina.Robbins ma Koob, 1980; McCullough ma Salamone, 1992). E le gata i lea, o le maualalo o dosese o le AT, e faʻapena foi ona faʻataunuʻuina le faʻamalositino a le ATA, faʻaitiitia meaʻai-faʻamalosia le tali atu i nisi o galuega e ui lava o le meaʻai e teuina i lalo o ia tulaga (Salamone et al., 1991, Salamone et al., 2002; Ikemoto ma Panksepp, 1996; Koch et al., 2000). O aʻafiaga o faʻataunuʻu ACC i luga o amioga e faʻamalosia ai meaai e matua faalagolago lava i manaoga o galuega poʻo le faʻamalosia o le faʻatulagaga. Afai o aʻafiaga autu o le faʻataunuʻuina o le faʻamalolo o le ACC na fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o manaʻoga mo meaʻai, ona faʻamoemoe lea o le fua faʻatulagaina o le 1 (FR1) e tatau ona matua maaleale i lenei togafiti. Ae ui i lea, o lenei faʻamatalaga e matua le mafaagaloina i aʻafiaga o le tuʻufaʻatasia o le faʻasalalauga a le ATM i totonu o faʻataunuʻu (Aberman ma Salamone, 1999; Salamone et al., 2007; Nicola, 2010). O se tasi o mea ogaoga e maua ai le lagona malamalama i aafiaga o le faʻalavelaveina o le faʻamaʻiina o faʻamalosi meaai i luga o meaai e faʻamalosia ai amioga o le tele lea o le fua faatatau (e pei o le numera o masini lomitusi e manaʻomia mo le faʻamalosi; Aberman ma Salamone, 1999; Mingote et al., 2005). I se faʻaopopoga, poloka poloka DA recumbens faʻaletonu le faʻatinoina o mea faigaluega auala faʻaosofia e ala i le faʻaalia o faʻaaliga (Wakabayashi et al., 2004; Nicola, 2010).

O le gafatia o le AT faʻataʻitaʻia poʻo le faʻaleagaina o le faʻamalosiga a le AT e faʻasese ai i le va o le taumafa taumafa ma meaʻai faʻamalosia, poʻo le va o mea faigaluega eseese, e le o ni faʻamatalaga le taua po o se mea e le mafaamatalaina. Nai lo lea, o loʻo faʻaalia ai i lalo o tulaga e mafai ai ona faʻavevesi amioga faʻamalosia meaʻai, o mea taua o le faʻamalosia o mea taumafa e le ogatasi. O nisi o tagata sailiili oe na tusia e uiga i uiga taua o le faamalosia o fualaau oona ua faaiʻuina faapea o fua ninii e avea ma tagata faamalosia malosi e foliga mai e sili atu ona fiafia i ai, po o le faailoaina o le auala, sini-faatonutonuina, po o amioga talafeagai, po o le faatupuina o se maualuga maualuga o le manaoga, ma o nei aʻafiaga o se vaega taua o le faʻamalosia lelei (Dickinson ma Balleine, 1994; Salamone ma Korrea, 2002; Salamone et al., 2012). E pei ona taua i le iloiloga o le tamaoaiga o loʻo ofoina atu e Hursh, 1993: "O le tali atu e taʻua ose suiga lona lua ile aoga e taua tele aua e aoga tele ile faʻatonutonuina ole taumafa." O lea la, o iʻuga ua faʻamatalaina i luga atu, o loʻo faʻaalia ai, o le maualalo o fuataga a le DA o loʻo teteʻe atu i le mafaufau, ma le faʻaaogaina o meaʻai a le DA e le faʻaletonu ai vaega taua o le unaʻiina poʻo le le faʻamalosia o meaʻai, ae o loʻo faia ai ni manu e mataala i nisi o vaega taua o le tali atu i mea e manaʻomia. ma faʻaititia le masani a manu e galulue mo le faʻamalosia o meaʻai.

O se tasi o faʻaaliga o le faʻaesea natura o le amio aʻafiaga o maualalo sisitema inumaga o DA antagonists, ma le faʻaititia poʻo le tetee o accumbens DA, o nei aiaiga aafia ai le tuʻufaʻatasiga o amioga i manu tali atu i galuega e iloilo ai taumafaiga-faʻavae filifiliga. (Salamone et al., 2007; Floresco et al., 2008; Mai et al., 2012). Tasi galuega na faʻaaogaina e iloilo ai aʻafiaga o le togafiti o le dopaminergic i luga o le tufatufaina atu o tali, e maua ai e le isumu le filifiliga i le va o le taumua, e faʻamalosia e le tuʻuina atu o meaai e sili ona manaʻomia, faʻatasi ai ma le faʻalatalata atu ma le faʻaaluina o se mea e maua faʻatasi ae leai se meaʻai e fiafia tele i ai.Salamone et al., 1991, Salamone et al., 2007). I lalo o le laina poʻo le faʻatonuina o tulaga, o le a aoina e ratogo le tele o a latou meaʻai e ala i le taofiofi o le mamafa, ma faʻaumatia ai le tele o le tele o mea. Laasaga maualalo i-faʻaaogaina o le AT faʻamalosi e poloka ia D1 poʻo le D2 aiga receptor subtypes maua ai se tele suiga o tali tali atu i isumu faia i luga o lenei galuega, faaititia meaai-faamalosia lever tuʻaina ae matua faateleina faateleina chow faʻaaogaina (Salamone et al., 1991; Koch et al., 2000; Sink et al., 2008). O lenei galuega ua faʻamaonia i le tele o suʻega. O vailaʻau a le AT e maua ai le fesuiaiga mai le faʻasolo i luga o le meaʻai e le afaina ai le taumafa o mea taumafa pe suia le fiafia i le va o nei meaʻai faapitoa e lua i suʻesuʻega filifilia e aunoa ma se totogi (Salamone et al., 1991; Koch et al., 2000). I le eseesega, o mea e 'aiʻai mai i vasega eseese, e aofia ai le fenfluramine ma le cannabinoid CB1 faʻataunuʻu (Salamone et al., 2007; Sink et al., 2008), na le mafai ona faʻateleina le meaʻai i atopaʻu o loʻo taofiofi ai le mamafa. I le faatusatusa atu i aafiaga o le DA, o le muamua o le fafagaina, o se ituaiga o le faʻamalosia o le faʻamalosia, faʻaitiitia uma le faʻaaogaina o le levili ma le meaʻai (Salamone et al., 1991). O nei taunuʻuga e iloa ai o le faalavelaveina o le faʻasalalauga a le AT e le faʻaitiitiina ai le faʻamalosiaga o meaʻai autu poʻo le faʻaaogaina, ae o le a suia ai le tali i le va o isi punaoa o meaʻai e maua mai i tali eseese. O nei amioga e faʻalagolago i luga o accumbens DA, ma o loʻo gaosia e ala i faʻalavelave faʻapitoa a DA ma faʻalapotopotoga faʻaleaganuʻu o D1 poʻo le D2 aiga o loʻo osofaʻi i totonu poʻo le atigi ulu (Salamone et al., 1991; Koch et al., 2000; Nowend et al., 2001; Farrar et al., 2010; Mai et al., 2012).

O se T-maze taualumaga foi ua atiae e suesue ai filifiliga tau taumafaiga. Mo lenei galuega, o lima filifilia e lua o le paso e taʻitaʻia ai le tele o le faʻamalosia (penefiti, 4 versus 2 pellets meaai, poʻo 4 versus 0), ma i lalo o nisi tulaga, o se pa puipui ua tuʻuina i le lima ma le maualuga o le faʻamalosia o meaai e tuʻuina atu se luʻitau taulimaina (Salamone et al., 1994). Aʻo le maualuga o le lima o loʻo i ai le puipui, ma o le lima e aunoa ma le pa puipui e aofia ai le faʻamalosia o le faʻamalosi, faʻalavelave faʻaleagaina o le AT, poʻo le faʻataʻitaʻituina le filifilia o le tau maualuga / tau maualuga, ma faateleina le filifilia o le tau maualalo / tau maualalo (Salamone et al., 1994; Denk et al., 2005; Pardo et al., 2012; Mai et al., 2012). Ina ua leai se pa puipui i le paso, o meaʻai na sili atu ona maualuga le malosi o le taligalu,Salamone et al., 1994). A o le lima o loʻo i ai le pupuni o loʻo i ai pellets 4, ae o le isi lima e leai ni paluga, o kusi faʻatasi ai ma faʻaupuga ACC accumbens na filifilia lava le lima maualuga, aʻe i luga o le pa puipui, ma faʻaumatia pellets. I se suʻesuʻega t-maze talu ai nei ma mice, ao haloperidol na faʻaitiitiina le filifiliga o le lima ma le pa puipui, o lenei fualaau faasaina e leai se aoga i le filifiliga pe afai o lima e lua na i ai se pa puipui i le nofoaga (Pardo et al., 2012). O le mea lea, o le puipuia o le dopaminergic e leʻi suia le mea e sili ona faʻamoemoe i luga o le faʻamalosia o le malosi, ma e leʻi afaina ai le faʻaituau, mafaufauga poʻo mea faigaluega e faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma le manaʻoga lima. Bardgett et al., 2009 na atiina ae ai se taumafaiga T-mazele e faʻaitiitia ai le galuega, lea na faʻaitiitia ai le tele o meaʻai i le maualuga maualuga o le paso i taimi taʻitasi na faʻaaogaina ai e ratogo lima. Na suia le taumafaiga faʻamalosi i le pulega o le D1 ma le D2 aiga e tetee, lea na sili atu ai ona mafai e rati ona filifili le maualalo o le malosi / tau maualalo. O le faʻalauteleina o le faʻaliliuina o le KM e ala i le puleaina o le amphetamine na taofia ai aʻafiaga o le SCH23390 ma haloperidol ma faʻafeiloaʻi foi maunu i le filifilia o le maualuga faʻamalosia / maualuga taugata, lea e ogatusa ma suʻesuʻega suʻesuʻe ma le faʻaaogaina o le DA transporter 'Cagniard et al., 2006).

O se tasi o mataupu tāua i lenei vaega o le lautele lea o meaola e le lelei le faʻaliliuina o le AT e malamalama i manaoga o galuega i galuega e faʻatatau i taumafaiga, poʻo isi mea e pei o le faʻatuai taimi (eg, Denk et al., 2005; Wanat et al., 2010). O le aotelega, o aʻafiaga o le DA faʻatau i le tuai o le faʻaitiitiga ua faʻamaonia e faʻafefiloi (Wade et al., 2000; Koffarnus et al., 2011), Ma Winstanley et al., 2005 na lipotia mai e le afaina ai le tolopoina o le tolopoina o le tolopoina o le tolopoina o le tolopoina o le faatuai o le ACC Floresco et al., 2008 na faʻaalia ai o le AT tau faʻataʻitaʻitama Haloperidol na suia le taumafaiga tusa lava pe latou te pulea mo aʻafiaga o fualaau faasaina i luga o le tali i le tolopo. Wakabayashi et al., 2004 maua ai le poloka poloka o nucleus accumbens D1 poʻo le D2 e le faʻaleagaina e le au faʻataʻitaʻiga le faʻatinoina i luga ole laiga alualu i luma, lea e aofia ai le faʻatali mo se umi ma se taimi umi ina ia maua ai le faʻamalosi. E le gata i lea, o suʻesuʻega ma faʻasologa o faʻamalosia o loʻo i ai tuʻutuʻuga manaʻomia faʻapipiʻi i taimi vaitau manaʻoga faʻailoa mai ai accumbens DA faʻaleagaina faia meaola sili atu le faʻaeteete i faʻaopopo faʻatulagaina manaʻoga ae le faia manu vaʻai i taimi vaʻa manaʻoga mai 30-120 s (Correa et al., 2002; Mingote et al., 2005).

I le aotelega, o taunuuga o le suʻesuʻega ma le suʻesuʻeina o au suʻesuʻega i meaola e lagolago ai le manatu o le maualalo o atinaʻe o le taʻavale a le AT ma le faʻamalosia o le faʻamavaeina o le ATM, e tuʻuina ai vaega taua o le faaosofiaga muamua ma le faʻamalosia, tali o tali e faʻavae i luga o manaoga tali o le galuega ma filifili tau maualalo ifo mo le mauaina o faʻamalosi (Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2012). O le tele o faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le mesolimbic DA o se vaega o se porokalama telefoni e faʻatonutonu ai le faʻatinoina o amio ma galuega e aʻafia ai taumafaiga, lea e aofia ai isi faʻaliliu (adenosine, GABA; Mingote et al., 2008; Farrar et al., 2008, Farrar et al., 2010; Nunes et al., 2010; Salamone et al., 2012) ma vaega o faiʻai (amygdala faʻasalalau, cortex cingular tua, pallidum lautele; Walton et al., 2003; Floresco ma Ghods-Sharifi, 2007; Mingote et al., 2008; Farrar et al., 2008; Hauber ma Sommer, 2009).

Faʻaaogāina o le Meolimbic DA i le Faʻaosofiaga Faʻatino: Gaioiga Mataʻutia o DA Systems

E ui lava o nisi taimi e fai mai ai o le nuʻitau o le faʻamaoniaina o le faʻamavaeina o le ATA poʻo le gaioiga o le faʻalauiloaina o le DA neurons e faʻavaeina e ala i le tuʻuina atu o faʻamalosi lelei e pei o meaai, o tusitusiga e faʻamatalaina le tali a le mesolimbic DA i mea faʻaleleia o le tino e matua faigata lava (Hauber, 2010). I se tulaga lautele, pe o faateleina le faʻalauteleina o meaʻai FAʻAFAITAIGA poʻo le faʻapenaina o le faʻamalolo mai le ATA? I le lautele i le lautele o tulaga, ma e ala i vaega eseese o amioga faaosofia, o a vaega po o itu o le faaosofia e fesootai vavalalata ma le faaosofiaga o le dopaminergic activity? O le tali i nei fesili e faʻatatau i le taimi o le fuataga, ma o tulaga patino o amioga e suʻesuʻeina. Fluctuations i le gaoioiga a le AAG e mafai ona faia i luga o le tele o taimi, ma o se eseesega e masani lava ona faia i le va o le "phasic" ma le "tonic" gaoioiga (Grace, 2000; Floresco et al., 2003; Goto ma Grace, 2005). E mafai e le electrophysiological faʻataʻitaʻiga ona faʻataunuʻuina le gaioiga vave o le setative DA neurons (eg, Schultz, 2010) ma metotia voltammetry (faʻataʻitaʻiga, voltammetry cyclic voltammetry) faʻamaumauga DA "faʻavavega" o suiga vave i suiga i le extracellular DA, lea e manatu e fai ma sui o le faʻamalolo mai le afaina o le DA neuron (faʻataʻitaʻiga, Roitman et al., 2004; Sombers et al., 2009; Brown et al., 2011). Ua fautuaina foi faapea o suiga vave o suiga i le faamaapeina o le DA e mafai ona matuai tutoʻatasi mai le osofaʻiga a le DA neuron, ma e mafai ona atagia ai le faʻamaoniaina o le faʻamaoniaina o le cholinergic internalurons o loʻo faʻaleleia ai le faʻalauiloa mai o le ATM e ala i se masini faʻapipiʻi nicotinic receptor (Rice et al., 2011; Threlfell et al., 2012; Surieli ma Kolielu, 2012). O metotia ole microdialysis, i le isi itu, fuaina ai le extracellular DA i se auala e fai ma sui o le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o masini e faʻaopoopoina i luga o le tele o taimi ma avanoa e fesoʻotaʻi i le electrophysiology poʻo le voltammetry (eg, Hauber, 2010). O le mea lea, e masani ona fautuaina e faapea o metotia o microdialysis e fuaina ai "tonic" DA. Ae ui i lea, i le silasila i le mea moni e mafai e le microdialysis ona fuaina amioga-poʻo fualaau faʻatau fualaau (faʻataʻitaʻiga, faʻateleina ma faʻaititia ai) i le extracellular DA o loʻo faia i luga o minute, atonu e sili ona aoga le faʻaaogaina o le faaupuga "saoasaoa vave" e tautala ai e uiga i le televave o suiga i le fesoʻotaʻiga a le DA e mafai ona fuaina i le electrophysiology poʻo le voltassetery, ma le "faʻavavesolo le faʻatinoga" e faʻatatau i suiga o loʻo faia i luga o le laititi o le taimi e fuaina i metotia microdialysis (eg, Hauber, 2010; Segovia et al., 2011).

O suʻesuʻega o le electrophysiology ua faʻaalia ai le tuʻuina atu o tala poʻo se mea e le masani ai le faʻamalosia o mea taumafa faʻatasi ai ma le faateleina o le faʻaosoosoina o le gaoioiga o le faʻaaogaina o le telefoni o le neurons, ae o lenei aafiaga e alu ese ma le faʻaaloalo masani, poʻo le toe faʻaalia mai e ala i aʻoaʻoga (Schultz et al., 1993; Schultz, 2010). Faʻaaogaina metotia voltammetry e fuafua ai suiga vave suiga i le faʻamaonia o le faʻamaonia, Roitman et al., 2004 na faaalia ai i totonu o manu vaefa, faʻaalia i se faʻamaoniga faʻaleleia e faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le taʻavale o le a mafua ai le manuia o le faʻasalaga na tuʻuina mai faatasi ma le faʻaopoopoga o fuainumera a le AT, ae peitai, o le faʻamatalaga moni o le faʻamalosia o le suauu sa le o. O se sailiiliga faapena na lipotia mai i tausaga ua tuanaʻi Nishino et al., 1987, o le na suʻesuʻeina le fuaina o fuainumera o fuainumera ma le matauina o le gaioiga o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le neurons na faʻalauteleina i le taimi o le faʻasolosolo i luga o manu aʻoga ae na faʻaitiitia i le taimi o le faʻamalosiaga. Lafoaia o taumafa e le o faʻamaonia, faʻapea foi ma le tuʻuina atu o faʻaaliga e vaʻaia ai le tufaina atu o meaʻai, faʻateleina le vave faʻamaonia e pei ona fuaina i le voltammetry i totonu o le tumutumu o tumutumu o tumutumu (Brown et al., 2011). Na faailoa mai e DiChiara ma le faʻaalia o le faʻafeiloaʻi i mea taumafa e mafai ona faʻafefeteina na faʻateleina le faateleina o le extracellular DA i totonu o le tumutumu o accumbens e pei ona fuaina e microdialysis, ae o lenei tali na masani ona masani (habit, Bassareo et al., 2002). O se pepa o le microdialysis lata mai na faaalia ai o le faʻamalosia o meaʻai faʻamalosi meaʻai i gaʻo muamua na le maua ai ni suiga i le extracellular DA i totonu o le tumutumu poʻo le atigipusa (Segovia et al., 2011). I le eseesega, o le mauaina ma le tausiga o le faasologa o le fuainumera o fuainumera e tutusa ma le faateleina o le faamatuuina atu o le AT (Segovia et al., 2011). O se mamanu talitutusa na faaalia ina ua fuaina faailoga o le faaliliuina o faailo a le DA (c-Fos ma DARPP-32)Segovia et al., 2012). I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega e le o lagolagoina le manatu o le meaʻai i se tasi, e aofia ai mea taumafa paleni, e faʻateleina ai le faʻateleina o le faʻamaonia o le faʻamaonia mai i le tele o tulaga.

Ae ui i lea, o le tele o faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faateleina o le faʻasalalauga a le AT e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o fuamoa e fesootaʻi ma tagata faʻaleleia natura e pei o meaai, poʻo le faʻaalia o meafaigaluega; o lenei mea na vaaia i suʻesuʻega e aofia ai microdialysis (Sokolowski ma Salamone, 1998; Ostlund et al., 2011; Hauber, 2010; Segovia et al., 2011), voltammetry (Roitman et al., 2004; Brown et al., 2011; Cacciapaglia et al., 2011), ma faʻamaumauga o le electrophysiological i le taimi e tali atu ai le tagata e leai se totogi (Nishino et al., 1987; Kosobud et al., 1994). Cacciapaglia et al., 2011 na lipotia mai o le saoasaoa vave o le faʻamaʻi mai o le ATM i totonu o le tumutumu o fuataga e pei ona fuaina i le voltammetry na tupu i le taimi na amataina ai se mea na faʻamaonia mai ai le avanoa e faʻamalosi ai, faʻapea ai ma le tali atu o le 'aufaʻasalalau, ma o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o lenei faʻamalolo i luga o neʻau na afaina i le le faʻamalosia o le oso i le faʻaauau o le faʻalauiloaina o le ATU neurons. E le gata i lea, o se vaega tele o suʻesuʻega o le electrophysiology ua faʻamaonia ai nisi o tulaga e faʻamalosia ai le oso i luga o le faʻavao i le faʻaaogaina o alalaʻau DA neurons, e aofia ai le faʻaosoina o fuamoa e fesootaʻi ma le faʻamalosia muamua, faʻapea foʻi ma tulaga e maualuga ai le tau faʻamalosia e faatatau i le faamoemoe na maua e aafiaga muamua (Schultz et al., 1997). O le suʻesuʻeina mulimuli ane ua mafua ai le manatu e mafai e le DA neuron ona fai ma sui o le ituaiga faʻamatalaga sese o faʻamatalaga o loʻo faʻamatalaina e nisi o faʻatusa o aʻoaʻoga (eg, Rescorla ma Wagner, 1972). O lenei mamanu o le gaioiga i le setile DA neurons ua tuʻuina atu ai se tulaga masani aloaia mo le aʻafiaga o le vave faʻamaonia o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga o le AT i faʻataʻitaʻiga faʻaaʻoaʻoina (Schultz et al., 1997; Bayer ma Glimcher, 2005; Niv, 2009; Schultz, 2010).

E ui lava o le mea autu e taulaʻi i ai le pepa o loʻo i luga nei o aʻafiaga o le puipuia o dopamineric i vaega eseese o le faaosofiaga, e aoga le mafaufau i le taua o le saoasaoa vave ma le telegese (ie, "tonic") faʻamaonia mo le faʻamatalaina o aʻafiaga o tulaga e faʻalavelave ai faʻatasi ai ma le faʻaliliuina o le DA O taimi eseese o le faatinoga o le dopamineric e mafai ona faia ai ni galuega eseese tele, ma o le mea lea, o aʻafiaga o se togafiti faapitoa e mafai ona faalagolago tele i luga pe o le a suia vave pe faʻagesegese le faʻatinoina o le gaioiga poʻo le faʻavaeina o laʻasaga o le DA. Ua faʻaogaina e tagata suʻesuʻe togafitiga faʻapitoa o vailaʻau faʻapitoa poʻo togafiti faʻasolosolo ina ia faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa le faʻatinoga vave o le gaoioiga a le AT ma le faʻamaonia o le tuʻuina atu i luga o fua o le taimi lemu (Zweifel et al., 2009; Parker et al., 2010; Grieder et al., 2012) ma ua lipotia mai o nei manipisi e mafai ona faʻaalia aʻafiaga amio. Faataitaiga, Grieder et al., 2012 na faaalia ai o le le lelei o le faalavelaveina o le gaoioiga a le DA na taofia ai le faʻaalia o tulaga o le tulaga o le tuumuli ese mai se tasi o fualaau o le nicotine, ae le o le alu ese mai le nicotine masani. I le eseesega, o le poloka o le faʻaaogaina o le D2 na faʻaleagaina ai le faʻaalia o le feteʻenaʻi i luga o taimi masani, ae le o le tolopoina. Zweifel et al., 2009 na lipotia mai ai le filifilia o le gasegase o gasegase o le NMDA, lea na afaina ai le oso i luga o le VTA DA neurons, na le mafai ai ona maua le aʻoga ae o le a le afaina ai le amio o le galue mo le faʻamalosia o mea taumafa i le faasologa o le faasologa o taimi. O le mea moni, o se numera o galuega faʻatonutonu a le DA e faʻasaoina i totonu o manu vaefa vave faʻasolosolo vave gaoioiga a le AT (Zweifel et al., 2009; Wall et al., 2011; Parker et al., 2010). O nei faʻamatalaga o loʻo i ai ni aʻafiaga mo le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga mai suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga vave faʻatasi ma i latou e taulaʻi atu i aʻafiaga o le DA faʻauigaina poʻo le faʻaumatia. Muamua lava, latou te fautua mai e tatau i se tagata ona mataala i le faʻasalalauga mai mataupu e maua i suʻesuʻega o le electrophysiology poʻo le voltammetry (faʻataʻitaʻiga, o le faʻamalologa a le AT e avea o se "faailoga o le aʻoaʻoga") i galuega e faʻaleagaina pe a faʻaaogaina fualaau oona poʻo le DA e faʻalavelave ai le faʻaliliuina. E le gata i lea, latou te faailoa mai o suʻesuʻega o gaioiga vave o mesolimbic DA neurons e mafai ona faʻamatalaina ai tulaga e vave faʻaopoopoga pe faʻaitiitia ai le gaioiga a le ATA pe tuʻuina atu se faʻamaumauga ATA tuʻufaʻatasiga ae le faʻamalamalama mai ia i matou e uiga i le lautele o galuega tauave na faia e le faʻasalalauga a le AT i le tele o taimi faʻapitoa poʻo i latou e faʻaleagaina i le faʻalavelaveina o le faʻasalalauga a le AT.

Faʻaaogāina o Metolimbic ma Neostriatal Metotia i Aʻoaʻoga Faʻaaogā Gaoioiga

E ui lava e mafai e se tasi ona faʻamatalaina le faʻaosofia i ni faaupuga e faʻamavae ai mai isi mea, e tatau ona amanaia e faapea, i le talanoaina atoa pe uiga o amio poʻo mafuaaga faavae o le faaosofiaga, e tatau foi i se tasi ona mafaufau i galuega e fesootai i ai. O le faiʻai e leai ni atigipusa pusa-ma-arrow poʻo ni faʻamalologa e vavae ese ai galuega autu a le mafaufau i ni mea vaʻaia, e le o toe faʻaogaina ai ni neura. O le mea lea, e taua le malamalama i le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaosoosoina o faiga faʻavae ma isi galuega e pei o le homeostasis, allostasis, lagona, cognition, aʻoga, faʻamalosia, lagona,Salamone, 2010). Faataitaiga, Panksepp, 2011 faamamafaina pe faapefea ona fesoʻotaʻi fesoʻotaiga vavalalata i totonu o le faiʻai i faiga faʻaosofia e aafia i faiga e pei o le sailia, ita poʻo le fefe. E le gata i lea, o le sailia / mea faigaluega e le gata ina aʻafiaina e le lagona poʻo le faʻamalosia o meatotino o fua, ae o le mea moni, o aʻoaʻoga faʻapitoa. O manu e aʻoaʻo e auai i ni meafaigaluega faʻapitoa e fesoʻotai ma faʻamalosiaga o taunuuga. I le avea ai o se vaega taua o le faʻafefegaiga o le faʻaogaina o mea faigaluega, e tatau i mea ola ona aʻoaʻoina po o le a le amio e mafua ai mea faʻaleni (e pei o mafutaga faʻavae). O le mea lea, o galuega faagaeetia e fesootaʻi ma le afi, mafaufau, lagona, ma isi galuega (Mogenson et al., 1980). E ui lava o le iloiloga o loʻo iai nei i luga o le aafia o le mesolimbic DA i le faʻamalosia mo tagata faʻaleleia faalenatura, e aoga foi ona i ai se talanoaga puupuu e uiga i le aʻafia o le mesolimbic DA i aʻoaʻoga faʻapitoa.

E mafai e se tasi ona manatu o le a faigofie lava ona faʻaali atu le faʻamaonia e le ATM le faʻamalosia o le aʻoga poʻo ua matua aʻafia i le synaptic plasticity processes e faʻalagolago ai i le fesoʻotaiga a se tagata tali atu i le tuʻuina atu o se faʻamalosi (ie, mafutaga faʻavae). Ae o lenei eria o suʻesuʻega e faigata ma faigata tele ona faʻamatalaina e pei o le suʻesuʻega faʻamalosia i luga. Faataitaiga, Smith-Roe ma Kelley, 2000 na faʻaalia ai le faʻalavelave tutusa o DA D1 ma le NMDA o loʻo talia i totonu o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu, na toe faʻataʻitaʻia ai le mauaina o le taina o mea faigaluega. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o galuega e aʻafia ai le faʻamalosia o le lotogatasi na afaina ai foi le maua o le faʻauluina o meafaigaluega (Hernandez et al., 2002). Ae ui i lea, i le toe iloiloina o tusitusiga i luga o le faʻaaogaina o meaola ma meafaigaluega, Yin et al., 2008 faaiuina e faapea "e le talafeagai le fausiaina pe le lava foi mo le aoaoina o meafaigaluega." E faapena foi, Belin et al., 2009 matauina o lesion ma fualaʻau faʻasologa o le nucleus accumbens autu mafai ona aʻafia ai le mauaina o mea faigaluega amio faʻamalosia e natura faʻamalosia, ae fai mai o le "tonu mafaufau saofaga" o le accumbens ma isi faiai faiʻai tumau le le malamalama. E ui e tele suʻesuʻega e faʻaalia ai o sela o le tino sela, o tagata tetee i le DA, poʻo le faʻaitiitia o le DA e mafai ona aʻafia ai le aʻoaʻoga e faʻatatau i taualumaga e pei o nofoaga e fiafia i ai, mauaina o levaomi oomi, poʻo isi faʻataʻitaʻiga, e le o ia lava faʻaalia ai o le nucleus accumbens neu poʻo mesolimbic DA faʻasalalauga e taua mo fesoʻotaʻiga faʻapitoa e faʻavaeina aʻoaʻoga taua (Yin et al., 2008). O aʻafiaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma aʻoaʻoga faʻapitoa e mafai ona faʻaalia e ala i iloiloga o aʻafiaga o le faʻamalosia o le faʻamalosia poʻo le faʻaleagaina o mea, lea e masani ona le faia i suʻesuʻega o vailaau mo togafitiga poʻo suʻesuʻega. Faatasi ai ma lenei mea i le mafaufau, e taua le maitauina o lino o le tino i totonu o le ogatotonu po o le atigi fagu o le accumbens e lei suia ai le lagona i le le mautonu o le faaleagaina (Corbit et al., 2001). Lex ma Hauber, 2010 na maua ai e le maunu le tele o faʻataunuʻuina o le ATM i le faʻamalosia o le faʻatauvaʻaina, ma fautuaina e faapea, o le accumbens core DA atonu e le taua tele mo le faʻafesoʻotaʻiina o faʻatautaiaga o gaoioiga. E ui lava ina le manino pe afai e taua tele le DA i faʻamatalaga i le va o le tali ma le faʻamalosiaga, o faʻamaoniga tele e taʻu mai ai e taua tele le faʻamaonia o le DA i le Pavlovian approach ma le Pavlovian i le faʻaaogaina o meafaigaluega (Parkinson et al., 2002; Wyvell ma Berridge, 2000; Dalley et al., 2005; Lex ma Hauber, 2008, Lex ma Hauber, 2010; Yin et al., 2008). O ia ituaiga aafiaga e mafai ona maua ai ni auala e mafai ai e fuamalie faʻatupulaʻia ona faʻaaogaina aʻafiaga i luga o meafaigaluega faʻaalia (Robbins ma Everitt, 2007; Salamone et al., 2007), e pei ona talanoaina i luga. O le faʻaleleia poʻo le faʻaosofiaina o aʻafiaga o fua faʻasolosolo e mafai ona avea ma se vaega o le faʻalauteleina o se meafaigaluega ua maua muamua ae mafai foi ona galue e faʻaleleia le mauaina e ala i le faateleina o le tali atu ma le fesuisuiai o amioga, ma faia ai le avanoa mo nisi avanoa e fefaʻasoaai ai se tali ma le faʻamalosia. O se pepa lata mai na faaalia ai o le faaosofiaina o le malosi o le televave o le neuronesa a le ATN na le maua ai le malosi o le faamalosia o le meafaigaluega malosi ma e le afaina ai le taumafaina o meaai, ae na faalauteleina ai le tulai mai o le faamamaina o meaai i luga o se lelei malosi ao maua ma faaleleia gaioiga o tali faʻauluʻaina muamua (Adamantidis et al., 2011).

O le mea e malie ai, e ui lava o le komipa o le DA D1 na faʻaaogaina ai e le faʻaaliga le mauaina o le amio a le Pavlovian, o le tuituiina o le NMDA, o le mea na mafua ai le faʻaitiitia o le 3 i le vave faʻataʻitaʻiga laveaʻi a le DA na faʻavaeina e ala i le tuʻuina atu o faʻamatalaga o meaʻai, e leʻi faʻateʻa le mauaina o le amio a Pavlovian (Parker et al., 2010). Lenei faʻaalia o le fesoʻotaʻiga i le va o vave phasic DA tatalaina ma aʻoga tumau le mautonu. Suʻesuʻega lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina aʻafiaga o togafiti e aʻafia ai vave phasic DA faʻailoga faʻaaogaina o auala e faʻatonutonu ai le faʻamalosia o le aʻoaʻoina (ie, faʻamalosia o le tuʻufaʻatasi ma le faʻavaivaia faʻaleagaina). E le gata i lea, o kenera ma vailaʻau faʻafomaʻi metotia e mafua ai le taofiofia o le vave phasic DA gaioiga tatau ona iloiloina atili mo a latou gaioiga i amioga faʻagaoioia ma taumafaiga fesoʻotaʻiga vaega o le faʻaosofia.

Faʻaaogāina o le Meolimbic DA i le faʻaosofiaina o le faʻaosoosoina ma le aʻoaʻoina: Gaioiga faʻapitoa o DA Systems

O se iloiloga toe iloilo o nisi o tusiga i totonu o le lomiga a le ATA e mafai ona tuua ai se tasi ma le lagona e faapea o le mesolimbic DA o le a filifilia ma le loto i ai i le faiga o le mafaufau, lagona faaosofia, ma le faʻaleleia atili o aʻoaʻoga, i le faʻaaogaina o tulaga faʻalavelave o le aʻoaʻoina ma le faʻamalosi. Peitai, o sea vaaiga o le a feteenai ma tusitusiga. E pei ona faʻamatalaina i luga, o faʻamaoniga tele e faʻamaonia ai o le faʻateleina o le faʻamaumauga a le ATA e le faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo ai le gaioiga o le tuumua i fualaau. E le gata i lea, o loʻo i ai se tusi tele e faʻaalia ai o le mesolimbic DA o loʻo aofia ai i le faʻaosofia o le faʻaosofia ma e mafai ona afaina ai amioga i faʻalavelave faʻaauau aʻoaʻoga. O le tele o eseesega tulaga (faʻataʻitaʻiga, faʻalavelave, fusi o le siʻusiʻu, faʻalavelave faʻamalosi, faʻavevelaina o fualaau faʻasolosolo, vailaau faʻamaʻi, faʻaleagaga faʻale-agavaʻa) e mafai ona faʻaleleia le tuʻuina atu o le AT e pei ona fuaina i metotia microdialysis (McCullough et al., 1993; Salamone et al., 1994; Tidey ma Miczek, 1996; Talavou, 2004). Mo le tele o tausaga, na manatu ai o le faʻaleleia o le gaioioiga o le DA neuron e leʻi faʻalauteleina e ala i osofaʻiga fou; ae ui i lea, o suesuega talu ai nei ua faaalia ai o le galuega elekenelosi o le putative poo le faailoaina o DA neurons e faʻapupulaina i tulaga faʻavevesi pe faʻavaivai (Anstrom ma Woodward, 2005; Brischoux et al., 2009; Matsumoto ma Hikosaka, 2009; Bromberg-Martin et al., 2010; Schultz, 2010; Lammel et al., 2011). E ui lava Roitman et al., 2008 na lipotia mai e faapea, o se mea e osofia ai le tofo (quinine) na faʻaititia ai le faʻalauteleina o tagata faʻamaonia i totonu o nucleus accumbens, Anstrom et al., 2009 ma matauina o le faʻaleagaina o le agavaʻa faʻatasi ma le faʻateleina o le saoasaoa o le gaoioiga a le AT e pei ona fuaina e le electrophysiology ma le voltammetry. O le le mautonu e tumau pea pe i ai eseese DA neurons e tali atu i se tulaga ese i le malosi ma le fesuisuiai o fua, ma o le a le tele o neurons e tali atu ia i latou taitoatasi, ae e foliga mai e le o se masalosalo e mafai ona faaleleia le gaoioiga a le mesolimbic DA e le itiiti ifo i nisi o tulaga fesuisuiai, ma o lea e le o vavalalata faʻapitoa e faʻatupeina pe faʻamalosia lelei.

O se tino taua o molimau e toe foʻi mai i le tele o tausaga (Salamone et al., 1994) ma faʻaauau pea i le tusi lata mai (Faure et al., 2008; Zweifel et al., 2011) e faʻaalia ai o le faʻalavelave i le faʻasalalauga a le AT e mafai ona faʻaleagaina ai le mauaina po o le faʻatinoina o amioga faʻaosofia. O le mea moni, mo le tele o tausaga, na faʻatautaia e le au faʻataʻitaʻoti a le DC le faʻamalositino mo le antipsychotic gaoioiga faʻavae faʻavae i luga o lo latou malosi e faʻafefe ai le aloese mai amioga (Salamone et al., 1994). Faʻapupulaina ATA le faʻaleagaina o le faʻalavelave e aloese mai le faʻamalosi (McCullough et al., 1993). O faʻalavelave faʻapitoa poʻo iniseti faʻalavelave faʻafuaseʻi a le AT e faʻalavelaveina ai le mauaina o le tulaga o le aversion ma le tofo o le tofo (Acquas ma Di Chiara, 1994; Fenu et al., 2001), faʻapea ai ma le fefefe o meaʻai (Inoue et al., 2000; Pezze ma Feldon, 2004). Zweifel et al., 2011 na lipotia mai o le tuituiina o le NMDA e talia, lea e faʻaitiitia ai le vave faʻasologa o le faʻamaonia o le AT, na faʻaleagaina le maua mai o le fefe ma le fefefe.

O suʻesuʻega a le tagata ua faʻaalia ai se matafaioi mo le faʻaauau o le tautala i vaega o le faʻaosoosoina o le faʻaosofia ma le aʻoaʻoina. O le taua o le veterans ma le faʻamaʻaloga o le faʻamaʻaloga na faʻaalia ai le faateleina o le tafe o le toto i le tumutumu o le tumutumu / tumutumu i luga o le tali i le faʻaalia o faʻalavelave faʻafuaseʻi (ie, leo o taua; Liberzon et al., 1999). O suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai tagata o loʻo faʻaalia ai le tali atu o tali faʻavaomalo, e pei ona fuaina i le fMRI, ua faateleina i le tali atu i mea sese o le valoʻaga e tusa lava po o le a le mea e faʻaalia ai le tauia poʻo le faʻalavelave faʻafuaseʻi (Jensen et al., 2007), ma o mea sese na tutupu i le vavalalata na poloka mai e le TA faʻaoʻo le haloperidol (Menon et al., 2007). Baliki et al., 2010 lipotia mai i masani mataupu, phasic BOLD tali na tupu uma i le amataga ma le faʻafuaseʻi o se tiga faʻaosofia vevela. Delgado et al., 2011 faʻaalia o ventral striatal BOLD tali na faʻateleina i le taimi o le faʻaititia o le tino i le muamua aversive stimulus (teʻi) faʻapea foi ma tupe leiloa. O se suʻesuʻega a le PET na maua ai ni fuataga o le vivo raclopride suiga e iloilo ai le faʻasaʻolotoga o le tagata i tagata, na lipotia mai ai o le aʻafia i le faʻafitauli o le mafaufau e faʻateleina ai le faʻailoga o le extracellular DA i le ventral striatum i se faiga sa faʻatasi ma le faʻateleina o le faʻatagaina o le cortisolPruessner et al., 2004). O le mea lea, o suʻesuʻega faʻaletagata e faʻaalia ai foi o le faʻavavega o le telefoni ma lona innervation DA i le manolimbic, e tali atu i faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi faʻapea foi ma mea faʻaleleia.

Aotelega ma Faaiuga

I se aotelega, o manatu faʻaleaganuʻu e uiga i le DA o se puluvaga o le "hedonia," ma le masani e faʻatusatusa le tuʻufaʻatasia o le DA ma le "taui" (ma le "taui" ma le "hedonia") o loʻo avea ma ala e faʻamamafaina ai le aʻafia o le dopaminergic i ni vaega taua o le faʻaosofia. ma aʻoaʻoga fesoʻotaʻi (Ata 2), e aofia ai le faʻagaoioia o amioga, faʻamalolosi o taumafaiga, faʻailo faʻaoso manatu auala, mea na tutupu vavalo, ma Pavlovian gaioiga. Ole faʻasalalauina ole DA ile nucleus accumbens e le faʻaosofia ai se malosiaga i le malosi o le hedonic e tofo ai, pe foliga mai foi e faʻatonutonuina ai meaʻai muamua poʻo manaʻoga (Berridge ma Robinson, 1998; Salamone ma Korrea, 2002; Kelley et al., 2005; Barbano et al., 2009). E le gata i lea, e ui lava o manipulation dopaminergic e mafai ona afaina ai amioga i manu ua aʻoaʻoina i galuega aʻoga, e leai se molimau malosi e faʻateleina le faʻamaonia o le DA i le tulaga faapitoa o aʻoaʻoga faʻapitoa lea e aofia ai le fesoʻotaʻiga i le va o le mea faigaluega ma le faʻamalosiaga (Yin et al., 2008). Ae ui i lea, o le faʻamamafa a le ATA e manino lava e taua mo vaega o le manaʻoga faʻapea foi ma le faʻaosofia o le faʻaosofia (Salamone et al., 2007; Cabib ma Puglisi-Allegra, 2012) ma auai i le faʻaaogaina o faagasologa, a itiiti mai i se vaega e ala i faiga e aofia ai le Pavlovian approach ma le Pavlovian i le faʻaaogaina o mea faigaluega (Yin et al., 2008; Belin et al., 2009). O le faʻafefeina ma le faʻamalosia o le faʻasalalauga a le AT e faʻafefe ai le mauaina o tali a le Pavlovian e faʻaalia e alaga e vaʻai ai le faʻatagaina o meaʻai ma faʻasaʻo aloese mai tali na faʻaalia e alaga e vaʻaia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi. Faʻasalaga ATA faʻaleagaina poʻo le faʻafefeteina faʻaitiitia le faʻaosoina o aʻafiaga o faʻasolosolo fua ma faʻamalosia ai manu e matua maaleale i tau o meafaigaluega e faʻaaogaina galuega (eg, fua faatatau o fuainumera faʻasologa ma le tele o mea e manaʻomia, faʻafefe o puipui; Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2012; Barbano et al., 2009). O le mea lea, o le tumutumu o le accumbens DA e manino lona aʻafia i itu taua o le faʻaosofia, ma le faʻatulafonoina o gaioiga faʻatonuina o gaioiga, ae i se auala faʻapitoa ma faigata e le faʻamatalaina e le faigofie upu "taui." O nisi o mea faigaluega e faʻaaoga i galuega sa faʻasoasoa e le mesolimbic DA (eg, o le faʻagaoioia o mea taua, faʻaosofia o taumafaiga), ma faʻaletonu ai le mesolimbic DA e aʻafia ai le faʻatinoina o nei galuega, a o le tali atu i isi galuega e faʻamalosia lelei. faaosofia, ua tuua utiuti.

I nai tausaga ua tuanaʻi, o le ata na aliaʻe mai o le neostriatum (ie, dorsal striatum) ma lona DA totonu e foliga mai e sili atu ona manino le fesoʻotaʻiga i le faʻagaioiga o faʻagaioiga o mea faigaluega nai lo le mea o loʻo tuʻufaʻatasia (Yin et al., 2008). O faʻamaʻi o le neostriatum e le gata i le mea na mafua ai ona le mautonu le manu i le faʻamalosia o le faʻaititia ma le faʻaleagaina (Yin et al., 2005). O faʻamalositino o le tino ma le faʻamaʻotoga a le AD i totonu o le telefoni tele na faʻaalia e faʻavaivaia le faʻaaogaina o amioga (Yin et al., 2004; Faure et al., 2005). O le aʻafiaga o le neostriatum i le faʻatinoina o amioga e mafai ona fesoʻotaʻi ma le manatu faʻavae o le basal ganglia i le faʻalauiloaina o le atinaʻeina o gaioiga faʻasolosolo poʻo le "faʻafefe" o vaega o mea faigaluega (Kiliata, 1998; Matsumoto et al., 1999). O le manatu o loʻo i ai se suiga mai ventral striatal tulafono faʻatonutonu o mea faigaluega tali atu i neostriatal auala e faʻatonutonu ai le faʻatutuina masani o le masani ona faʻafaigaluegaina tele e aumai ai se faʻamatalaga o le tele o vaega o vaisu fualaʻau (vaʻaia iloiloga e Belin et al., 2009), ma e talafeagai foi mo le malamalamaʻaga i aʻafiaga o natura faʻamalosia (Segovia et al., 2012). E ui i lea, i lenei tulaga, e aoga le faamamafa atu o le aʻafiaga o nuʻamea faʻapitoa i le vaega o aʻoaʻoga gaioiga poʻo le faʻatinoina, poʻo le aʻafiaga o le neostriatal DA i le faʻatonutonuina o le fesuiaiga o faʻaleaoga o mea e fai-amio poʻo le faʻavaeina o masaniga, e le uiga o nei o aʻafiaga e faʻasalalau e ala i gaioiga i luga o faʻamalosiaga muamua poʻo manaʻoga mo tagata faʻamalosi masani e pei o meaai. Faataitaiga, Smith-Roe ma Kelley, 2000 faʻaalia o le tuʻufaʻatasia tui o se1 o le tagata tetee ma se tasi na tetee i le NMDA i tui lea na le mafai ai ona maua ni meaʻai e faʻamalosia ai meaʻai-e leʻi afaina ai le taumafataga o meaai ma faʻamatalaina ai lenei taunuʻuga e faʻaalia ai le leai o se faʻaosofiaga masani o lenei togafiti. E le gata i lea, o le faalavelaveina o le faasalalauga a le AT i totonu o le teleostetral neostriatum na faʻaalia e faʻavaivaia ai le faʻaaogaina o amioga masani, ae tuʻuina le faʻatulagaina o sini (e pei o le faʻasolosolo faʻatosinaina) tali faʻaalia (Faure et al., 2005). O le mea lea, o le aʻafia o le neostriatal DA i le amio masani e le maua ai ni faʻamaoniga mo le faʻafesoʻotaʻiga o le toto o meaʻai muamua poʻo manaʻoga. O le mea moni, o le faʻaaogaina o meaʻai e sili ona aʻafia i le faʻamaʻimauina o le DA i le neostriatum o le ventrolateral, ma o nei faʻaletonu e fesoʻotaʻi ma aafiaga o le afi e aafia ai le fafagaina ma le faʻaaogaina o mea i le taimi o le fafagaina, ma e tupu faʻatasi ma le faʻatupuina o le tautala o le gatete o loʻo i ai uiga o le Parkinsonian malolo. gatete (Jicha ma Salamone, 1991; Salamone et al., 1993; Collins-Praino et al., 2011).

E ui lava e le o se faigofie faʻailoga o le hedonia poʻo le autu meaʻai faʻaosofia ma manaʻoga, DA i nusipepa accumbens foliga mai e faʻatonutonu tele auala o faʻamatalaga pasi atu i lenei ogatotonu ma o lea e auai i le tele o amioga faʻagaioiga faʻatatau i vaega o faʻaosofia. Mo le tele o tausaga, fai mai le au suʻesuʻe, o basal ganglia fausaga e avea ma tulafono faatonutonu o le sensorimotor function, e le o lona uiga o le faalavelave i le basal ganglia e maua ai se palasi faigofie poʻo le le lava o le afi, ae nai lo le faasino i le manatu o nei fausaga, e aofia ai le accumbens, auai i le gating (ie, o le faitotoʻa) o le aʻafiaga o lagona faʻaulufale i amioga gaioiga. Faapea foi, Mogenson et al., 1980 ma paʻaga fautuaina tausaga ua tuanaʻi, o le nucleus accumbens e galue o se "limbic-motor" interface, maua ai se fesoʻotaʻiga i le va o limbic vaega e aofia ai i lagona ma le malamalama ma neural liʻo faʻatonutonuina amioga amioga. Tele molimau mai le tele o faʻavae faʻailoa mai ai o meaola ninii galue o se faitotoʻa, faʻamama, poʻo se mea faʻatele, o faʻamatalaga pasi atu mai vaega eseese o le tino poʻo le vaega o le tino i le auala e o atu ai i vaega eseese o le faiʻai (eg, Roesch et al., 2009). Suesuega o le electrophysiological ma voltammetry e faailoa ai o le nucleus accumbens ua faatulagaina i totonu o tusi ma microcircuits o galuega-o ni manoa faapitoa e faʻapipiʻiina e le DA (O'Donnell, 2003; Carelli ma Wondolowski, 2003; Cacciapaglia et al., 2011). Roesch et al., 2009 Na lipotia mai e faapea, o tumutumu o faʻamaumau e aofia ai faʻamatalaga e uiga i le tau o se faʻamoemoe ua faʻamoemoeina ma foliga o le gaosiga afi (e pei o le vave vave tali poʻo le filifiliga) e tupu i le taimi o le faia o faʻaiuga. O le faʻamaonia e le PA e mafai ona faʻatulagaina se faʻailoga mo tupe faʻaalu talafeagai, ma i lalo o nisi tulaga, e mafai ona tuʻuina atu se avega faʻatatau mo le faʻaaogaina o punaoa (Fields et al., 2007; Gan et al., 2010; Beeler et al., 2012). O lenei fautuaga e o gatusa ma le faʻaaogaina o le faʻalavelave a le AT i totonu o le tamaoaiga o le tamaoaiga o mea faigaluega, aemaise lava i le faʻatatauga o le tau / manuia o le faia o filifiliga (Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2009).

E pei ona taʻua i luga, o meaola e masani lava ona vavaeese mai mea e faaosofia ai faaosoosoga po o sini e ala i faʻalavelave po o faʻalavelave. O le isi auala e fai atu ai lenei mea, o le faagasologa o le auai i amioga faaosofia e manaomia ai e meaola le faatoilaloina o le "mafaufau loloto mamao" i le va oi latou lava ma mafuaʻaga faaosofia. O le manatu o le mamao o le mafaufau o se manatu tuai i mafaufauga faʻapitoa (eg, Lewin, 1935; Shepard, 1957; Liberman ma Forster, 2008) ma ua faia i le tele o faʻamatalaga masani i vaega eseese ole mafaufauga (faataitaiga, faataitai, agafesootai, uiga, ma isi). I le taimi nei, e faʻaaogaina e fai ma faʻamatalaga lautele i le manatu o mea faitino poʻo mea e tutupu e masani lava e leʻo tuusaʻo pe na maua, ma o lea e vavaeese ai faʻalapotopotoga i le tele o itu (eg, vaʻaia faaletino, taimi, mea e manaʻomia, meafaigaluega) mai nei mea faitino po o mea tutupu. I auala eseese, o le mesolimbic DA o loʻo avea ma se alalaupapa e mafai ai e manu ona faʻasalalau le mamao o le mafaufau lea e vavaeeseina ai i latou mai sini sini poʻo mea tutupu. O le tele o tagata sailiili na latou faaupuina lenei faaupuga i auala eseese pe faamamafaina vaega eseese o le faagasologa (Everitt ma Robbins, 2005; Kelley et al., 2005; Salamone et al., 2005, Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2009; Phillips et al., 2007; Nicola, 2010; Lex ma Hauber, 2010; Panksepp, 2011; Beeler et al., 2012; vaʻai le Ata 2), ae o le tele o gaioiga na aʻafia ai accumbens DA, e aofia ai le faʻagaoioia o amioga, faʻamalolosi o taumafaiga i le taimi o mea faigaluega, Pavlovian i mea faigaluega fesiitaʻi, tali atu i faʻamalosiʻau faʻamalosia, mea na valoia, fetuutuunai auala faʻataʻitaʻi, sailia, ma le malosi. tupe faʻaalu ma tulafono faʻatonutonu, e taua uma mo le faʻafaigofieina o agavaʻa o manu e faʻatoʻilaloina faʻafitauli ma, i se isi uiga, sili atu i le mafaufau mamao. I le aotelega, o mea taua o loʻo taua DA e taua tele mo le faʻatinoina o ni mea faigaluega e faʻaaoga e tali atu ai pe faʻamalosia e ala i mea faʻamalosi (Salamone, 1992), mo le faʻaauau pea o taumafaiga i meafaigaluega e tali atu i le taimi i le leai o le faʻamalosia muamua (Salamone et al., 2001; Salamone ma Korrea, 2002), ma mo le faʻatonutonuina o le vaevaega o alagaʻoa amio e ala i le faʻatulagaina o tapulaʻa i luga o tali aupepa ua filifilia mo le faʻamalosia e faavae i luga o suʻesuʻega tau / manuia (Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2012; Hernandez et al., 2010).

Faʻamaumauga ma Faʻamatalaga Fomaʻi

I le tutusa ai ma le suesuega o meaola i luga, o suʻesuʻega ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma tagata ua amata ona faʻavaeina nisi o galuega faʻamalosi a le televise ma fafo atu o le AD ma faʻasino agai atu i le tulaga taua ole aoga. O lenei suʻesuʻega faʻatautaia i luga o tagata, e faʻaaogaina ai ata ma faʻaoga faʻapitoa o vailaʻau, faʻataunuʻuina taunuuga e o gatasi ma le manatu o faiga faʻavae lautele, ma le ATA, e aofia ai i vaega o mea faigaluega, faʻamoemoe mo le faʻamalosia, faʻaleleia amioga, ma taumafaiga- faiga e fesootaʻi ai. Knutson et al., 2001 lipotia na accumbens fMRI faʻagaoioia na manino i tagata o loʻo faia se mea faitupe, ae o le faʻateleina gaioiga na fesoʻotaʻi ma taui valoʻaga poʻo le faʻamoemoe nai lo le moni faʻaalia o le tupe taui. O'Doherty et al., 2002 ma matauina o le faatalitali mo le auina atu o le kulukose e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o leMM activation i le ogatotonu ma nofoaga faʻapitoa a le AD, ae o nei eria e leʻi tali atu i le gaosiga o le kulukose. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lata mai nei na mafua ai le tele o tupe i le tau / manuia o le faia o filifiliga (Croxson et al., 2009; Botvinick et al., 2009; Kurniawan et al., 2011). Treadway et al., 2012 na iloa ai o eseesega o tagata i le taumafai malosi i tagata sa fesoʻotaʻi ma se faʻataʻitaʻiga o le faʻaliliuga a le AT. I le male, Wardle et al., 2011 faʻaalia o le amphetamine faʻalauteleina le naunautaiga o tagata e faia ni taumafaiga e maua ai taui, ae maise lava pe a fai o le taui e maualalo ae le suia ai aʻafiaga o le maualuga o le taui i le naunautaʻi e faia ni taumafaiga. O se ata lata mai ata na faʻaalia ai o tui o le L-DOPA na faʻaleleia atili ai le faʻatonutonuina o gaioiga faʻaosofia ai le manaʻomia na le afaina ai le neural representation o le faʻamalosia taua (Guitart-Masip et al., 2012). O se isi lipoti lata mai na faamatalaina ai le mafai gafatia o le catecholamine ona vavae ese i le va o itu eseese o le faaosofia ma lagona i tagata (Venugopalan et al., 2011). I lenei suʻesuʻega, o le faʻaaogaina o le sikaleti ulaula na faʻaaogaina e avea ma faʻamalosi, ma na faʻatautaia e le au sailiili le faʻaliliuina a le AT e ala i le faʻasaʻoina o le catecholamine synthesis ma le faʻamaina o le phenylalanine / tyrosine. O le faʻaaogaina o le synthesis o le catecholamine e leʻi faʻanofoina ai le fiafia o le tagata lava ia mo le sikaleti, po o le ulaula tapaa. Ae ui i lea, na maualalo le alualu i luma alualu i luma o vaega mo le faʻamalosia o le sikaleti, ma faʻamaonia ai o tagata na faʻaitiitia le faʻasologa o faʻamaumauga a le ATUA na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le naunau e galue mo sikaleti. E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai e le gata ina tali atu i le malosi o le tino o le tagata, ae e tali atu foi i le atuatuvale, le mautonu,Liberzon et al., 1999; Pavic et al., 2003; Phan et al., 2004; Pruessner et al., 2004; Levita et al., 2009; Delgado et al., 2011). I le tuufaatasia, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai e tele mea e tutusa ai i le va o sailiiliga na faʻavaeina mai faʻataʻitaʻiga manu ma mea na maua mai suʻesuʻega a le tagata, e tusa ai ma le tele o galuega faʻamalosi o mesostriatal DA systems.

Aʻo faʻaauau pea ona faʻavaeina faʻamatalaga e uiga i le AT, o suʻesuʻega i galuega a le DA o le ai ai le loloto o aʻafiaga mo suʻesuʻega faʻapitoa o faʻamalositiga faaosofia e vaaia i tagata o loʻo i ai le atuatuvale, faʻaleagaina, faʻaaogaina o fualaau, ma isi faʻafitauli. I totonu o tagata, o le faʻaleagaina o vaega o le faʻatinoina o amioga e matua taua tele le aoga. O le vaivai, le mautonu, faʻauigaina (ie, le lava le malosi o le lipoti), ma le taimi o le psychomotor ua avea ma faailoga masani o le atuatuvale (Marin et al., 1993; Stahl, 2002; Demyttenaere et al., 2005; Salamone et al., 2006), ma faʻamaunauga faʻapena foi e mafai ona i ai i isi faʻafitauli o le mafaufau ma le mafaufau e pei o le schizophrenia (ie, "avolition"), faʻaosofia le aveeseina (Volkow et al., 2001), Parkinsonism (Friedman et al., 2007; Shore et al., 2011), le tele o le sclerosis (Lapierre ma Hum, 2007), ma faʻamaʻi pipisi poʻo faʻamaʻi (Dantzer et al., 2008; Miller, 2009). O le tele o faʻamaoniga mai i manu ma suʻesuʻega a le tagata o loʻo taʻu mai ai o loʻo aʻafia ai le ATOL ma le malosi i nei tulaga faʻaleagaina o le faaosofiaga (Schmidt et al., 2001; Volkow et al., 2001; Salamone et al., 2006, Salamone et al., 2007, Salamone et al., 2012; Miller, 2009; Treadway ma Zald, 2011). O se vaaiga lata mai i le suesuega o le soifua maloloina o le mafaufau, o le faaitiitia o le faamamafa i vaega o togafitiga faaleaganuu, ma ia taulai atu i vaega o le neural mediating specific symptoms pathological (e pei o le sailiiliga o le fanua o suʻesuʻega; Morris ma Cuthbert, 2012). E ono mafai ona faʻaauauina pea suʻesuʻega i gaioiga faʻaosofia a le DA e faʻamalamalamaina ai neural liʻo o loʻo faʻavaeina ai nisi o faʻailoga faʻaosofia i psychopathology, ma o le a faʻalauiloaina le atinaʻeina o tala fou mo nei faʻailoga e aoga tele ile tele o faʻafitauli.

PDF