Pe mafai ea e Ponokalafi ona Avea ma se Mea Tetele Faitaʻoto o le Brain? (2011)

FA'AMATALAGA: O se fa'aaliga lea a Dr. Hilton's Ponokalafi Taumafai: O se Vaʻavega Faʻaleagaina (2011), o loʻo maua i lenei lava vaega. Ua talitonu o ia, e pei o i tatou, o taui masani e mafai ona avea ma vaisu ma mafua ai le suiga o le faiʻai e tasi e pei o fualaau faasaina. O lana pepa lata mai a tupulaga o le  Ponokalafi vaisu - o se supranormal stimulus mafaufauina i le tulaga o le neuroplasticity | Hilton | Socioaffective Neuroscience & Psychology (2013).


Ianuari 20, 2011
Donald L. Hilton, Jr. MD, FACS
Polofesa Lagolago a le Falemaʻi
Matagaluega o Neurosurgery
Iunivesite o Texas Falemai Faʻasaienisi Soifua i San Antonio

O le faiʻai o le tagata ua faʻapolokalameina e faʻaosofia ai amioga e fesoasoani i le ola. O le mesolimbic dopaminergic system e taui ai le 'ai ma feusuaʻiga ma mea taua e fiafia ai. Cocaine, opioids, ava malosi, ma isi vailaʻau faʻaletonu, poʻo le hijack, nei fiafia faʻafiafiaga, ma mafua ai le faiʻai e mafaufau o se maualuga fualaʻau e manaʻomia e ola. Faʻamaoniga ua malosi nei o faʻanatura taui e pei o meaai ma feusuaiga e aʻafia ai taui faʻavasega i le tutusa auala fualaʻau aafia ai latou, o lea o loʻo i ai nei le fiafia i 'faʻanatura masani. O vaisu, pe i cocaine, meaai, po o feusuaiga e tupu pe a fai o nei gaioiga taofi le saofagā i se tulaga o le homeostasis, ae nai lo le mafuaʻaga leaga leaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a o le 'ai e mafua ai morbid obesity toaitiiti o le a finau faapea o le tino o loʻo paleni maloloina. Faʻapena foi, ponokalafi mafua ai afaina pe a faʻaletonu pe faʻaleagaina le mafai a se tagata e atiaʻe lagona loloto vavalalata.

I le sefulu tausaga talu ai, na amata ai ona faʻamaonia mai e le natura o mea ua fai ma vaisu le soona faʻaalu o amioga faʻalenatura na mafua ai ona maua se faʻamaʻi o le dopaminergic i le faiʻai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Dr. Howard Shaffer, Faʻatonu o le Suʻesuʻeina o Vaisu i le Iunivesite o Harvard, fai mai i le 2001, "Sa ou maua le faigata tele ma aʻu lava uo ina ua ou fautuaina o le tele o vaisu o le iʻuga o le poto masani ... faifai pea, maualuga-lagona, maualuga -faafia masani. Ae ua manino mai o le neuroadaptation – o lona uiga, o suiga i neural circuitry e fesoasoani e faʻaauau ai le amio –e oʻo lava i le leai o ni fualaʻau-oona ”[1] I le sefulu tausaga talu ona ia fai mai lenei mea, ua atili ai ona taulaʻi ana suʻesuʻega i aafiaga o faiʻai o fai ma mausa masani e pei o le taalo tupe. Matau mea nei mai lenei lava saienisi pepa mai 2001

E fiafia le au atamamai i le fai mai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tupu pe a fai e masani ona 'aveʻesea' le faiʻai o le faiʻai e faʻaalia ai le faʻaleleia o amioga e pei o le 'ai ma le feusuaiga. "E fetaui lelei pe afai e mafai ona e vaʻaia nei taʻaloga i vailaʻau faʻataʻitaʻi, e mafai foʻi ona e faia i taui faʻaleaganuʻu," o loʻo taʻua ai le Stanlog University psychologist Brian Knutson. O le mea lea, o fualaau oona ua le o toe i le fatu o le mataupu. "O le a le vave tulai mai o le autu tutotonu ... o loʻo faʻaauauina pea le faʻauluina i amio faʻaleagaina e ui i aʻafiaga leaga," o le tala lea a Steven Grant o NIDA.[2]

Ile sefulu tausaga talu mai na faʻamatalaina muamua nei manatu fouvale, o faʻamaoniga mo le natura o faʻailoga o vaisu na faʻamalosia. I le 2005 Dr. Eric Nestler, ua avea nei ma taʻitaʻifono o le neurosains i Mount Sinai Medical Center i Niu Ioka na lolomiina se faʻailoga iloga i Natura Neuroscience faʻaulutalaina "E I Ai Se Ala Masani mo Vaisu?" Fai mai a ia: "" O le tupuolaola o faamaoniga o loo faailoa mai ai o le auala VTA-NAc ma isi vaega o le limbic o loo taʻua i luga, e tutusa lava le puluvaga, i sina vaega, o aafiaga ootia o lagona masani, e pei o meaai, feusuaiga ma fegalegaleaiga lautele. O nei lava itulagi na aafia foi i le mea ua taʻua o 'masani masani' (o lona uiga, o le faamalosia o le taumafaina o taui masani) e pei o le pathological overeating, patological petipeti ma feusuaiga. O faʻamatalaga muamua e taʻu mai ai o auala fefaʻasoaaʻi e ono aʻafia ai: [o se faʻataʻitaʻiga] o le feʻaveaʻiina o manatu e tupu i le va o faʻailoga masani ma fualaʻau o le faʻasauā.[3]

I le 2002 o se suʻesuʻega i mea na fai ma vaisu cocaine sa lolomiina lea na faʻaalia ai le gau o le tino i nisi o vaega o le mafaufau, e aofia ai le muai lobes.[4] O le metotia sa faʻaaoga ai le MRI-based protocol ua faʻaigoaina o le voxel-based morphometry (VBM), lea e tasi le milimita kupita o le faiʻai e faʻatusatusa ma faʻatusatusa i ai. O le isi VBM suʻesuʻega na lolomiina i le 2004 i le methamphetamine ma ni tali tutusa lava.[5] E ui e manaia, o nei sailiga e le o se mea e ofo ai i le saienitisi poʻo le tagata faipule, aua o nei "fualaau moni."

O le tala e atili faʻafiafiaina pe a tatou vaʻai i se mausa masani e pei o le soona 'ai e oʻo atu i le lapoʻa. I le 2006 o le VBM suʻesuʻega na lolomiina vaʻai faʻapitoa i le lapoʻa, ma o iʻuga na tali tutusa ma le cocaine ma methamphetamine suʻesuʻega.[6] O le suʻesuʻe suʻesuʻe na faʻaalia ai le tele o vaega o le leiloa voluma, aemaise lava i le pito i luma lobes, vaega e fesoʻotaʻi ma le faʻamasinoga ma le faʻatonutonuina. E ui e taua lenei suʻesuʻega i le faʻaalia o mea ua faʻaleagaina, o mea masani ua fai ma vaisu, e ese mai i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina, e faigofie lava ona talia gofie aua tatou te mafaia. vaʻai o aʻafiaga o le taumafa i totonu o le tagata.

E faʻapefea la le tagofia o feusuaiga? I le 2007 o le VBM suʻesuʻega mai Siamani na vaʻai faapitoa i le pedophilia, ma faʻaalia e toetoe tutusa foliga mauaina i le cocaine, methamphetamine, ma le puta tele suesuega.[7] O le taua o lenei suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma lenei talanoaga e sili ona talafeagai i lena mea O loʻo faʻaalia ai o le faʻamalosia faʻamalosi e mafai ona mafua ai le tino, suiga o le anatomic i le faiʻai, faʻapea, afaina. O le mea e mataʻina ai, o se pepa talu ai nei na maua ai se faʻamaopoopo maualuga i le va o ponokalafi ponokalafi ma le faʻasaua i tamaiti.[8] Lenei na matauina, o le pepa na faʻapea ona taulaʻi atu i luga o se vaega ma, faʻatasi ai ma isi faʻafitauli, ogaoga ponokalafi vaisu. E ui lava tatou te ono vaʻaia le eseesega o le amio lelei ma le faʻatulafonoina i le va o le tamaititi ma le matua matua ponokalafi, o le faiʻai e ono le maua se faʻatulagaina tausaga faʻatulagaina itu e faʻatatau i le faʻamamaina o le aofaʻi o le dopaminergic ma le faʻatagaina. E popole le faiʻai pe o feagai le tagata ma feusuaʻiga, pe faia e ala i le feusuaʻiga, o ponokalafi. O faʻata faʻata a le faiʻai e liliu ai le poto masani o ponokalafi i se mea moni, e tusa ai ma le faiʻai. O loʻo lagolagoina lea e se suʻesuʻega talu ai nei mai Falani o faʻaalia ai le faʻagaoioia o vaega e fesoʻotaʻi ma faʻataʻataʻataʻi neo i le faiʻai o le tagata i aliʻi e matamata ponokalafi. Na faaiu le tala a tusitala, "matou te fautua atu,… o le mirror-neuron system na mafua ai ona lagona e le au maitau le lagona o isi tagata o loʻo aliali mai i ata vaaia o feusuaiga."[9] O se suʻesuʻega amata e lagolagoina ai faʻamaʻi faʻamuamua i tagata gasegase e le mafai ona pulea a latou amioga feusuaʻi.[10] O lenei suʻesuʻega na faʻaaogaina le diffusion MRI e iloilo ai le faʻatinoina o neula e ala i mea papaʻe, i le mea o loʻo i ai axon, poʻo uaea e fesoʻotaʻi ai neula. Na faʻaalia ai le faʻaleagaina i le pito i luma o le itu, o se vaega e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia, o se faʻailoga o vaisu.

Tele suesuega faʻaali metabolically pathologic suiga i neurochemistry pei o le faiʻai "aʻoaʻo" ia avea ma vaisu. O nei vaisu suiga i le dopamine taui faʻataʻitaʻi mafai foi ona vaʻavaʻaia ma faiʻai faʻataʻitaʻi pei o le aoga MRI, PET, ma SPECT vaʻai. A o matou mafaufauina o le faiʻai suʻesuʻe suʻesuʻega e faʻaalia ai le le masani ai i le dopamine metabolism i le cocaine vaisu,[11] atonu tatou te maofa i le iloaina o se suʻesuʻega talu ai nei o loʻo faʻaalia ai foi le leaga o nei fiafiaga autu e tasi ma le le fiafia i taaloga.[12] O meaʻai e taʻitaʻia ai i mea mataʻutia, o se isi vaisu faʻaleaganuʻu, e faʻaalia ai faʻafitauli faʻapitoa.[13]

E tutusa foi le taua o se pepa mai le Falemai Mayo i le togafitiga o vaisu i luga o le Initaneti ma le naltrexone, o se tagata tetee i le opioid.[14] Drs. Bostsick ma Bucci i le Mayo Clinic na togafitia se tagata maʻi i le le mafai ona pulea ana faʻataʻitaʻiga i ponokalafi.

Na tuu o ia i luga o le naltrexone, o se vailaʻau e galue i luga o le opioid system e faaititia ai le malosi o le dopamine e faaosofia ai sela i totonu o le nucleus accumbens. I lenei fualaʻau na mafai ai ona ia pulea lona olaga feusuaʻi.

Fai mai tusitala:

I le aotelega, o fetuutuunaiga masani i le PFC o mea ua fai ma vaisu i le faateleina o le ola maloloina o fualaau faasaina, faaitiitia le ola o fualaau faasaina, ma faaitiitia ai le fiafia i le tulitulimatagauina o gaoioiga e faatonutonuina sini e totonugalemu i le ola. I le faaopoopo atu i le faamaoniga a le naltrexone mai le Food and Drug Administration mo le togafitia o le ava malosi, o nisi o lipoti na lolomiina ua faaalia ai lona gafatia mo le togafitiga o taaloga tau taaloga, o le manua, kleptomania, ma amioga malolosi faalefeusuaiga. Matou te talitonu o le faʻamatalaga muamua lenei o lona faʻaaogaina e faʻafefe ai vaisu i le Initaneti.

O le Royal Royal Society o Lonetona na faavaeina i le 1660's, ma lomia faasalalau le tusi umi suʻesuʻega faasaienisi i le lalolagi. I se lomiga lata mai o le Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society, o le tulaga o loʻo i ai nei le malamalamaʻaga i mea ua fai ma vaisu, na lipotia mai a o talanoaina e nisi o saienitisi taʻimua o le lalolagi, i se fonotaga a le Sosaiete. O le ulutala o le tusi o talafaʻasolopito lipotia le fonotaga o le "O le neurobiology o vaisu - vaʻaia fou." O le mea e malie ai, o tusitusiga e 17, e lua na faʻapitoa lava ona atugalu i vaisu masani: faʻamalositino faʻapitoa[15] ma se pepa na tusia e Dr. Nora Volkow i luga o mea e talitutusa i le faia o le faiʻai i le tagofia o fualaau faasaina ma i le tagofia o meaʻai[16]. O le lona tolu pepa saunia e Dr. Nestler talanoa manu o faʻataʻitaʻiga masani faʻapea foi ma le faʻatatau i le DFosB.[17]

O le DFosB o se vailaʻau na suʻesuʻeina e Dr. Nestler, ma e foliga mai o loʻo maua i neula o mataupu ua fai ma vaisu. E foliga mai e lelei le faʻataʻitaʻiina o le tino, ae o loʻo aʻafia tele i vaisu O le mea e mataʻina ai, na maua muamua i sela faiʻai o meaola na suʻesuʻeina i vaisu o fualaʻau, ae o lea ua maua i sela faiʻai i totonu o le tumutumu o mea taua e fesoʻotaʻi ma le soona taumafa. o taui masani.[I] O se suʻesuʻega lata mai o le pepa o le DFosB ma lana matafaioi i le le toe faʻaaogaina o taui faalenatura e lua, o le 'ai ma feusuaiga, ua faaiu ai:

I le aotelega, o le galuega o loʻo tuʻuina atu iinei o loʻo faʻamaonia ai, e faaopoopo atu i vailaʻau o le faʻaleagaina, o taui masani e faʻaaogaina ai le maualuga o le DFosB i le Nac. vaega o mea ua taʻua o vaisu masani e aofia ai le taumafaina malosi o taui masani.[18]

O Dr. Nora Volkow o le faʻauluuluga o le National Institute on Drug Abuse (NIDA), ma o se tasi o saienitisi sili ona lolomia ma faʻaaloalogia i le lalolagi. Na ia amanaʻia lenei atinaʻe i le malamalamaaga i mea masani ua fai ma vaisu ma fautuaina le suia o le igoa o le NIDA i le National Institute on Diseases of Addiction. Le tusi o talaaga saienisi lipoti: "Na lagona foi e le faatonu o le NIDA Nora Volkow e tatau ona aofia ai le igoa o le inisititutivaisu e pei o ponokalafi, taaloga tau tupe, ma meaʻai, fai mai le NIDA faufautua Glen Hanson. 'E manao o ia e auina mai le savali e tatau ona [tatou] vaai i le fanua atoa.' "[19] (faaopoopo le faamamafa).

I le aotelega, i le 10 tausaga ua tuanaʻi o le faʻamaoniga ua lagolagoina nei ma le mausali le natura faʻatupuina o faʻanatura taui. Fai mai Dr. O Malenka ma Kauer, i le laʻua pepa iloga i le suiga o vailaʻau o loʻo tupu i sela faiʻai o tagata ua fai ma vaisu, "o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se faʻavae masani, ae o se ituaiga malosi o aʻoaʻoga ma manatua."[20] Ua matou faʻaigoaina nei suiga i sela faiʻai o le "long term potentiation" ma le "long term depression," ma taʻua le faiʻai o le palasitika, poʻo le mafai ona suia ma toe fesoʻotaʻi. Dr. Norman Doidge, o se neurologist i Columbia, i lana tusi Le Brain e Suia Lava faʻamatala pe faʻafefea ona mafua ai ponokalafi toe fesoʻotaʻiga o neural matagaluega. Na ia tusia se suʻesuʻega i tamaloloa e matamata i Initaneti ponokalafi lea na latou foliga ai "le le masani ai" e pei o isumu o tuleia le taumoa e maua cocaine i totonu o le Skinner pusa faʻataʻitaʻi. Pei o le isumu ua fai ma vaisu, o loʻo latou matua sailia le isi faʻalelei, kilikiina o le isumu e pei lava o le isumu tulei le taumoa. Ponokalafi vaisu o popole aʻoaʻoina, ma atonu o le mafuaʻaga lea o le toʻatele na tauivi ma le tele o vaisu fai mai o le sili lea ona fai ma vaisu latou te manumalo ai. O vaisu o fualaʻau, e ui e malosi, e tele ina pasi i se "mafaufauga" ituaiga o auala, ae o ponokalafi vaʻai, aemaise lava luga o le Initaneti, o se sili atu gaioiga gaioiga neurologically. Ole suʻesuʻega faifai pea ma iloiloina o ata taʻitasi poʻo ata video na gaosia mo le malosi ma le aoga ose faʻamalositino ile aʻoaʻoina ole neuronal ma le toefaʻaleleia.

O feusuaiga faʻafeusuaiga tagata e faʻaaogaina tutusa auala tauleleia ao faʻaputuina i latou i le taimi o le heroin.[21] Afai tatou te le malamalama i aʻafiaga o ponokalafi gafatia e toe faʻapipiʻi le faiʻai faʻatulagaina, neurochemically, ma metabolically, tatou faʻatamaia i tatou lava e faʻaauau pea ona le manuia i le togafitia o lenei faʻamaʻi faigata. Peitai, afai tatou te taliaina lenei malosiaga masani taui o le talafeagai taulaʻiga ma le faʻamamafaina e mafai ona tatou fesoasoani i le tele o taimi nei ua saisaitia i le faʻafitauli ma le faʻanoanoa maua le filemu ma le faʻamoemoe.


[1] Constance Holden, "Faʻasalaga Faitino: Pe O Iai Nei? saienisi, 294 (5544) 2 Novema 2001, 980.

[2] Ibid.

[3] Eric J. Nestler, "E i ai se auala masani mole molécula mo vaisu?" Natura Neuroscience 9(11):1445-9, Nov 2005

[4] Teresa R. Franklin, Paul D. Acton, Joseph A Maldjian, Jason D. Gray, Jason R. Croft, Charles A. Dackis, Charles P. O'Brien, ma Anna Rose Childress, "Faaitiitia le Grey Matter Concentration in Insular, Orbitofrontal, Cingulate, ma Cortices Temporal o Cocaine Patients, " Biological Psychiatry (51) 2, Ianuari 15, 2002, 134-142.

[5] Paul M. Thompson, Kikralee M. Hayashi, Sara L. Simon, Jennifer A. Geaga, Michael S. Hong, Yihong Sui, Jessica Y. Lee, Arthur W. Toga, Walter Ling, ma Edythe D. Lonetona, "Faalavelave Faalenatura Faalenatura i le Brains of Human Human Who Use Methamphetamine, " Le Journal of Neuroscience, 24 (26) Iuni 30 2004; 6028-6036.

[6] Nicola Pannacciulli, Angelo Del Parigi, Kewei Chen, Tesema NT Le, Eric M. Reiman ma Pietro A. Tataranni, "O mea faaletonu o le tino i le tino o le tagata: O se suesuega o le morphometry."  Neuroimage 31 (4) Iulai 15 2006, 1419-1425.

[7] O le mea na tupu i le itu o Frontostriatal ma le Cerebellum i Pedophilia, "o le mea na tupu i le itu i luma o le faletupe o le Pasefika. Journal of Psychiatric Research (41) 9, Novema 2007, 754-762.

[8] M. Bourke, A. Hernandez, O le 'Laupapa Atoatoa' Suesuega: O se Lipoti o le Aafiaga o Tamaiti i luga o Tamaiti e afaina ai tamaiti e ala i tamaiti o ponokalafi.  Tusi o Talaʻaga o le Faʻasalaga Faaleaiga 24(3) 2009, 183-191.

[9] H. Mouras, S. Stole4ru, V. Moulier, M Pelegrini-Issac, R. Rouxel, B Grandjean, D. Glutron, J Bittoun, Faʻatoagaina o le faʻaata-neuron system e ata vitio vavalo faʻataʻitaʻi le tikeri o le fausiaina: o se suʻesuʻega a le MGM .  NeuroImage 42 (2008) 1142-1150.

[10] Michael H. Miner, Nancy Raymond, BryonA. Meuller, Martin Lloyd, Kelvin Ol Lim, "Suesuega muamua o uiga le mautonu ma le neuroanatomalities o amioga mataga faatausala."  Suesuega Faʻatekonolosi Neuroimaging Volume 174, Mataupu 2, Novema 30 2009, Itulau 146-151.

[11] Bruce E. Wexler, Christopher H. Gottschalk, Robert K. Fulbright, Isak Prohovnik, Cheryl M. Lacadie, Bruce J. Rounsaville, ma John C. Gore, "Faʻatonuina o le Resonance Imaging of Cocaine Craving," Amerika Journal of Psychiatry, 158, 2001, 86-95.

[12] Jan Reuter, Thomas Raedler, Michael Rose, Iver Hand, Jan Glascher, ma Christian Buchel, "O le taatele o taaloga tau tupe e fesootaʻi ma le faaitiitia o le faʻagasologaina o le polokalama o le manolimbic," Natura Neuroscience 8, Ianuari 2005, 147-148.

[13] Gene-Jack Wang, Nora D. Volkow, Jean Logan, Naomi R. Pappas, Christopher T. Wong, Wei Zhu, Noelwah Netusil, Joanna S Fowler, "Mamini dopamine ma le gaʻo," Lancet 357 (9253) Fepuari 3 2001, 354-357.

[14] J. Michael Bostwick ma Jeffrey A. Bucci, "Initaneti o le tagofiaina o feusuaiga ua togafitia ma Naltrexone." Mayo Clinic Proceedings, 2008, 83(2):226-230.

[15] Marc N. Potenza, "O le neurobiology o le pathologic gaioiga ma vaisu o fualaau faasaina: o se aotelega ma sailiiliga fou," Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society, 363, 2008, 3181-3190 ..

[16] Nora D. Volkow, Gene-Jack Wang, Joanna S. Fowler, Frank Telang, "Faʻasalaga i luga o vailaʻau faʻasolosolo i mea e fai ma vaisu ma mea oona: faʻamaoniga o togafitiga," Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society, 363, 2008, 3191-3200.

[16] Eric J. Nestler, "Faʻaliliuga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: matafaioi a le DFosB," Faʻamatalaga Faʻamatalaga a le Royal Society, 363, 2008, 3245-3256.

[18] DL Wallace, et al, Le Aafiaga o le DFosB i Totonu Tutotonu i luga o Amio Faalenatura-Faʻafesoʻotaʻi,Le Journal of Neuroscience, 28 (4): Oketopa 8, 2008, 10272-10277,

[19] saienisi 6 Iulai 2007:? Vol. 317. leai. 5834, i. 23

[20] Julie A. Kauer, Robert C. Malenka, "Faiga Faʻapitoa Vavave ma Faʻasagaga," Natura Neuroscience, 8, 8440858 Novema 2007, 844-858.

[21] Gert Holstege, Janniko R. Georgiadis, Anne MJ Paans, Linda C. Meiners, Ferdinand HCE van der Graaf, ma AAT Simone Reinders, "O le faʻamalosia o le tino i le taimi o le tagata ejaculation,"  Le Journal of Neuroscience 23 (27), 2003, 9185-9193