Tigāina o le Vaʻaia: O se Suʻesuʻega Faʻapitoa mo DSM-V (2009)

O nisi nei o fuaitau mai lenei tusiga na saunia e Martin P. Kafka, MD:E i ai le faʻamaoniga o le tagofia o le porn o se vaisu amioga

"Manaʻoga fafine" Faʻamatalaina

[Itulau 5] O se faʻamatalaga faʻamatalaina mo '' tuinanau feusuaʻi '' faʻavae i luga o le olaga atoa iloiloga o le tele o taimi o amioga faʻafeusuaiga faʻapea foi ma le taimi nei fuataga o taimi faʻaaluina i PA ma PRD fesoʻotaʻiga feusuaʻiga, uunaiiga, ma amioga na maua mai 220 soʻosoʻo. iloiloina tane ma PAs ma PRDs (Kafka, 1997b, 2003a; Kafka & Hennen, 2003). Mai nei faʻamatalaga faʻasolosolo faʻamaʻi, o le manaʻo feusuaʻiga i alii matutua ua faʻamatalaina o TSO tumau o le 7 poʻo le sili atu orgasms / vaiaso mo le itiiti ifo i le 6 i masina mulimuli ane ina ua mavae le 15 tausaga.

O le faʻatulagaina o le faʻatinoina o le fuafuaga a le Kafka mo le manaʻo feusuaʻiga, na faia e faʻataʻitaʻi ai Kinsey et al. (1948), Atwood ma Gagnon (1987), Janus ma Ianus (1993), ma Laumann et al. (1994) faʻamaumauga masani i le tele o amioga tau feusuaʻiga i tane Amerika faapea foi a latou faʻamaumauga o le sili atu o le 5 malosi -10% oa latou faʻataʻitaʻiga.

O se talaʻaga umi o manaʻoga feusuaʻiga, e pei ona faʻamatalaina i luga atu, na faʻailoa mai i le 72-80% o aliʻi o loʻo sailia togafitiga mo paraphilias ma paraphilia-related disorders (Kafka, 1997b, 2003a; Kafka & Hennen, 2003). Afai o le TSO / vaiaso faʻataʻitaʻiga mo feusuaʻiga tuinanau na faʻaititia i le 59 / vaiaso mo le laʻititi le umi o le 6 masina, o lona uiga e aofia ai le 90% o le faʻataʻitaʻiga.

O amioga sili ona taatele o feusuaʻiga i totonu o nei faʻataʻitaʻiga o loʻo maua mai i le tino, o le faʻafeusuaiga, ae le o le feusuaʻi, e pei foi ona lipoti mai e Kinsey et al. (1948, p. 197) ma La ° ngstro¨mand Hanson (2006) i tamaloloa e sili ona feusuai i a latou faʻataʻitaʻiga. O le matua tausaga o le amataina o amioga feusuai faatauafafine o 18.7 ± 7.2 tausaga, o le tausaga o le amataina o uiga feusuaʻiga o le 7-46 tausaga, ma o le umi o le umi o lenei maualuga o le tumau pea o le faifai pea o feusuaiga masani o 12.3 ± 10.1 tausaga. I le eseesega, o le matua o lenei vaitausaga a latou sailia togafitiga o 37 ± 9 tausaga. Vaitaimi o amioga feusuaʻiga faifaipea o le faʻaauauina poʻo le episodic.

Togafitiga Feusuaiga ma le Tausiga o Feusuaiga

[Itulau 7-8] I totonu o faʻasalalauga e faʻatalanoaina, o loʻo i ai se lagolago malosi mo le feusuaiga e pei o se vaisu amioga poʻo se maʻi faʻalagolago.

O le neurobiology e fesoʻotai ma mea faʻapitoa i le mafaufau e maualuga i faʻavae manu. O le lagona le lelei o le lagona lea e ave ai le 'malosi' 'faaaogaina o fualaau faasaina ua manatu e maua mai i le dysregulation o neurotransmitters matuia e aofia ai i totonu o le fogaeleele taligalu, aemaise lava i le ventral striatum (e aofia ai le nucleus accumbens) ma faalauteleina amygdala. O elemene faapitoa o le neurochimone i totonu o nei fausaga e fesootaʻi atu i mea faʻapitoa o le mafaufau e mafai ona aofia ai le faʻaitiitia o le dopamine, serotonin, ma opioid peptides i le telefoni, ae o le faʻaleleia o le neurohormones o le mafaufau e pei o le corticotrophin-releasing factor i le amygdala lautele (Koob, 2008) .

I tagata, o le orbital prefrontal cortex ma le ventral anterior cingulate cortex e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le faʻaosofia, faʻatauaina o taui, ma le faʻatofalaʻiga / taofiofia o le osofaʻiga malosi (Best, Williams, & Coccaro, 2002; Horn, Dolan, Elliott, Deakin, & Woodruff, 2003; New et al., 2002). O le faaletonu i nei faiʻai faiʻai i le latou sootaga ma limbic fausaga, aemaise lava le amygdala, na maitauina e fMRI ma neuroimaging taualumaga faapea foi ma sili atu neuropsychological tofotofoga i impulsivity faaletonu, e aofia ai vailaʻau faasaina faaletonu ma amioga vaisu (Bechara, 2005; Cavedini, Riboldi , Keller, DʻAnnucci, & Bellodi, 2002; Lonetona, Ernst, Grant, Bonson, & Weinstein, 2000; Volkow & Fowler, 2000).O le faʻaaogaina o suʻesuʻega a le neurobiology i vaisu faʻafeusuaiga a le tagata, o le a aoga e faʻamalamalama ai pe talafeagai ia neurobiology ma auala i ni auala.

Togafitiga Fausuaiga po o le Le Manava-Fausuaiga Feusuai
Amioga

[itulau 15] Le tofi o amioga le mama i amioga le mama o se vaisu amioga poʻo le faʻamaoni o amio faʻamalosi / le faʻamalosi e tatau ona suʻesuʻe atili. O nisi o taʻiala ua faʻatulagaina mo le faʻafitauli o le faʻaleagaina o le tino e ogatusa ma se faʻataʻitaʻiga o vaisu faʻafeusuaiga e pei ona faʻaaogaina i le mea e aʻafia ai le fesoʻotaʻi o le faʻalavelave faʻaleagaina. Iloiloina se faʻataʻitaʻiga sili atu ma faʻalautelega o tamaʻitaʻi ma fafine e mafai ona faʻasalalau e ala i faʻasalalauga poʻo metotia o suʻesuʻega, faʻamaonia o le iai o ni faʻafitauli faʻafeusuaiga, ma le faʻaaogaina o le atoaga o taiala mo le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi e faʻavasegaina ai amioga le lelei o amio feusuaiga fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le faʻatusatusaina o le faʻafeusuai o feusuaʻiga / faʻalagolago i tane ma fafine o lo o lipotia faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga e lua ma le nonparaphilic. E le gata i lea, o suʻesuʻega a le neuropsychology ma suʻesuʻega faʻamalosia o tane ma fafine e iai le faʻafitauli o le Hypersexual Disorder e manaʻomia e faʻamaonia pe iai ni auala masani e fesootaʻi ma nei faʻafitauli ma isi mea ua fai ma vaisu poʻo amioga faʻaletonu. I le taimi nei, ua leai ni tusitusiga lolomiina ia lagolagoina mausali se faʻamatalaga patino 'o le a le mafai ona faʻataʻitaʻiina' 'setete e fesoʻotai ma le faʻaaogaina faʻamalosi o amioga faʻaleagaina. Ou te le i maua foi se faamaoniga malosi o le '' faapalepale '' e ui lava o le alualu i luma-o le aafia i amioga feusuai e mafai ona tutusa ma le faapalepale o fualaau faasaina. E le o le taʻuina atu o le tosoina ma le faapalepale e le o iai i tulaga tau feusuaʻiga, ae, ae o isi suʻesuʻega e manaʻomia e lagolago ai la latou mafutaga mafutaga ma le talafeagai. (faaopoopo le faamamafa) Faʻamatalaga atoa

FAAMANATU: Lua faauiina i tua ma faʻapalepale e masani ona lipotia e tagata asiasi iinei.