O Faʻafitauli Faaletino ma Faʻalagona ole Aso Faʻaonapōnei Atakalafi (2013)

Mai le reddit / nofap  - fesoʻotaʻiga


O Faʻafitauli Faaletino ma Faalemafaufau o Aso Faʻaonapo nei Ata Mataga 

Ina ua ou latalata ma se isi teineititi, na amata ona ou maitauina pe faʻapefea ona aʻafia loʻu olaga feusuaiga i le porn ... .Ua ou le toe lagonaina se mea i le taimi o feusuaiga. Ou te vaai faalemafaufau o loo ou i ai i se porn vaaiga… ma soo se taimi ou te lafoaʻia ai loʻu mafaufau mo sina taimi, ou te tape atoa. E leai se mea e pei o le faia o le alofa sa masani ona ou faia i loʻu muamua, alofa moni - o se lagona o loʻo ou matua misia lava. (Reddit)

 faʻatomuaga

         Faatasi ai ma le 26 miliona nofoaga ua tuuto atu i ponokalafi ma ua faaopoopoina i aso uma, ua tatalaina ai e le initaneti se auala fou e mafai ai e tagata ona maua ia ponokalafi. I soo se taimi lava, i le 29 afe tagata i le salafa o le lalolagi, 66% o latou tane, o loʻo matamata i ponokalafi (Gallagher, 2010). O lenei saolotoga ma le faigofie ona maua ai tusi ma ata mataga e le o se mea sili ona taua i le talafaasolopito o le tagata ma ona aafiaga i le faiʻai o le tagata ma le mafaufau e le i maea ona suesueina. I totonu o lenei pepa o le a ou faamalamalamaina ai le mafuaaga e ese ai le avanoa i aso nei i ponokalafi nai lo o augatupulaga ua mavae ma pe mafai faapefea e lenei aafia i ponokalafi ona maua ni taunuuga le lelei.

Talafaasolopito o Ata Feusuai

         O ata o tagata e uiga i feusuaiga e oʻo i tua e pei ona i ai faamaumauga a tatou tagata. O ata vali paleolithic o loʻo taʻalo i le 12,000 tausaga talu ai faʻaalia ai ata o le tino o le tagata (Sandars, 1968). Mo le faitau afe o tausaga, o le auala na faʻaalia ai feusuaʻiga o ata. Paʻu, togitogiga, faʻatagata, ma mekasini, na faʻaaoga uma e se tasi aganuu poʻo se isi foi e faʻaalia ai feusuaiga. I le 1895, o se suiga tele i le faʻafeusuaiga faʻafeusuaʻiga na tupu ma le mea fou o le ata lafo. I le tausaga lava lea na tuʻuina atu ai e le au Lumière le faʻataʻitaʻiga muamua o le ata o ata lafoia, na amataina le gaosiga o ata mataga (Le Coucher, 1895). Mai lena taimi seia oʻo i le 1980, o faʻataʻitaʻiga ponokalafi na tupu tele i ata ma mekasini. Faatasi ai ma le suiga faanumeraina ma le taunuu mai o le Initaneti ma komepiuta patino i totonu o le aiga, o le mauaina o ponokalafi na siitia malosi tele i ata vitio ma ata ae le o ata tifaga ma ata tifaga. I le 1980 na o ia lava, o le faatauina atu o mekasini na pa'ū ifo i le 50% ma ua faaauau pea ona faʻaitiitia talu mai lena taimi (Kimmel, 2005). O le taimi nei, i le 21st seneturi, o le ponokalafi ua toetoe lava a tutusa ma le initaneti lea e sili atu le tufatufaina atu o ponokalafi. E sili atu ma le kuata o mea uma e maua i luga o le initaneti o faʻamatalaga mataga ma luga atu o 68 miliona porn related searches e faia e ala i masini suʻesuʻe (Gallagher, 2010).

         Afai o ata o tagata o feusuaiga ua avea o se vaega o le toetoe lava o tagata uma o loo i ai se faamaumauga o, aisea ua ese ai le taimi nei i ponokalafi? E tele itu o le tali mo lenei fesili. A o leʻi faia mea fou o le initaneti, o le avanoa i mea tau ponokalafi na faʻatapulaʻaina i le matua, tupe, ma le avanoa. Ina ia mafai ona maua ni mekasini ma ni ata, o le a manaʻomia e le tagata ona alu faaletino e faʻatau. O tulafono e masani ona manaʻomia ai se tagata e laʻititi ona tausaga ina ia mafai ai ona faʻatau mea faʻataukalafi, o lea na tupu ai le faʻalavelave i se tausaga mulimuli ane. O le masalosalo, e le o taimi uma e moni, ma e foliga mai sa maua e tamaiti le taofi o mea ponokalafi. Ae ui i lea, o lenei mea na manaʻomia ai le tele o taumafaiga i la latou vaega, ma o le mea na maua ai na gata mai le lautele. Faatasi ai ma ponokalafi i luga o le initaneti, na o le pau lava le mea e manaomia e maua ai le matamataga ponokalafi o le i ai lea o se komepiuta fale po o se telefoni ma le mafai ona faailoga se pusa e faamaonia ai o le tagata e sili atu nai lo le 18 tausaga. O le isi eseesega i le va o aso nei o ponokalafi ma ata o feusuaiga i aso ua tuanai o le eseese ma le ofoina atu o le initaneti. O le maua o le porn na faatapulaaina i le tele o le mekasini ma le numera o ata. I luga o le porn internet, o le sili atu 1.3 piliona ata e mautinoa ai o le ai ai pea le porn e maua e le tagata e leʻi vaʻaia muamua. O lenei vaega o le manaia ma le eseese i le porn o se mea e leai se tasi ao lei oʻo i le tuai o 1990.

Aafiaga Faaletino    

         O le fesili, pe o lenei suiga i ponokalafi ei ai sona aafiaga ia i tatou? E suia le auala tatou te vaʻavaʻai ai i le lalolagi pe o ona aʻafiaga e tutusa ma faʻamatalaga manino faʻafeusuaiga na maua i luga o ata puipui i le afe tausaga talu ai? O le fomai faapitoa o le psychiatrist Norman Doidge e faapea o ponokalafi ei ai le aafiaga moni o le physiological ma le mafaufau lea e avea ma vaisu. Na ia lipotia le auala na ia maitauina ai le tele o alii tamaʻitaʻi na o mai i lana falemai i faafitauli tau feusuaiga na aafia ai a latou fegalegaleaiga. E leai se tasi o nei tane o ni tagata paie, pe ua to ese mai sosaiete. O i latou uma lava o ni alii i galuega lelei i mafutaga masani poʻo faaipoipoga. Na matauina e Doidge o nei alii o le a lipotia, e masani lava ona pasia, e ui lava ina latou manatu oa latou paaga faaipoipo e matagofie, ae ua faateleina le faigata ona toe fagua. I luga o le tele o fesili, na latou ioeina o le faaaogaina o ponokalafi na mafua ai ona le fiafia i taimi o feusuaiga. Nai lo le fiafia i le faia o feusuaiga, na faamalosia i latou e taufaasese e uiga i le avea o se vaega o se tusiga porn ina ia mafai ai ona fagua. O le toʻatele o tagata na talosagaina a latou paga e galulue e pei o fetu, ina ia faʻaalia ai ni ata na latou vaaia i luga o le initaneti-masani o vaaiga e aofia ai le vevesi. Ina ua fesiligia atili e uiga ia latou lava ponokalafi faʻaaogaina, latou te fai mai latou te manaʻomia se porn sili atu ma sili atu ona matautia ina ia mafai ai ona oʻo atu i le tulaga muamua o le faʻailoga (Doidge, 2007).

         O le ki i lenei suiga e mafai ona faamatalaina e se neurotransmitter i le faiʻai e igoa o dopamine. O le Dopamine e tele gaioiga i le mafaufau, ae o le mea sili ona taua, o loʻo pulea le aʻoaʻoina o taui. Toeitiiti lava o ituaiga uma o taui na suʻesuʻeina i le fausiaina o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le faateleina o le maualuga o le dopamine i le mafaufau (Stolerman, 2010). O le Dopamine o se vailaʻau masani lea e maua i le tino o le tagata. Faatasi ai ma galuega tauave pe a masani ona faʻasaolotoina, o le taimi o feusuaiga, pe a tupu mai le orgasm  Ae peitai, e pei lava ona faia i le heroin, o le tino e atiina ae le faapalepale i le dopamine na tatalaina ao matamata i ponokalafi. E ese mai lenei mea nai lo le vavao i taimi o feusuaiga pe a tele ni suiga o vailaau ma suiga o le hormones e tutupu i luma ma pe a uma le tuʻuina atu o le dopamine, mafua ai se fegalegaleaiga faigata i le tino e mafua ai ona le atiaʻe se faapalepale i soʻo se hormones ma neurotransmitters tatala mai (Doidge, 2007).

         Malamalama i le lolovaia o le dopamine o loʻo faamatala mai ai le mafuaʻaga ua suia ai amioga a ponokalafi. Mai se manatu o le physiological, o le faiai o loʻo faʻatuina se faapalepale i mea o loʻo ia vaaia, e pei lava ona fausia e le tino le faapalepale i fualaau oona e faʻaaoga ai. O lenei mea e mafua ai ona faʻaaogaina e le au faʻaaogaina le lipoti o ponokalafi e manaʻomia ai vitio sili atu ona ogaoga ina ia mafai ai ona fafagu (Doidge, 2007). I aso ua tuanaʻi, semanu e le mafai ona maua, ae faʻatasi ma le initaneti, o le faʻateleina e mafai ona tupu ma faigofie. Ae ui i lea, o le dopamine e le mafua ai na o se suiga o le physiological ae o se amio foi. O le Dopamine e mafua ai le naunau malosi i totonu o le tino pe a ulu atu. A lolovaia le tagata i le dopamine ao matamata i ponokalafi, e maua ai se tali malosi i lena ponokalafi. O le mafaufau lea e faʻafefiloi ai ponokalafi ma le faʻavave o le dopamine ma o le a sili atu ona toe faia le amio e faʻasaʻo ai le dopamine, e pei o le matamata i ponokalafi. Talu ai o le fua faatatau o le toe faafoiina o le dopamine o loʻo faʻaitiitia, maualuga tulaga o ponokalafi e manaʻomia ina ia maua ai le lagona tutusa o le manaʻo mai le dopamine (Doidge, 2007). O le mea e malie ai, o le dopamine o se neurotransmitter e mafua ai le manao, ae le o le fiafia. O le uiga o lenei mea o le toʻatele o tagata e maua le tomai faʻapitoa mo le soifua maloloina o le mafaufau aua o le ponokalafi o loʻo faʻaumatiaina a latou sootaga vavalalata e le o le fiafia i le matamata i ata mataga ae o loʻo le mafai lava ona taofi.

Aafiaga Faalemafaufau

         O lenei suiga o meaola i le faiʻai e matua moni lava le faʻaleleia o mafaufauga ma agafesootai. I se suesuega na faia e tofotofoina ai le aafiaga o ponokalafi i luga o le mafutaga vavalalata, o taunuuga na faaalia ai o tagata matutua oe na sili atu le maualuga o ponokalafi atonu na faaalia ai le faaitiitia o le tautinoga ia latou paaga (Lambert, 2012). I lenei suʻesuʻega, na vaevaeina tagata auai i ni vaega se lua ma tuʻuina atu se tasi o galuega e lua. Na talosagaina le tasi vaega ina ia aloese mai le matamata i ponokalafi mo le vaiaso ao tofia le vaega o le puleaina se galuega pulea e le fesootai. O iʻuga na faaalia ai o le kulupu na faʻaaogaina ponokalafi i le taimi o le suʻesuʻega, e sili atu ona latou fefaʻasoaaʻi ma paʻaga a le isi-dads i lona faaiuga. I se mafutaga e masani ai, o lona uiga o le faateleina o le tulaga e ono mafai ai ona faia ni mataupu faale-va-o-malo lea e mafai ai ona faamutaina le mafutaga.

         O lenei suʻega e lagolagoina e le tele o isi suʻesuʻega. O le toʻatele o fafine e masani ona faʻaaogaina e a latou paaga ponokalafi o latou paaga e faʻaaogaina e avea ma taufaʻatau i le mautu o la latou mafutaga (Bergner and Bridges, 2002).  E le gata i lea, o le faʻaaogaina o ponokalafi e faʻateleina ai le vavaeʻeseina o ulugalii (Schneider, 2000). I le taimi o lenei ripoti, sa le mafai ona ou maua fuainumera tutusa mo alii o a latou paaga e masani ona faaaogaina ponokalafi.

         E ese mai i le faateleina o le ono mafai ona faamutaina se mafutaga, o le faaaogaina o ponokalafi ua fesootai i le faaitiitia o le faamalieina i se mafutaga. I le amataga o le suʻega, na maua ai o tamaʻitaʻi na faʻaumatia ponokalafi na sili atu le malosi ma le faʻaeteete i a latou paaga (Zillman ma Bryant, 1988). O lipoti a le tagata lava ia e maualalo ai le fiafia i feusuaiga ma a latou paaga, e tusa lava pe latou te le lipoti mai se faaitiitia o le tulaga faatosina o a latou paaga (Philaretou, 2005). E toʻatele e fai mai, ina ia mafai ona faʻaosofia ma faʻafefeteina, e tatau ona latou mafaufau faalemafaufau i ata porn na latou vaaia muamua (Doidge, 2007).

         Ma le mea mulimuli, o lipoti a le tagata lava ia o alii oe ioeina latou te faaaogaina le tele o ponokalafi e faaalia ai o se autu tumau o le fesuiaiga i le agai i tamaitai. O se suesuega na faia i Yale o loʻo faaalia ai e le na o le faʻaaogaina o tamaitai, faʻafefe i le porn e faia ai e le tagata "manu" tamaʻitaʻi. O tamaʻitaʻi e faʻaalia i ponokalafi e faʻaalia ai le faateleina o le togafitiga o fafine e pei o latou le lava le malosi mo mafaufauga ma mafaufauga loloto ao latou togafitia i latou e mafai ona maua ni tali faʻalagona malolosi (Gray, 2011).

         O nisi suʻesuʻega e faʻaalia ai o ponokalafi e mafai ona aoga i mafutaga (Hald ma Malamuth, 2008). Ae ui i lea, o se suʻesuʻega vavalalata o suʻesuʻega o loʻo faaalia ai o le tele o mea na maua e le o faʻaalia ai le faateleina o le soifua manuia o fegalegaleaiga faʻapelepele ae o le faʻaleleia e le tagata lava ia o faʻalautelega o amioga ma uiga tau feusuaiga. Lipoti mai paaga e lofituina tele ma o faʻamaumauga faʻamalosi e faʻaalia ai o feusuaiga e faʻafeiloaʻi faʻaititia i le faʻaaogaina o faʻateleina ponokalafi. E foliga mai foi o le au tetee oe lipoti atu i le tagata lava ia o loo sailia se auala e tauamiotonuina ai lo latou faaaogaina o ponokalafi.

iʻuga

         O a aʻafiaga o loʻo faia e nei suʻesuʻega i luga o le togafitiga o le soifua maloloina o le mafaufau? O le mea pito sili ona taua, e manaʻomia e le au togafitiga o le mafaufau ona iloa aafiaga e mafai e ponokalafi ona faia i se mafutaga. O fomaʻi e le o malamalama i lenei mea atonu e le mafai ona suʻesuʻeina se mafutaga ma tuʻuina togafitiga e le aoga. I se tasi tulaga aʻoga, na le toe maua e se ulugalii le togafitiga mai le tasi fomaʻi ma maua ai se isi na toesea saʻo o le mafutaga a le ulugalii o se taunuuga o vaisu o ponokalafi ae le o le leai o se faatuatuaga (Ford, 2012). O lenei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai atonu e tele ulugalii latou te o atu i se fomaʻi e le o iloa le uiga o vaisu o ponokalafi ma o le a le maua ai le fesoasoani latou te manaʻomia, e mafua ai le iʻuga o se mafutaga vavalalata.

         O le tulaga lautele o ponokalafi i le lalolagi i ona po nei e tele mea e le i faamoemoeina. I lenei pepa, na ou talanoaina ai pe aisea e ese ai ponokalafi i le taimi nei ona o ata mataga manino i taimi ua tuanai. O lenei suiga ua i ai suiga tetele i luga o le faiʻai o tagata ma amio a le tagata. Ae ui i lea, o le pito tonu lenei o le aisa. O suʻesuʻega tau feusuaiga i lenei subfield e gata ma e tele fesili e le taliina. E i ai suiga tutusa i fafine oe matamata i taimi uma ata vitio? O mafutaga i le va o alii ma alii ma tamaitai ma tamaitai e aafia i le faʻaaogaina o ponokalafi? Pe o le uiga muamua o se tagata e uiga i feusuaiga ao leʻi faʻafeiloai i ponokalafi e suia le auala e aafia ai i latou? O a mea e faʻateleina ai le avanoa o le a aafia ai se tagata i le matamata i ponokalafi? O nisi ia o fesili e manaʻomia ona taliina ma faʻaali atu o lenei mea o se subfield ma le tele o gafatia mo nisi suʻesuʻega.

 

mau faasino 

Bale, C. (2011). Raunch poʻo le alofa? Faʻailogaina ma faʻamatalaina o le va i le va o tu ma aganuu ma feusuaiga ma talavou. Aoga Faʻafeusuaiga, 11 (3), 303-313.

Bergner, RM, & Bridges, AJ (2002). Le taua o le aafia ai o ponokalafi mamafa mo paaga alofa: Suʻesuʻega ma falemaʻi aafiaga. Lomiga Faʻafeusuaiga & Faʻaipoipoga Togafitiga, 28 (3), 193-206.

Doidge, N. (2007). O le faiʻai e fesuisuiaʻi: tala o le manumalo faaletagata mai le pito i tua o le saienisi o le mafaufau. Niu Ioka: Viking.

Ford, JJ, Durtschi, JA, & Franklin, DL (2012). Fausaga faʻamalositino ma se ulugaliʻi tauivi ma ponokalafi vaisu. American Journal Of Family Therapy, 40 (4), 336-348.

Gallagher, Sean. "O le Stats i Initaneti Initaneti." MBA i luga ole laiga. Np, 18 Iuni 2010. Uepi. 4 Oketopa 2012.http://www.onlinemba.com/blog/the-stats-on-internet-porn/>.

Grey, K., Knobe, J., Sheskin, M., Bloom, P., & Barrett, L. (2011). Sili atu nai lo le tino: Manatu mafaufau ma le natura o le faʻailogaina. Lomiga Faʻapitoa ma Agafesoʻotaʻi Psychology, 101 (6), 1207-1220.

Hald, G., & Malamuth, NM (2008). Oe lava-iloa aʻafiaga o ponokalafi taumafaina. Archives Of Feusuaiga Amioga, 37 (4), 614-625.

Kimmel, Michael S .. O le itupa o le manaʻoga: tusitala i luga o le feusuaiga tama. Albany, NY: Setete o le Setete o Niu Ioka Failautusi, 2005. Lomia.

Lambert, NM, Negash, S., Stillman, TF, Olmstead, SB, & Fincham, FD (2012). O se alofa e le tumau: Ponokalafi taumafaina ma faʻavaivaia tautinoga i se tasi paʻaga alofa. Tusi o talaaga o agafesootai ma mataupu tau le mafaufau, 31 (4), 410-438.

Le Coucher de la Mariee. Dir. Albert Kirchner. Perf. Louise Willy. Eugène Pirou, 1895. Ata tifaga.

Malamuth, NM, Hald, G., & Koss, M. (2012). Ponokalafi, eseesega o tagata taitoatasi i tulaga lamatia ma le taliaina e tamaloloa o sauaga faasaga i tamaitai i se sui faataʻitaʻi. Faiga Faʻafeusuaiga, 66 (7-8), 427-439.

Mattebo, M., Larsson, M., Tydén, T., Olsson, T., & Häggström-Nordin, E. (2012). Hercules ma Barbie? Manatunatuga i le aafiaga o ponokalafi ma lona salalau i le aufaasālalau ma sosaiete i kulupu o talavou i Suetena. Le European Journal Of Contracéption And Reproductive Health Care, 17 (1), 40-49.

McKee, A. (2007). O le sootaga i le va o uiga faaalia e uiga i tamaitai, faʻaaogaina o ponokalafi, ma isi suiga faʻalauiloa i se suʻesuʻega a le 1,023 tagata faʻaaogaina ponokalafi. Tusi Faʻavaomalo o le Soifua Malōlōina Feusuaiga, 19 (1), 31-45.

Morgan, EM (2011). Faʻatasiga i le va o talavou matutua 'faʻaaogaina o feusuaʻiga manino mea ma a latou mea e fiafia i ai, amioga, ma le faʻamalieina. Tusi o suʻesuʻega i feusuaiga, 48 (6), 520-530.

Philaretou, AG, Mahfouz, AY, & Allen, KR (2005). Faʻaaogaina o Initaneti ponokalafi ma tamaloa soifua manuia. International Journal Of Men's Health, 4 (2), 149-169.

"AskReddit." Reddit.com. Np, le Upega tafaʻilagi. 2 Aperila 2012.

Sandars, NK. Faʻaaliga muamua i Europa. Harmondsworth: Penguin, 1968. Lomia.

Schneider, JP (2000). O se suʻesuʻega lelei a tagata o loʻo auai i le Initaneti: Eseesega o kenera, o mea e toe maua ai, ma aʻafiaga o fomaʻi. Feusuaiga feusuaiga & Faamalosia, 7 (4), 249-278.

Stolerman, Ian P .. Encyclopedia of psychopharmacology. 2 ed. Berlin: Springer, 2010. Lomia.

Wetterneck, CT, Burgess, AJ, Short, MB, Smith, AH, & Cervantes, ME (2012). O le matafaioi o feusuaiga faamalosia, impulsivity, ma aafiaga aloese i initaneti ponokalafi faaaogaina. O le Psychological Record, 62 (1), 3-18.