Vaʻai isi mea ia e talafeagai ile NIMH
- NIMH O le faʻailogaina agaʻi i le suʻesuʻeina o gasegase o le mafaufau
- Ua fai mai tagata faitio e le talafeagai le tusi o falemaʻi mo suʻesuʻega tau soifua maloloina
- O le NIMH Toe Faʻalagolago i le lagolago mo le DSM-5: O le atinaʻe fou o se mea faʻalumaina i le APA.
- NIMH: O le Requiem mo le DSM - ma ona tagata faitio. O se augatupulaga fou o le a teena DSM, ma le au teteʻe i meaola
- DSM-5: "O se pepa ola" ua oti i le taunuu mai?
- O le NIMH Fiafia, valea, po o ia uma? (Vaega 1)
Suiga o Suʻega
By Thomas Insel on Aperila 29, 2013
I nai vaiaso, o le American Psychiatric Association o le a faʻasaʻoina lona lomiga fou o le Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5). O lenei voluma o le a maua ai le tele o vaega o suʻesuʻega o loʻo i ai, mai le autism o le fomaʻi o loʻo feteʻenaʻi ma faʻafitauli o le mafaufau. E ui o le tele o nei suiga ua fefinauai, o le oloa mulimuli e aofia ai le tele o suiga faigofie o le lomiga talu ai, e faavae i luga o manatu fou e afua mai i sailiga talu mai le 1990 ina ua lolomi le DSM-IV. O nisi taimi o lenei suʻesuʻega e fautuaina ai vaega fou (faʻataʻitaʻiga, maʻi o le dysregulation) poʻo isi vasega muamua e mafai ona paʻu (eg, Asperger's syndrome).1
O le sini o lenei tusi fou, e pei o lomiga talu ai nei, o le tuuina atu lea o se gagana taatele mo le faamatalaina o le mafaufau. E ui na faamatalaina le DSM o se "Tusi Paia" mo le fanua, ae o le mea aupito sili, o se lolomifefiloi, fatuina o se seti o igoa ma le faamatalaina o mea taitasi. O le malosi o lomiga taitasi a DSM ua "faalagolago" - o lomiga taʻitasi ua faamautinoa e faʻaaogaina e fomaʻi ia lava faaupuga i auala lava e tasi. O le vaivaiga o le leai o se aoga. E le pei o tatou faʻamatalaga o le ischemic fatu faʻamaʻi, limfoma, poʻo le AIDS, o faʻamaumauga a le DSM e faʻavae i luga o se maliega e uiga i vaega o faʻailoga o faʻamaʻi, ae le o se mea faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega faʻataʻitaʻi.
I le malologa o le vailaʻau, o le a tutusa i le fausiaina o faʻataʻitaʻiga auala e faʻavae i le natura o le fatafata tiga po o le tulaga o le fiva. O le mea moni, faʻavae i luga o faʻamaʻi, masani lava i isi vaega o vailaʻau, ua tele na suia i le afa seneturi talu ai ua tatou malamalama o auga lava ia seasea faʻailoa mai ai le sili atu filifiliga sili o togafitiga.
O tagata mamaʻie faaletonu mafaufau e tatau ona sili atu.
Ua faalauiloa e le NIMH le Criteria Criteria Criteria (RDoC) poloketi e fesuiaʻi ai faʻamaoniga e ala i le faʻaofiina o mea faʻainitaneti, faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻega faʻamalosi, ma isi laʻasaga o faʻamatalaga e tuʻu ai le faavae mo se faʻavaega fou. E ala i se faasologa o mafutaga faaleaoaoga i le past 18 masina, ua matou taumafai e faʻamatalaina nisi o vaega taua mo se faʻaoga fou (silasila i lalo). O lenei faiga na amata i le tele o manatu:
- O se faʻataʻitaʻiga faʻavae e faʻavae i le biology faʻapea foʻi ma faʻamaoniga e le tatau ona faʻauluina e ituaiga o le DSM o loʻo iai nei,
- O le mafaufau o le faaletonu o le mafaufau e aafia ai gaioiga o le mafaufau e afaina ai vaega patino o le cognition, lagona, poo amioga,
- O laʻasaga taitasi o le auiliiliga e tatau ona malamalama i ai i se isi itu o le galuega,
- O le vaʻaia o uiga o le mafaufau, matagaluega, ma genetic o le faaletonu o le mafaufau o le a maua mai ai ni sini fou ma lelei mo togafitiga.
Na vave ona manino e le mafai ona tatou mamanuina se faiga e faʻavae i luga o tagata e ola ai meaola ona o le leai o se faʻamatalaga. I lenei tulaga, RDoC o se faʻavae mo le aoina o faʻamatalaga manaʻomia mo se faʻaoga fou. Ae e taua tele le iloa e le mafai ona tatou manuia pe a tatou faʻaaogaina DSM faʻapitoa o le "tulaga auro."2 O le faiga o suʻesuʻega e tatau ona faʻavae i luga o faʻamatalaga o suʻesuʻega fou, ae leʻo luga o le faʻasologa faʻasolosolo faʻavae. Vaʻai faalemafaufau i le filifiliina o le EKGs e le aoga aua o le tele o tagata gasegase ma le tiga o le pusa e leai ni suiga a le EKG. O le mea lena na tatou faia mo le tele o tausaga pe a tatou teenaina se tagata e ola i meaola aua e le maua se DSM. E tatau ona tatou amata aoina mai faʻamatalaga faʻasolosolo, faʻataʻitaʻi, physiologic, ma mafaufauga e iloa ai pe faʻapefea ona maua uma faʻamatalaga - e le na o faʻamaoniga - tautoga ma pe faapefea ona fesootaʻi nei fuifui i tali togafitiga.
O le mafuaʻaga lea o le a toe faʻaleleia ai e le NIMH ana suʻesuʻega mai i le DSM.
I le agai i luma, o le a matou lagolagoina poloketi suʻesuʻega o loʻo vaʻavaʻaia solo i vaega o iai nei - pe vaevae foʻi vaega nei - e amata ai ona atiaʻe se faiga e sili atu O le a le uiga o lenei mo tagata talosaga? O faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi e ono suʻesuʻe ai tagata gasegase uma i se falemaʻi faʻafiafia ae le o latou o loʻo faʻamalieina ai le matua faʻavaivaia o tulaga faigata o le faʻanoanoa. Suesuega o biomarkers mo le "atuatuvale" mafai ona amata i le tilotilo i luga o le tele o faʻalavelave ma le anhedonia poʻo faʻaituau o lagona faʻaituau poʻo faʻamalosia psychomotor ia malamalama i le matagaluega o loʻo i lalo o nei faʻailoga. Ole a le uiga o lenei mea mo tagata mamai? O loʻo matou naunau e faia ni togafitiga fou ma sili atu, ae matou te lagona o lenei mea o le a tupu e ala i le faʻatinoina o se auala e sili ona maʻoti lelei faʻamaʻi. Ole auala pito sili e maua ai le RDoC o le sailia lea o ni taunuuga lelei.
RDoC, mo le taimi nei, o se suʻega faʻavae, ae le o se mea faigaluega falemaʻi. E sefulu tausaga le umi o le poloketi lea faatoa amata. Tele NIMH tagata suʻesuʻe, ua uma ona faʻamamafaina i tala o tupe faʻaalu ma faigata tauvaga mo sailiiliga faʻatupeina, o le a le taliaina lenei suiga. Nisi o le a vaʻai RDoC o se aʻoaʻoga faamalositino teteʻa mai togafitiga togafitiga. Ae o tagata mamaʻi ma aiga e tatau ona faʻafeiloaia lenei suiga o se muamua sitepu agai i le "saʻo saʻo togafitiga, "O le gaioiga lea na suia ai le siama o le kanesa ma togafitiga. RDoC e leai se mea e itiiti ifo nai lo se fuafuaga e fesuiaʻi faiga faʻapitoa e ala i le aumaia o se augatupulaga fou o suʻesuʻega e faʻaalia pe faapefea ona tatou togafitia ma togafitia mafaufauga faalemafaufau. E pei ona faaiu talu ai nei nei e lua o le au psychiatric psychiatric, "I le faaiuga o le 19th seneturi, sa talafeagai le faʻaaogaina o se auala faʻapitoa faigofie e ofoina mai ai le faʻamaonia talafeagai. I le amataga o le 21st seneturi, e tatau ona sili atu le maualuga o la tatou vaaiga. "3
O le tele o suʻesuʻega a le RDoC suʻesuʻe:
Auala le lelei
Lelei Valence Systems
Faiga Faʻavae
Auala mo Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai
Arousal / Modulatory Systems
mau faasino
1 Soifua Maloloina o le Mafaufau: I luga o le fusi. Adam D. Nature. 2013 Apr 25; 496 (7446): 416-8. Pule: 10.1038 / 496416a. Leai se mea avanoa. PMID: 23619674
2 Aisea ua umi ai le umi o le soifua maloloina o le mafaufau e atiaʻe ai suʻesuʻega i falemai ma o le a le mea e fai e uiga i ai? Kapur S, Phillips AG, Insel TR. Mol Psychiatry. 2012 Dec; 17 (12): 1174-9. doi: 10.1038 / mp.2012.105. Epub 2012 Aug 7.PMID: 22869033
3 O le Kraepelinian dichotomy - alu, alu… ae e leʻi alu lava. Craddock N, Owen MJ. Br J Psychiatry. 2010 Feb; 196 (2): 92-5. doi: 10.1192 / bjp.bp.109.073429. PMID: 20118450
ARTICLE: Psychiatry vaevaeina o le mafaufau mafaufau 'Tusi Paia' faitioina
- 16: 30 03 May 2013 e Andy Coghlan ma Sara Reardon
Faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga: "Tasi tusi lesona le tatau faʻatonutonu US mafaufau soifua maloloina suʻesuʻega”Saunia e Allen Frances
O le sili tele lalolagi suʻesuʻega o le mafaufau inisitituti ua lafoa le fou lomiga o psychiatry's "Tusi Paia" - le Tusi Taʻiala ma le Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga, fesiligia lona moni ma taʻua ai o "tagata mamaʻi ma faaletonu faalemafaufau tatau sili atu". O lenei pomu e sau i ni nai vaiaso ae le i faʻasalalauina le lima toe iloiloga o le tusi lesona, ua valaauina DSM-5.
I le 29 Aperila, Thomas Insel, faatonu o le US National Institute of Mental Health (NIMH), na fautuaina se suiga tele mai le faʻavasegaina o faʻamaʻi pei o le bipolar maʻi ma le schizophrenia e tusa ai ma faʻailoga o le tagata. Nai lo lea, e manaʻo Insel i faʻafitauli o le mafaufau e ia sili atu le faʻaaogaina o genetics, o le faiʻai e vaʻaia e faʻaalia ai ni mea le talafeagai o le gaioiga ma suʻega suʻesuʻega.
O lona uiga o le lafoaia o le tusi lesona na lomia e le American Psychiatric Association lea na avea ma autu o suʻesuʻega faʻapitoa mo psychiatric mo 60 tausaga.
le DSM ua afaina i le feeseeseaiga mo ni nai tausaga. Ua fai mai tagata faitio e iai ua le aoga lona aoga, ua liua faitioga e le o ni gasegase moni i tulaga faafomaʻi, ma ua i ai e le faʻaleagaina le faatosinaina e kamupani vailaʻau saili mo maketi fou mo a latou fualaau faasaina.
E i ai foʻi faitioga na faʻalauteleina ai faʻamatalaga o le tele o faʻamaʻi pipisi faʻamaloloina o tulaga pei o le maʻi pipili ma toesea faʻafitauli le le atoatoa o le tino.
Auga e faʻavae i luga ole saienisi
Ia, ua fai mai Insel i totonu o se pusameli lolomiina e le NIMH e manao o ia i se suiga atoa i suʻesuʻega e faʻavae i le saienisi e le o ni faʻaʻailoga.
"E le pei o matou faʻauigaina o faʻamaʻi fatu fatu, lymphoma po o le AIDS, o faʻamatalaga a le DSM e faʻavae i luga o se maliega autasi e uiga i faʻaputuga o faʻamaʻi falemaʻi, ae le o se fua faʻatatau falesuesue fua," fai mai Insel. "I isi vaega o vailaʻau, o le a tutusa lea ma le fausiaina o faʻamaoniga e faʻavae i le natura o le fatafata tiga, poʻo le lelei o le fiva."
Fai mai le Insel, o isi nofoaga i vailaau, o lenei ituaiga o faʻamaoniga ua faʻateʻaina i le afa seneturi talu ai e pei ona aʻoaʻoina e saienitisi e seasea lava ona faailoa mai ai togafiti togafitiga.
Ina ia faatelevave le suiga i suʻesuʻega o meaola, faʻafeiloaʻi ai Insel i se faʻalauiloaina e se polokalame na faʻataloiloina 18 masina talu ai i le NIMH ua taʻua o le Suʻesuʻega Faʻamaumauga o Faʻamaumauga.
O le faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le manatu o faʻafitauli o le mafaufau o ni faʻafitauli faʻapitoa ia e aofia ai vaʻa o loʻo faʻataʻitaʻiina ni mamanu patino o le cognition, lagona ma amioga. Faʻatasi i le togafitia o nei faafitauli, nai lo faʻamaoniga e faʻamoemoe e maua ai se vaaiga sili atu mo tagata mamaʻi.
“E le mafai ona tatou manuia pe a tatou faʻaaogaina DSM vaega pei o le tulaga auro, "fai mai Insel. "O le mafuaaga lena NIMH o le a toe faʻafouina ana suʻesuʻega ese mai DSM vaega, ”o le tala lea a Insel.
Faʻafeiloaʻi tagata atamamai o le mafaufau New Scientist lautele lagolagoina le faʻamalosi a Insel. Peitaʻi, na latou taʻua, a tuʻuina atu le taimi e alu ai e iloa ai le vaʻaiga a Insel, faʻamaoniga ma togafitiga o le a faʻaauau i luga o faʻailoga.
O se suiga lemu
O loʻo iloa e Insel ole mea o loʻo ia fautuaina o le a alu ai le taimi - masalo e le itiiti ifo ile sefulu tausaga, peitaʻi o le laʻasaga muamua lea ile faʻatinoina ole "vailaʻau saʻo" na ia taʻua ua suia ai le kanesa ma faʻataʻitaʻia.
"E ono suia le taʻaloga, ae manaʻomia e faʻavae i lalo o le saienisi e faʻatuatuaina," o le tala lea Simon Wessely o le Institute of Psychiatry i King's College Lonetona. "E mo le lumanaʻi, nai lo mo le taimi nei, ae o soʻo se mea e faʻaleleia atili ai le malamalamaaga i aga masani ma kenera o faʻamaʻi o le a sili atu ona lelei [nai lo faʻailoga e faʻavae i faʻailoga]."
Isi manatu
Michael Owen o le Iunivesite o Cardiff, o le sa i ai i le vaega o le mafaufau mo le DSM-5, malie. "O suʻesuʻega e manaʻomia le alu ese mai le saʻo laina o iai nei vaega o faʻamaoniga," o lana tala lea. Ae pei o Wessely, fai mai a ia, ua vave tele mo le lafoaʻia o vaega o loʻo i ai.
Na taʻua e Owen, "O ni faaletonu faigata lava nei. "Ina ia malamalama i le neura i le lava loloto ma auiliiliga e fausia ai se faʻagasologa o togafitiga o le a umi se taimi, ae i le taimi nei, fomaʻi e tatau ona faia a latou galuega."
David Clark o le Iunivesite o Oxford fai mai na ia fiafia ona o le NIMH o loʻo faʻatupeina faʻasaienisi-faʻavae faʻamaoniga i le taimi nei o faʻamaʻi vasega. "Peitai, penefiti onosai atonu o se auala ese, ma o le a manaomia ona faamaonia," o lana tala lea.
O le feeseeseaiga atonu o le a sili atu ona lautele le lautele i le masina a sau pe a American Psychiatric Association umia lana fonotaga faaletausaga i San Francisco, i fea DSM-5 o le a faalauiloaina aloaia, ma ia Iuni i Lonetona ina ua taofia e le Institute of Psychiatry fonotaga lua-aso i le DSM.