Testosterone i tua atu o Feusuaiga (2016)

Faʻasalauina Fepuari 22, 2016 e Giuseppe Gangarossa in Neuroscience Faʻamatalaga, Endocrinology, Manatua & Aʻoaʻoina, Sex Hormones

LINI I POSO

Pe a tatou mafaufau e uiga i feusuaʻiga i feusuaiga, e pei o estrogens ma androgens, e masani lava ona tatou faʻafesoʻotaʻi i latou i feusuaiga, itupa ma le atinaʻe o le tino. E pei o hormoni uma, o avefeʻau faʻamaʻi, mea e gaosia i le tasi vaega o le tino e alu e taʻu atu i isi vaega le mea e fai. Ae ui i lea, e tele taimi tatou te galo ai le galo o le tele o aʻafiaga o nei hormones i le faiʻai. Mai suʻesuʻega a manu, ua manino lava i le amataga o le atinaʻe, o le faʻaaliga o le faiʻai i le testosterone ma le estradiol, o hormones o loʻo i ai i alii ma tamaitai, e mafua ai suiga e le mafai ona suia i totonu o le tino (McCarthy et al., 2012). O se tino olaola ma e sili ona manaia o le faasaienisi ua fautua mai ai o hormones o feusuaiga e faia ai se galuega o le neuromodulatory i le mafaufau o le mafaufau (Janowsky, 2006). E le gata i lea, o le gasegase o le testosterone (o le hypogonadism, castration chloride, ma isi) ua faʻaalia e fesoʻotai ma mea e faaletonu ai le mafaufau. Ae ui i lea, e ui lava i nei alualu i luma, ae o loo avea pea ma se enigma pe faapefea ona afaina ai le mafaufau e le hormones sex.
I totonu o se pepa manaia na lomia i totonu FUAFUA ONA, Na taumafai Picot ma ana uo e faʻatumu se tasi vaega o le paso. Na latou suʻesuʻeina aʻafiaga o le nevabiology o le cerebral androgen receptor (AR) faʻataʻoto i luga o le plastipipipopal plasticity ma le gaioiga faʻataʻitaʻiga i taʻanoʻa tane (Picot et al., 2016). E ui lava e tele lipoti na faʻamaonia ai se fesoʻotaʻiga i le va o hormones sex and function cognitive (Galea et al., 2008; Janowsky, 2006), e tele mea e tatau ona faia ina ia faʻamaonia atili ai galuega "e le faʻafeusuaiga" o androgens.

Androgene responsors, testosterone ma le faiʻai galue

I le ogatotonu o le tino, o le testosterone e fusifusia i le AR lea o loʻo lisiina i le cytoplasm cell. I luga o le fusifusia ma le faʻamalosia o le faʻaleleia, e mafai e AR ona alu i totonu o le nofoaga autu lea e mafai ona galue ai o se DNA-binding binding factor, ma faʻamalosia ai le tusiga o le kenera. A tatou vaʻavaʻai i foliga o le AR i totonu o le faiʻai, tatou te iloa ai o loʻo faʻatulagaina i le cerebral cortex ma le hippocampus, o vaega ia e fesoʻotaʻi ma galuega maualuga o le mafaufau, e pei o le manatuaina, aʻoaʻo, faʻamalosi ma le gauai.
O le faʻaogaina o se laina fusi e aunoa ma se faʻamatalaga AR i totonu o le faʻalavelave, na matauina ai e le tusitala se togi maualalo i le gaioiga faaletino o faʻamanatuga faʻamatalaga. O lenei ituaiga o mafaufauga o loʻo faʻaalia ai le mafai ona manatua le faasologa lea na maua ai mea faitino poʻo mea na tutupu i se mataupu. E leʻi mafai ona vaʻaia e le moa o le Neural AR le faʻamaonia i le va o ni mea faitino faaletino se lua i se galuega faʻavasegaina faaletino lea na mafai ai e le toʻiva o ituaiga vao ona vaʻavaʻai i le va o mea faitino na tuʻuina atu i se tulaga faʻapitoa faaletino (o le muamua e sili atu i le mea aupito lata mai na vaaia) (Ata 1). O le faʻaleleia o le tino ma le faʻatagaina e lua vaega taua o le mafaufauga o le episodic. O le mea lea, ina ia vavaeese pe o le tupe gau o le a mafua ona o le faaletonu i le taimi muamua po o le faagasologa mulimuli, na faia e tusitala se galuega e le o ni tino faaletino, o le suesuega o le manatuaina o mea, lea e tatau ai ona fevaevaeaʻi moa i le va o se masani ma se mea e le masani ai. O le mea e mataʻina ai, o muti mutunesa na mafai ona faia le faʻasesega, lea e taʻu mai ai o le gaioiga o le gaioiga e faʻasalaina pe a maeʻa le faʻamavaeina o gen (Ata 1). I le tuufaatasiga atoa, o lenei seti o faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai e mafai ona aʻafia e torogens le faʻatulagaina o le faasologa faaletino o le manatua o le episodic, o se galuega e matua vaivai i le faʻamaʻi o le Alzheimer. Peitai, "tusa lava pe o lenei faaletonu atonu e mafua mai i se faʻamausali le lelei poʻo le toe maua mai o le toe manatuaina o le manatua o le a manaʻomia ona suʻesuʻeina", O le tala lea a Dr Sakina Mhaouty-Kodja, o le tusitala sinia o le suesuega ma le taitai vaega.

Figure1

Ata 1. O togi faʻanofo tuitui a Asrogene e faʻaalia ai le faaletonu i se mea e manatua ai le faaletino (a, c) ae o le masani masani faʻaalia (b, d).

 

Androgens receptors ma le faiʻai plasticity
O le hippocampus e malosi lona aʻafia i le gaioiga faaletino o faʻamatalaga manatua. Talu ai ona o le amio amio ma le maualuga o le AR i totonu o lenei faʻalapotopotoga, na filifili ai le au tusitala pe faʻafefea ona suia e le AR le suia o le faiva. I le faaaogaina o metotia o le electrophysiological, na iloa ai e Picot ma le au uo o le hippocampi o musele o le AR-nepo ua itiiti ifo "pilasitika"O se faʻaitiitiga iloga i le umi o le vaʻalele (LTP) na maua (Ata 2). LTP lauiloa o le cellular ma molemala faʻavae o le aʻoaʻoina ma manatuaina gaioiga (Lynch, 2004). E ui lava o se fesoʻotaʻiga tuʻusaʻo i le va o amioga ma le LTP o loʻo misia lava, e faʻaosooso le mafaufauina o le cerebral AR atonu e taua mo le galue o le neuronal. O le mea moni, i le maliega ma le LTP faʻataʻitaʻiga, na matauina e tusitala o AR-mutant isumu faʻaalia le faʻaititia o le basal synaptic faʻasalalau, e ui lava e leai se suiga o le ionotropic glutamate mauaina, AMPA ma NMDA, na maua. “O le leiloa poʻo le faʻavaeina o le neural AR e mafai ona faʻaleagaina ai galuega ma amioga e faʻatinoina e vaega patino o faiʻai", Na fautuaina ai tusitala.

Figure2

Ata 2. O le leai o se vaʻaia a le AR e suia ai le umi o le taimi (LTP) i le hippocampus.

 

Malamalama i le lumanaʻi
O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se laasaga taua i luma i le malamalamaaga o le le faia o feusuaʻiga e faʻafefe ai faʻataʻitaʻiga. "E foliga mai lava", Fai mai Dr. Sakina Mhaouty-Kodja,"e mafai foi ona i ai i totonu o le failele fafine le atrogen and hormones e mafai ona faia ai se matafaioi taua i totonu o le galuega o loʻo suʻesuʻeina ai lenei tulaga". O le mea moni lava, e ui lava e iai ni eseesega o mea o loʻo i totonu o le hormonal, o tane ma fafine e faʻaalia tali mo atenela (AR) ma estrogens (ER), lea e taʻu mai ai o lo tatou mafaufau e sili atu ona faigata nai lo le mea tatou te mafaufau i ai. Ole tele o fesili manaia e tulaʻi mai i lenei ma isi suʻesuʻega. E mafai ona tatou talanoa e uiga i se faiʻai feusuaʻi? Pe o tamaʻitaʻi ma tamaitai o mafaufauga e matua ese lava pei o tatou talitonu, pe i se isi itu, e foliga tutusa lava? O se tulaga sili ona fiafia ma faʻalauteleina suʻesuʻega lea o le a taʻitaʻia ai mea taua e maua, lea o le a suia ai le ala tatou te malamalama ai i le faiʻai.

 


mau faasino 

  1. McCarthy MM, Arnold AP, Ball GF, Blaustein JD, De Vries GJ (2012). Eseesega feusuaʻiga i le faiʻai: o le le o faigofie upu moni. J Neurosci 32: 2241–2247
  2. Janowsky JS (2006). Mafaufau i au vaʻa: testosterone ma cognition. Trends Cogn Sci. 10: 77-82
  3. PicotM, Billard JM, Dombret C, Albac C, Karameh N, Daumas S, Hardin-Pouzet H, Mhaouty-Kodja S (2016). Neural Androgen Receptor Delete e faʻaletonu ai le gaosiga o mea le tumau o mea ma Hippocampal CA1-Faʻamoemoega auala. PLoS Tasi. Fep 5: 11 (2): e0148328
  4. Galea LAM, Tamā KA, Epp JR, ​​Brummelte S, Barha CK, Wilson WL, et al. (2008). Faʻasalaga Endocrine o le cognition ma le neuroplasticity: o la tatou sailiga e faʻaalia le fegalegaleaiga faigata i le va o hormones, le faiʻai, ma amioga. E mafai e le f Expression Psychol Rev Can Psychol Expérimentale. 62: 247-260
  5. Lynch MA (2004). Vaiaso umi ma manatua. Physiol Rev. Jan; 84 (1): 87-136

Faʻafetai

E faafetai le tusitala ia Teresita Cruz mo se fesoasoani.


Soʻo se manatu na faʻaalia o mea na o le tusitala, ma e le o se mea e atagia ai mea o le PLOS. O lenei tusiga e le o le uunaia o le tele o le taumafa ava malosi.   

Giuseppe Gangarossa mauaina lona PhD i Biomedical Saienisi, faapitoa Neurosains, mai le Iunivesite o Bologna. O ia sa asiasi mai i le Karolinska Institutet (Sotckholm, Suetena) ma le Inserm (Montpellier, Farani) ma o le taimi nei o loʻo avea o ia ma postdoc i le Collège de France (Paris, Farani). O lana autu suʻesuʻega autu o le faʻafitauli o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le dopamine. Oe mafai ona mulimuli ia te ia luga o le twitter @PeppeGanga