O le masalosalo "leai se aoga" faʻamatalaga auiliili

E oʻo mai i le taimi nei, ua suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe ni nai fesuiaiga e ono vaʻai ai le faʻaleagaina o feusuaiga a talavou talavou i alii talavou soifua maloloina, e pei o le pasene o porn-fesoasoani i luga ole initaneti ma masturbation e leai se totogi, fua faatatau o ejaculations ma se paaga moni i ejaculations i luga ole initaneti feusuaiga. mea faʻapitoa (iSEM), tikeri o le faʻateleina i ituaiga fou o le iSEM, tausaga o le faʻaaogaina o le iSEM, pe na amata le faʻaogaina o le iSEM aʻo leʻi oʻo i le talavou, aofaʻi o le olaga atoa ma le masani o le faʻaaogaina o le iSEM, le i ai o vaisu i luga o le initaneti poʻo le faʻafeusuaiga, ma isi.

Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻafeusuaiga o loʻo sailia ni auala faigofie e iloa ai (poʻo le "faʻamaonia") le matafaioi a le iSEM i faʻalavelave faʻafeusuaiga talavou o loʻo lolomiina suʻesuʻega e fai mai e leai se faʻamaopoopoina i le va o le faʻaleagaina o feusuaiga ma vaega vaapiapi o le faʻaogaina o le iSEM, e pei o "itula o le faʻaaogaina i vaiaso taʻitasi i totonu. le masina ua tuanaʻi” ma le “tele o le faaaogāina i le tausaga ua tuanaʻi”.

Aʻo leʻi suʻesuʻeina a latou taunuʻuga, e taua le matauina o suʻesuʻega i luga o le cybersex addiction o loʻo faʻaalia ai o itula ma taimi faʻaoga e le faʻamaonia saʻo ai faʻafitauli e pei o isi mea, e pei o le tikeri o le faʻafeusuaiga, numera o talosaga i luga ole initaneti tatala, faʻafeiloaʻi i amioga tau feusuaiga. , ma fa'ailoga mafaufau (Brand et al., 2011, Laier et al., 2015). I se tulaga tutusa, faʻafitauli o vaisu i luga ole Initaneti e sili atu ona fesoʻotaʻi ma tuʻinanau ma faʻaosofiaga mo le taʻaloga nai lo itula o faʻaoga (Kneer & Rieger, 2015). E foliga mai e ese le fai'ai i le tele o le fa'aosofia e mafai ona latou fa'apalepale, ma o fa'ai'uga le aoga o feso'ota'iga laina i le va o le aofa'i o le fa'aoga ma fa'aletonu tau feusua'iga a talavou e ono ta'u mai ai ia i tatou e itiiti se taua. E mautinoa lava latou te le "faʻamaonia" i luga o le initaneti porn e le o le tagata solitulafono i le talavou ED, e pei ona fai mai ma le lototoa a latou tusitala.

O le uluai o nei pepa fa'ai'uga null (faitio atili atoatoa iinei) faʻalagolago i faʻamatalaga mai le 4 suʻesuʻega matutua, e leai se mea e fai i le faʻaogaina o le erectile. Na su'esu'eina mataupu, averesi 23 tausaga, ma faapea e faʻatusatusa a latou itula vaiaso o le iSEM matamata i se numera e tali atu ai i se fesili e tasi e uiga i le "feusuaiga faʻafeusuaiga" pe a uma ona vaʻaia faʻamaʻi faʻafeusuaiga (Prause & Pfaus, 2015). E le'i su'esu'eina le fa'aoso e ala i le tali atu i feusuaiga, fa'atutu, po'o le fa'agaoioia o fai'ai. O mataupu i le 2 + itula i le vaiaso o le faʻaaogaina o le porn e sili atu le maualuga o sikola faʻamalosi pe a uma ona matamata, ae e leʻi faʻaalia se mea e uiga i lo latou soifua maloloina erectile poʻo feusuaiga ma se paaga.

O se numera laʻititi o mataupu na ave foi le International Index of Erectile Function questionnaire (IIEF-6), o le averesi o iʻuga na faʻaalia ai na latou mafatia i le ED (se togi o le 21.4 mai le 30). O le mea e ese ai, e leai ni faʻamatalaga IIEF na faʻasalalau e le au suʻesuʻe e faʻatatau i itula matamata.

O mataupu na vaʻaia atili iSEM na lipotia mai foi sina manaʻoga maualuga mo le faʻamalosi ma feusuaiga ma "se paaga." (O le toʻatele e leai ni paaga, peitaʻi, atonu na faʻavasegaina o latou manaʻoga mo feusuaʻiga ma a latou pornstar e sili ona fiafia i ai.) E masani lava mo tagata mamafa iSEM le faʻateleina o le manaʻo mo le faʻaosofia o feusuaiga. Ae ui i lea, o le tuʻinanau e le faʻaliliuina i le sili atu o feusuaiga, e pei ona vaʻaia i totonu Voon et al., lea na lipotia ai e le tele o mataupu le libido ma faafitauli erectile ma paaga moni ae le o le iSEM.

Ae ui i lea, e faʻavae i luga o nei faʻamatalaga le mautonu ma le le atoatoa, ma e ui lava i faʻamaoniga e iai moni a latou mataupu talavou i le ED, na faʻalauteleina e le au tusitala se faʻasalalauga faʻasalalau e fautuaina ai le faʻaaogaina o le iSEM. faaleleia atili faatinoga tau feusuaiga: “E mafai e le matamata i porn ona sili atu lou lelei ile moega?” (Concordia University - Montreal, faʻasalalauga faʻasalalau, 2015). Ua faitioina a latou pepa i totonu o se tusi talaaga e iloiloina e tupulaga mo le tele o feeseeseaiga ma faaiuga le lagolagoina, ma lona le mafai ona suʻesuʻeina tulaga taua e pei o le aofaʻi o le faʻaaogaina o le iSEM, tausaga le faʻaaogaina o le iSEM na amata, faʻateleina i mea e sili atu ona ogaoga, ma le tele o feusuaiga (Isenberg, 2015).

Le pepa lona lua 2015 (faitio atili atoatoa iinei) vaʻavaʻai i le faʻaogaina o le iSEM i le tausaga talu ai e faʻatatau i fua faatatau ED i alii mai Nouei, Potukale ma Croatia (Landripet & Štulhofer, 2015). Na fa'ate'aina e tagata su'esu'e tamaloloa e le'i faia feusua'iga i le 12 masina talu ai. (O le mea e malie ai, a 1999 cross-sectional study na maua ai o fua faatatau o feusuaiga e sili atu ona maualuga pe a aofia uma tane i se vaitausaga, nai lo na o i latou na faia feusuaʻiga ma paaga i le tausaga talu ai (Laumann et al., 1999).)

I totonu o lenei pepa, na lipotia mai e alii 18-40 le maualuga o le ED e pei o le 31% ma fua faatatau o le "maualalo manaʻoga faʻafeusuaiga" e oʻo atu i le 37%. I le faʻatusatusaina, o suʻesuʻega muamua a se tasi o tusitala na lipotia ED rates i alii 35-39 na o le 5.8% i le 2004 (Štulhofer & Bajić, 2006). Peita'i e le o ta'ua mai e le fa'amatalaga a le pepa le fa'alavelave mata'utia fa'aletonu.

Nai lo lena, o le au tusitala e faʻamautinoa le au faitau, e ese mai i le faʻatupulaia o popolega lautele, o le iSEM e foliga mai e le o se mea taua tele mo le faʻaleagaina o feusuaiga a talavou. E foliga mai e sili atu le faʻamaonia, ona o le au Potukale na suʻesuʻeina, oe na lipotia mai le faʻaaogaina o le iSEM sili atu nai lo Norwegians, na lipotia mai foi le maualalo o fua faatatau o ED. O lenei foi pepa, ua uma faitioina aloaia mo le le fa'aaogaina o fa'ata'ita'iga atoatoa e mafai ona aofia uma ai feso'ota'iga tu'usa'o ma le le tuusa'o i le va o fesuiaiga e iloa pe fa'apea o lo'o galue (Hald, 2015).

O suʻesuʻega le faʻaituau a fomaʻi ma isi tagata faʻapitoa e iai le tomai i le suʻesuʻeina o le neural substrates e pulea ai le faʻaosofia ma le faʻavaeina e manaʻomia e iloilo ai le ono mafai ona faʻaleagaina feusuaʻiga. I le taimi le tumau, tagata suʻesuʻe ma i latou o loʻo faʻalagolago ia i latou mo faʻamatalaga, ua lapataia ina ia aloese mai faaiuga le lagolagoina, auʻiliʻiliga faʻasese, ma ulutala suʻesuʻe faʻateleina, lea e foliga mai e atagia mai ai se lisi autu e leai se mea e na o le faasaienisi ma e ono faʻaalia ai se vaʻaiga malepe- toe iloilo faiga i le tulaga sexology.

Vaʻai foʻi: O suʻesuʻega e faʻamaonia le maualuga o le ED

FUAFUAGA

  1. Brand, M., Laier, C., Pawlikowski, M., Schächtle, U., Schöler, T., & Altstötter-Gleich, C. (2011). Matamata i ata ponokalafi i luga o le Initaneti: matafaioi o faʻailoga faʻafeusuaiga ma faʻamaoniga o le mafaufau-mafaufau mo le faʻaogaina tele o nofoaga o feusuaiga i luga ole Initaneti. Cyberpsychology, Faʻafailele ma Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai, 14(6), 371–377. http://doi.org/10.1089/cyber.2010.0222
  2. Laier C, Pekal J, Brand M, (2015). O le Fiafia Fa'afeusuaiga ma Fa'afitauli Fa'aletonu e Su'esu'eina Vaisu i luga ole Cybersex i Tama'ita'i Fa'afeusuaiga. Cyberpsychol Behav Soc Netw. 2015 Oct;18(10):575-80. doi: 10.1089/cyber.2015.0152.
  3. Kneer, J., & Rieger, D. (2015). Ta'aloga Fa'afitauli Fa'afitauli: O le Fa'ailoga Fa'apitoa o le Ta'aloga Motives, Tu'inanau, ma Taimi Ta'alo i Tagata. Faʻataʻitaʻiga Faʻapitoa, 5(2), 203–213. http://doi.org/10.3390/bs5020203
  4. Prause, N., & Pfaus, J. (2015). Va'aiga Fa'aosofiaga Fa'afeusuaiga Fa'atasi ma le Tali Atu Fa'afeusuaiga Sili, ae le o le fa'aletonu o le Erectile. Togafitiga Faafeusuaiga, 3(2), 90–98. http://doi.org/10.1002/sm2.58
  5. Voon, V., Mole, TB, Banca, P., Porter, L., Morris, L., Mitchell, S., … Irvine, M. (2014). Feso'ota'iga Neural o le fa'aalia o Feusuaiga i Tagata ta'ito'atasi e iai ma e aunoa ma ni Amioga Fa'amalosi Fa'afeusuaiga. PLOS ONE, 9(7), e102419. http://doi.org/10.1371/journal.pone.0102419
  6. Concordia University - Montreal, faʻasalalauga faʻasalalau. (2015, Mati 16). E mafai e le matamata porn ona sili atu lou lelei i luga o le moega? (http://www.concordia.ca/news/cunews/main/stories/2015/03/16/can-watching-porn-make-you-better-in-bed.html). Na maua mai ia Iulai 23, 2015, mai http://www.concordia.ca/news/cunews/main/stories/2015/03/16/can-watching-porn-make-you-better-in-bed.html
  7. Isenberg, RA (2015). Va'aiga Fa'aosofiaga Fa'afeusuaiga Fa'atasi ma le Tali Atu Fa'afeusuaiga Sili, E le o le Erectile Dysfunction: O se Fa'amatalaga. Togafitiga Faafeusuaiga, n/a–n/a. http://doi.org/10.1002/sm2.71
  8. Landripet, I., & Štulhofer, A. (2015). Pe O Fa'aoga Ponokalafi e Fa'atasi ma Faiga Fa'afeusuaiga ma Fa'aletonu i Tama'i Fa'afeusuaiga? Le Journal of Sexual Medicine, 12(5), 1136–1139. http://doi.org/10.1111/jsm.12853
  9. Laumann, EO, Paik, A., & Rosen, RC (1999). Faʻalavelave faʻafeusuaiga i totonu o le Iunaite Setete: faʻasalalauga ma vavalo. JAMA, 281(6), 537-544.
  10. Štulhofer, A., & Bajić, Ž. (2006). Fa'ateleina o Fa'afitauli Erectile ma Ejaculatory i Tama tane i Croatia. Croatian Medical Journal, 47(1), 114-124.
  11. Hald, GM (2015). Fa'amatalaga i luga: Po'o Feso'ota'i le Fa'aaogaina o Ponokalafi ma Fa'afitauli Fa'afeusuaiga ma Fa'aletonu i Tama'i Fa'afeusuaiga? Le Journal of Sexual Medicine, 12(5), 1140–1141. http://doi.org/10.1111/jsm.12877