Pe o se vaisu o se maʻi maʻi? (2017) Tali a Kent Berridge ia Marc Lewis

Neuroethics. 2017 Apr; 10 (1): 29-33.

Lomia i luga o le initaneti 2016 Nov 7. Tui:  10.1007/s12152-016-9286-3

PMCID: PMC5503469

NIHMSID: NIHMS840286

PMID: 28706571

lē faʻatino

O fea e maeʻa ai le faiʻai masani poʻo le mafaufau, ma amata ai togafitiga? O le laina e mafai ona faigata ona iloatino, o le faʻamaʻi i nisi o taimi o se upu mataga. I le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o faiga masani 'mananao' o le a avea ma mea sese ma sili atu ona mamafa, e tusa ai ma le faʻaosofia o le mafaufau. O le tele o 'manaʻo' mai i le faʻaaogaina o aʻafiaga i totonu ole fomaʻi i lalo ifo o le faiʻai o mesolimbic o faʻaosofiaga. 'O le maʻi faʻamaʻi' e leʻi faʻaaogaina e le mafaufau, ae o suiga i le faʻalauteleina o le tino e mautinoa lava le matua lava ma le tele o le faafitauli e taʻua o le pathological. O lona uiga o le 'maʻi o le faiʻai' e mafai ona avea ma faʻamatalaga talafeagai o mea ua fai ma vaisu, e ui lava e manaʻomia ia faʻamaumauga e faʻamaonia ai matafaioi mo le filifilia ma le faitalia o le faitalia e le tagata ua fai ma vaisu. Ma le mea mulimuli, o finauga i luga o le 'maʻi o le faiʻai' e tatau ona tuu i tua ia i tatou. O la matou luʻitau moni o le malamalama i vaisu ma faʻailoa ni auala lelei e fesoasoani ai. O finauga i luga o upu faʻamalamalamaga naʻo le mea e faalavelave ai mai lena luʻitau.

uputatala: Togafitiga, Manaʻo, Fiagalo, Vaavaaia, Brain, Dopamine

Na tusia e Marc Lewis ni tusi e uiga i mea ua fai ma vaisu lea e matua ofi mai ma malamalama [, ]. Na ia faamatalaina ma le manino le uiga o le avea ma vaisu, ma le mea ua iloa faasaienisi e uiga i mea na fai ma vaisu. Na te faʻafefiloi ma le faʻamalosia nei faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga a tagata taʻitoʻatasi ua fai ma vaisu, oe na faia ni a latou lava malaga i le tele o taimi o le atuatuvale, ae mulimuli ane maua le malosi e faia ai se suiga lelei io latou olaga.

Talu ai nei, na finauina e Marc le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le tatau ona vaʻaia o se maʻi faiʻai. Na ia tuuina mai ni mafuaaga i le mea autu mo lenei faʻamatalaga [], faapea foi ma lana tusi lata mai []. Muamua, na ia maitauina o nisi o mea ua fai ma vaisu atonu e le manatu ia i latou lava o ni faamaʻi. E le gata i lea, o i latou e iu ina latou lafoaia fualaau faasaina e le mafai ona latou vaai ia i latou lava ua malolo pe liliu atu i se tulaga o le muai tagofia o mea ua fai ma vaisu, ae pei o le ausia o se tulaga fou atoatoa o le olaga. Lona lua, e ui o le vaisu eo faatasi ma suiga manino i le faiʻai, e tele suiga i le faiʻai e tupu foi i le olaga masani. Tolu, na ia fautuaina e vaai i mea ua fai ma vaisu e avea ma fomaʻi o le manatu ia i latou e le o toe pasi ae ua lafoaia la latou faitalia saoloto, ma e oo lava ina faaitiitia ai a latou gaioiga patino o le toe faia o mea fou lea o le a manaomia ina ia mafai ai ona tuuina atu fualaau faasaina. O le mea mulimuli, na ia faailoa mai o le faiʻai o dopamine o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le gata na o na o isi amioga ua fai ma vaisu (mo se faataitaiga, le malosi o taaloga tau tupe, o le tagofiaina o feusuaiga, po o le taoina o meaai), ae faapea foi ma le faaaogaina o manaoga masani e pei o le alofa po o le fiaai fefaʻasoaaʻi e tagata uma. O le mea lea "Afai o le vaisu o se faamaʻi, ona manino lea o le alofa", ua faaiuina e Marc Lewis [].

O aʻu ma aʻu o uo. Na matou iloa le tasi ma le isi ao auai i se semina-vaiaso i luga o le naunau ma le tagofia o vaisu ma le Dalai Lama i nai tausaga ua mavae. O le auai foi i lena semina o Nora Volkow (o le faatonu o le NIDA), ma le tele o isi tagata atamamai i vaisu ma le naunau. I lena vaiaso, matou te talanoaina nisi o mataupu na ia faʻavae iinei. Ae atonu tatou te le malilie i ai pe o se mea sese le taʻua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se maʻi faiʻai.

O laʻu lava manatu, o le taʻua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se maʻi faiʻai e le talafeagai. O le faʻamaʻi pipili e le o se igoa e taʻua e Terry Robinson ma ou faʻaaogaina i la matou uluai fuafuaga o le faʻaosofia o aʻoaʻoga o le tagofia o vaisu [, ]. Ae mafai ona fetaui le igoa o le siama, ma e tatau ona faapalepale. O lona uiga, o suiga iloga i totonu o le faiʻai e aafia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e matua le lava lava le vaʻaia e pei o le faʻaleaga. E sili atu le faafitauli e mafai ai ona avea ma faʻamaʻi ona latou te faaopoopoina se malosi malosi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loʻo tauaveina ai taunuuga leaga. Ae ui i lea, ou te talitonu foi o lenei 'maʻi faʻamaʻi ma le mafaufau' e tumau pea ona fetaui lelei ma le saolotoga saoloto o le tagata ma le mafai ona faia filifiliga. Ma le mea mulimuli, ua faʻamaonia aʻu e Marc, o lena sao mai mea ua fai ma vaisu e manaʻomia ai se taumafaiga tele o le faitalia a le tagata lava ia, ma o le toe maua mai e le maua mai se tasi.

O le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se maʻi faiʻai o le faaosoosoga ma le filifiliga lava ia. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le suia ai le filifiliga, e faʻafefe filifiliga. Aemaise lava, o le faʻalauiloaina o le faiʻai dopamine o le 'manaʻo' (faʻamalosi) e faʻaosoosoina ai faaosoosoga mo vaisu i se tulaga sili atu le malolosi nai lo le tele o isi tagata o loʻo feagai. O nei faaosoosoga ogaoga e fegalegaleai ma faiga masani o filifiliga, ae tuuina atu se tikeri faigata o faigata. O le faʻamausali manuia e manaʻomia ai le filifiliga saʻo i taimi uma e feagai ai ma se faasologa umi o faaosoosoga ogaoga - ma o le toatele oi tatou o le a toilalo i lena suʻega pe a feagai ma le faʻalauiloa o le 'manaʻo'.

E tatau faapefea ona tatou mafaufau e uiga i mea ua fai ma vaisu? Na fautua mai Marc Lewis o le tagofia o mea ua fai ma vaisu "i se fasifuaitau, uunaia le toe fai soo lea e mafua ai le loloto o le aoaoina"[]. Ia, ioe, o lena faamatalaga e foliga mai e saʻo. Ae o le faamatalaga lava e tasi e mafai foi ona faaaoga i le aoaoina e taina se mea faifaaili, puleaina o se tomai tomai, aoaoina se gagana fou po o le aoaoina e siva.

O vaisu ei ai uiga faapitoa e ese ai mai isi ituaiga o aʻoaʻoga loloto. O vailaau e masani lava o le taulaiga o vaisu, ae o le fatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le oi totonu o le fualaau faasaina. Ae o lena fatuga o le tali a le faiʻai i luga o le faiʻai o le vaisu i fualaau faasaina poʻo mafaufauga e uiga i fualaau faasaina, lea ou te talitonu e faʻaalia i le mafaufau e pei o le tele 'manao' poʻo le faʻaosofiaina o le soifua maloloina. O nisi tagata e faigofie ona faʻapipiʻi i le atinaʻeina o le faiʻai o le faiʻai o le faʻaosofia-lagona, ae o isi e leai. O le taua tele o lenei faiʻai o le faiʻai o mea ua fai ma vaisu, o le mafuaʻaga lea e le avea ai nisi tagata ma vaisu, e tusa lava pe latou te masani ona faia fua tutusa o vailaʻau e pei o cocaine, methamphetamine poʻo heroin, pe tusa lava pe latou te faalagolago mo sina taimi. E mafai lava ona latou faʻavae ona latou te leʻi atiaeina le 'manaʻo' i le faʻalauiloa. O le faʻamaoniga o le faiʻai o le faiʻai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le mafuaaga foi lea e mafai ai e nai tagata ona atiae ituaiga o mea ua fai ma vaisu i isi fualaau faasaina, tusa lava pe latou te lei tagofia fualaau o mea ua fai ma vaisu. O nisi tagata atonu e ono lamatia i suiga faatosina o le lagona e mafai ona latou atiaʻe e toetoe lava a leai se taimi, tusa lava pe leai ni fualaau faasaina.

A tatou faalogo i le faaupuga 'maʻi o le faiʻai' atonu tatou te mafaufau i faʻamaʻi faʻamaʻi poʻo le uaua, o le ituaiga mea e maua mai ai pupu o le faiʻai i tumutumu poʻo tafe, poʻo le mea na te taofia le paʻu i le maʻi o Alzheimer. I nisi tulaga ogaoga, o le faaleagaina o le neuronal i le muamua muamua o le cortex ua iloa e tupu i mea ua fai ma vaisu. Ae o se faʻaleagaga faʻaleagaga atonu e seasea lava, ma ou malilie ma Marc e ono le talafeagai le mafaufau i le tele o mea ua fai ma vaisu e pei o le mafaufau tele faaleagaina.

Ae ui i lea, o isi ituaiga o togafitiga faʻaleagaina e le aʻafia ai le faʻaleagaina, ae e tupu mai o ni mea taua tele o nisi tulaga masani o le neuronal. O le pito sili ona taua o na suiga i tulaga faatapulaa e le o le natura-psychological e mafua ai faafitauli. O na suiga e le afaina i le lagona e faigata lava i se tasi ona i ai ni mea e sili ona ogaoga, ma i le lagona foi o le iuga o na tulaga taua e mafua ai ni taunuuga leaga. Latou te faia le tagofia o mea ua fai ma vaisu e matua malosi ma faigata ona tuu.

Ups ma le Lalo i le tagofia o mea ua fai ma vaisu

Suiga i le faiai o le dopamine e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma vaisu e faʻasese filifiliga e uiga i fualaau faasaina. O lenei mea o se 'togafitiga faʻapitoa' i le manaʻoga ma le amio, ae o aʻa i suiga ogaoga o le mafaufau o le 'mea faʻapitoa faʻapitoa'. E lua ituaiga o suiga matuia o suiga i le mafaufau o mea ua fai ma vaisu, ma o le lua e toetoe lava a faafeagai ma le tasi. O faʻafeagai e le faʻaumatia e le tasi le isi, ae e mafai ona faʻatasi i le taimi e tasi. E mafua ona o la latou gaioiga e taoto faʻatasi i vavalaʻau molemole i totonu o neurons o circuits e fesoʻotaʻi i le dopamine e mafai ona tupu i le mafaufau lava e tasi.

O se tasi o nei faiʻai o suiga o le faʻasalaga o le mumusu: ona o le tulafono faatonutonuina o le resamine o le dopamine, poʻo le faʻasaʻoina o le tuʻuina atu o le dopamine lea e tupu faapitoa lava i tulaga e le avea muamua ma vaisu fualaau (pei o le siakiina o le falemaʻi)]. O le taofiofia o le Mesolimbic o se taunuuga puupuu o le tagofia o fualaau oona. O le toʻatele ua manatu o nei faiva o le faiva ua suia tonu o le aano lea o mea ua fai ma vaisu []. Ae ou te talitonu o faʻamalosaga o le misa, ma o le faʻagasologa o le faapalepale ma le faʻasolosolo, e le tumau, o se taunuuga sili atu nai lo mafuaaga o le tagofia o fualaau, ae le o le fatu o mea ua fai ma vaisu. O le suppression o le Mesolimbic dopamine e sili atu ona manino aʻo faʻaaogaina fualaau faasaina e pei o le faʻamaloloina o fualaau (e manaʻomia ai le maualuga o fua o le vailaʻau e maualuga ai), poʻo le vave lava ona tuʻuina atu fualaau faasaina e pei o le aveeseina o faailoga i le leai o fualaau. Neurobiologically, o se vaega o le suppression o le dopamine failele ona o le leiloa o le D2 ituaiga o le resamine receptors ina ua maeʻa le osofaʻi ma le dopamine (ma isi mesolimbic receptors, ae o le D2 ua sili ona suʻesuʻeina). O le gau o le senetusi D2 o se vaega o taui i tulaga maualuga-maualuga o le faaosoosoina o le dopamine ia e masani ona fetaiaʻi pe a ave le fualaau faasaina. O le afaina o le maualuga o le tuʻuina atu o le dopamine e mafua ai ona leiloloa le neuronu o latou senituri D2, e avea o se taumafaiga masani e toe faʻaleleia i se tulaga masani o le faailo dopamine. Ae ui i lea, o le tele o lenei gau o le receptor D2 i le mea ua fai ma vaisu ua na o sina taimi le tumau. O le tele o sui o le D2 e toe foʻi mai pe a taofi e se tagata le tagofia o fualaau faasaina, o lea o le faapalepale e sili atu ona aluese, ma o le toe tolopoina o faailoga e oʻo mai i se mutaaga. O ni nai tagata - oe atonu e vavalalata i le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu - atonu e sili atu-faʻamalosia a latou faʻamaʻi D2 ma le faʻasaʻoina o le dopamine maualuga, ma o le mea lea e maua ai le faʻamalosia tumau o le faʻaletonu o le D2 e avea o se itu-taui taui.

Ae o nei faʻamalologa uma o le D2 i luga o le tele lava o taunuuga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le tagofia o fualaau faʻatau, nai lo le mafuaaga taua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. E oo lava i le aveeseina o lagona - e le fiafia e pei ona i ai - mulimuli ane alu ese pe a maeʻa le masina poo le soona inu fualaau faasaina. Ae o le tele o mea ua fai ma vaisu e tumau pea ona afaina i le toe toʻi mulimuli ane. Vaiaso poʻo masina o le faʻamalosi manuia o le leai o se faʻamaoniga e toe faʻafoʻi i le lumanai. O le faafitauli o mea ua fai ma vaisu e le mafai ona foia pe a aluese le faiʻai.

Faʻaauau-Faʻalauiloaina e pei o le 'Manaʻo tele'

I loʻu manatu o le mafuaaga taua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma toe faʻafoʻi faʻafitauli o le ituaiga lona lua o le faiʻai ua suia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: mesolimbic hyper-reactivity i fualaau faasaina ma fualaau faasaina []. O le aʻafiaga-faʻapitoa poʻo le hyper-reactivity hypermiso e faʻapipiʻiina e se talafaʻasolopito o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i tagata vaivai, ona tuʻuina mai lea e ala i fualaau oona poʻo le mafaufau loloto i fualaau faasaina. O le maualuga o le reactivity o le mesolimbic e mafua ai le maualuga o le malosi o le dopamine, e mafua mai i le faateleina o le sogasoga i le ogatotonu o le neurons e faaosofia ai le dopamine i le afi, e ala i le tele o le dopamine o loo maua mai i le nemu alo o le dopamine, ma le faateleina o le lagona i faailo o le dopamine i le muaʻi vaʻai i ni fua faʻatatau e maua ai faailo o le dopamine. O na faʻaaogaina o le hyper-reactivity o loʻo faʻatupulaia uma lava faiga o le faʻamalosi-faʻalauiloaina, faʻamalosia e fualaau faʻamuamua, ma faʻaalia i le mafaufau o le tele o le 'manaʻo' poʻo le faʻamalosiau.

O le faʻaogaina o le Neural is almost the opposite of tolerance. O lona uiga, o aʻafiaga o le uʻamea e mafua ai ona tali atu le mafaufau o le brain mesolimbic dopamine, e oo lava i fualaau faasaina e amataina ai fualaau faasaina ao le i toe tagofia le fualaau faasaina. O lena tulaga taua i tali e mafua ai le malosi malosi e toe toilalo ma faaaoga moni fualaau faasaina. O le faiai o fualaau faasaina e sili atu lona malosi nai lo le masani i fualaau faasaina, ma o le tali o le dopamine e tali atu i se ogaoga ogaoga ma se uunaiga e toe tagofia fualaau faasaina. O se polokalame o le pata dopamine e le o le gaioiga i le taimi atoa, ae o sina taimi itiiti lava-Lē gaoioi i mea faapitoa ma mea e tutupu. O le maualuga o le gasegase o le toto e mafai ona faʻateleina i ni maualuga maualuga pe afai o faʻaaliga o loʻo fetaiaʻi i taimi faapitoa e setete o le atuatuvalega, lagona fiafia - poʻo le maeʻa ona toe faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina - fatuina se faamalama faapitoa o le faʻavaveina o aʻafiaga e toe faʻafoʻi ma pipi. O le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻaosofia o lagona-lagona maualuga-reactivity o se māfuaaga e tele ai mea ua fai ma vaisu e matua faigata lava ona taofi i 'na o le tasi le lavea'. O se mafuaʻaga foi lea e faigata ai i le setete - poʻo le olaga fiafia foi pei o le manumalo i le lotoa - e mafai ona faʻaalia ai le faʻaletonu e toe faʻafoʻi i mea ua fai ma vaisu.

E mafai ona tupu i totonu o le tele o le neurons o le faiai lea e maua ai le vailaʻau faʻamalositino: o le dopamine o loʻo faʻasolosolo lava i latou lava, ma o latou laumua e faʻafeiloaʻi ai le numera o le laʻau e mafua ai le dopamine neurons i le afi, ma le taumua o le muaʻi vaʻai i le tumutumu poʻo le striatum e maua le dopamine. O le mafaufau ma le faapalepale e mafai ona tupu i totonu o laina tutusa aua o suiga e lua e ala mai i filifili tutusa o mea tutupu i totonu o na neurons, e pei lava o vaa o loo pasia i le po [, , ]. I se taimi puupuu, o le faapalepale ma le tuumuli ese e masani lava ona manumalo ma le puipuia o masini pe afai o le fualaau ua faatoa pueina.

Ae e le pei o le faapalepale ma le alu ese mai, o le a le alu ese mai i le fale pe a taofia e le tagata le tagofia o fualaau faasaina. Nai lo lena, faʻalauteleina le faʻalauteleina o aʻafiaga, ma faʻaalia ma le sili atu faʻalauiloa. O nisi taimi e taʻua ai le 'faaosofia o le manaʻo': o le faʻateleina o le faʻaosofia e toe faʻaalia le toe faʻaleleia e mafai ona tupu mai pe a maeʻa le masina poʻo le aloese mai fualaau faasaina, e ui i le leai o se faʻaaogaina o faʻamalologa i le taimi lena []. O le faʻalauteleina o le eleele o le dopamine e tuʻuina atu ai mea ua fai ma vaisu mo ni masina po o ni tausaga i faʻamalosia malosi [, ], ae maise lava pe a fetaiai ma fualaau faasaina i ni lagona fiafia pe lagona faalelagona [].

Ae o Loo Mafaufauina 'Manaomia' Pathological?

Fai mai Marc Lewis, o le alofa masani ma le fiaai masani e faʻaaogaina le matou vaʻaia o le dopamine tutusa e pei o fualaau oona. O na mafuaʻaga natura o le mafuaʻaga lea na amata ai le gaioiga o le vaipolo mesolimbic. Ae o le vaaia o se meaʻai suamalie e faʻamalosia ai le gasologa o le brain dopamine i le toetoe o soo se tasi, o le toatele oi tatou o le a matelaina mo ni vaiaso ina ia mafai ai e le meaʻai ona osofaia le malosi o le maualuga o le faia o le faiʻai e pei o fualaau faasaina e mafai ona faaosofia ai se tagata ua avea ma vaisu. O tagata e matelaina mo vaiaso e amata ona mataʻituina meaʻai, ma moemiti i meaai. O la latou faiʻai o le dopamine e gaoioi ma le maualuga atu i soʻo se mea e iloa ai meaai nai lo tatou uma, o le faia o se malosi sili atu e 'ai nai lo le tele oi tatou e masani i o tatou olaga fafagaina lelei. O le taliina o le faiʻai o le mafaufau i meaʻai e pei lava o le maualuga o le faaosoosoga na faia e se mafaufau o le mafaufau o se tagata ua fai ma vaisu o loo fetaiai ma fualaau faasaina e ala i le faateia i se tulaga fiafia lagona.

O se faatosinaga malosi-faʻafeiloaʻiga e fetaui ma le filifiliga saoloto ma le faitalia?

E ui lava i lona malosi, o le faʻamalosi-faʻalauiloa e le faʻaitiitia le saolotoga saoloto. O le mafaufauina o le 'manao' e na o se tulaga e ono mafai ai ona faamalosia. I soo se taimi, e saoloto le tagata e fai atu leai i faaosoosoga, ma atonu e manuia i le faia o lea mea e ui lava i faaosoosoga sili atu. O se mea ua fai ma sui faamaoni ua le faamaoni i le faasaina o fualaau faasaina e mafai ona faamanuiaina i le fai atu e le tele ni taimi i se laina. Ae o le manuia ma le toilalo e ono foliga mai pe a malosi faaosoosoga, ma o le manuia i le sosola ese mai mea ua fai ma vaisu atonu e manaomia le fai atu e le o taimi uma e tupu ai se faaosoosoga. Talosagaina o se tagata matelaina e tetee atu i faaosoosoga o se taumafataga faʻaonapo nei - ma ia fai atu leai i le isi selau ofo o meaʻai suamalie ao alu vaiaso - e foliga mai e tele naua le fesili. O le toatele oi tatou e ono toilalo i lena suega i le iuga. Ae o lena suʻega atonu o le mea lea tatou te ole atu ai i le tagata faʻasaʻo ma se tino o le dopamine e fai ma sui.

O le galuega e le faʻamalosia. Marc Lewis ma le tele o isi mea ua fai ma vaisu ua pasia le suega ma foia faaosoosoga. Ae o le galuega e faigata, ma o le tulaga e tatau ai lo tatou lagona alofa. O le faatoilaloina o na faaosoosoga o vaisu atonu e manaomia ai se mea faapitoa o le faitalia a le tagata lava ia e le tagata ua fai ma vaisu i le foia e saili se olaga sili atu, e pei ona faamatalaina mo tagata taitoatasi i le tusi a Marc [].

Faaeteete i Taunuuga e le i fuafuaina

Ou te masalo afai oi latou e mananao e vavae ese le mafaufau o le mafaufau i le vaisu ua manuia, latou te le fiafia i mea o le a tupu. I le mea aupito sili, o le togafitiga mo mea ua fai ma vaisu o le a taufaasese i nai taiala o loo maua nei (faataitaiga, 12-step programs, cognitive-behavioral therapy, aʻoaʻoga mafaufau). E fesoasoani tele i nisi, ae masani lava e le lava i le tele o isi. I laʻu vaai, e manaʻomia ona tatou faʻaauau suesuega e saili ai faʻalelei atili togafitiga. Ae ui i lea, atonu o le a sili atu le leaga nai lo le tausisia o togafitiga o nei taimi. E tele lava i le teenaina o le vaaiga o le faʻamaʻi lea e faʻamalosia ai lagona faʻalagona, o le a toe foʻi le sosaiete i le manatu matua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o se 'faaletonu amioletonu' ma tuuaʻia ai ni vaisu mo a latou filifiliga. Afai o lea, o le lagolago mo togafitiga o le a faʻaitiitia foi.

O nisi atonu e manatu o lenei taʻamilosaga e sili atu le leaga. E ono fautua mai Marc Lewis e leai se mafuaaga e le mafai ai e le sosaiete ona lafoaia le vaaiga o meaola, ae faaauau pea ona agaalofa i vaisu. O le mea lea, e le mafai e le sosaiete ona faʻaaogaina se vaaiga loloto o le mafaufau i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma vaai i ai o se amio masani poo se olaga, ae o loʻo lagolagoina pea le totogiina o togafitiga o mea ua fai ma vaisu ma atonu foi mo nisi suesuega i vaisu (ma faʻamoemoe mo lo latou faʻaleagaina)?

Ia, manuia i lena mea. Ou te le iloa se auala manino i se vaaiga sili atu ona malamalama o mea ua fai ma vaisu o se ituaiga o aʻoaʻoga loloto po o se tulaga o le olaga lea o le a mafai ona maua ai le lagolagoina o le sosaiete. O le teenaina o le igoa o le faʻamaʻi o le mafaufau e mafai foi ona teena soʻo se mafuaaga mo le agaalofa faʻapitoa e manaʻomia le suia o faiga faʻavae mai le faʻasalaga poʻo le lafoaia o vaisu ma agai i togafitiga. O lenei mea o le a leiloa ai le pepe i le vai taʻele, e oʻo lava i le faitioga o 'le faiʻai'.

Upu, Upu Upu

E mafai ona malie le fefinauai e uiga i upu, e pei o fea e sili ona lelei e faamatala ai mea ua fai ma vaisu. Ae ou te manatu o finauga e uiga i upu, pei o le fai atu 'maʻi o le faiʻai' - nai lo le taulai atu i uiga moni ma faiga o le tosina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e faigofie lava ona avea ma mailei e faalavelaveina ai i tatou mai sini sili ona taua. O na sini e tatau ona i ai e faailoa ai uiga taua ma faiga o mea ua fai ma vaisu, ma mafaufau i ni auala sili atu e fesoasoani ai i vaisu.

O nisi nei o mataupu manaia mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu: O le a le auala e faamalosia ai vaisu, ma o le a le auala e filifili ai? E faʻapefea ona eseese tagata taʻitoʻatasi i le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu? O a ni mea taua o faiʻai o faiʻai o loʻo aʻafia ai le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o mea taua e mafua ai ona avea vaisu ma vaisu? E i ai auala eseese o le avea ma vaisu - poo ituaiga eseese o mea ua fai ma vaisu - pe o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e masani ona aofia ai se autu taatele o auala? Aisea e mafai ai e nisi o mea ua fai ma vaisu muamua ona faʻaaogaina ae le o isi? O le a le gaioiga faʻapitoa a le faitalia e talafeagai e sola ese mai ai i mea ua fai ma vaisu? Faʻafefea ona faʻaaogaina lena gaioiga saoloto?

O mea e sili ona manaia nai lo soʻo se tasi o nei mataupu o le fesili masani o le igoa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o le 'faamai' poʻo le 'filifiliga', 'amioga' poʻo le 'olaga' poʻo se isi lava mea. O na upu uma ua na o ni gagana faʻaaoga e faʻaaoga i le tautua o fesili o loʻo i luga.

I laʻu vaai, oi tatou oe suesue i mea ua fai ma vaisu e tatau ona filifilia a tatou upu ma le faaeteete, ma faia le mea sili tatou te mafaia e puʻeina ai foliga, au faiʻai, po o togafitiga o mea ua fai ma vaisu o loo tatou taumafai e faamatala. Ma le luʻitau, e mafai ona tatou faʻaaogaina na upu e faʻaalia ai se mea fou pe aoga e uiga i mea ua fai ma vaisu. O Marc Lewis e faia ni laasaga matagofie i lena itu i ana tusi malamalama. Ae aua nei o tatou mafaufau tele i upu e filifili e isi tagata ia latou lava sailiga e faamatala ai mea ua fai ma vaisu, pe faaaoga le tele o taumafaiga i le taumafai e taofi i latou mai le faaaogaina o upu patino. Atonu latou te faamatalaina se vaega o mea moni foi. O le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o se mea faigata, o se meaʻai malosi. Malamalama lelei i le natura o mea ua fai ma vaisu ma sili atu togafitiga e tatau ona avea ma taulaiga oa tatou taumafaiga uma - o se taumafaiga faigata tele, e aunoa ma le faamaumauina o le taimi i luga o sikoa e uiga i upu.

mau faasino

1. Lewis Marc. Manatu o se faiʻai ua fai ma vaisu. Niu Ioka: Faʻasalalauga a le Pasefika; 2011.
2. Lewis Marc. Le natura o le manaʻoga. Philadelphia: Perseus tusi; 2015.
3. Lewis Marc. Toga ma le faiʻai: atinaʻe, ae le o faʻamaʻi. Neuroethics. 2017 lenei lomiga.
4. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Suesuega o le Brain Research Brain Research. 1993; 18 (3): 247-291. [PubMed]
5. Robinson Terry E, Berridge Kent C. Vaitaimi. Iloiloga Faaletausaga o le Psychology. 2003; 54 (1): 25-53. [PubMed]
6. Leyton M, Vezina P. Striatal i luga ma lalo: oa latou matafaioi i le tulaga lamatia i vaisu i tagata. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2013; 37 (9 Pt A): 1999-2014. doi: 10.1016 / j.neubiorev.2013.01.018. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
7. Volkow ND, Koob GF, McLellan AT. Neurobiologic alualu i luma mai le faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi o le vaisu. Le New England Journal of Medicine. 2016; 374 (4): 363-371. Pule: 10.1056 / NEJMra1511480. [PubMed] [Cross Ref]
8. Steketee JD, Kalivas PW. Fomaʻi faʻamalosi: manaʻoga amio ma toe faʻafoʻi i amioga faʻatau fualaau. Pharmacological Reviews. 2011; 63 (2): 348-365. [PMC free article] [PubMed]
9. Wolf ME. O le tafatolu o Bermuda o le neuroadaptations o le cocaine-induced. Trends i Neurosciences. 2010; 33 (9): 391-398. Pule: 10.1016 / j.tins.2010.06.003. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
10. Bossert JM, Marchant NJ, Calu DJ, Shaham Y. Le toe faʻaleleia o le faʻasolosolo o fualaau oona: suʻesuʻega lata mai nei, suʻesuʻega o suʻesuʻega, ma suʻesuʻega faaliliu. Psychopharmacology. 2013; 229 (3): 453-476. doi: 10.1007 / s00213-013-3120-y. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
11. Berridge Kent C. Mai le sese o le vavalalata i le soifua maloloina: mesolimbic fuafuaina o le faʻamalosia o taui. Europa a le Neuroscience. 2012; 35 (7): 1124-1143. Pule: 10.1111 / j.1460-9568.2012.07990.x. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]