Tupulaga Talavou e avea o se Vaitau Atamai o le Atinaʻeina o Brain (2015)

LINI I LE SUʻESUʻEGA

Delia Fuhrmanntusitusiimeli

Lisa J. Knoll

Sarah-Jayne Blakemore

Institute of Cognitive Neuroscience, University College London, WCIN 3AR, London, UK

Laasaga o faʻasalalauga: I le Faʻasalalau Faʻasaʻoina Faamaoniga

FAIA: http://dx.doi.org/10.1016/j.tics.2015.07.008

 

Setema 23, 2015

Tupulaga talavou, e pei o le pepe, ua fai mai e aofia ai ni taimi maʻaleʻale masani lea e faʻalauteleina ai le malosi o le faiʻai; ae i se iloiloga o lomiga o le neuroscience na lolomiina i le masina o Setema 23 i Trends in Sciences Sciences, O le au aoga suesue a le University College London (UCL) na latou vaaia ni molimau itiiti mo lenei talosaga. Ae ui i lea, o se numera itiiti o suʻesuʻega e lagolagoina ai le faʻaaogaina o mafaufauga, popolega faʻapitoa, ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ese le faʻavasegaina i le faiai o le tauleʻaleʻa faʻatusatusa i isi vaitau o le olaga.

"Faʻamaonia mautinoa o loʻo i ai taimi maʻaleʻale talavou o le a manaʻomia ni suʻesuʻega faʻatusatusaina tamaiti, , ma tagata matutua ma o le a manaʻomia le amanaʻia eseesega taʻitasi i le tuputupu aʻe talavou, "fai mai Delia Fuhrmann, o le PhD tamaiti aʻoga i le UCL's Institute of Cognitive Neuroscience Developmental Group. "O talavou e sili atu nai lo tamaiti e filifili o latou lava siʻosiʻomaga ma filifili mea latou te mananaʻo e tofo i ai."

E taofi e tagata sina palasitisi — suiga i faiʻai ma amioga e tali atu ai i le siosiomaga manaʻoga, poto masani, ma suiga o le tino —i le olaga atoa. Ae ui i lea, i taimi maaleale taimi o le palasitisi e faʻateleina ma o le faiʻai "faʻamoemoe" e faʻaalia i se faʻapitoa stimulus. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faiʻai o pepe na faʻapipiʻiina e faʻatautaia le faʻauluina o mea ma le gagana.

O le agavaʻa e fausia ni mea e manatua e foliga mai na faʻateleina i taimi o talavou, o se tasi faʻataʻitaʻiga mo le auala e ono avea ma se taimi maʻaleʻale. O suʻega manatua i aganuu eseʻese e faʻaalia ai le "reminiscence bump"; i le 35 pe mulimuli ane, tatou ono foliga mai e toe manatua autobiographic manatua mai tausaga 10 i le 30 tausaga nai lo manatua muamua pe mulimuli mai. O le manatuaina o musika, tusi, ata tifaga, ma faʻasalalauga lautele mai le talavou e sili atu foi pe a faʻatusatusa i lena mai isi vaitaimi.

E le gata i lea, latou te faʻailoa mai o vaega faigofie o poʻo faʻasolosolo faʻagasologa o faʻamatalaga e mafai ona oʻo atu i le matua i le taimi o tamaititi, ae o le sili atu ona faigata, faʻatulagaina o oe lava ia mafai ona manatuaina pea agavaʻa faʻaauau pea ona faʻaleleia i le taimi o le talavou ma faʻamalosia frontal faiʻai vaega o loʻo tupuola pea. "E mafai ona aʻoaʻoina le manatuaina o galuega i talavou, ae matou te le iloa pe faʻapefea ona eseʻese nei aʻoaʻoga aʻoga mai isi tausaga," o le tala lea a Fuhrmann. "O na faʻamatalaga e aoga mo le fuafuaina o mataupu faʻapitoa aua o le a taʻu mai ai ia i tatou mea e aʻoaʻo atu afea."

O le tele o gasegase mafaufau ua amataina i latou i le talavou ma le matua, atonu na afaina ona o le faʻalavelave popole. Na suʻesuʻe e le UCL suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai e lua ma le vavalalata lautele e iai se aafiaga le mautonu i le taimi o le talavou. Latou te finau foi faapea o le talavou e ono avea ma taimi faigata mo le toe maua mai nei mea le lelei.

"O le autalavou e telegese ona galo ia i latou ni mea taufaafefe pe leaga foi," o le tala lea a Fuhrmann. "Atonu o lona uiga o nisi togafitiga mo le faʻalavelave popole, ia e faʻavae i luga o le taofiofia faʻaalia o soʻo se tagata maʻi e fefe i ai, ono ono le aoga i talavou ma isi togafitiga ono manaʻomia."

Mulimuli ane, o suʻesuʻega na faʻaalia ai o le talavou o se taimi foi lea o le faʻateleina o le faʻatasi i amioga matautia o le soifua maloloina, e pei o le suʻeina o le ava malosi ma isi fualaau. O talavou talavou e foliga mai e sili atu ona faigofie i aʻafiaga a le tupulaga i aʻafiaga lamatia ma ono aʻafia e faʻatusatusa i isi . Suesuega i le tootoo e lagolagoina ai foi o mafaufauga o le tauleʻaleʻa atonu o le a faateleina le lagona lelei i le mariuana.                                            


 

Faʻamatalagaina o Pisitaʻi ma Faʻasalaga Faʻaletonu

I le 1960s, na suʻesuʻeina e Wiesel ma Hubel le aafiaga o le monocountry deprivement for 1-4 masina talu ona mata. Neurons i le fetaui vaaia o le cortex mulimuli ane na leiloa le tali atu i fuamoa na faʻatautaia i mata na leiloloa muamua ma amata ona tali atu i le mata e le o vaʻaia [1, 2]. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le 3 masina muamua o le olaga sa fesoʻotaʻi foi ma le atrophy i sela i le thalamus maua ai le sao mai mata matala. Toe faʻaleleia mai lenei atrophie na faʻaitiʻitia, tusa lava pe a mavae le 5 tausaga o le malamalama. I le eseesega, o le monocul i le mavaega o le 3 masina na tupu ai le leai o ni gasegase o le physiological, morphological, poʻo amioga [3, 4]. O faʻamaumauga mai nei suʻesuʻega na avea ma faʻamaoniga o uluai masina o le soifuaga e avea ma se taimi maʻaleʻale mo le atinaʻeina o le faʻasolosolo, lea o loʻo faʻateleina ai le tulaga o le eletise mai [5].

O le eletise e faʻamatalaina ai le mafai gafatia o le tino e faʻaleleia ai lona fausaga ma le gaioiga e tali atu ai i le siosiomaga, manaʻoga, ma suiga o le physiological [6]. O le faiʻai o le tagata e tumau i le tulaga maualuga o le palasitini i le olaga atoa - o lenei mea ua lauiloa o le plasticity-poto-dependent, ma e mulimulitaia aʻoaʻoga uma [7]. O le eletise i taimi maʻaleʻale, i se faʻatusatusaga, o le poto masani-o le faʻamoemoe - o se mea o loʻo faʻamoemoeina e le 'aʻano' ia faʻaalia i se mea faʻapitoa i lenei taimi [7].

O taimi taua na muai taua o 'vaitaimi pupuu'. O lenei faaupuga e faʻaititia itiiti i le taimi nei, talu ai talu mai le taimi ua manino mai ai o le toe faʻaleleia o le galuega e ono mafai lava e oʻo lava i fafo atu o le faamalama o le taimi sili ona maualuga. I le tulaga o le atinaʻeina o ata vaaia, o suʻesuʻega mulimuli ane i luga o le faʻaaogaina o le monocondo i tamaiti laiti na faʻaalia ai e mafai ona aʻoaʻoina manu e faʻaaoga ai le mata muamua pe a maeʻa, ma e mafai ona maua ai se tulaga o le toe faʻaleleia [8].

O suʻesuʻega i taimi maʻaleʻale o le ata vaaia i tagata ua faʻalagolago i faʻalavelave tutupu faʻafuaseʻi o le faʻaogaina o meaola i tagata taʻitoʻatasi na fananau ma faʻataʻitaʻiga, lea e punitia ai mata o le mata. O le a mafai ona toe maua mai pe a maeʻa faʻataʻitaʻiga taualumaga faʻafefe. O suʻesuʻega a le Cataract e faʻaalia ai le feeseeseaiga i taimi vavalalata mo le atinaʻeina o mea faitino masani, vaitau o le faʻalogo i le faʻanofo, ma taimi o le toe faʻaleleia mai le faoa [9]. Mo le faʻaaliga vaaia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaitau o le atinaʻe faʻapitoa masani e faʻalauteleina i le 7 tausaga muamua o le olaga, ae o tagata taʻitoʻatasi e nofouta i le faʻaaogaina o le 10 tausaga ma o le toe faʻaleleia o galuega e mafai ona mafai i le olaga atoa [10].

Faʻalauteleina gagana, e masani lava, e masani ona faʻaalia le maualuga o le palasitino i le tamaitiiti [11, 12], e ui lava e leai se taimi faʻapitoa mo le gagana. Eseese tomai faʻalauiloa e maua mai i ni vaega vavalalata vavalalata, ma atonu o nei mea e eseese i la latou tali atu i le faʻaaogaina ma taimi o le faʻateleina o le eletise [13]. O le tutuli o le tino, mo se faʻataʻitaʻiga, e fesoʻotaʻi ma le suia o le faʻamatalaga o le kalama ao faʻamaonia le gasologa o le gaosiga e le mafai ona faʻaaogaina le suʻega suʻega [14]. O lenei mea e faʻamaonia ai le tulaga maoti o taimi faigata.

O le galue i luga o masini molioʻo e amata mai i taimi amata vave, ua faʻaalia ai o le paleni o le faʻasalalau ma le faʻasaina o le neurotransmission o se faʻalauiloaina o le faʻauluuluga o le plastik ma o le 'mole taoʻamea' e masani ona faʻatapulaʻaina le eletise i le iuga o taimi maʻaleʻale [15]. O le taimi o le amata ma le faʻavaivaia o taimi faigata e faigofie tele. O suʻesuʻega ma manuki na faʻaalia ai o le taimi maʻaleʻale i le amataga o le olaga e mafai ona faʻalautele e le 2 poʻo le sili atu foi tausaga pe a le faʻaalia ni manuki pepe i foliga o fuainumera i lenei taimi. O le mea lea, o le le mautonu, o le mea lea, e tolopo ai le amataga o le taimi maʻaleʻale [16]. O le iuga o se vaitaimi maʻaleʻale atonu i nisi tulaga e mafai ona faia e le tagata lava ia: o le aʻoga e mafai ona faʻamalosia ai le faʻatinoina o fausaga o neura,17, 18]. O le faʻafeagai o le faʻaaliga e oʻo i le vavalalata, faʻataʻitaʻiga, o le taimi e sili atu ai le lelei o tagata taitoatasi i le gaosia o le vaega o foliga e sili atu ona latou faʻaalia i le faʻaaluina o vasega latou te vaʻavaʻai i ai, fuaina o aʻafiaga e pei o faʻasalaga a le tagata lava ia o foliga o foliga [19]. O le isi faʻamatalaga mo le iʻuga o taimi maʻaleʻale, o le neuroplasticity e le o faʻaitiitia, ae, nai lo lena, e itiiti ifo, pe itiiti foi le eseesega, faʻaosofia le siosiomaga [18].

O le tele o suʻesuʻega i taimi maʻaleʻale ua taulaʻi atu i le vave aʻoga, ae o le poto masani-o le faʻamoemoeina o palasitino i taimi mulimuli ane o le atinaʻeina ua le amanaiaina. Ua amata ona iloiloina e le au suʻesuʻe le avanoa e avea ai le talavou ma se 'vaitaimi lona lua o le faʻateleina le le mafai' (Steinberg, 2014 [20], i. 9; vaai foi [21, 22]). Tauleʻaleʻa, o le vaitaimi o le olaga e amata mai i le laititi ma faaiʻu i le tulaga lea e maua ai e se tagata se tulaga tutoʻatasi i totonu o sosaiete [23], o loʻo faʻaalia i suiga iloga i le fausaga o faiʻai ma galuega (pusa 1). I lenei manatu manatu, tatou te suʻesuʻeina ni vaega se tolu o le tuputupu aʻe o le tupulaga talavou ua fuafuaina e faʻamaonia e le faʻalauiloaina o le eletise: manatuaga, faʻagafesootai, ma aʻafiaga o fualaau faʻatau. Matou te finau faapea o le alualu i luma i suʻesuʻega atinae na tuʻuina mai ai faʻamatalaga mataʻutia e ogatusa ma le maualuga o le faʻateʻaina i le talavou. Peitai, e ui lava i taimi lata mai, o le tele o molimau mo taimi maʻaleʻale e tele lava ina leai.

+

pusa 1

Atinaʻe Neurocognitive i le Tupulaga Talavou

O a molimau o le a ogatusa ma le tauleʻaleʻa Avea o se Vaaiga Faʻalogo?

Afai o le taulealea o se taimi maʻaleʻale, o le a faʻamoemoeina nisi o mamanu i faʻamatalaga tau atinaʻe. Muamua, o le aʻafiaga o se faʻamalosi faapitoa i luga ole faiʻai ma amioga e tatau ona sili atu i le talavou nai lo le taimi muamua pe mulimuli ane foi. Mo lena mafuaʻaga, e manaʻomia suʻesuʻega e faʻatusatusaina ai tamaiti, talavou ma tagata matutua. Seiloga e manatu uma nei vaega o le matutua e mafai ona mafai ona iloilo pe o le talavou o se taimi tutoatasi o le sili atu o le palasitisi (Ata 1, Faataitaiga A), o se taimi faifai pea ma le laʻitiiti (Ata 1, Faataitaiga B), poʻo le sui o se taimi faʻapitoa (Ata 1, Model C).

O le iʻuga o le eseesega i le taimi o le matua teteʻeina o vaʻa eseese o faiʻai ma taʻaloga [24], o le tele o suiga i le amataga ma le seti o seti taimi maʻaleʻale mo fuamosa eseese o le a faʻamoemoeina. E pei lava o le atinaʻeina o le taimi muamua e faʻaalia i ni taimi maʻaleʻale umi9, 13], o le talavou e le o fuafuaina e avea ma se taimi maʻaleʻale taʻitasi; nai lo lea, ua tuʻuina atu e iai taimi faapitoa i le tauleʻaleʻa e tatau ona i ai se faʻamaoniga patino mai le siosiomaga.

Afai e iai se aafiaga o le siʻosiʻomaga o le siʻosiʻomaga i lenei taimi, matou te faʻamoemoe o le a faʻaleleia atili aʻoaʻoga, aemaise lava o le vave o le tomai. O lenei mea o le a talanoaina i le vaega o loʻo mulimuli mai i le mafaufau. O le leai o se faʻaosofia po o se faʻaosooso faʻaosooso o le a faʻamoemoe foi o le a iai se aafiaga le tutusa i lenei taimi. O lenei vaega o taimi maʻaleʻale o le a talanoaina i le vaega e uiga i aʻafiaga o popolega lautele.

E mafai ona eseese le palasitisi o le talavou ma le palasitino i le amataga o le atinaʻe aua, e le pei o pepe ma tamaiti laiti, e sili atu le taulealea ma mafai ona filifili ma le filifilia e le tamaititi le fua o le siosiomaga. O le mea masani, i le taimi o le tamaitiiti, siosiomaga e sili atu ona faʻatulagaina e mātua poʻo tagata tausi maʻi, ao talavou e sili atu le saolotoga e filifili ai mea e tatau ona tupu ma o ai [25]. E mafai ona tatou manatu i se tulaga tele o eseesega o tagata taitoatasi i taimi maʻaleʻale i le talavou ma o nisi taimi maʻaleʻale atonu e na o se vaega o talavou. O lenei mea o le a talanoaina i le vaega i luga o aafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

Tupulaga Talavou e avea o se Vaitau Faʻalogo mo Manatua

I le 35 laʻititi, atonu tatou te manatua mafaufauga faʻasolopito mai tausaga 10 i le 30 tausaga nai lo manatuaga muamua pe mulimuli ane i lenei vaitau, o se mea e taʻua o le 'reminiscence bump' [26]. O le toe faʻaaogaina o le mea e sili ona manaia ma e faʻaalia ai se mamanu tutusa pe a tofotofoina i suʻega faʻavaomalo ma aganuu eseese [26, 27]. I le faaopoopo atu i mea e tutupu i le autobiographics, o le toe manatuaina o musika, tusi, ata tifaga, ma mea e tutupu i le lautele mai le talavou e sili atu foi ona faatusatusa mai isi vaitaimi o le olaga [28, 29]. E oo lava i mea masani na tutupu i le talavou ma le matua matua foliga mai ua sili atu ona sui i le manatuaina, ua fautua mai ai o le malosiaga malosi ua faateleina i lenei taimi o le olaga [30]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega tele na faʻaalia ai le maualuga o isi vaega o le mafaufau e pei o le mafaufau ma le mafaufau i le va o 14 ma 26 tausaga o le matua [31]. E ui o nei faʻamatalaga e fesoasoani i taimi maʻaleʻale, e manaʻomia aʻoaʻoga aʻoaʻoga e tuʻuina atu ai faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga mo taimi maʻaleʻale mo manatuaga.

O suʻesuʻega mo suʻesuʻega e maua mo le manatuaina o galuega (WM), o le mafai ona teuina ma faʻatautaia faamatalaga [32]. O vaega faigofie o le WM, e pei o le tuai ona toe faamanatuina o le fanua, atonu e oʻo atu i le matua i le tamaitiiti [33]. Malosiaga faʻaletonu o le WM, e pei o sailiga faʻapipiʻi taʻiala faaletagata lava ia, e faʻaauau ona faʻaleleia i le taimi o le talavou [33]. O nei galuega faigata a le WM o loʻo faʻaaogaina ai laufanua pito i luma o loʻo faʻaalia ai le alualu i luma i le taimi o le talavou [34] (pusa 1).

O loʻo i ai nisi faʻamaoniga mo le gaosia o le WM i le atinaʻe. Mo tamaiti ma tupulaga talavou, latou te maua aʻoaʻoga a le WM, ae le o ni aʻoaʻoga faʻavae aʻoaʻoga, faʻafeiloaʻi i faʻaleleia i le malamalama o le atamai [35]. Sa faʻaleleia le faʻaleleia i luga o le 3-masina i le taimi lea e leai se isi aʻoaʻoga na faʻatinoina. E mafai ona aoga le toleniga a le WM i tupulaga talavou ma le le lelei o le faʻatinoina o galuega faʻapitoa, e pei foi o le masani ai-atinaʻe pulega [36]. Ae ui i lea, tatou te leʻi iloa pe faʻafefea ona eseese ia aʻafiaga o aʻoaʻoga i tupulaga talavou pe a faatusatusa i tamaiti poʻo tagata matutua. O suʻesuʻega lea e faʻatusatusaina ai tamaiti, talavou, ma tagata matutua i aʻoaʻoga faʻamalosia ma aafiaga e faʻatusatusa i vaega o loʻo pulea lelei lea e maua aʻoaʻoga ile placebo o le a sili atu ona faʻamaonia i le fuafuaina pe o le talavou e avea ma se taimi maʻaleʻale mo le tuputupu aʻe o le WM [37]. O ia ituaiga suʻesuʻega e mafai ona faʻamalamalama faʻamaonia faʻasalalauga ma faiga faʻavae (pusa 2).

+

pusa 2

Aoga i le Autalavou

Tupulaga Talavou e avea o se Vaitau Faʻamaonia mo Aafiaga o le Faʻanoanoa i le Soifua Maloloina o Mafaufau

O le tele o gasegase mafaufau ua amataina i latou i le talavou ma le matutua [38, 39]. O se suʻesuʻega umi na faʻaalia ai e 73.9% o tagata matutua o loʻo i ai se mafaufau le mafaufau na maua se faʻamaoniga i luma ole 18 tausaga o le matutua ma le 50.0% i luma ole 15 tausaga o le matua [40]. E manatu o le faʻafitauli o le mafaufau e mafai ona afaina i se faʻalavelave faʻaalia i le laʻititi po o le talavou [41]. O le popolega lautele e faapitoa lava e manatu o le ai ai se aafiaga le tutusa i lenei taimi [41]. O le mea na tupu i le faʻalavelave faʻaleagaina e mafua mai i le femalagaaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo vavalo i le umi o le faʻaosoina o faʻamaoniga e pei o le atuatuvale ma le popole i le talavou [42]. Ae i ai foi le faʻamaoniga, e ui i lea, o le faʻamalosi i le laʻitiiti (tausaga 7 poʻo 11) e iai foʻi faʻagata tumau i le soifua maloloina faaletino ma le mafaufau i le matua [43].

O suʻesuʻega a le Rodent e maua ai le avanoa e faʻaalia ai le faʻaalia o faʻafitauli faʻaletino i popolega faʻapitoa, ma ua ofoina atu ni malamalamaaga taua i aafiaga matuia o le atuatuvale i le talavou. Tupulaga i tamaʻitaʻi teine ​​e masani lava mai le aso o le meli (PND) 30 i le 60, ma mai le PND 40 i le 80 i alii. I fusi fafine, o le talavou e sau mai le PND 20 i le 40, ma mai le PND 25 i le 55 i alii [44]. E tatau ona maitauina e tele le eseesega i le matua o vaʻavaʻai faʻavasegaina o talavou ma tagata matua i tusi [44]. O tamaʻi tama talavou na faʻaalia le faʻatoʻilaloina e se tagata iloga ua faʻaalia e faʻaalia i le tele o amioga faʻaletonu (sili atu le aloese nai lo le osofaʻiga), ma toe faʻaitiitia mai le faʻafouina o le atuatuvale, pe a faatusatusa atu i matua matutua. O le faʻalavelave i le tauleʻaleʻa (faatusatusa i le matua) i tamaʻi na faʻapipiʻiina foi ma le faʻaitiitia o le faʻaosoina mai o le neuronal i vaega o le pito i luma o le paʻu, cingular, ma thalamus [45]. O lenei suʻesuʻega e le aofia ai tamaiti, faʻatapulaʻaina faaiuga mo taimi maʻaleʻale.

O le le i ai o soʻo se faʻaosofia faʻalapotopotoga e mafai ona iai foʻi aʻafiaga leaga. O le vavaeesega o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi fafine ua faʻaalia e iai ni aʻafiaga e le mafai ona faʻaalia i nisi o vaega ole amio suʻesuʻe, ae pe a fai o le vavae esega na faia i le va o le PND 25 ma le 45, ae le o muamua pe mulimuli mai [46]. O le mea lea e foliga mai o se taimi vaivai mo le faʻalavelave faʻalautele i tama. E ui lava e leʻi faʻafesoʻotaʻi saʻo lenei mea i tagata, o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata talavou e faʻaalia le tele o le popole i le tali atu i le faʻalavelave lautele nai lo tagata matutua [47, 48]. O le faʻasalaga lautele e fesoʻotaʻi atu foʻi i le atinaʻeina o popolega faʻalapotopotoga i le talavou o le tagata [49]. O le tuʻuina atu o faʻamaoniga mo aʻafiaga o le vavalalata faʻasalalauga i totonu o le atinaʻeina o tagata, e le gata e taua mai se manatu faʻapitoa ae mafai foi ona fesoasoani i le atinaʻeina ma le taimi o taimi faʻaletonu o le mafaufau e faʻatatau i le faʻamalosia o le maufetuunaʻi i le faʻalavelave lautele.

O le tauleʻaleʻa atonu foi o se taimi maʻaleʻale mo le toe faʻaleleia mai le masaniga o popolega faʻalapotopotoga [50]. O le fefe i le leai o se aʻoga o le ki lea mo se tali maloloina i le atuatuvale, mo se faataitaiga [51]. Mo tulaga faʻafomaʻi faʻapitoa e pei o le faʻasologa o le faʻamaʻaloga post-traumatic (PTSD), e tumau le faʻamalosi e tusa lava pe le toe i ai le faʻalavelave. O le fefe e leai se aoga o le aʻoga ua maua mai le tauleʻaleʻa i le talavou peʻa faʻatusatusa i le laʻitiiti ma le matua - i totonu o tagata ma iumu (Ata 2) [50]. O faʻamatalaga o le aʻa i totonu o le suʻesuʻega na faʻaalia ai o le le lava o le faʻamalosia o palasitini i totonu o le faʻataunuʻu muamua muamua i le taimi o le talavou e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le mataʻu fefe. O lona uiga o togafitiga o le faʻamaina, lea e faʻavae i luga o mataupu faavae o le fefe e faʻaaoga le aʻoga, atonu e itiiti le aoga i le talavou, ma faʻamaonia ai le manaʻomia mo le atinaʻeina o isi togafitiga togafitiga mo lenei vaitausaga. O le malosi faapitoa o lenei suʻesuʻega o loʻo taoto i le mea moni e aofia ai tamaiti, talavou, ma matutua tausaga, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o molimau i totonu o le tootoo. O iʻuga e taʻu mai ai o le talavou atonu o se tulaga maʻaleʻale, poʻo se faʻafitauli, taimi mo le toe faʻafoʻi mai le atuatuvale.

Tauleʻaleʻa e avea o se Vaitau Faʻamaonia mo Aafiaga o Fualaau Faʻatau

O le talavou o se taimi lea e faʻateleina ai le faʻaosofia i amioga le lelei o le soifua maloloina, e pei o le le saogalemu o feusuaiga, avetaavale matautia, ma le suʻesuʻeina o le ava malosi ma isi vailaʻau [52, 53]. O lenei siʻitia i amioga faʻaletonu e mafai ona avea ma vaega o le aufaasālalau e ala i le faateleina o taimi faʻaalu ma uo nai lo le aiga [54]. A o faatasi ma a latou uo, o le a sili atu ona aafia tagata matutua i amioga mataga nai lo le tuua toatasi [55]. O talavou talavou e foliga mai e sili atu ona faigofie i aʻafiaga o tupulaga i luga o se tulaga lamatia, pe a faatusatusa i isi tausaga (Ata 3) [56]. O lenei suʻesuʻega na fuaina ai le maualuga o aʻafiaga lautele i faʻamatalaga lamatia i vaitausaga eseese ma maua ai, aʻo tamaiti, talavou matutua, ma tagata matutua na sili atu ona aafia i manatu o tagata matutua e uiga i le lamatiaga, o talavou talavou na sili atu ona aafia i manatu o talavou pe a faʻatusatusa i le manatu o tagata matutua. E leʻi iai se eseesega i le va o tupulaga matutua ma le maualuga o le faʻamalosiaga a manatu o tagata matutua ma tupulaga talavou e uiga i tulaga lamatia, ma fai mai o lenei tulaga o se suiga i le atinaʻega.

I le taimi o tupulaga, o le a sili atu ona ono auai tamaiti matutua i amioga matautia e pei o le faaaogaina o fualaau faasaina [57]. Aʻo talavou e masani ona faʻaaogaina a latou tapaa, ava malosi, ma cannabis e sili atu ona latou faʻaaogaina fualaau oona, mo se faʻataʻitaʻiga [58]. O le cannabis o se tasi lea o fualaau sili ona taatele o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i tupulaga talavou ma tagata matutua i Amerika ma Peretania [59, 60]. Ua fuafuaina e 15.2% o Europa i 15 i 24 na faʻaaogaina le cannabis i le tausaga talu ai ma le 8% i le masina talu ai [61]. O le faʻaleagaina o le cannabinoid i le taimi o le tauleʻaleʻa e manatu e mafua ai suiga tumau i le fausaga o faiʻai ma faʻafitauli o le mafaufau, atonu o le avea o le talavou ma taimi faigata mo ona aafiaga [62, 63].

Faʻafiafiaga o le cannabis ao leʻi oʻo i le matua o le 18 (ae le o le matua) poʻo le faʻaaoga mamafa i soʻo se tausaga ua fesootaʻi atu i le mea e tupu i luga o le tino i le tino matua o le tino, palaptoampal gyrus, ma le insula [64]. O faʻamaumauga umi ua faʻaalia ai o le faʻaaoga pea o le cannabis i le va o 13 ma 15 tausaga e fesoʻotaʻi ma se pa'ū taua o IQ [65]. O le umi o le taimi ole taumafa o le cannabis, o le sili atu foi o le paʻu ile IQ [65]. O lenei pa'ū i le IQ na maua ai le tele o faʻamatalaga i tagata o loʻo faʻaaogaina le cannabis ao lei oʻo i le 18 tausaga faʻatusatusa i latou na amata ona faʻaaoga le cannabis i le 18. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le atinaʻeina o faiʻai o talavou e ono faʻapitoa tele i aʻafiaga leaga o le faaaogaina o le cannabis. Ae peitai, e tatau ona maitauina, o isi faʻamatalaga, e pei o le muai olaga poʻo le le mautonu o le faʻafesoʻotaʻiina o le faʻaaogaina o le cannabis ma faafitauli faʻapitoa, e le mafai ona faʻamagaloina i lenei suʻesuʻega [66]. O nei suʻesuʻega e leʻi aofia ai foi vaega laiti, ma e ono mafai ona faʻaalia i le talavou le foliga tutusa ma le sili atu ona lagona lelei i le faiva i le taimi o le laʻititi. E tusa lava pe o le tulaga lena, ae peitai, o ia lagona e le masani ona faaalia i tagata ona o le talavou po o le matua e masani ona avea ma uluai mea e mafai ona faafesootai ai fualaau o mea faafiafia.

O fuainumera ma le telefoni feaveaʻi i luga o aʻafiaga o le canna i le tauleʻaleʻa e laʻititi ae o loʻo i ai ni faʻamaoniga le tuusaʻo mo le faʻalauteleina o le lagona. Ua faaalia ai o le cannabis e aʻafia ai le endocanabinoid, lea, faatasi ai ma isi faiga faʻaeurota (komipiuta, glutamatergic and dopaminergic system), e tele le toe faʻaleleia ao talavou [67]. E ui na i ai i le pulupent embryo e lua ia faʻatautaia o gasegase autu e lua o le CB1 ma le CB2 (aso gestation 11-14 [68]), tufatufaina le neuroanatomical ma le numera o faʻaleleia e suia i le taimi o le atinaʻega. O le CB1 faʻamatalaga o le talipupuni i le tele o vaega o faiʻai na maua i le tumutumuga ma le amataga o le lauiloa i le tamaʻitaʻi ma tamaʻi aii [69]. Soʻo se faʻalavelave e tupu mai i le cannabis e faʻaalia i le taimi o le talavou e mafai ona i ai aafiaga tumau i le system endocannabinoid, lea e aʻafia ai faiga e le neurodevelopmental e aofia ai le faʻaogaina o le genesis, faʻasologa o le neural, le neuronal migration, axonal elongation,70, 71, 72]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le D9-tetrahydrocannabinol (THC), o le autu autu o le psychoactive i le cannabis, i le taimi o le tamaititi i tamaʻitaʻi (PND 35-45) na mafua ai ona faʻaitiitia le eletise CB1 ma le telefoni i le tele o vaega o le mafaufau [73]. Ae ui i lea, o faʻamatalaga faʻatusatusa mai isi tausaga o loʻo le maua.

Malosiaga faʻamaoniga mo se vaitaimi maʻaleʻale talavou mo le faʻaaogaina o fualaʻau sau mai se seti o suʻesuʻega suʻesuʻega masani masani cannabinoid aafia i tama tane Cannabinoid aafia i le talavou (PND 40-65) valoʻia le umi-taimi mafaufau loloto le lava i le matua (mea faʻamanatu manatuaina), ae o le tutusa faʻaaliga i le prepubescent (PND 15-40) ma talavou matutua rodents (> PND 70) e le fesoʻotaʻi i na tumau faaletonu [74, 75]. E le o manino, peitaʻi, pe afai o lenei faʻamaoniga e faʻaliliu saʻo i tagata. E tatau foi ona maitauina e na o se vaega o tagata talavou e tofotofoina fualaau faasaina e pei o le cannabis. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e suʻesuʻe ai eseesega o tagata taitoatasi, aemaise lava i le fesoʻotaʻiga a tupulaga ma amioga e ono aʻafia ai, ia malamalama pe o afea ma e mafai ai e le matua ona avea ma se taimi faigata mo le faaaogaina o fualaau faasaina.

Faaiuga Faaiu

O faʻamaoniga mo le gasegase i le manatua ma o aʻafiaga o le faʻalavelave faʻalapotopotoga ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e ogatusa ma le talosaga o le tauleʻaleʻa o se taimi maʻaleʻale mo nisi o vaega o atinaʻe. O faʻamaoniga aupito sili ona malosi mo taimi maʻaleʻale e oʻo mai i le taimi nei e maua mai i suʻesuʻega ole aʻafiaga e faʻaalia ai se faʻalauteleina o aʻafiaga i faʻalavelave faʻaleagaina o le vafealoaloaʻi ma le faʻaaogaina o le cannabis, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le fefe e faʻaaogaina aʻoaʻoga. E leai se molimau maumaututu mo le talavou o le tagata. O suʻesuʻega e manaʻomia i luga o aʻafiaga o aʻoaʻoga poʻo le atuatuvale i le taimi o le tamaitiiti, talavou, ma le matua (silasila i Fesili Lelei).

+

Fesili Lelei

tautinoga

Matou te fia faafetai atu ia Kathryn Mills mo ni tali aoga i luga o tusitusiga. O le DF o loʻo faʻatupeina e le UCL Psychology ma le Faʻasalalauga Faʻaliliu. SJB e faʻatupeina e le Kamupani a le Royal Society Research Fellowship. O a matou suʻesuʻega e faʻatupeina e le Nuffield Foundation ma le Wellcome Trust.

Lomia i le Initaneti: Setema 23, 2015

 

mau faasino

tusitala

Igoa

puna

Wiesel, TN ma Hubel, DH Faatusatusaga o aʻafiaga o le vaʻavaʻaina o le tasi i le vaeluaina ma le lua i luga o tali i totonu o le tamaititi.   

J. Neurophysiol. 1965; 28: 1029-1040

Wiesel, TN ma Hubel, DH O tali nofo toatasi-i totonu o le tino o tamaiti e leai se faʻaaliga i le mata e tasi.   

J. Neurophysiol. 1963; 26: 1003-1017

Wiesel, TN ma Hubel, DH Le tele o le toe faʻaleleia mai aafiaga o le faʻaogaina o meaʻai i tamaʻi tama.   

J. Neurophysiol. 1965; 28: 1060-1072

Hubel, DH ma Wiesel, TN O le vaitaimi o le gasegase i aʻafiaga faʻapitoa o le faʻamaʻalogaina o mata e tasi ile tamaititi.   

J. Physiol. 1970; 206: 419-436

Knudsen, EI Vaʻaia taimi i le atinaʻe o le faiʻai ma amioga.   

J. Cogn. Neurosci. 2004; 16: 1412-1425

Pascual-Leone, A. et al. O le kesi paʻu o le tagata faiva.   

Annu. Rev. Neurosci. 2005; 28: 377-401

Greenough, WT et al. Aafiaga ma le atinaʻe o faiʻai.   

Child Dev. 1987; 58: 539-559

Dews, PB ma Wiesel, TN Taunuʻuga o le faʻaaogaina o le monoculum i amioga vaaia i tamaʻi tama.   

J. Physiol. 1970; 206: 437-455

Lewis, TL ma Maurer, D. Vaʻaiga faʻapitoa i le atinaʻeina o mea faitino: faʻamaoniga mai tamaiti e le o vaaia.   

Dev. Psychobiol. 2005; 46: 163-183

Maurer, D. ma Lewis, T. Vaavaaiga o le tagata: lesona mai tamaiti e togafitia mo faʻasalaga faʻapitoa.   

i le: JKE Steeves, LR Harris (Eds.) Poto i Sensory Systems. Cambridge University Press,; 2012: 75-93

Kuhl, PK Faʻamatalaga o masini i le vave mauaina o le gagana.   

Neuron. 2010; 67: 713-727

Sakai, KL Faʻaaoga gagana ma le atinaʻe o faiʻai.   

Saienisi. 2005; 310: 815-819

Kuhl, PK Faʻaaogāina o le gagana muamua: faʻasolosolo le tulafono o le tautala.   

Nat. Rev. Neurosci. 2004; 5: 831-843

Neville, HJ et al. Faʻasalaga gagana: vaʻaia lalo ifo o alalaupapa faʻapitoa i vaitau eseese.   

Cereb. Cortex. 1992; 2: 244-258

Takesian, AE ma Hensch, TK Paleniina o le gasegase / tumau i luga o le faia o faiʻai.   

Prog. Brain Res. 2013; 207: 3-34

Sugita, Y. Faʻaalia foliga i manuki na ola aʻe e aunoa ma se faʻaaliga i foliga.   

Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2008; 105: 394-398

Johnson, MH Faʻaleleia o faiʻai i tagata.   

Nat. Rev. Neurosci. 2001; 2: 475-483

Johnson, MH Vaʻaia taimi i le atinaʻe o faiʻai galue: faafitauli ma faʻamoemoega.   

Dev. Psychobiol. 2005; 46: 287-292

Scott, LS et al. O se faʻavae-aʻoaʻoga lautele o le atinaʻeina o le faʻagaloga tagata.   

Curr. Dir. Toma. Sci. 2007; 16: 197-201

Steinberg, L. Tausaga o Avanoa - Lesona mai le Science Fou o le Tupulaga Talavou. Houghton Mifflin Harcourt,; 2014
Blakemore, SJ ma Mills, KL O le tauleʻaleʻa o se taimi maʻaleʻale mo gaioiga faʻale-aganuu?   

Annu. Rev. Rev. Psychol. 2014; 65: 187-207

Selemon, LD O se matafaioi mo le synaptic plasticity i le tuputupu aʻe o le tupulaga matua.   

Transl. Le mafaufau. 2013; 3: e238

Damon, W. i le: RM Lerner, L. Steinberg (Eds.) Tusitaulima o Mafaufauga Talavou. 2nd edn. John Wiley & Atalii,; 2004
Tamnes, CK et al. Atinaʻe faʻamalosi ma le matua: faʻafeiloaʻi ma tulaga ese o suiga.   

Neuroimage. 2013; 68: 63-74

Larson, R. ma Richards, MH Le mafutaga i aso taʻitasi i le laʻititi o le laʻitiiti ma le talavou: suia suiga faʻalautele.   

Child Dev. 1991; 62: 284-300

Rubin, DC ma Schulkind, MD Le tufatufa atu o manatuaga tau le tagata lava ia i le isi itu.   

Sui. Faʻamau. 1997; 25: 859-866

Conway, MA et al. O se suʻesuʻega faʻaleaganuʻu o le manatuaga o le autobiographical: i luga o le faʻavaomalo ma aganuʻu faʻaleaganuʻu o le mea e faʻaaogaina.   

J. Cross Cult. Toma. 2005; 36: 739-749

Janssen, SMJ et al. Faʻasalaga o mafaufauga mo mea faʻalapotopotoga.   

Eur. J. Cogn. Toma. 2008; 20: 738-764

Janssen, SMJ et al. Faʻasalaga faʻalautele o tusi e sili ona fiafia i ai, tifaga, ma talafaamaumau: fesuiaʻiga eseese ma toe sampling.   

Manatua. 2007; 15: 755-767

Janssen, SMJ ma Murre, JM Toe faʻalogo i le mafaufau i le mafaufau: e le o faʻamatalaina e ala i le fiafia, lagona, valence, poʻo le taua o mea na tupu.   

QJ Exp. Toma. 2008; 60: 1847-1860

Murre, JM et al. O le tulaʻi ma le paʻu o le taimi vave ma le tuai ona manatua mo faʻamatalaga ma le faʻaaliga mai faʻamatalaga mai le laʻititi o le tamaitiiti ae oʻo i le matua.   

Galue a le Loto. 2013; 142: 96-107

Beddeley, AD ma Hitch, GJ Manatua galue.   

i totonu: GH Bower (Ed.) Faʻagasologa lata mai i le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia. Tamaʻitaʻi Tausipepa,; 1974: 47-89

Luciana, M. et al. O le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga o galuega ma le faʻatonuina o pulega i tupulaga talavou.   

Child Dev. 2005; 76: 697-712

Conklin, HM et al. Faʻatinoga o galuega faʻatino i le masani ai o le atinaʻeina o tamaiti ma talavou: faʻamaoniga faʻamaoniga o le faʻaauau o le tupu i luma o le lobe.   

Dev. Neuropsychol. 2007; 31: 103-128

Jaeggi, SM et al. Peneʻi pupuu ma taimi uumi o aʻoaʻoga faʻamalosi.   

Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2011; 108: 10081-10086

Løhaugen, GCC et al. Faʻaleleia le faʻaleleia o aʻoaʻoga mo aʻoaʻoga i tupulaga talavou e fananau i le matua maualalo le mamafa o le fanau.   

J. Pediatr. 2011; 158: 555-561

Klingberg, T. Aʻoaʻoga ma le faʻalanikisi o le manatuaina o galuega.   

Trends Cogn. Sci. 2010; 14: 317-324

Kessler, RC et al. Tausaga o le afaina o le mafaufau: o se toe iloiloga o tusi lata mai.   

Curr. Faaiʻu. Le mafaufau. 2007; 20: 359-364

Kessler, RC et al. O le soifuaga masani ma le faasologa o tausaga le matutua o le DSM-IV ua le atoatoa i le National Comorbidity Survey Replication.   

Faʻau. Gen. Psychiatry. 2005; 62: 593-602

Kim-Cohen, J. et al. Faʻamatalaga muamua a le tupulaga talavou i tagata matutua e le atoatoa le mafaufau: toe faʻafoʻiina o se faʻalapotopotoga faʻavave taimi umi.   

Faʻau. Gen. Psychiatry. 2003; 60: 709-717

Andersen, SL ma Teicher, MH Faʻalavelave, taimi maʻaleʻale ma mea e tutupu i le taimi o le atuatuvale.   

Trends Neurosci. 2008; 31: 183-191

Sirin, SR ma al. O le aʻafiaga o le faʻamalosiaga o faʻamaoniga o le soifua maloloina o le mafaufau mo tupulaga talavou mai fafo: o se suesuega umi.   

Dev. Toma. 2013; 49: 736-748

Takizawa, R. et al. Soifua maloloina o tagata matutua i le faʻaleagaina o tamaiti: faʻamaoniga mai le lima tausaga umi o le fanau mai o Peretania.   

Am. J. Fomaʻi. 2014; 171: 777-784

Schneider, M. Tupulaga laʻititi e avea o se taimi vaivai e suia ai amioga o le tosina.   

Faʻaaogaina o le Cell Res. 2013; 354: 99-106

Ver Hoeve, ES et al. Aafiaga mo taimi pupuu ma taimi uumi o le faʻaleagaina faifai pea faʻaletonu i le taimi o le talavou poʻo le matua i tamaʻitaʻi.   

Neuroscience. 2013; 249: 63-73

Einon, DF ma Morgan, MJ O se taimi taua mo le vavae ese mai i le va o le rat.   

Dev. Psychobiol. 1977; 10: 123-132

Sebastian, CL et al. Faʻalauteleina o faiʻai i le vafealoaloai ma aʻafiaga o le faʻalavelave i le talavou.   

Brain Cognit. 2010; 72: 134-145

Sebastian, CL et al. Aafiaga tau atinaʻe i luga o faavae o le tali atu i le teenaina o tagata lautele: aʻafiaga o le neuroscience mo le aʻoga.   

Neuroimage. 2011; 57: 686-694

Williams, KD Faʻalavelave.   

Annu. Rev. Rev. Psychol. 2007; 58: 425-452

Pattwell, SS et al. Suʻeina le fefe i aʻoaʻoga i le atinaʻeina o atinaʻe ma tagata.   

Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2012; 109: 16318-16323

Maroun, M. et al. Feʻafeʻai le faʻaleagaina o le tino pe a maeʻa le faʻalavelave mamafa e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le vaʻaia ma le faʻasolosolo o le dendritic i le neyron amygdala.   

Eur. J. Neurosci. 2013; 38: 2611-2620

Eaton, DK et al. O le autalavou e lamatia le mataituina o amioga - United States, 2011.   

MMWR Surveill. Aotelega. 2012; 61: 1-162

Steinberg, L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa.   

Dev. Faʻaaliga 2008; 28: 78-106

Brown, BB Vaega o tupulaga ma tupulaga aganuu. i totonu: SS Feldman, GR Elliott (Eds.) I Le Threshold: The Developing Adolescent. Harvard University Press,; 1990: 171-196
Simons-Morton, B. et al. O aʻafiaga na matauina a le pasese talavou i luga o le lamatiaga o le avetaavale o taʻavale talavou.   

Faalavelave Faafuasei. Muamua. 2005; 37: 973-982

Knoll, LJ et al. Aafiaga faʻapitoa i aʻafiaga lamatia ao talavou.   

Toma. Sci. 2015; 26: 583-592

Laveʻa, TJ ma Fautuaga, JM Taʻitaʻifaga a tamaiti i le tuputupu ae o le tamaitiiti ma le talavou ma atinaʻe lagona.   

Annu. Rev. Rev. Psychol. 2011; 62: 189-214

Branstetter, SA et al. O le faʻaosofiaga o matua ma uo i mea tau tamaititi: faʻaogaina o le tele o auala.   

J. Subst. Faaaoga. 2011; 16: 150-160

O le NHS Information Center. Fuainumera Faamauina i le Faaaogaina o Fualaau Faasaina. Soifua Maloloina a le Malo i Egelani,; 2011
Johnston, LD et al. Fuaina o Fuataga a le Atunuu i le Faaaogaina o Fualaau Faasaina 1975-2012. Institute for Social Social Research, University of Michigan,; 2013
EMCDDA. Lipoti Faaletausaga 2011: O le Setete o Vailaau Faʻataʻitaʻi i Europa - Cannabis. Le Nofoaga Tutotonu e Mataituina Europa mo Vailaʻau ma Vailaʻau Faasaina,; 2011
Ehrenreich, H. et al. Faʻamatalaga mataʻutia faʻapitoa i tagata matutua i le vave amataina o le cannabis.   

Psychopharmacology. 1999; 142: 295-301

Pope, HG et al. O le amataga o le faʻaaogaina o le cannabis ma le paʻu o le mafaufau: o le a le natura o le mafutaga ?.   

Fualaau oona. 2003; 9: 303-310

Battistella, G. et al. O aʻafiaga umi o le cannabis i luga ole fausaga o faiʻai.   

Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 2041-2048

Meier, MH et al. Faʻaauau pea ona faʻaalia e le au faʻaaogaina le cannabis le faʻaitiitia o le neuropsychological mai le laʻitiiti i le vaeluagalemu.   

Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2012; 109: E2657-E2664

Blakemore, SJ Taaloga a le tupulaga: cannabis ma le mafaufau o le taulealea.   

Lancet. 2013; 381: 888-889

Malone, DT et al. Faʻaaogaina o le cannabis ma le psychosis: faʻamaʻi pipisi ma faʻasologa o neurodevelopmental.   

Br. J. Pharmacol. 2010; 160: 511-522

Berrendero, F. et al. Faʻamatalaga o le faʻamaʻiina o le siakiina o le cannabinoid ma le mRNA faʻamatalaga ma mea e gata mai ai le cannabinoid i le vaʻaia o le rat i le taimi o le tuai ma le amataga o le taimi.   

Synapse. 1999; 33: 181-191

Rodriguez de Fonseca, F. et al. Faʻasaga o nofoaga faʻasoa i le cannabinoid i le faiʻai mai le amataga o tausaga.   

Neuroreport. 1993; 4: 135-138

Berghuis, P. et al. Faʻalavelaveina o le faiʻai: o le endocannabinoids e faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaiga vavave.   

Saienisi. 2007; 316: 1212-1216

Harkany, T. et al. Galuega faʻamālōlōina e faʻamalosi ai faʻamatalaga o le neuronal i le taimi o le atinaʻe o faiʻai.   

Mol. Cell. Endocrinol. 2008; 286: S84-S90

Oudin, MJ et al. Endocanabinoids e faʻatonutonu ai le femalagaaʻi o neuroblastes e mafua mai i le sami i le faiʻai postnatal.   

J. Neurosci. 2011; 31: 4000-4011

Ellgren, M. et al. O le faʻaalia o le cannabis e faʻafeiloaʻi ai le meaʻai ma le opioid limbic neuronal i tagata matutua matutua.   

Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 607-615

Schneider, M. ma Koch, M. O taimi faʻapitoa, ae le o le faʻataʻitaʻiga o le togafitiga o le cannabinoid e masani ona faʻaleagaina ai le gaioiga o le sensorimotor, manatuaina o le mafaufau, ma le faʻatinoina o se galuega alualu i luma i matua matutua.   

Neuropsychopharmacology. 2003; 28: 1760-1769

Schneider, M. et al. Aafiaga faʻalauiloa i tagata matutua matutua o faʻasolosolo faʻasalalauga faʻasalalau faʻatasi ma le vailaau o le gasegase a le cannabinoid WIN.   

Faʻatasi. Pharmacol. 2005; 55: 447-454

Grydeland, H. et al. Fesoʻotaiga vavalalata faʻatautaia ma agavaʻa faʻatinoina i le lautele o le tagata soifua: iuga mai le T1- ma le T2-fuaina o le myria ma le faʻasalalau o ata tifaga.   

J. Neurosci. 2013; 33: 18618-18630

Tamnes, CK et al. Faʻasologa o le matua i le talavou ma le talavou matua: suiga o le tausaga i le va o le mafiafia ma le paʻepaʻe ma mea papaʻe ma le microstructure.   

Cereb. Cortex. 2010; 20: 534-548

Aubert-Broche, B. et al. O se auala fou mo le suʻesuʻeina o le suʻesuʻega o le mafaufau i le taimi umi MRI ma lona faʻaaogaina i le suʻesuʻeina o le tuputupu ae o le mafaufau o le faia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti.   

Neuroimage. 2013; 82: 393-402

Pfefferbaum, A. et al. O suiga i taimi umi o le faiʻai o le itulagi o le tele o tane ma fafine maloloina (tausaga 10 i 85 tausaga) na fuaina i le faʻavaeina o le IRRI.   

Neuroimage. 2013; 65: 176-193

Schmithorst, VJ et al. O galuega felagolagomaʻi faʻatasi ma le faʻatalanoaina o mea lanu paepae i se fuainumera masani o tamaititi: o se faʻasalalauga faʻasalalau MRI.   

Hum. Brain Mapp. 2005; 26: 139-147

Ostby, Y. et al. Telefoni ma le fesoʻotaiga o fesoʻotaiga i le pito i luma o le gagana tautala i le atinaʻe.   

Neuropsychologia. 2011; 49: 3854-3862

Tamnes, CK et al. O le faʻasolosolo o le faʻaleleia o le manatuaina o galuega e fesoʻotaʻi ma le faʻatoʻaina o le faʻamuamua o le frontal ma le cietices.   

J. Cogn. Neurosci. 2013; 25: 1611-1623

Squeglia, LM et al. O le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino talavou e fesoʻotaʻi atu i le lelei o le neuropsychological performance.   

J. Int. Neuropsychol. Soc. 2013; 19: 962-970

Dumontheil, I. et al. Faʻaaogaina faʻainitaneti o mafaufauga o le mafaufau e faʻaauau ona atinaʻe i le tuai o le talavou.   

Dev. Sci. 2010; 13: 331-338

Cohen Kadosh, K. et al. Faʻasalalauga feeseeseaiga faʻafesootai i tamaiti, talavou ma tagata matutua.   

Neuroimage. 2013; 69: 11-20

Anokhin, AP et al. O le faʻataʻitaʻiga umi o le suʻega o le suʻega o le faʻatuai ona faʻamauina o le taulealea.   

Faʻatasi. Faagasologa. 2015; 111: 55-59

Gardner, M. ma Steinberg, L. O aʻafiaga a tupulaga e aʻafia i le lamatiaga o le avega, tulaga lamatia, ma filifiliga faigata i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega suʻesuʻe.   

Dev. Toma. 2005; 41: 625-635

Thomas, MSC Palasitini uila ma aʻoaʻoga. Br. J. Educ. Toma. 2012; 8: 142-156
UNICEF. Le Tulaga a Tamaiti a le Lalolagi 2011: Talavou - Se Vaitau o Avanoa. UNICEF,; 2011
Melchiorre, A. ma Atkins, E. O le a le Tausaga o Aoga-Tamaiti o loʻo Galue, Faʻaipoipoina ma Ave i le Faamasinoga? Trends Over Time, Le Polokalama Tonu i Aʻoaʻoga. ; 2011
Nofoaga Tutotonu i le Atinaʻeina o Tama. O Faiga Faavae o le Soifua Maloloina i le Olaga Fausia ua Fausia i le Tupulaga Talavou. Harvard University,; 2010
Allen, D. ma Smith, HID Faʻamatalaga Muamua: Matua Lelei, Tamaʻi Lelei, Atunuʻu Lelei. Le Nofoaga Tutotonu mo le Soifua Maloloina,; 2009
Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. Soifua Maloloina mo Tamaiti a le Lalolagi - O se avanoa lona lua i le tausaga lona lua. Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi; 2014
O le Nofoaga Autu a le Royal Society Foundation. Vaaiga Taulai mo Saienisi ma le Matematika Aoga. O le Royal Society,; 2014
 
Lomia i le Initaneti: Setema 23, 2015
© 2015 Elsevier Ltd. Lolomiina e Elsevier Inc. Ua taofia aia uma.