Atinaʻe Atinaʻeina o le Polokalame o Taui (2010)

Laua Neurosci i luma. 2010; 4: 6.

Lomia i luga o le initaneti 2010 Fepuari 12. Faʻasalalauina i le initaneti 2009 Setema 3. i:  10.3389 / neuro.09.006.2010
PMCID: PMC2826184
O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

lē faʻatino

Tupulaga Talavou o se vaitaimi o le atinaʻe e mafua mai i le faateleina o le sailia o taui. O aʻuua faʻaogaina e le au faufautua le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic function (fMRI) faʻatasi ai ma taui faʻataʻitaʻiga e suʻe ai ni manatu faʻafeagai e uiga i suiga o le tuputupu ae a le tupulaga i le striatum, o se itulagi o loʻo aʻafia i le gaosiga o taui. O se tasi o manatu e mafua ai ona maua e le striatum le hypo-tali atu i taui ao talavou, e pei o le faateleina o le sailia o le taui e manaomia ina ia ausia ai lea lava gaoioiga e pei o tagata matutua. O le isi manatu o loʻo taʻu mai ai o le taimi o le talavou o le tau o le taui e sili ona talileleia, lea e iu ai ina sili atu le sailia o taui. E ui na lipotia mai faʻamaumauga mo faʻamatalaga e lua, o le fanua na masani lava ona liua i lenei talitonuga mulimuli e faavae i luga o faʻamaoniga faʻamalosia. I lenei iloiloga, ou te faamatalaina le faʻamaoniga e lagolago ai lenei manatu, faʻamalamalama i luga o mea faʻapitoa a le MMRI ma faʻamaeʻa ma vaega o suʻesuʻega i le lumanaʻi i lenei fesili mataʻutia.

uputatala: tauleʻaleʻa, atinaʻe faiʻai, striatum, taui

faʻatomuaga

Tupulaga Talavou o se vaitaimi o le atinaʻe e mafua mai i le faateleina o le sailia o taui. O lenei suʻesuʻega faʻapitoa ma le faʻamalosi ua faʻamalosia ai le atinaʻeina o le neuroscience o le mafaufau e iloagofie ai mea o loʻo i totonu o lenei mea. E pei o le tele o manu ma galuega a le tagata ua faʻamaonia le stordtum o le dopamine-o le nofoa o le faʻamanuiaina o le mafaufau i totonu o le mafaufau (faataitaiga, Schultz, 1998; Montague et al., 2004), o lenei itulagi o le taulaiga lea o suʻesuʻega loloto i tusi taugata talavou ma o le taulaiga o lenei iloiloga. O faʻamatalaga i luga o isi itulagi (faʻataʻitaʻiga, cortex orbitofrontal) e maua ai le innervation ole aofaʻi o le dopamine ma o loʻo aʻafia i le faʻamanuiaina o taui e le o talanoaina iinei. A o suʻesuʻeina i le taimi nei, o le striatum o le vailaʻau e sili ona tali atu i taui i le atinaʻega, mai tamaiti ma tagata matutua, o le fesoʻotaʻiga vavalalata o lenei tino i le taimi o le talavou o se autu o le finauga. I lenei iloiloga, ou te amata i le iloiloina puupuu o malamalamaaga mai le meaola manu e faatatau i le atinaeina o mea tetele. O se vaega mulimuli ane o loʻo iloiloina ai suʻesuʻega e faʻaogaina ai le atinaʻeina ma faʻamalamalamaina faʻamatalaga talafeagai ma faʻamaoniaga mo le feeseeseaiga i isi suʻesuʻega. Ma le mea mulimuli, ou te faaiu i faʻamaumauga ma taʻiala i le lumanaʻi o lenei vaega mataʻutia o suʻesuʻega.

Faʻasologa o le Tauiʻitiga-Faʻaosofia le amio i le talavou

Ina ia faʻamaonia o suiga tetele o amio e tutupu i le taimi o le talavou o se faʻasalaga (Dahl, 2004; Steinberg, 2005; Somerville et al., 2009). O le fanua e masani lava ona talitonuina ma malilie i le manatu e faapea o nei suiga o amio e tele lava ina uunaia e taui, e aofia ai tupe, tala ma agafesootai, ma e ala i le faalautele, o le polokalama o le dopamine e tauia. E itiiti le malamalama o le auala le suiga o le polokalama e suia i le atinaʻe e faʻamalosia ai amio faʻatauleleia e faʻaalia e tupulaga talavou.

E lua aʻoaʻoga autū e uiga i le amio tauleʻaleʻa talavou lea e faʻatotonugalemu ile lua avanoa teteʻe: o le faiga faʻapitoa ole hypo- poo le tali-maualuga ile tali ile tauleʻaleʻa? O nisi o faifeau ua latou faʻatalanoaina o le sailia o le tauleleʻa ma le lamatiaina o le ave e ono mafua mai i le le atoatoa o le aiga i le gaoioiga o le faʻamalosia o le faʻamalosi (Blum et al., 1996, 2000; Bjork et al., 2004) faʻapea o le sili atu ona malosi poʻo sili atu faʻaleleia o fuamoa e tatau ona manaʻomia e maua ai le faʻasagaga tutusa e pei o tagata matutua. O lenei vaaiga e foliga mai o se faʻaopoopoga o se talitonuga o le faʻalēponia talavou, o le le mafai ona lagona le fiafia (Larson ma Asmussen, 1991). Lagolago mo lenei aʻoaʻoga e sau mai faʻamatalaga e faʻaalia ai le eseesega i le va o tagata talavou ma isi tausaga i le malamalama o le fiafia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata talavou e faʻaalia le faateleina o aʻafiaga le lelei ma le atuatuvalega o lagona e uiga i matua matutua ma matutua (Rutter et al., 1976; Larson ma Asmussen, 1991) ma e foliga mai foi e tutusa lelei tulaga lelei e pei o le itiiti ifo o le fiafia nai lo tagata matutua (e faʻavae i lipoti a le tagata lava ia) (Watson and Clark, 1984). O tamaiti talavou foi latou te maua le suamalie (suka) e le sili atu le manaia nai lo tamaiti (DeGraff ma Zandstra, 1999). E tusa ai ma nei faʻamatalaga, o nisi e masalosalo e mafai e tupulaga matutua ona maua ni lagona lelei mai i fuaitau tauleleia, lea e mafai ai ona latou maua ni tupe fou e ala i le faateleina o le sailia o taui e faateleina ai le gaioiga i le porokalama e fesootai i le dopamine (Spear, 2000). O se teʻena tetee e faʻatautaia ai le faateleina o le faʻatoagaina o le porokarate o le dopamine (o lona uiga, o le faʻateleina o le dopaminergic faʻasalaga e tali atu ai i mea taugata i le taimi o le talavou) e mulimulitai ai i le tauleleʻa e aʻafia ai le tauleʻaleʻa (Chambers et al., 2003). O lenei manatu e mafua mai i galuega tetele i le dopamine ma o lana matafaioi autu i le faaliliuga o le faagaioiga o le faaosofia o faaosoosoga (Panksepp, 1998). O lenei manatu e taua ai o le amio a le tupulaga talavou o loo uunaia e ala i le fia maua o taui. E faavae i luga o le tele o galuega o loʻo iloiloina i lalo, o le fanua ua masani ona liua i lenei talitonuga mulimuli; o lona uiga, o talavou, i se vaega, ua faaosofia e auai i ni taui maualuga ona o suiga o atinae i totonu o le vaega lea e tuuina atu ai le eleelea i le tauia (faataitaiga, Ernst et al., 2009). Ae ui i lea, o faʻamatalaga i le lagolagoina o le manatu o le hypo-responsiveness e toe iloiloina foi.

Atinaʻeina o le Dopamine

O suʻesuʻega i tagata e na o le suʻesuʻe lava i vivo atinaʻe tetele i se faiga faʻavae e faʻaaoga ai auala faʻaogaina. O lenei tapulaa faʻaaogaina e faʻamaonia ai le faʻamaonia manino o le auala e suia ai le suiga o le tino o le dopamine i le tulaga o le neural. Ae, o le fesoʻotaʻiga i le va o tali taʻitasi i le taui, ua naʻo se faʻamaumauga ole gaoioiga ole dopamine. O nei talitonuga e faʻavae i luga o manatu na maua mai i manu o ituaiga eletise tetele ma le polokalama o le dopamine (eg, Berridge ma Robinson, 1998). Ona o lea, ua toe iloiloina lata mai iinei.

O faʻamatalaga avanoa e faʻaalia ai e iai suiga tetele i le polokalama o le dopamine i luga o le atinaʻe, aemaise lava i le taimi o le talavou. O maualuga o le Dopamine e faateleina i le striatum ao talavou (Teicher et al., 1993; Andersen et al., 1997). Ae ui i lea, o isi lipoti ua faaalia ai o tama talavou talavou o latou faʻaalia foi le faʻatusatusaina o le faʻataʻitaʻiga o le dopamine i le nucleus accumbens (NAcc) e fesoʻotaʻi atu i manu matutua matutua ma faʻaitiitia le maualuga o le numera o le numera DNA e faatatau i tagata matutua. Stamford (Le Malo Lelei1989) o galuega na faaalia ai se iugafono manino i nei taunuuga eseese e ala i le lipotia o se faʻaitiitia o le maualalo o le dopamine tuʻuina atu ae o le lapisi o le susu o le dopamine i le periadolescent, e fesoʻotaʻi ma matua, tamaʻi (Stamford,) 1989). O aʻun mea moni, launiu dopamineric i le tamaititi, e ui lava i le faʻaitiitiga o le dopamine i tulaga faʻavae (Stamford, 1989; Andersen ma Gazzara, 1993), e mafai moni lava ona faʻasao le tele o le dopamine, pe a faaosofia i le siosiomaga ma / poʻo le faʻaaogaina o le falemaʻi (Laviola et al., 2001). Bolanos et al. ((1998) na faʻaalia ai fasi fualaau mai le tama talavou e sili atu ona nofouta i le inumaga o le koko o le cocaine ma le nomifensine nai lo tagata matutua, lea e ese mai i le faʻaitiitia o le gaioiga o amioga i nei agonists o le dopamine i le taimi o le talavou na lipoti mai e le vaega lava lea. Faatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai, ao talavou, o mea faʻamalieina e ono tupu ai le tuʻuina atu o le dopamine tele, pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Laviola et al., 2003). O le mea lea, afai o le mea tonu lava lea e maua ai e tamaiti matutua le fua maualalo o le dopamine, o le mea lea e ono saili muamua e le au talavou ni faʻamalosi (taui) o le a faʻaleleia le faʻasao o le dopamine; peitaʻi, o le a faʻaalia e le tauleʻaleʻa le faʻaolaina sili atu o le dopamine lea e mulimuli ane fesoasoani i se faʻamalosia o le taʻamilosaga o le faʻamatalaga e mafua ai le faʻaopoopoina o le taui o taui.

Suiga o le atinaʻe i tali o le dopamine

E tele lipoti na maitauina o loʻo i ai le responsor dopamine i luga o le faʻamalosi, sosoo ai ma le teuteuina ao talavou (Teicher et al., 1995). Faʻalavelave faʻataʻitaʻi ma le NAcc dopamine faʻamauina o le D1 ma le D2 nusipepa maualuga i le tauleʻaleʻa (P40) i laʻasaga e tusa ma le 30-45% sili atu nai lo mea na vaaia i le matua (Teicher et al., 1995; Tarazi et al., 1998, 1999). Faʻaaogaina o aʻoaʻoga i tama ma tamaʻitaʻi, Andersen et al. (1997) na faʻaalia ai se uiga le taua o le feusuaʻiga, lea e sili atu le sili atu o le alualu i luma o tama talavou (pe tusa o le 4.6-fold) ma le faʻamamaina o le D1 ma le D2 aʻafiaga e sili atu nai lo tamaitai talavou. O le mea e malie ai, o nei aʻafiaga e le o faʻatalanoaina e ala i le maualuga o le hormonone (Andersen et al., 2002) ae foliga mai ei ai ni taunuuga aoga (Andersen ma Teicher, 1999) e mafai ona fetaui ma amioga. O se mamanu lava lea e tasi o loʻo matauina i le pito i luma, e ui lava i se vaitaimi sili ona faʻaumatia (Andersen ma Teicher, 2000). Confocal microscopy ua faʻaalia mai o mea na gaosia i totonu o le gaogao o loʻo i luma o le cortex muamua e faʻaalia maualuga maualuga o le D1 talini i le taimi o le talavou nai lo matua matutua po o le togiaiti (Brenhouse et al., 2008). O nei mea e maua ai le mea e faʻatasi ai ma le galuega a le tagata. Seeman et al. ((1987) lipotia lipoti iloga i le numera o le tagata responsor dopamine i le tagata i le vaitaimi o le tupulaga talavou-i-matutua, ma le tasi vae tolu i le afa po o le sili atu o le dopamine D1-o pei o le D2-o faʻamaumauga o loʻo i ai i le tele o tamaiti ua leiloa e ala i le matua. Atinaʻeina o atinaʻe i le D1 o faʻamaumauga mai pepe laʻititi ma tagata matutua i tagata ua lipotia mai foi e isi (Palacios et al., 1988; Montague et al., 1999). Faʻatasi, o nei meaola ma mea mulimuli ua maua e fautua mai ai o le dopamine system i le tauleʻaleʻa atonu e faʻatupuina ai tagata taʻitoʻatasi i lenei vaitausaga i le tele o le faʻamanuiaina o taui. I vaega mulimuli ane, ou te faamatalaina faʻamatalaga e le faʻaogaina ai mea na fausia i luga o nei sailiiliga e faʻaalia ai ni atinaʻe atinaʻe tutusa o suiga i le tulaga o le polokalama.

Malamalama mai le Neuroimaging

Faʻataʻitaʻiga faʻamaonia faʻataʻitaʻi (MRI) na faʻalauiloaina ai se seti fou o meafaigaluega e leai ni meafaigaluega mo le puʻeina o le faiai i tagata. E taua tele le MRI i le suʻesuʻeina o tamaiti ma tamaiti aʻo latou maua ni ata faʻataunuʻu manino ma maualuga, e aunoa ma le faʻaaogaina o le faʻamalosia o meaola (Kennedy et al., 2003). E ui lava o le maualuga o le faiʻai o le tusa ma le 90% o lona matua i le 6 tausaga (Casey et al., 2005), o loʻo faʻaauau pea ona suia suiga i le taimi o le tupulaga (Giedd et al., 1999; Sowell et al., 2003; Gogtay et al., 2004). Aemaise lava, o loʻo i ai se faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le faʻaleaʻupuina o le paʻulea i le 12 tausaga (Giedd et al., 1999) mao se faʻaopoopoga o mea papaʻe paʻepaʻe ao faagasolo le laʻitiiti ma talavou matutua (Caviness et al., 1996). Faʻamatalaga talu ai nei, o le maualuga o le eleelea o le eletise o loʻo i ai se mamanu U-fesuisuiai, faatasi ai ma suiga faʻaitulagi sili atu nai lo le paʻepaʻe (Sowell et al., 1999, 2003; Gogtay et al., 2004). Aemaise lava le talafeagai i se toe iloiloga e uiga i le atinaʻeina o le polokalama o le dopamine o se faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o loʻo i ai i le pito i luma o le dopamine ma sili atu le tele o suiga o le maturational e oʻo i le talavou (Giedd et al., 1996; Sowell et al., 1999), faatasi ai ma le faaitiitia o le volumetric i itulagi o le basal ganglia (Giedd et al., 1996, 1999). E tutusa ma sailiiliga o le tootoo, o potu faiʻai e faʻaalia ai le feusuaiga i le tele o itumalo. E faʻaititia le tele o voluma i tausaga o le talavou ma e sili atu ona tele i fafine (Giedd, 2004). I le faatusatusa atu i le parietal, o le tino ma le faʻailoga, o le tele o eseesega faʻaanatura e tupu mai i le va o tagata matutua ma tagata matutua i tua o loʻoi luma ma i le nofoaga (Sowell et al., 1999), ma fautua mai o nei eria e lua e matua vaivai i le talavou e faʻatusatusa i le matua. E le gata i lea, o nei suʻesuʻega ua fautuaina mai ai le faʻaauau pea o le palasiteri i totonu o nei itulagi e mafai ona faʻatalanoa amioga ma le aʻoaʻoina o le dopamine.

O le MRI Faʻatonu (fMRI) e maua ai se fuataga o le faʻamalosia o faiʻai e maua ai suiga i le toto o le okesene i totonu o le faiʻai lea e manatu e atagia ai suiga i galuega faʻavave (Bandettini ma Ungerleider, 2001; Logothetis et al., 2001). Ina ia suʻesuʻeina le atinaʻeina o le polokalama o le dopamine i totonu o tagata, ua suʻesuʻeina e le au sailiili le neurodevelopment i totonu o vailaʻau oona e iloa e tamaoaiga i tino o le dopamine cellula ma vaʻaia, e masani lava o le ogatotonu o le ogatotonu ma le pito i luma (Koob ma Swerdlow, 1988). I le avea ai o le MMM ma se faʻalaiga o le faʻaaogaina o le neuronal, o suʻesuʻega e faʻaogaina ai lenei meafaigaluega e le mafai ona mautinoa le suia o suiga o le dopamine ma / poʻo le gaoioiga. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o metotia liliu mai ma malamalamaga mai meaola manu, o le galue i tagata e mafai ona amata atili le suʻeina o le atinaʻeina o le faʻatautaia o le dopamine. O le faia o lea mea, o suʻesuʻega muamua na faʻaaogaina ai faʻamatalaga taui e avea o se auala e ulufale ai i lenei matagaluega, ma tuʻuina atu lipoti i tagata matutua e faʻaalia ai le malosi o le taui i luga o le faia o galuega tetele (e pei o Knutson et al., 2001; Montague ma Berns, 2002). O suʻesuʻega tau atinaʻe ua faʻaalia ai, e moni, o tamaiti ma tagata talavou latou te faʻaaogaina le alatotonu e tasi o loʻo faʻatautaia e tagata matutua pe a tuʻuina atu i ai tupe faʻaletupe ma le leai o ni taui (eg, Bjork et al., 2004; Ernst et al., 2005; Galván et al., 2006; o van Leijenhorst et al., 2009). Ae ui i lea, auala o talavou e ese mai i tagata matutua i le fausiaina o le neural ua avea ma autu o le fefinauai i totonu o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega o le neuroscience.

Faʻaseseese faʻamatalaga a le IRM o taui faʻamanuiaina i talavou

O suʻesuʻega a le MCM e uiga i le taui na tuʻuina mai ni suʻesuʻega autu se lua e faʻataʻatia saʻo i luga o manatu e lua o loʻo faʻamatala atu i luga. Muamua e taʻu mai o talavou, e fesoʻotaʻi ma tagata matutua, e faʻaalia ai le itiiti ifo o le faʻamalosi o le telefoni i le tulimataiga o taui (Bjork et al., 2004). O Bjork ma ana paaga na faʻatusatusa le vave ma le va o le tupulaga talavou i se vaega o tagata matutua i le faʻatonuina o le faʻatupulaia o tupe (MID), lea na mamanuina mo ma sa faʻaaogaina i tagata matutua (faʻataʻitaʻiga, Knutson et al., 2001). I le galuega MID, na muamua tuʻuina atu sui auai i se tasi o faʻamaumauga e fitu. Ina ua mavae se tolopo, na talosagaina i latou e taʻalo le sini ma mulimuli ane, na tuʻuina atu manatu e faʻasilasila i tagata auai pe na latou manumalo pe leiloa tupe ao faagasolo le faamasinoga. E ui lava i amioga tutusa, ae na maua e tusitala ni eseesega loloto i le va o vaitausaga, e pei o le tauleʻaleʻa na faʻaalia le itiiti ifo o le faʻatinoina o galuega i le faʻamoemoeina o taui pe a faatusatusa i tagata matutua. E leai se eseesega o vaega i tali i tali. O Bjork ma ana paʻaga na faʻamatalaina nei faʻamatalaga e avea ma lagolago mo le manatu e faapea o talavou e i ai se faʻaletonu o le faʻamalosia o le tino. O lona uiga, o talavou latou te faia ni faʻaosoosoga ogaoga (faʻataʻitaʻiga, amioga matautia) 'o se auala e taui ai mo galuega faʻaletupe laiti (O le tao, 2000; Bjork et al., 2004) '.

E ui o Bjork ma ana paaga ua toe faʻataʻitaʻia nei suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga faʻaluaina ma faʻaaogaina le ulutala ulu (Bjork et al., I sauniuniga, fesootaiga patino), le tele o pepa na lipotia mai iʻuga faʻafeagai (Me et al., 2004; Ernst et al., 2005; Galván et al., 2006; o van Leijenhorst et al., 2009). O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai, e fesoʻotaʻi ma isi tausaga o le matutua, o talavou e faʻaalia le faʻaolaina sili atu i le telefoni feaveaʻi e tali atu i taui. O lesi foi mea, ia matou galuega, tamaiti, talavou ma tagata matutua na talosagaina e faia se galuega faigofie, talavou-faauo i totonu o le scanner lea na tuʻuina atu ai faʻataʻitaʻiga eseese taui pe a uma tali sao (Galván et al., 2006). E fesoʻotaʻi ma tamaiti ma tagata matutua, o le vaega a le au talavou na faʻaalia le faʻateleina o le faʻamalosia o le tino i le faʻamoemoeina o le taui. I se isi faʻataʻitaʻiga, Ernst et al. (2005) faʻaaoga se galuega tau tupe e ono mafai ona faʻaalia e faʻaalia ai o le tupulaga talavou na faʻaaogaina sili atu le sili atu ona totoe galuega a le NAcc nai lo tagata matutua i le taimi o manumalo i tofotofoga. O nei suʻesuʻega e faʻatusatusaina ai le pepa o Bjork ma tuʻuina atu le lagolago mo le faʻamaoniga e mafua ai le faʻaleleia o le faʻaleleia o le ala tetele o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamalamalamaina le neurodevelopment ma le amio a le talavou (Chambers et al., 2003). O se pepa lata mai na saunia e van Leijenhorst et al. (2009) faʻalagolago foi i le tali atu i le telefoni. I le faatusatusa atu i le tele o galuega talitutusa, latou te faʻaaogaina se faʻaaliga mamana e le faalagolago i amioga. O lona uiga, o tagata auai na vaʻavaʻai atu i fuamoa e mautinoa lava pe le mautinoa le valoia mulimuli ane taui. O lenei faiga e sili ona taua ona o suʻesuʻega talu ai na ono faʻalavelaveina e le amio o le galuega. O la latou sailiga autu, o talavou e faʻaalia le sili atu o le faʻamalosiaga nai lo tamaiti poʻo tagata matutua e tali atu i le taui taui (van Leijenhorst et al., 2009), ma fautua mai e tusa lava pe le o se taui i le amio ma e leai se eseesega o le faaosofiaga, o talavou e faʻaalia se tali tuusao i le taui.

O nei tetee tetee e atili atili ai le felafolafoai i le auala e suia ai le polokalama o le dopamine i le taimi o le talavou ma foliga i foliga o le eseesega o le basal ma le faalauiloaina o le dopamine i le togi. Talu ai ona o le tele o molimau i le lagolagoina o le vaaiga mulimuli, o iloiloga talu ai nei i lenei autu o loʻo fautua mai ai ua liua le fanua i le manatu e faapea, ao talavou, o le tino tele o le tino e tali atu i taui ma mea e faaosofia ai (Ernst et al., 2009; Somerville et al., 2009). E ui i lea, e taua le mafaufau i nisi faʻamatalaga talafeagai mo taunuuga le lelei.

Faʻamatalaga talafeagai mo faʻafitauli

E tele faʻamatalaga talafeagai mo le eseesega eseese i le va o suʻesuʻega. Laulau Table11 otootoina vaega tetele o le eseesega i pepa sili ona taua i luga o lenei autu. O lenei laulau e le o se mea e vaivai ma na o le aofia ai o galuega e faia i le masani ai o le atinaʻeina o le autalavou; faʻamatalaga mai le faitau aofaʻi o tagata aʻo leʻi talanoaina. Muamua, o suʻesuʻega e matua ese lava i le atinaʻega ma laʻasaga o tagata auai. Lona lua, o suʻesuʻega eseese i vaega faʻatusatusa. O le mea mulimuli, o feeseeseaiga i mamanu o galuega, auʻiliʻiliga ma aiaiga o le faavae e mafai ona oʻo atu ai i ni eseesega eseese i faʻamatalaga. Afai e talafeagai, fautuaga ma auala talafeagai e faaitiitia ai nei eseesega o auala i galuega i le lumanaʻi o loʻo faamatalaina.

Laulau 1    

Atinaʻe faʻamatalaga fMRI tau aʻoaʻoga.

O le a le talavou?

O se mataupu tāua e le faʻaalia i le va o suʻesuʻega o le faʻafitauli o le faʻamalamalamaina o le talavou i tagata. E mafai e le tamaititi ma faʻamatalaina i ni auala se tele, e aofia ai le matua, teteʻe feusuaiga, tamaititi, vasega aʻoga, tulafono, ma / poʻo le tutoatasi tautupe, e le tele o tagata tomai faapitoa, e aofia ai le au aʻoaʻo, saienitisi, tagata fai tulafono ma matua. Ona o foliga e le mafaamatalaina, ua feagai ai le au suesue ma le tupulaga talavou ma se galuega faigata i le filifilia po o fea o tagata taitoatasi e aofia i a latou "tama talavou" faataitaiga. O nisi saienitisi ua latou iloaina le talavou e pei o le 'vaitaimi faifai malie o le suiga mai le tamaitiiti i le matua (Spear, 2000; Dahl, 2004) '. E ui o lenei faʻamatalaga lautele e aoga pe a faʻamatalaina tino o galuega, e pei o iloiloga i tusitusiga, e le o se auala e sili ona talafeagai e faʻamalamalama ai faʻataʻitaʻiga o tagata auai ina ia aofia ai i suʻesuʻega atinaʻe. O le mafuaʻaga e le talafeagai ai mo galuega faʻamalosi ona o le tele o le faʻalautelega o loʻo faʻataʻitaʻiina ai le soifuaga o talavou ma le vafealoaloai.

E ui na faʻatapulaʻa e nisi vaega le aofia ai o le tamaʻitaʻi talavou i tamaiti aoga maualuga (Galván et al., 2006; Geier et al., 2009) ma o le tasi vaega na aofia ai se vaega o le tupulaga matua faʻatapulaʻaina tausaga e le mafai ona faʻataunuʻuina le laʻititi (van Leijenhorst et al., 2009), le vaitau o tausaga o le tupulaga talavou i suʻesuʻega o totoe o loʻo lisiina i le Laulau Table11 eseese eseese. Mo se faataitaiga, o le Bjork et al. (2004), Me et al. (2004) ma Ernst et al. (2005) suʻesuʻega na aofia ai tamaiti e 12 tausaga le matutua (o suʻesuʻega mulimuli e aofia ai tamaiti laiti, i le 9 tausaga) i a latou "faʻataʻitaʻiga" talavou. A o laʻititi le 12-tausaga atonu o se talavou i nisi o aʻoga faʻapitoa, o le a faigata tele ona faia le faʻasalaga tutusa mo le 9-tausaga. E le gata i lea, e tusa lava pe 12 tausaga le matua e mafai ona mafaufauina o se amataga po o se matua foi, o le tagata e matua ese lava lona matua nai lo le faapea mai, o se 17 tausaga le matua, e foliga mai e sili atu lona tutoatasi, e sili atu ona mafai ona galue i se tulaga lamatia ma le sailia o taui, ma e ese le talisapaia o tupe (o le sili ona masani ona faʻaaogaina i nei suʻesuʻega). I le avea ai, o le taimi mo le fanua e faʻatulaga ai tulaga faʻavae i le faʻavasegaina o tupulaga talavou; o lenei mea e matua taua tele i le taimi nei ua i ai a tatou faʻamaoniga e mulimuli mai suiga o atinaʻe i se mamanu e le faʻasalalau i le tele o vaega o faiʻai e maualuga i le tauleʻaleʻa (Shaw et al., 2008). I le mea sili lava, e tatau i tagata sailiili ona faia se taumafaiga sili atu ona faʻamalosi e lipoti mai pe na faʻapefea ona faʻamalamalamaina tausaga o le matutua. O nei faʻamatalaga atonu e aofia ai se tausaga patino, tausaga faʻaletausaga, poʻo le tausaga i le aʻoga (eg, na o tamaiti aoga maualuga). E ui o le mauaina o se lautele lautele o vaitausaga e masani lava o le tulaga lelei i galuega atinae e suʻesuʻe ai suiga tau atinae, o lenei faiga e naʻo le aoga pe afai o le suʻega e faia i se auala e talisapaia ai le tausaga ma le faʻaauau pea o atinae. O lona uiga, o se lautele lautele o tausaga e aofia ai vave-, i le ogatotonu ma le tuai-talavou e naʻo le faʻaleleia o le atinaʻe pe afai o le matua o loʻo aofia ai o se failautusi e suʻe ai fesuiaiga taʻitasi i le atinaʻe. Nai lo lena, o suʻesuʻega uma o loʻo faʻamatalaina i luga aʻe o le "tamaʻitaʻi" faʻataʻitaʻi ma faʻatusatusa i le vaega faʻatusatusa, e aunoa ma le faʻaaogaina o le tufatufaina o atinaʻe. I le taimi o le suʻesuʻega o loʻo faʻasalalau i lalo i se aotelega, o le faʻasalalau o le feʻau e faʻamagaloina e faʻamaonia ai le tele o fesuiaiga i le matua.

Faatusatusaga vaega

O le faʻamalamalamaina o le faʻatusatusaga talafeagai mo tupulaga talavou e toetoe lava a faigata ona faʻamalamalamaina le talavou. O lenei faʻamaoniga e luitauina aua o tuaoi i le va o le tamaitiiti ma le talavou ma le tupulaga ma tagata matutua e masani ona le fiafia. E ui o nisi o tagata sailiili o le a faʻasoa se 12-tausaga le matua ao tamaitiiti (van Leijenhorst et al., 2009), o isi o le a aofia ai le tamaitiiti lava e tasi i le tupulaga talavou (Bjork et al., 2004; Me & al., 2004; Ernst et al., 2005). E tutusa foi, o le tele o suʻesuʻega o le neuroima, e aofia ai suʻesuʻega faʻaletausaga ma atinaʻe, e aofia ai le 18 ma le 19 tausaga e pei o le vaega matua. O lenei faiga na tupu mai mo mafuaʻaga autu e lua: (1) i le Iunaite Setete, e 18 tausaga le matutua o loʻo faʻamatalaina e le tulafono o ni tagata matutua ma (2) tamaiti aʻoga kolisi o se vaitaele faigofie faigofie mo faamoemoega o le faʻatinoga. O lenei aofia e tumau pea e ui lava i le mea moni o le tele o suʻesuʻega na tusia ai le alualu i luma o le faiʻai i le ogatotonu o le luasefululima (Giedd, 2004) ma le fesili e matua oʻo lava i le matutua o tagata taʻitoʻatasi i le vaitau o nei tupulaga talavou. O le mea lea, e mafai lava e tagata taitoatasi ua na o ni nai masina vavae ese mai le matua (faʻataʻitaʻiga, 17 tausaga le matua ma le 18 tausaga le matutua) o loʻo faʻauigaina o se talavou ma tagata matua, mulimuli ane (Geier et al., 2009) lea e fesiligia ai le fesili pe o le kulupu faʻatusatusaga matutua o se faʻatulagaga saʻo faʻatusatusa.

Fuafuaga o galuega

E ui lava i le fesiligia o le fesili lava e tasi (o le a le faʻalautelega o le faʻatautaia o le komiuniti a le dopamine) e tali atu ai i le taui?), E leai ni faʻataʻitaʻiga e lua o loʻo faʻamatalaina iinei e tutusa. Aʻo taulaʻi nisi i le tele o taui (Bjork et al., 2004; Galván et al., 2006), o isi na faʻaaogaina le tulaga taumatematega (May et al., 2004; o van Leijenhorst et al., 2009) po o ia mea uma e lua (Ernst et al., 2005; Eshel et al., 2007). E le gata i lea, ae naʻo le tasi suʻesuʻega (van Leijenhorst et al., 2009), o faʻamanuiaga na faʻalagolago i tali a tagata auai e aofia ai le tali atu (e pei o Bjork et al., 2004) ma le saʻo tali (Ernst et al., 2005; Galván et al., 2006; Eshel et al., 2007). Ona o eseesega faʻalauiloaina o atinaʻe i le vave faʻafetaui o le taimi ma le saʻo atoatoa, o le faigata o le galuega na ono i ai le tele o aʻafiaga i mamanu faʻafouina o le neura.

O se isi eseesega manino i le va o suʻesuʻega o loʻo lisiina i le Laulau Table11 o le tele o galuega o loʻo faʻaaogaina ma le tikeri na latou talafeagai lelei ile atinaʻe. Filifiliga o galuega e le o se mea le aoga, aua o eseesega i le faia o galuega ma le malamalama e mafai ona i ai ni aafiaga taua i luga o le faʻafouina o le neural. E ui lava o nisi suʻesuʻega na fuafuaina ai galuega ina ia faʻateleina ai le avanoa o le a maua ai e le faitau aofaʻi o tagata le auai (Galván et al., 2006; o van Leijenhorst et al., 2009), e pei o le faʻaaogaina o fualaau faʻasolosolo ma pei o le faʻamatalaina o le galuega o se taaloga vitio (mo se faataitaiga, "o lau sini o le fesoasoani lea i le tagata pagota i lenei taaloga vitio maua le tele o tupe pe a mafai"), o isi na o le faʻaaogaina o galuega na fuafuaina mo tagata matutua (eg, Bjork et al., 2004; Me & al., 2004). O lenei faiga mulimuli e avea ma faafitauli mo le tele o mafuaaga. Muamua, o le faʻaaogaina o galuega a le MATA ua fuafuaina mo tagata matutua e faia i lalo o le talitonuga o le a maua e le autalavou le matua-talafeagai galuega e pei ona faia e tagata matutua. Lona lua, o lenei foi manatu o tamaiti ma tamaiti matutua o le a malamalama i galuega ma tagata matutua. Tolu, o lenei faiga e ono avea ma se faʻataʻitaʻiga le lelei o le faʻalaulele tele o le faia o ni iloiloga faapitoa pe a suʻesuʻe tamaiti ma tamaiti. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e maua e le au sailiili le faʻaaogaina o galuega e ono le fiafia i tamaiti ma tamaiti, e ono mafaufau se tasi pe na faʻafitia e le au sailiili le faia o ni faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i tamaiti (eg, faʻamautinoa o le tamaititi e toʻa ma o le poto masani popole-faaitiitia pe a mafai). Ina ia mautinoa le faia o galuega i le avea ai o le aufaʻatasi ma le aufaipese, o nisi o fautuaga e aofia ai le faʻaaogaina o le ata poʻo isi mea e faʻaosofia ai, ma mautinoa ai le taimi tatau mo le fanau (e pei o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai e umi le taimi e tali atu ai tamaiti) e faigofie lava pe a mafai e aunoa ma le tele o tulafono ma tulafono e manaʻomia e le tamaititi ona taofimau i le initaneti. Mo se faʻataʻitaʻiga, e fitu ni faʻamatalaga vavalo atonu e talafeagai mo se tagata matua ona manatua i le galuega MID (Knutson et al., 2001), e mafai e le taulealea ona maua le sili atu ona faigata o lenei galuega (Bjork et al., 2004) ma mulimuli ane ona faʻaitiitia le auai i le galuega. O lenei mea e mafai ona iu i le faʻaitiitia o le faʻafouina o le neural, pe a faʻatusatusa i le sili atu o tagata matutua matutua.

Suʻega o galuega

O se iloiloga faaopoopo e toetoe lava a mautinoa le saofaga i eseesega o taunuuga o le tulaga lea o le faʻatinoina o taui na faʻatalanoaina. O nei galuega uma a le GMRI e aofia ai vaega taua e tolu: faʻasologa o faʻatinoga, faʻamoemoega o taui pe a uma tali tali, ma tali. O suʻesuʻega na toe iloilo ai iinei, tolu suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le faʻamoemoe o taui (Bjork et al., 2004; Galván et al., 2006; Eshel et al., 2007), tolu suʻesuʻega na suʻe tali i manatu faaalia (Bjork et al., 2004; Ernst et al., 2005; o van Leijenhorst et al., 2009) ma o se suʻesuʻega se tasi e leʻi iloa ai le va o vaega ma suʻesuʻeina le faʻataʻitaʻiga atoa (May et al., 2004). O le faigata i le suʻeina o nei laʻasaga eseese o le faʻaaogaina o taui, o mea faʻalalatalata i le tino (faʻataʻitaʻiga, vaega o faʻatatauga ma le faʻatali) e faigata ona faʻavae i suʻesuʻega a le IRM. I le faʻatinoga, o lona uiga e ui lava na o le tasi le vaega o le tului, o le MR faʻamaoniga mai isi laasaga atonu na faʻalavelaveina i le faʻaagaina. I se isi faaupuga, e ui atonu na fuafua tagata suʻesuʻe e suʻesuʻe se tasi o vaega o le galuega, atonu latou te fuaina (ma lipotia) se isi vaega o le galuega. A aunoa ma faʻamatalaga muamua, e le mafai ona aoina mai pepa pe afai o le tulaga lea. O lenei avanoa e mafai ona faʻamatalaina ai le tele o taunuuga na lipotia e tusa lava pe tutusa le taulaiga o le auiliiliga. Mo se faataitaiga, aʻo Bjork et al. (2004) ma Galván et al. (2006) na suʻe uma le vaega o le faʻatali, o latou faʻamatalaga e matua faʻafeagai. E le gata i lea, ae o Ernst et al. (2005) ma van Leijenhorst et al. (2009) lipoti atu le sili atu o le faʻamalosia o le gaioiga i talavou e faʻatusatusa i tagata matutua i le taimi o manatu faaalia, Bjork et al. (2004) na le mafai ona iloa soʻo se eseesega i le va o vaega i soo se manatu faaalia.

O se suʻesuʻega talu ai nei a Geier et al. (2009) faʻaalia le auala e mafai ai e talavou ona i ai ni faʻamatalaga manino o le gaioiga i taimi eseese o le galuega. O nei tusitala na faʻatautaia ma le atamai le galuega ina ia mafai ai ona faʻasalalau vaega eseese o le galuega. I le taimi o lenei vaega, na faʻaalia ai e le tauleʻaleʻa se tali mai i le telefoni faʻatau e faʻatusatusa i tagata matutua. Ae ui i lea, i le taimi o le tauia o taui, o le tauleʻaleʻa tutusa na faʻaalia le maualuga o le gaioiga i le eria tutusa, pe a faatusatusa i tagata matutua. I le tuufaatasiga uma, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o tulaga faʻale-tino o vaega o galuega totogi e mafai ona maua ai ni taunuuga eseese ma e tatau ona iloiloina ma le faʻaeteete pe a faʻamalamalamaina faʻamatalaga e uiga i le tauleʻaleʻa talavou ma le tauia o le lagona.

Faʻamaumauga autu

O le faʻamalamalamaga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le atinaʻe e faʻalagolago i le lagona ma le saʻo o metotia ata e faʻaaoga ai nei suiga (Kotsoni et al., 2006). E pei o le toto o le oxygen maualuga e faalagolago i ai (BOLD) e faʻaaogaina e avea o se fua o le faiai i le tele o suʻesuʻega a le FMRI, o le tele o fesuiaiga e aofia ai le fatu fatu, fesuiaiga o le fatu ma le manava e ono aʻafia ai le tali o le hemodynamic. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o le fatu ma le manava i tamaiti e toetoe lava lua faalua i tagata matutua (Kotsoni et al., 2006). O nei eseesega o le physiological i le atinaʻeina o se popolega taua i suʻesuʻega o le neuroimaging development, aua e mafai ona latou faʻalauiloaina le tele o le leo i le ata o le faʻalogo ma le faʻataʻitaʻiina o aʻafiaga ona o le gaoioi o mama ma diaphragm (van de Moortele et al., 2002). I lea tulaga, o nei eseesega atinae e tatau ona manatunatu i ai pe a iloa se tulafono talafeagai. Thomason et al. (2005) suʻesuʻe pe faʻafefea ona eseʻese atinaʻe i le manava faʻatosinaina le fMRI faʻailoga aʻo tagata auai manava masani i le scanner e aunoa ma le faia o se galuega. Na latou mauaina e faʻaopoopo i le tele o le pisapisao i faʻamaumauga a tamaiti, o lenei pisapisao na saofaga i le faʻateleina o le "faʻavaeina" faʻagaoioia o tamaiti e faʻatusatusa i le pasene o pasene o le suiga o faʻailoga. E pei ona masani ai ona faʻaaoga le tulaga masani o le faʻatonutonuina o tulaga o galuega, o nei eseesega e mafai ona i ai ni aafiaga taua i faʻamatalaga a le fMRI. O lenei lautele lautele talanoaga o faʻavae mataupu e le fou, pei o Schlaggar et al. (2002) faʻalauteleina le faʻafitauli o faʻatusatusaga talafeagai faʻatusatusa. Pe o fanau (ma talavou) e faʻalautele pe faʻaitiitia le faʻavaeina o laina faʻavaeina o le a aʻafia ai le iuga mulimuli ma faʻamatalaina o taunuʻuga pe a faʻatusatusaina a latou faʻataʻitaʻiga i faʻamatalaga a tagata matutua pe a fai e le mafaufauina ma faʻatautaia le faafitauli faavae i le taimi o le galuega ma le suʻesuʻeina o faʻamatalaga.

E tolu ituaiga o baseline na faʻaaogaina i suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina iinei. Bjork et al. (2004) faʻamalamalamaina le laina faʻavae e pei o le faʻamaonia o le faʻamaonia o le tau i luga o le faasologa atoa o taimi. I le Ernst et al. (2005) pepa, 18 (o le 129) o faamasinoga o le faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga na avea ma taʻiala. O lona uiga, o feteenaiga uma o le tului na faatusatusa i tofotofoga lea na manatu ai le tagata auai e le o faia se mea ae na o le vaʻavaʻai atu i se koluse faʻatautaia (silasila i Thomason et al., 2005 luga e maitau pe faʻapefea ona faʻafitauli lenei). E faapena foi, Galván et al. (2006) faʻaaoga le va o le va o le va o le va o le va o le va o le vaʻaia, o le taimi lea na tuʻuina atu ai le tagata auai i se kolisi faʻamau. Mulimuli ane, van Leijenhorst et al. (2009) ma Geier et al. (2009) e leʻi faʻamalamalamaina se faʻamaumauga manino ma faʻatupulaʻia ata faʻatusatusa i le va o ituaiga eseese o faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, o nisi faʻamatalaga e le o mautinoa le tau o faʻataʻitaʻiga). O le au tusitala uma e ono iai se mafuaʻaga lelei e filifili ai le laina faʻataʻatitia na latou faia ma e leai se laina faʻavae i totonu o le fanua, ae o le manino, laiti laʻesega i le laina faavae e mafai ona i ai ni aafiaga iloga i iuga faaiu. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e sili atu le maualuga o le laina o le malologa o tagata talavou nai lo tagata matutua, o le metotia o le suʻega (faʻataʻitaʻiga, faʻatusatusaina o ata) o loʻo faʻaaogaina i iloiloga a le FMRI e mafai ona oʻo atu ai i faʻamatalaga sese.

E ui o le malilie i luga o se laina faʻavae e le mafai pe sili atu ona lelei, e pei o faʻaoga i fesili ma galuega faʻapitoa e faʻamaonia ai taʻiala taʻitasi taʻitasi, e iai auala e mautinoa ai o le filifiliga filifilia i suʻesuʻega taʻitasi e faʻatusatusa i vaega taʻitasi. O se tasi o auala e faʻafetaiaʻi ai nei eseesega i totonu o le faʻavaeina o le faʻailoga o le mMM e faʻavae ai tuʻufaʻatasiga eseese mo vaega taʻitasi ona faʻatusatusa lea o tulaga o galuega ile-vaega. Ole tele o masini komepiuta faʻaogaina, e pei o le FSL, faʻatagaina lenei ituaiga o auʻiliʻiliga e aunoa ma le fetuunai o faʻatusatusaga o vaega faʻatusatusa. O le auala lona lua o le faʻamaonia muamua lea o eseesega o faʻasologa mo le faʻavaeina o le aiaiga e le o se eseesega tele i le va o tausaga o le matua ao leʻi faia faʻatasi faʻatusatusaga o galuega faʻatusatusa. Ma le mea mulimuli, o se isi auala e tatau ona faʻatusatusa na o talavou ma tagata matutua o loʻo faʻaalia tutusa faatulagaga o le faʻatoagaina o ala. O lenei faiga o le a tutusa ma faʻailoga faʻatinoga-tutusa e pei ona faʻamatalaina muamua mo faʻamaumauga amio (Schlaggar et al., 2002).

Eseesega o Tagata Taitoatasi i le Sensitivity Reward

E ui lava o le galuega na tuʻuina mai i le taimi nei e taʻu mai ai o le talavou o se vaitaimi sili atu ona maualuga o le faʻamanuiaina, e le o talavou uma o ni tagata sailiili. O le taua o le suʻeina o eseesega o tagata taitoatasi i amioga ma mea faʻaleaganuʻu ua talisapaia i tagata matutua (faataitaiga, Tom et al., 2007) ae itiiti ifo le galuega na faia i fuainumera o atinae. O le sailia o taui ma amioga e ono lamatia ai (faʻataʻitaʻiga, taaloga vavalalata ma le faʻatagaina o fualaau faʻasaina) e sili atu ona masani i tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai se amio faʻapitoa, e pei o le maualuga ma le fia iloa (Willis et al., 1994). E tusa ai ma lenei iloiloga, o le amataina o le faʻatumauina o le televise o le vaʻaia o aʻafiaga e faʻapitoa i taui i se eseesega o tagata (Montague ma Berns, 2002; Matthews et al., 2004; Kuhnen ma Knutson, 2005). Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia i totonu o le telefoni i luma o se filifiliga tau tupe sili atu e ono lamatia, nai lo le saogalemu, filifilia (Kuhnen ma Knutson, 2005). I le tele o tulaga, o suʻesuʻega talu ai na tusia ai le eseesega o tagata taitoatasi i le malosi o le pulea o le mafaufau (Fan et al., 2002), lea e talafeagai mo tulafono faatonutonu a le tagata lava ia i tulaga faʻamanuiaina. O le mea moni, o le gafatia e faʻasaʻo ese ai mafaufauga mai fua o mea tauleleia i le taimi o le tuai o le faamalieina o galuega i tamaiti laiti e vaʻaia ai le pulea o le mafaufau mulimuli ane i le olaga (Eigsti et al., 2006). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e faʻamamafa ai le taua o le mafaufau i eseesega o tagata taitoatasi i le poto masani, amioga ma le faʻafouina o le tino pe a suʻesuʻeina galuega faʻapitoa o le faiʻai-amio e pei o le tauleleia o taui i le aofaʻi o tagata. I se suʻesuʻega talu ai nei (Galván et al., 2007), na matou suʻesuʻeina eseesega o tagata taʻitasi e fesoasoani e faʻavasega ia faigata na mafua ai le faʻateleina o le lamatiaga i nisi o tagata i faʻamanuiaga-tulia amioga ma taunuʻuga le lelei, pei o vaisu. O la matou auala o le suʻesuʻeina o le fesoʻotaʻiga i le va o gaioiga i taui-fesoʻotaʻiga neural fesoʻotaʻiga i le tulimatai atu i se tele tupe taui ma uiga o tagata faiga o le ono aʻafia ma le le mautonu i le talavou. fMRI scans ma le faailoaina fua oe lava lipoti fua faatatau o le lamatiaga amioga, lamatiaga malamalamaaga ma le le mautonu na maua i tagata i le va o tausaga o le 7 ma le 29 tausaga. O le autu sailiga o le i ai o se fesoʻotaʻiga lelei i le va o gaioiga a le NAcc ma le ono ono auai i ni amioga le mautinoa i le salafa o atinaʻe; o lona uiga, tagata taitoatasi sili atu ona lipotia le maualuga taimi o amioga lamatia i le "moni-olaga" mauaina le ventral striatum sili ona tele i le lab. O nei sailiiliga fautua mai ai i le taimi o talavou, o nisi tagata atonu e sili atu ona matele i le faia o amioga mataga ona o le atinaʻe suiga dopamine-mauʻoa itulagi i le tuʻufaʻatasia ma le fesuisuiaʻi i le tagata lava ia naunautaʻiga e auai i lamatiaga amioga. O nei suʻesuʻega o se amataga lelei lea e suʻesuʻe ai le matafaioi a le tagata lava ia i le eseesega o le taui. Peitaʻi, o galuega i le lumanaʻi e manaʻomia foʻi ona suʻesuʻeina le faʻavasega o ni taui e aofia ai itupa, tausaga, tulaga faʻatupulaga ma eseesega o ituaiga.

O le a le taui i se tagata soifua?

O le tele o suʻesuʻega na toe iloiloina i luga o tupe faʻaaoga e avea o se taui o taui, ona o se taui faigofie e faʻatautaia, e maua ai le malosi o le faʻaaogaina o le faʻatautaia o le dopamine, ma ua faʻaaogaina tele i tagata matutua o le taui. Ae ui i lea, o le tauleʻaleʻa e faʻamalosia e le sili atu nai lo naʻo taui tau tupe ma suʻesuʻega e faʻaaogaina ai taui faʻasoa, faʻasalalauga ma faʻamalosia e faʻamalosia ai talavou e ono faʻamalamalamaina se malamalama fou i le polokalama taui. O le a le suiga o suiga i le atinaʻe, o le a le mea e manatu ai le tupulaga matutua o se taui tulaga ese, e fesoʻotaʻi ma tamaiti ma tagata matutua, e ono logoina le fanua e uiga i le polokalama o le pataamine. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava o tamaiti e sili ona tauia e tagata faʻamalosi muamua, e pei o le suka, o le tauleʻaleʻa e vaʻaia fegalegaleaiga o tupulaga e sili atu le tauia nai lo tamaiti ma tagata matutua (Csikszentmihalyi et al., 1977). O se suʻesuʻega e tasi sa faʻaalia ai le faʻaopoopoga o le telefoni feaveai i le vaʻavaʻavaʻai i ata o fegalegaleaiga lautele, ae le o ni paaga e le manaʻomia (Guyer et al., 2009). E le mafai ona iloa pe afai, e moni, o talavou latou te mauaina ni tupulaga e sili atu ona fiafia i ai nai lo isi, ae o lenei suʻesuʻega e aʻafia ai le vaʻaia o le dopamine i le mafaufau o le talavou i fegalegaleaiga faʻaagafesootai. I lea tulaga, ā e tauia ma le faʻalapotopotoga o loʻo tuʻuina atu ai taui o ni mea tāua ia e mafaufau pe a faʻatusatusa faʻamalosiaga, amio ma le faʻataʻitaʻituina o taui i tupulaga talavou e fesootaʻi ma isi vaega. E taua tele lenei mea i le amio masani o loʻo aʻafia ai i tama talavou (Steinberg, 2004). E fesoʻotaʻi ma tagata matutua poʻo tamaiti, o le a sili atu ona faʻavasegaina e le au talavou le lamatiaga o le "malie" poʻo le tauia (Maggs et al., 1995); o loʻo taʻu mai ai i le tali atu i se avanoa lamatia, atonu o le a sili atu ona faʻaaoga e le tauleʻaleʻa le polokalama o le dopamine nai lo isi vaega o le matutua, lea e mafai ona saofagā i le faateleina o le lamatiaga o le aʻafiaga. O lenei tulaga mataʻutia ua toe iloiloina tele i isi nofoaga (eg Steinberg, 2004; Ernst ma Mueller, 2008; Somerville et al., 2009).

Avanoa o le Lumanaʻi

O lenei iloiloga e leʻi aofia ai le tele o tusitusiga i luga o le atinaʻe o hormonal ao latou fesoʻotai atu i suiga o amioga i le taimi o le talavou e pei ona iloiloina i le tele o taimi i isi nofoaga (Spear, 2000). Ae ui i lea, o fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le dopamine ma suiga o hormones i le taimi o le talavou atonu e saofagā i amioga faʻamaonia e faʻaalia. I le galuega i le lumanaʻi, fuafuaina o suʻega e mafai ona iloilo pe faʻapefea ona faʻatalanoa le faigamalaga o le faʻatautaia o le dopamine i suiga o hormones atonu e maua ai malamalamaga aoga i lenei faʻalavelave faʻapitoa.

E le gata i lea, o nisi suʻesuʻega i le auala e faʻaalia ai suiga i le moe e faʻaosofia ai le gaioiga o le tino i le taimi o le talavou o le a avea ma nofoaga aoga o le suʻega. O faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai o le moe e sili ona taua mo le gaioiga galue ma le atinaʻe (Benca, 2004; Hagenauer et al., 2009). O suʻesuʻega talu ai nei o lenei fesili taua, e maua ai se malamalamaga faʻapitoa i le masani ona tutupu suiga i le moe e mafai ona faʻamalosia ai le faʻaleagaina o amioga masani a le tauleʻaleʻa (Dahl ma Lewin, 2002; Holm et al., 2009). Holm et al. ((2009) faʻaalia o le le lelei o le moe ma le itiiti ifo o minute o le moe na fesoʻotaʻi ma le tele o galuega i le taimi o le tauia o taui ma taunuʻuga (Holm et al., 2009). O nei faʻamatalaga ua faʻamaonia ai le taua o le mafaufau i aʻafiaga o aʻafiaga i aʻafiaga o aʻafiaga i luga o le taui i le atinaʻe.

O lipoti eseese ua maitauina le tele o feusuaiga i totonu o le dopamine i le faiga o manu (Andersen et al., 1997) ma le faʻatulagaina o galuega MRI (Giedd et al., 2004). Ae ui i lea, o lenei vaega o suʻesuʻega na laʻititi lava ona suʻesuʻeina i suʻesuʻega o le MRI o loʻo galue, masalo ona o aʻafiaga faʻapitoa na tuʻuina atu e ni laʻitiiti laʻitiiti i nei suʻesuʻega. O lenei aafiaga o se itu taua o le suʻesuʻega ona o loʻo i ai eseesega eseese o feusuaiga i le amataga ma le tausiga o le tele o faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau atonu e fesoʻotaʻi ma le faia o le dopamine o loʻo galue (Paus et al., 2008).

faaiuga

O lenei iloiloga na amata i le fesili lenei: o le dopamine polokalama hypo- poo le tali atu i le taui i le taimi o le talavou? O suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i lenei iloiloga o loʻo tuʻuina mai ai faʻamaoniga faʻamaonia e faapea o le taui o loʻo maua ai suiga tetele i le taimi o le talavou. E le gata i lea, latou te faʻaalia le lagolago malosi mo le manatu e faapea o le dopamine o le tino e tali atu, pe sili atu foʻi, i tali i taui ao talavou. Aʻo amata le galuega o le neuroimaging (Bjork et al., 2004) foliga mai o loʻo tuʻuina atu le lagolago mo le faʻaoga o le tau o le totogiina o le hypo-responding, ma le tele o suʻesuʻega talu mai le taimi na tuʻuina atu ai faʻamaumauga e maua ai le lagolago mo se polokalama faʻamanuiaina i le taimi o le talavou. O le mea lea, o le fanua e foliga mai ua liliu mai i lenei faaiuga faaiu (Casey et al., 2008; Steinberg, 2008; Ernst et al., 2009; Somerville et al., 2009). Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga i le faʻataʻitaʻiga, faʻamatalaina ma le siosiomaga e iai aʻafiaga taua i luga o lenei faʻasalalauga lautele. I le mea sili ona faaalia i galuega talu ai nei e Geier iā al. (2009), E eseese vaega o taui ua paralleled e magafagafa neural eseese i talavou, e pei o le tuuina atu muamua o se taui-valoia cue e le taitaiina atu ai i hyperactivity tutusa e pei o le naunautaiga o le taui o loo loma. I la matou lava galuega, na faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻaleleiaina o tamaiti, e fesoʻotaʻi ma tamaiti ma tagata matutua, i le NAC rich in dopamine-tali i le taui maualuga ae na faʻaalia faaitiitia faʻafouina i lenei lava itulagi e tali atu i tau maualalo (Galván et al., 2006). O lea, ā o le tauia i se talavou o le a aʻafia ai le faigamalaga e aafia ai i le tauia ma le faʻataʻitaʻituina ma, atonu, o amio mulimuli ane. O le tau o taui e le o faʻamaoni ma o taui e sili atu ona talisapaia i le tulaga o isi taui avanoa. Taʻitaʻi talavou atonu e faʻapitoa i nei suiga suiga.

I le aotelega, e ui lava e leai se masalosalo o le faʻaaogaina o le polokalama e maua ai suiga iloga i le taimi o le talavou, to ia uiga tonu o nei mea na tutupu e le mafai ona faigofie ona fuafuaina ma o le a manaʻomia ai nisi suʻesuʻega, i mea uma e lua o manu ma tagata. E rooting suesuega i luga o le faiga dopamine i sailiiliga manu, e mafai ona tatou amata ona faamalosia faauigaga o faamatalaga mai le galuega o le tagata, ina ia malamalama lelei le mea tonu lava ua suia i le faiga dopamine striatal e talavou predisposes e auai i taui sailia le maualuga o amioga.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Na faailoa mai e le tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaiga faapisinisi pe tau tupe e mafai ona faauigaina o se feteʻenaʻiga talafeagai.

tautinoga

E faailoa mai e le tusitala ia tali fesoasoani a tagata o le Galván Lab, o ni tagata e le o taʻua igoa ma ni talanoaga muamua ma Brad Schlaggar e uiga i mataupu autu.

mau faasino

  1. Andersen SL, Dumont NL, Teicher MH (1997). Eseesega tau atinaʻe i le mamanu o le dopamine e faʻasaina e le 7-OH-DPAT. Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. 356, 173-181.10.1007 / PL00005038 [PubMed] [Cross Ref]
  2. Andersen SL, Gazzara RA (1993). O le gasegase o suiga apomorphine o le faʻasologa o le neostriatal dopamine: aʻafiaga o le tuʻuina atu faʻafuaseʻi. J. Neurochem. 61, 2247-2255.10.1111 / j.1471-4159.1993.tb07466.x [PubMed] [Cross Ref]
  3. Andersen S. L, Teicher MH (1999). monophosphate adenosine Cyclic (Tolauapiga) suia manino i le isi itu periadolescence ma itulagi. Pepa lautele na tuʻuina atu i le fonotaga a le Sosaiete mo le Neuroscience Meeting, Miami Beach, Florida.
  4. Andersen S. L, Teicher MH (2000). Dopamine receptor teuteuina i le pito i luma muamua i le vaitaimi periadolescent i isumu. Synaps 37, 167–169.10.1002 / 1098-2396 (200008) 37: 2 <167 :: AID-SYN11> 3.0.CO; 2-B [PubMed] [Cross Ref]
  5. Andersen SL, Thompson AP, Krenzel E., TEICHER MH (2002). Pubertal suiga i homone gonadal faia le underlie overproduction receptor dopamine matutua. Psychoneuroendocrinology 27, 683-691.10.1016 / S0306-4530 (01) 00069-5 [PubMed] [Cross Ref]
  6. Bandettini PA, Ungerleider LG (2001). Mai i le neuron e oʻo i BOLD: fesoʻotaʻiga fou. Nat. Neurosci. 412, 864-866.10.1038 / nn0901-864 [PubMed] [Cross Ref]
  7. Benca RM (2004). Tulafono Faatonutonu o le moe ma le fagua: Folasaga i le Vaega VII. Ann. NY Acad. Sci. 1021, 260-261.10.1196 / annals.1308.030 [PubMed] [Cross Ref]
  8. Berridge KC, Robinson TE (1998). O le a le matafaioi o le dopamine i le taui: aʻafiaga o le faʻalogo, faʻaaogaina o taui, po o le faʻamalosia o le soifua maloloina? Brain Res. Brain Res. Faaaliga 28, 309-369.10.1016 / S0165-0173 (98) 00019-8 [PubMed] [Cross Ref]
  9. Bjork JM, Knutson B., Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW (2004). Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J. Neursoci. 24, 1793-1802. [PubMed]
  10. Blum K., Braverman E., Holder J., Lubar J., Monastra V., Miller D., Lubar J., Chen T., Comings D. (2000). Faʻafitauli o le le atoatoa o le taui: se faʻataʻitaʻiga o meaola mo le faʻamaonia ma le togafitiga o amioga le mautonu, faʻafefete ma faʻamalosi. J. Psychoactive Drugs 2, 1-112. [PubMed]
  11. Blum K., Cull JG, Braverman ER, Comings DE (1996). Le manuia o le tauia o taui. Le taeao. Sci. 84, 132-145.
  12. Bolanos CA, Glatt SJ, Jackson D. (1998). Subsensitivity e dopaminergic fualaau faasaina i isumu periadolescent: a auiliiliga amioga ma neurochemical. Dev. Res faiai. 111, 25-33.10.1016 / S0165-3806 (98) 00116-3 [PubMed] [Cross Ref]
  13. Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL (2008). Faʻaaliga o le receptor D1 o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea e faʻasolo i le pito i luma: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le tauleʻaleʻa. J. Neurosci. 28, 2375-2382.10.1523 / JNEUROSCI.5064-07.2008 [PubMed] [Cross Ref]
  14. Casey BJ, Galván A., Hare TA (2005). Suiga i le faʻatulagaina o le cerebral i le taimi o le atinaʻeina o le mafaufau. Curr. Opin. Neurobiol. 15, 239-244.10.1016 / j.conb.2005.03.012 [PubMed] [Cross Ref]
  15. Casey BJ, Getz S., Galván A. (2008). Le mafaufau o le taulealea. Dev. Faʻaaliga 28, 62-77. [PMC free article] [PubMed]
  16. Caviness V., Kennedy D., Richelme C., Rademacher J., Filipek P. (1996). O le tagata faiʻai e 7-11 tausaga le matua: o se suʻesuʻega volumetric e faʻavae i luga o foliga o le resonance magnet. Cereb. Cortex 6, 726-736.10.1093 / cercor / 6.5.726 [PubMed] [Cross Ref]
  17. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN (2003). Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Le taeao. J. Fomaʻi 160, 1041-1052.10.1176 / appi.ajp.160.6.1041 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  18. Csikszentmihalyi M., Larson R., Prescott S. (1977). O le siʻosiʻomaga o gaoioiga matutua ma le poto masani. J. Youth Adolesc. 6, 281-294.10.1007 / BF02138940 [Cross Ref]
  19. Dahl RE (2004). Atinaʻega o le faiai o tupulaga talavou: o se vaitaimi o vaivaiga ma avanoa. Ann. NY Acad. Sci. 1021, 1-22.10.1196 / annals.1308.001 [PubMed] [Cross Ref]
  20. Dahl toe, Lewin AF (2002). Auala i le matutua moe soifua maloloina tulafono faatonutonu ma amioga. J. Adolesc. Soifua Maloloina 31, 175-184.10.1016 / S1054-139X (02) 00506-2 [PubMed] [Cross Ref]
  21. DeGraff C., Zandstra E. (1999). Le manaia ma le manaia i tamaiti, talavou ma tagata matutua. Physiol. Faʻatasi. 67, 513-520.10.1016 / S0031-9384 (99) 00090-6 [PubMed] [Cross Ref]
  22. Eigsti faalelei, Zayas V., Mischel W., Shoda Y., Ayduk O., Dadlani MB, Davidson MC, Lawrence Aber J., Casey BJ (2006). Faʻailoaina le pulea o le mafaufau mai le aoga faataitai i le tuai o le talavou ma le talavou matutua. Toma. Sci. 17, 478-484.10.1111 / j.1467-9280.2006.01732.x [PubMed] [Cross Ref]
  23. Ernst M., Mueller TO (2008). Le faiai matutua: malamalamaaga mai suesuega neuroimaging faaaogaina i. Dev Neurobiol 68, 729-743.10.1002 / dneu.20615 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  24. Ernst M., Nelson EE, Jazbec SP, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E., Blair J., Pine DS (2005). Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage 25, 1279-1291.10.1016 / j.neuroimage.2004.12.038 [PubMed] [Cross Ref]
  25. Ernst M., Romeo RD, Andersen SL (2009). Neurobiology o le atinae o le faaosofia amioga i talavou: a faamalama i se faataitaiga faiga neural. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 93, 199-211.10.1016 / j.pbb.2008.12.013 [PubMed] [Cross Ref]
  26. Eshel N., Nelson ee, Blair RJ, paina AF, Ernst M. (2007). Faʻasologa o le filifiliga i tagata matutua ma le tupulaga talavou: o le atinaʻeina o le muaʻi luma ma le faʻaaogaina o le gaʻo. Neuropsychologia 45, 1270-1279.10.1016 / j.neuropsychologia.2006.10.004 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  27. Fan J., McCandliss B. D, Sommer T., Raz A., Posner MI (2002). Tofotogia le lelei ma le tutoʻatasi o fesoʻotaiga. J. Cogn. Neurosci. 14, 340-347.10.1162 / 089892902317361886 [PubMed] [Cross Ref]
  28. Galván A., Hare TA, Parra CE, Penn J., Voss H., Glover G., Casey BJ (2006). O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J. Neurosci. 26, 6885-6892.10.1523 / JNEUROSCI.1062-06.2006 [PubMed] [Cross Ref]
  29. Galván A., Hare TA, Voss H., Glover G., Casey BJ (2007). Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faiʻai faigata: o ai o loʻo lamatia? Dev. Sci. 10, 1-7. [PubMed]
  30. Geier CF, Terwilliger R., Teslovich T., Velanova K., Luna B. (2009). Faʻafesoʻotaʻi i le faʻaaogaina o taui ma lona aʻafiaga i le faʻatoʻilaloina o le pulea i le talavou. Cereb. Kortex [Epub luma o lomiga]. [PMC free article] [PubMed]
  31. Giedd JN (2004). MRI fausia ole Brain Adolescent. Ann. NY Acad. Sci. 1021: 77.10.1196 / annals.1308.009 [PubMed] [Cross Ref]
  32. Giedd Ioane, Blumenthal J., Jeffries LEAI, Castellanos FX, Liu H, Zijdenbos A., Paus T., Evans AC, Rapoport jl (1999). Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Nat. Neurosci. 2, 861-863.10.1038 / 13158 [PubMed] [Cross Ref]
  33. Giedd Ioane, Snell J., Lange N., Rajapakse J., Casey B., Kozuch P., Vaituzis A., Vauss Y., Hamburger S., Kaysen D., Rapoport jl (1996). Faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le faʻaleleia o maguma o le faia o le faiʻai o tagata: tausaga 4-18. Cereb. Cortex 6 551-560.10.1093 / cercor / 6.4.551 [PubMed] [Cross Ref]
  34. Gogtay N., Giedd Ioane, Lusk L., Hayashi km, Greenstein D., Vaituzis AC, Nugent TF, III, Herman D. H, Clasen LS, Toga AW, Rapoport jl, Thompson PM (2004). Matagofie o le faʻatinoina o le soifuaga o tagata i le taimi ao laiti ao laʻititi le matutua. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 101, 8174-8179.10.1073 / pnas.0402680101 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  35. Guyer AE, McClure-Tone EB, Shiffrin maua, paina AF, Nelson ee (2009). Faʻataʻotoina le faʻaogaina o le faʻaogaina o le vaʻaia o tamaiti i le tauleʻaleʻa. Child Dev. 80, 1000-1015.10.1111 / j.1467-8624.2009.01313.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  36. Hagenauer M. H, Perryman Ji, Lee TM, Carskadon MA (2009). Suia tupulaga talavou i le tulafono o le moe ile homeostatic ma circadian. Dev. Neurosci. 31, 276-284.10.1159 / 000216538 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  37. Holm SM, Forbes ee, Ryan maua, Phillips ML, Tarr ja, Rahl toe (2009). Taumafa o le faiʻai ile taui ma le moe i tupulaga talavou muamua ma le vaeluaina o fale. J. Adolesc. Soifua maloloina 45, 319-320.10.1016 / j.jadohealth.2009.04.001 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  38. Kennedy DN, Haselgrove C., McInerney S. (2003). Moto-based morphometric o le masani ma le atypical brain development. Fiaga. Tuai le Dev. Le faʻaleagaina. Res. Faʻaaliga 9, 155-160.10.1002 / mrdd.10075 [PubMed] [Cross Ref]
  39. Knutson B., Fong GW, Adams cm, Varner jl, Hommer D. (2001). Dissociation o taui naunautai ma le taunuuga ma fMRI e faatatau i le mea na tupu. Neuroreport 12, 3683-3687.10.1097 / 00001756-200112040-00016 [PubMed] [Cross Ref]
  40. Koob GF, Swerdlow NR (1988). O le gaioiga faʻatinoina o le polokalama o le mesolimbic dopamine. Ann. NY Acad. Sci. 537, 216-227.10.1111 / j.1749-6632.1988.tb42108.x [PubMed] [Cross Ref]
  41. Kotsoni E., Byrd D., Casey BJ (2006). Fautuaga faʻapitoa mo le faʻatinoina o le faʻamaʻi faʻamaʻi o le numera o tamaiti. J. Magn. Reson. Ata 23,877-886.10.1002 / jmri.20578 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  42. Kuhnen CM, Knutson B. (2005). O le faavae o le tulaga tau tupe o le ave. Neuron 47, 763-770.10.1016 / j.neuron.2005.08.008 [PubMed] [Cross Ref]
  43. Larson R., Asmussen L. (1991). Feita, Agavaa, ma le Tiga i le Tupulaga Talavou: O Se Lalolagi Atoa o lagona le lelei. New York, NY: Aldine de Gruyter.
  44. Laviola G., Macri S., Morley-Fletcher S., Adriani W. (2003). Tulaga o le faʻalavelave i tamaʻi tamaʻitaʻi: suʻesuʻega o le psychobiology ma le vave epigenetic influence. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 27, 19-31.10.1016 / S0149-7634 (03) 00006-X [PubMed] [Cross Ref]
  45. Laviola G., Pascucci T., Pieretti S. (2001). O le numera o le dopamine i le D-amphetamine i le peresetene ae le o matua matutua. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 68, 115-124.10.1016 / S0091-3057 (00) 00430-5 [PubMed] [Cross Ref]
  46. Logothetis N., Pauls J., Augath M., Trinath T., Oeltermann A. (2001). Suesuega Neurophysiological i le faʻavae o le faʻailoga mMRI. Natura 412,150-157.10.1038 / 35084005 [PubMed] [Cross Ref]
  47. Maggs J. L, Almeida D. M, Galambos NL (1995). Pisinisi leaga: o le uiga faʻamaoni o amioga faʻafitauli mo talavou. J. Early Adolesc. 15, 344-362.10.1177 / 0272431695015003004 [Cross Ref]
  48. Matthews SC, Simmons AN, Lane SD, Paulus MP (2004). O le faʻafouina filifilia o le nucleus accumbens i le taimi o le lamatiaga o le faia o faʻaiuga. Neuroreport 15, 2123-2127.10.1097 / 00001756-200409150-00025 [PubMed] [Cross Ref]
  49. Me JC, Delgado MR, Dahl RE, Stenger VA, Ryan ND, Fiez JA, Carter CS (2004). Faʻailoga faʻapitoa faʻataʻitaʻi faʻamaonia ata o vaʻaiga o faiʻai i taui i fanau ma tamaiti. Biol. Fomaʻi psychiatry 55, 359-366.10.1016 / j.biopsych.2003.11.008 [PubMed] [Cross Ref]
  50. Montague DM, Lawler CP, Mailman RB, Gilmore JH (1999). Faʻataʻitaʻiga o Atinaʻeina o le dopamine D1 le talipupuni i totonu o le faʻavavega o tagata ma le faʻava. Neuropsychopharmacology 21, 641-649.10.1016 / S0893-133X (99) 00062-7 [PubMed] [Cross Ref]
  51. Montague PR, Berns GS (2002). O le tamaoaiga faʻavaomalo ma mea ola o le faʻatusatusa. Neuron 36, 265-284.10.1016 / S0896-6273 (02) 00974-1 [PubMed] [Cross Ref]
  52. Montague PR, Hyman SE, Cohen JD (2004). Matafaioi tau faʻatatau mo le dopamine i le amio pulea. Natura 431,379-387.10.1038 / nature03015 [PubMed] [Cross Ref]
  53. Palacios JM, Camps M., Corte R., Probst A. (1988). Faʻatonuina o le numera o le talini o le dopamine i le faiʻai o le tagata. J. Neural. Transm. Faletupe. 27, 227-235. [PubMed]
  54. Panksepp J. (1998). Aafiaga Neuroscience. New York, Oxford University Press.
  55. Paus T., Keshavan M, Giedd JN (2008). Aisea e afaina ai le tele o faaletonu o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat. Rev. Neurosci. 9, 947-957. [PMC free article] [PubMed]
  56. Rutter M., Graham P., Chadwick O., Yule W. (1976). Tigā laiti: mea moni poʻo talafatu? J. Child Psychol. Fomaʻi psychiatry 17, 35-56.10.1111 / j.1469-7610.1976.tb00372.x [PubMed] [Cross Ref]
  57. Schlaggar BL, Brown TT, Lugar HM, Visscher KM, Miezin FM, Petersen SE (2002). Faʻasologa o neuroanatomical functional i le va o tagata matutua ma tamaiti aʻoga i le gaosiga o upu taʻitasi. Saienisi 296, 1476-1479.10.1126 / saienisi.1069464 [PubMed] [Cross Ref]
  58. Schultz W. (1998). Faailoga o le taui o le dopamine neurons. J. Neurophysiol. 80, 1-27. [PubMed]
  59. Seeman P., Bzowej NH, Guan H.-C., Bergeron C., Becker LE, Reynolds GP, Bird ED, Riederer P., Jellinger K., Watanabe S., Tourtellotte WW (1987). Tagata suʻe suʻe le dopamine tagata i tamaiti ma tagata matua. Synapse 1, 399-404.10.1002 / syn.890010503 [PubMed] [Cross Ref]
  60. Shaw P., Kabani NJ, Lerch JP, Eckstrand K., Lenroot R., Gogtay N., Greenstein D., Classen L., Evans A., Rapoport JL, Giedd JN, Wise SP (2008). Neurodevelopmental trajectories o le gaioiga o le tino o le tagata. J. Neurosci. 28, 3586-3594.10.1523 / JNEUROSCI.5309-07.2008 [PubMed] [Cross Ref]
  61. Somerville LH, Jones RM, Casey BJ (2009). O se taimi o le fesuiaiga: Faʻasalaga faʻapitoa ma aʻafiaga o le lagona o le matua i le faʻalauiloaina o le faʻaogaina o le siosiomaga. Brain Cogn. [Epub luma o lomiga]. [PMC free article] [PubMed]
  62. Sowell ER, Peterson BS, Thompson PM, Susuga SE, Henkenius AL, Toga AW (2003). Faʻasologaina o suiga faʻasolosolo i le salafa o le olaga o le tagata. Nat. Neurosci. 6, 309-315.10.1038 / 1008 [PubMed] [Cross Ref]
  63. Sowell ER, Thompson PM, Holmes CJ, Jernigan TL, Toga AW (1999). I faʻamaoniga mo le faʻagasolo o le faiʻai i le taimi o le talavou pe a maeʻa le matua i luma ma le tele o itu. Nat. Neurosci. 2, 859-861.10.1038 / 13154 [PubMed] [Cross Ref]
  64. Spear LP (2000). O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 24, 417-463.10.1016 / S0149-7634 (00) 00014-2 [PubMed] [Cross Ref]
  65. Stamford JA (1989). Atinaʻeina ma le soifua matua o le kenele nigrostriatal dopamine sosoʻo suʻesuʻeina ma le televave voltammetry. J. Neurochem. 52, 1582-1589.10.1111 / j.1471-4159.1989.tb09212.x [PubMed] [Cross Ref]
  66. Steinberg L. (2004). Tulaga lamatia i le talavou: o a suiga, ma aisea? Ann. NY Acad. Sci. 1021, 51-58.10.1196 / annals.1308.005 [PubMed] [Cross Ref]
  67. Steinberg L. (2005). O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Dev. Faʻaaliga 28, 78-106.10.1016 / j.dr.2007.08.002 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  68. Steinberg L. (2008). O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻasalalau e uiga i le lamatiaga o le taulealea. Dev. Faʻaaliga 28, 78-106.10.1016 / j.dr.2007.08.002 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  69. Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ (1998). O le atinaʻeina o faʻailoga o le dopamine D4-pei o le nusipepa i le rat o loʻo faʻataʻitaʻiina eria: faʻatusatusa i faʻamaumauga o le D2-like. Dev. Brain Res. 110, 227-233.10.1016 / S0165-3806 (98) 00111-4 [PubMed] [Cross Ref]
  70. Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ (1999). Faʻaleleia o le faʻailogaina o le dopamine D1-pei o le faʻapipiʻi i le ogatotonu o le faiʻai ma le striatolimbi: suʻesuʻega autoraiographic. Dev. Neurosci. 21, 43-49.10.1159 / 000017365 [PubMed] [Cross Ref]
  71. Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC, Jr. (1995). O faʻamaoniga mo le suʻega o le dopamine e seleseleina i le va o le matua ma le matua i totonu o le paʻu ae le o se mea faʻapitoa. Dev. Brain Res. 89, 167-172.10.1016 / 0165-3806 (95) 00109-Q [PubMed] [Cross Ref]
  72. Teicher MH, Barber NI, Gelbard HA, Gallitan AL, Campbell A, Marsh E, Baldessarini RJ (1993). Eseesega o atinae i le tali atu i le nigrostriatal ma mesocorticolimbic tali i haloperidol. Neuropsychopharmacology 9, 147-156. [PubMed]
  73. Thomason ME, Burrows BE, Gabrieli JDE, Glover GH (2005). O le umiaina o le manava e faʻaalia ai eseesega i faʻamaoniga o tamaiti ma tagata matutua. Neuroimage 25, 824-837.10.1016 / j.neuroimage.2004.12.026 [PubMed] [Cross Ref]
  74. Tom SM, Fox CR, Trepel C., Poldrack RA (2007). O le faavae o le faʻaaogaina o faʻaiuga i lalo o le lamatiaga. Saienisi 315, 515-518.10.1126 / saienisi.1134239 [PubMed] [Cross Ref]
  75. van de Moortele PF, Pfeuffer J., Glover GH, Ugurbil K., Hu X. (2002). Faʻafeiloaʻiga e faʻaosoina ai B0 fluctuations ma o latou faʻasalalauga faʻapitoa i le faiʻai o le tagata i le 7 Tesla. Mam. Reson. Med. 47, 888-895.10.1002 / mrm.10145 [PubMed] [Cross Ref]
  76. van Leijenhorst L., Zanolie K., van Meel CS, Westenberg P. M, Rombouts S. A, Crone EA (2009). O a mea e faaosofia ai le taulealea? Vaega ole Brain e faʻatautaia ai le faʻamanuiaina o taui i le taimi o le talavou. Cereb. Kortex [Epub luma o lomiga]. [PubMed]
  77. Watson D., Clark L. (1984). Le aʻafiaga le lelei: o le tuʻuina atu ia maua lagona faʻalogo lagona. Toma. Bull. 96, 465-490.10.1037 / 0033-2909.96.3.465 [PubMed] [Cross Ref]
  78. Willis TA, Vacarro D., McNamara G. (1994). Ole sailiga fou, aveina o tulaga le mautinoa, ma isi fesoʻotaʻiga e avea o ni tagata vavalo i le faʻaaogaina o vailaʻau talavou: o se faʻaogaina o le talitonuga a Cloniger. J. Subst. Saunoa 6, 1–20.10.1016 / S0899-3289 (94) 90039-6 [PubMed] [Cross Ref]