Togiaso neurobiological le mafai ona gafatia i le agafesootai (2016)

Atinaeina o le Cognitive Neuroscience

Volume 19, Iuni 2016, Pages 1-18

 Faʻaali atili

Pule: 10.1016 / j.dcn.2015.12.009


faatumutumuga

• Matou te tuʻuina atu se taʻiala, o le tamaititi neurobiological susceptibility i faʻasalalauga lautele.

• O lenei taʻiala e faʻavae i le faiai o faʻavae eseese o tagata i lagona faʻalapotopotoga.

• O faʻataʻitaʻiga faiʻai o le tagata faigata e mafai ona faʻataunuʻuina le aafiaga o le agafesootai i luga o le atinaʻe.

• Faʻaauau galuega i luga o agafesootai, le mafaufau o le tauleʻaleʻa, ma toe iloilo ai taunuʻuga.

• Matou te fautua atu ia faaaoga le faiʻai e faʻasolo ai le neurobiological susceptibility.


lē faʻatino

O le tauleʻaleʻa ua faʻamatalaina o se vaitaimi o le faʻalauteleina o le malamalama i faʻalapotopotoga lautele. Ae ui i lea, o talavou latou te eseese pe faʻapefea ona aʻafia i latou i tulaga lautele. E tusa ai ma faʻataʻitaʻiga o le gasegase o le neurobiological, o mea faʻapitoa, mea faʻapitoa e tuʻufaʻatasia ai nisi, e fesoʻotaʻi ma isi, faʻateleina faʻafitauli i aʻafiaga o le siosiomaga, e mafai ai e tagata taitoatasi ona sili atu le lelei poʻo le sili ona leaga, e faalagolago i le siosiomaga na feagai (eg, maualuga vs. le maualalo matua mafanafana). Seia oʻo mai talu ai nei, o suʻesuʻega na taʻitaʻia e nei faʻatulagaga faʻasologa e le o aofia ai faʻataʻitaʻiga tuusao o le faatulagaga o le faiʻai poʻo le galue i le faʻamaumauga o lenei lagona. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe o le talavou ma le numera tuputupu aʻe o suʻesuʻega e le faʻaogaina i luga o fesoʻotaʻiga i vaʻaiga lautele, o le faiʻai, ma taunuʻuga o atinaʻe, matou te iloiloina suʻesuʻega e lagolago ai le manatu o le fanau mai le neurobiological susceptibility to social context mo le malamalama ma le faʻapefea ona eseese tamaiti atinae ma le manuia. Matou te fautuaina o le atinaʻe o le tupulaga talavou e faʻatulagaina e feteʻenaʻi tagata taitoatasi ma eseesega i faʻalapotopotoga faʻapitoa - pe lelei pe le lelei - e pei o na mea na faia e ala i mafutaga ma matua / tausi maʻi ma tupulaga. Ma le mea mulimuli, matou te fautua atu o le suʻesuʻeina i le lumanaʻi o le faiʻai ma le fausaga e faʻatino ai mea e ono mafai ai ona faʻaogaina ai le aʻafiaga o faʻalapotopotoga lautele i taunuʻuga tau atinaʻe.

uputatala

  • Tauleʻaleʻa;
  • Atinaʻeina o tao;
  • Siosiomaga lautele;
  • Neuroimaging;
  • Eseesega o tagata taitoatasi

1. faʻatomuaga

Atinaʻe e alualu i luma e ala i se laʻau lalaga lalaga o le natura, biologically-taialaina auala ma se tasi o poto masani, lelei ma le leaga. A o tele amioga suʻesuʻega faʻaalia ai o le talavou o se taimi tuputupu aʻe foliga mai e faʻateleina lagona i agafesoʻotaʻi faʻapitoa (faʻataʻitaʻi, fegalegaleaʻiga a uo), lata mai nei iloiloga o neuroimaging-faʻavae molimau faʻamaoniaina lenei uiga o le talavou (Blakemore ma Mills, 2014, Burnett et al., 2011, Crone ma Dahl, 2012, Nelson ma Guyer, 2011, Nelson et al., 2005, Pfeifer ma Allen, 2012 ma Somerville, 2013). Faatasi ai ma suiga o amioga e tulaga ese i le talavou e uiga i le laʻitiiti po o le matua ua faateleina le mafaufau o le tagata lava ia, sili atu le vavalalata mai matua ma agai atu i tupulaga, faateleina le lagona i le taliaina lautele, faateleina le lamatia-aemaise lava i le i ai o le tupulaga, faafitauli e faʻalavelaveina ai galuega faʻaagafesootai. O nei uiga atonu o le a atagia mai ai ni suiga matuitui i le auala e iloa ai e le faigata o le tagata matua ma maua ai tali i faʻamatalaga faʻasalalau (Nelson ma Guyer, 2011 ma Steinberg, 2008). O le mea lea, o eseesega o tagata taitoatasi i le faʻatupulaia o le faʻatulagaga ma le faʻaleleia lelei o le eletise faʻaiʻu lea e aʻafia ai fefaʻasoaʻiga i le va fealofani ma le afaina, e mafai ona fesoʻotaʻi ma le matutua ma le vaʻaia o lagona o tagata talavou i aʻafiaga lautele (Davey et al., 2008 ma Nelson ma Guyer, 2011). O le mea moni, o tulaga faʻale-aganuʻu lelei ma aʻafiaga i le talavou, e pei o le faʻafefiloi i fegalegaleaiga a matua ma tamaiti poʻo le fiafia, taliaina o siosiomaga o tupulaga, atonu o fegalegaleaiga ma le eseesega o tagata taitoatasi i le neurobiologically i le fuafuaina o taunuuga mulimuli.

Faiga faʻavae e uiga i le gasegase o le neurobiological (Ellis et al., 2011), lea e lauiloa foi o le soifua maloloina o le natura i le tulaga (Boyce ma Ellis, 2005), faʻafitauli eseese ile aafiaga ole siosiomaga (Belsky et al., 2007 ma Belsky ma le Pulu, 2009), ma le gasegase o le gaosiga o le mafaufau (Aron ma Aron, 1997), saunia se faʻataʻitaʻiga taua mo le iloiloina pe faʻafefea e le tamaititi tulaga o le neurobiological lagona ono faʻafetauiina le aʻafiaga o agafesoʻotaʻi faʻamatalaga i atinae. O nei faʻataʻitaʻiga e fautua mai ai e eseese tagata i o latou lagona i o latou siʻosiʻomaga, ma nisi e sili atu le afaina nai lo isi. O se aʻafiaga o lenei mea o tagata taʻitoʻatasi e sili ona mataala i le le lelei o le siosiomaga siosiomaga o latou foi e sili ona tali atu i le lagolagoina siosiomaga siosiomaga. I le taimi lava e tasi, o le tele o faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe o le faiaʻoga talavou na fautuaina ai le suia o le faiai i totonu o le faiʻai i taimi o talavou e unaʻia ai auala atinaʻe e amata mai i se suiga manuia i le avea ma tagata matua ia i latou e taualuga i le psychopathology poʻo le le malamalama lelei. Matou te fautua atu pe a mafaufau i se talavou neurobiological faigofie i le sosaiete siosiomaga faʻavae (Mati. 1 ma Mati. 2), e mafua mai i faʻataʻitaʻiga o le neurobiological susceptibility ma le tupulaga talavou, o le a maua ai se faʻataʻitaʻiga sili atu o le gafatia o le ola. O le faʻaaogaina o le galue o le faiʻai ma fausaga o le fausaga e ono atagia mai ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o lenei lagona, o le galuega i le lumanaʻi e mafai ona faʻamaonia ai e le gata i latou o loʻo sili ona lamatia mo aʻafiaga leaga, ae faʻapea foi i latou e ono manuia mai tulaga faʻalagolago.

Faʻaataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatatau ai le neurobiological tupulaga talavou ua fuafuaina.

Fig. 1. 

Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia mai ai le faigofie ona aʻoaʻoina o le mafaufau o tamaiti talavou i le faʻavasegaina o aga fesoʻotaʻiga, ma le faiga ma le lautele e faʻatulagaina ai mea e tutupu i le soifuaga e faʻatulagaina e lagona o le mafaufau o talavou i talaaga o agafesoʻotaʻi pei ona faʻasinoina e uiga o faiʻai (eg, gaioiga, fausaga). O aū lanu piniki e fai ma sui o le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi mai aga fesoʻotaʻi i taunuʻuga atinae. O le lanumoana aū o loʻo faʻaalia ai ni fesoʻotaʻiga faʻaopoopo e lua i vaega o le faʻataʻitaʻiga, e ui ina taua, ae leʻo le taulaʻiga o le faʻavae fuafuaina. Amygdala = AMYG; dorsal pito i luma cingulate cortex = dACC; dorsolateral prefrontal cortex = dlPFC; hippocampus = HIPP; subgenual anterior cingulate cortex = subACC; ventral prefrontal cortex = vPFC; ventral striatum = VS.

Filifiliga ata

Faʻaaliga ata o le faʻafesoʻotaʻiga faʻaleagaina o le agafesootai i luga o ...

Fig. 2. 

Faʻaaliga ata o le faʻafesoʻotaʻiga faʻaleagaina o le agafesootai i luga o taunuʻuga tau atinaʻe e tusa ai ma le gasegase neurobiological susceptibility. O le x-axis e fai ma sui o le fesuiaiga o mea faʻale-aganuʻu faʻapitoa mai mea le lelei ma lelei (faʻataʻitaʻiga, faʻamalosi ma le lagolagoina matua, faʻasalaga tupulaga ma le lagolago); o le y-axis e fai ma sui o le fesuiaiga o taunuʻuga tau atinaʻe mai le leaga ma le lelei (faʻataʻitaʻiga, maualuga vs ma le maualalo pe leai foi ni faʻafitauli); ma o laina e lua e fai ma sui o vaega e ese mai luga o le neurobiological susceptibility, maualuga vs. maualalo. O le faʻafetaui lelei o le gasegase o le neurobiological matai e faʻaalia i le fesoʻotaʻiga i le va o le gasegase ma le atinaʻeina o taunuuga e taua tele i itu uma e lua o aafiaga faʻale-aganuʻu.

Filifiliga ata

I lenei iloiloga, matou te suʻesuʻeina faʻamaoniga mai le faʻamalosia o tusitusiga e lagolago ai manatu o le talavou o se vaitau o le maualuga o le mafaufau o le neurobiology i le agafesootai ma o le eseesega o tagata i faʻamatalaga o le faatulagaga o le faiʻai ma le faʻatinoga e mafai ona faʻafetaui ona aafiaga i le atinaʻega. I eseesega o tagata taitoatasi, tatou te faasino atu i uiga o le faiʻai poʻo faʻavae e tele ai suiga i tagata. I tulaga faʻalapotopotoga, tatou te vaʻai i fesoʻotaʻiga vavalalata taua e faʻamautuina e ala i le lelei ma le le lelei o foliga vaaia ma faʻalautele i faʻamatalaga ma matua / tausi maʻi ma tupulaga. E ui lava o nisi o iloiloga tusi o loʻo faʻamalamalamaina ai ni tusitusiga faʻamalosi umi o loʻo faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga a matua-tamaitiiti ma le tupulaga e fesoasoani i le atinaʻeina o tamaiti (Brown ma Bakken, 2011, Brown ma Larson, 2009 ma Steinberg ma Morris, 2001), na o le taimi nei talu ai nei o loʻo taulaʻi atu le tau pe faʻapefea ona fesoʻotaʻi nei aafiaga ma foliga o le faiʻai. O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai o soifuaga o tupulaga talavou e taʻitaʻia ma oʻo i le talavou e fesoʻotaʻi ma le lagona o le mafaufau pe a iloa, galue, ma tali atu i faʻamatalaga lautele (Blakemore ma Mills, 2014). E le gata i lea, o eseesega o tagata taitoatasi i lenei lagona e mafai ona maua i le talavou e ala i le faia o le faiʻai / uiga fausaga e faʻafeusuai ai le faatosinaga o agafesootai, agaʻi ma le taimi nei, i le lumanaʻi mulimuli ane.

O la tatou iloiloga e maua i vaega nei. Muamua, tatou te talanoa i faʻataʻitaʻiga o le gasegase o neurobiology (Ellis et al., 2011). E ui lava e leʻo faʻalauteleina i luga o iloiloga tuusaʻo o le faiʻai, latou te taʻitaʻia le galue i auala taua, mea moni, e pei o le kenera, tuʻuina atu nisi o tagata e fesootaʻi atu i isi e sili atu ona tali mai ma aafia i latou siosiomaga. Lona lua, matou te talanoa i faʻataʻitaʻiga o le talatalanoaga o le tupulaga talavou e faʻapitoa i faʻataʻotoga vavalalata o loʻo faʻamaonia ai sui mo tagata faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga lautele i lenei vaitau. Tolu, matou te iloiloina suʻega mai suʻesuʻega e faʻavasegaina ai faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o le matua failele galue / fausaga ma faʻamatalaga ma matua / tausi maʻi. Lona fa, tatou te talanoaina tutusa foi ia taunuuga e faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o le tagata matua galue galue / fausaga ma faʻalapotopotoga ma a latou uo. Ma le mea mulimuli, tatou te ofoina atu manatu faʻapitoa ma faʻamalosiaga i le lumanaʻi mo suʻesuʻega i lenei eria. Matou te fautua atu o le atinaʻeina o suʻesuʻega o le neuroscience e suʻesuʻeina le mafaufau o le tamaititi i totonu o le faʻavae ua fuafuaina e faʻataʻitaʻiina ai le mafaufau i luga o le mafaufau (eg, social-affective, cognitive-regulatory), mea (eg, volumes, activation) faʻataʻitaʻiga, teuteuina, fesoʻotaʻiga) e fesoʻotai ai faʻasologa o agafesootai e aʻafia ai le atinaʻe. O nei fautuaga e mafai ona faʻagasolo le fanua i le tuʻuina atu o faʻamatalaga faaopoopo e uiga i aiaiga ma faiga e faʻaalia ai le faʻafefe o neurobiological i aʻafiaga o le soifua maloloina ma le soifua manuia.

I le itu mulimuli, o le faʻatulagaina ma le faʻatinoga o le mafaufau o le faigata talavou e ono avea ma faitioga ogaoga o le atinaʻe o aʻafiaga o aʻafiaga faʻapitoa i le tulaga e oʻo i ai (a) faʻaalia tali i faʻasalaga agafesootai ma le afaina mai le siosiomaga, (b) faʻaauau le matua ona o le matua ma le matua , ma (c) atonu o le a sili atu ona atagia, tali atu i, ma mamanuina i aafiaga o agafesootai ma taimi lata mai i le vaitau lenei. O le mea moni, o loʻo faia e le faiʻai ni suiga taua e fesoʻotaʻi ma le tamaʻitaʻi (Giedd et al., 2006; Ladouceur et al., 2012; Lenroot ma Giedd, 2010), ono faʻatupuina ni lagona fou o le neurobiological e taofiofia pe faʻagaeʻetia auala o suiga i neural plasticity ma gene faʻaaliga i le tali atu i se tasi siosiomaga siʻosiʻomaga. Talavou aofia ai se vaega o synaptic teuteuina, tele myelination, volumetric suiga, ma le toe faʻapaleniina o le faʻaosofia ma le taofiofia o mea e faʻaulufaleina ai ono maua ai le mafaufau o le tamaititi faʻapitoa agaʻi i lagona lautele (Monahan et al., 2015) e ala i mea ua maeʻa ona faʻaaogaina ai le "faʻalauteleina o le soifuaga o le talavou" (Nelson et al., 2005). Ona o le faʻatulagaga ma le faʻatinoga o faʻavaomalo ua faʻavaeina i le amataga e mafai ona faʻataʻitaʻiina mulimuli ane tulaga o le atinaʻe o le neural, o aʻafiaga o le neurobiological e mafai ona atagia mai ai aafiaga o uluaʻi faʻalapotopotoga, aemaise lava i le taimi o le talavou (Andersen, 2003). O loʻo i ai foʻi faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le aʻafiaga faʻasinomaga e fesoʻotaʻi ma le atinaʻe o talavou e avea lea ma vaitau o le faʻafouina ma le faʻasao (eg, Bredy et al., 2004) e mafai ona toe faʻatulagaina aʻafiaga o le olaga muamua i auala e ogatasi ma le taimi nei. O le mea lea, o lenei vaitaimi o le faailogaina o le tuputupu ae ma suia i le faiʻai o le tagata, lona lua na o le vaaia i le pepe, atonu o le a sili ona taua ma tumau i luga o le alualu i luma mulimuli ane (Andersen, 2003, Crone ma Dahl, 2012, Giedd, 2008 ma Spear, 2000), o se manatu e ogatusa ma suʻesuʻega i tamaiti e le o ni tagata soifua (faʻataʻitaʻiga, Delville et al., 1998, ver Hoeve et al., 2013 ma Weintraub et al., 2010).

2. Neurobiological susceptibility models

Suesuega o le atinaʻeina o tagata lautele e faʻaalia ai e eseese tagata taitoatasi pe o le a, faapefea, ma le tele o latou aʻafiaga i lo latou siosiomaga. I suʻesuʻega faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa, o loʻo i ai se talaʻaga loloto o suʻesuʻega e faʻatatau i le faailoagofieina o tagata taitoatasi-eseʻesega eseese e vaʻaia mai le tele o tali i aafiaga o le siosiomaga (Cicchetti ma Rogosch, 2002, Masten ma Obradovic, 2006 ma Rutter et al., 2006). O le tele o lenei galuega na tulituliloaina ai le atinaʻeina o le mafaufau ma isi faafitauli faʻafitauli, e taulaʻi atu i le faʻafitauli i le leaga aʻafiaga o leaga poto masani poʻo faʻaaliga. Mo se faataitaiga, i totonu Caspi et al. (2002) suesuega o semina i luga o le tuufaatasiga tuufaatasi o kenera ma le siosiomaga i le tulai mai o amio le pulea i alii, ma le tigaina ona o le tamaitiiti sa fesootai ma le faatupuina o uiga faatupu vevesi. Ae peitai, o lenei aafiaga na sili atu i tagata taitoatasi o loʻo tauaveina le faʻaleleia o le kenera e fesoʻotai ma le maualuga ma le maualuga o le gaioiga-le metabolizing le enzyme monoamine oxidase (MAOA) e fesoʻotai ma amioga mataga. O faʻataʻitaʻiga lua-lamatiaga poʻo diathesis-faʻafitauli (Hankin ma Abela, 2005; Zubin et al., 1991) na afua mai i lenei galuega ma isi galuega faapena ua fautuaina e faapea o le genetic, hormonal, physiological, ma isi vaivaiga faalenatura po o le muai mafaufauga (diatheses) e fegalegaleai ma mea e aafia ai le siosiomaga (faigata) e faalauiloa ai togafitiga faafomaʻi.

Ae ui i lea, o le faaputuputuina o molimau mulimuli ane ua faailoa mai ai o tagata vaivai e faailoaina i le diathesis-stress models e ono manatu i ai e pei o se mea maʻaleʻale, palanikeke faʻalelei, ma le maaleale visa e uiga i aafiaga o le siosiomaga, e tusa lava po oa latou vale. O lenei auala eseʻese na taʻitaʻia ai le faʻaleleia o meaola i le faʻataʻitaʻiga o faʻalapotopotoga (Boyce ma Ellis, 2005) ma le vaʻaiga eseese-faʻapitoa (Belsky ma le Pulu, 2009), o ia vaega uma e lua o loʻo iai ma le faʻavaega o le faʻalogoina o le gaosiga (sensory sensitivity sensitivity)Aron ma Aron, 1997) mai tusi o tagata. O nei tulaga tutoʻatasi na atiaʻe, ae na tuʻufaʻatasia ma faʻamaonia faataitaiga i lalo o le faamaluga taimi neurobiological susceptibility ( Ellis et al., 2011; Vaʻai foi Moore ma le Depue, faʻasalalau, Pulu (i le lolomiina), ma Tusi (2015) mo iloiloga sili ona talafeagai o lenei manatu lautele). O le totonugalemu o nei faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi e eseese lo latou gafatia i tulaga faʻapitoa o le mafaufau e avea o se galuega o mea moni o meaola e masani ma / pe na faʻatulagaina e ala i le vave amataina. O tagata taʻitoʻatasi e maualalo le gauai i le siosiomaga o le a tutusa lelei ma siosiomaga atoa, ae o tagata taitoatasi e sili ona maaleale o le a sili atu ona faigofie i faʻalavelave faʻaleaga ma e sili atu ona tali atu i siosiomaga manuia. Mo se faʻataʻitaʻiga, mo tagata taʻitoʻatasi o loʻo aʻafia i le maualuga o le gaioiga a le MAOA, e le gata i le maualuga o tulaga faigata o tamaiti aʻoga e fesoʻotaʻi ma amioga mataga tele (Caspi et al., 2002) ae o laʻititi laʻititi o faʻalavelave ua fesoʻotaʻi ma le maualalo poʻo le le auai foi i amioga faʻafeusuaiga (Foley et al., 2004).

E faavae i luga o lenei mea ma sailiiliga tutusa, o se ituaiga o mea e maua mai i le biologically-rooted sensibility po o mea e ono mafai ona gafatia e iloa ai e aofia ai gutu o sui (faataitaiga, MAOA, serotonin-transporter region polymorphic region, 5-HTTLPR; DNA gene generator, DRD4); maualuga le mamafa o le gaioioiga i le tulaga o le faʻasalaga, le puipuia, poʻo le tali atu i le tino (eg, maualuga le gaioiga o le cortisol; ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o amioga faʻapitoa faʻapitoa e pei ole amio (faʻataʻitaʻiga, faʻasaina o amioga, uiga faigata) ma uiga (faʻataʻitaʻiga, neuroticism; sensory-processing processivity). O nei tulaga e manatu e faʻaalia ai le auala e iloa ai e tagata taitoatasi, auai ma tali atu i ai, ma amio i totonu o latou siosiomaga, ma oʻo ai i le faʻatinoga o le siosiomaga i luga o tomai faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa (Boyce ma Ellis, 2005). O le faʻatulagaga e faʻamoemoeina ona o tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi o loʻo manatu e ese le mataituina o le siosiomaga ina ia fetaui ma ona manaoga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aʻafiaga o le gaioiga i le gaioiga fou i le pepe, e pei o le faʻasaina o amioga, e ono faʻaalia o le faʻalapotopotoga lautele ma le atuatuvale i le tamaitiiti aʻo i ai se uunaiga malosi e fegalegaleai ai ma a latou tupulaga (Coplan et al., 1994 ma Rubin et al., 2009). O feeseeseaiga i le va o le maualuga-aloese ma le maualuga o faaosoosoga e mafai ona taʻitaʻia ai tagata taitoatasi ina ia faapitoa le nofouta i le vafealoaʻi lautele ao latou siakiina le siakiina o faamatalaga e mafua ai le faaosofiaina, ma faapena ona faamalosia e ala i le poto masani (Caouette ma Guyer, 2014). I le gasologa o taimi, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma siosiomaga lagolago e mafai ona aʻoaʻo e faʻaoga lelei uiga lelei ma lagolago o latou siosiomaga, ae oi latou o loʻo feagai ma lamatiaga ma faigata e ono mataala ma tali atu i mea taufaʻatauʻu ma lamatiaga. O faʻamatalaga talitutusa e ono mafai ona gaosia mo isi mea faʻafitauli, e ono aʻafia ai ma lagona le lelei ma liliu i le aʻoga e ala i le faʻaeteete ma le faʻaeteete - taofi aʻo lei galue nai lo le faia muamua. O le sosooina o le faamauina o le poto masani i luga o le tino o le tino atonu e sili atu le mafai ona mafai ai ona gaioiga auala e siaki ai le faʻaleagaina o mea e faʻaleagaina (Belsky, 2005, Suomi, 1997 ma Wolf et al., 2008).

O le maualuga e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona "faʻalogo" i le siosiomaga e mafai ona faʻamaonia e ala i faʻamatalaga faʻavae, faʻafitauli o le atuatuvale, ma, e pei ona tatou tuʻuina atu, uiga faʻavae ma faʻatinoga o le siosiomaga e faʻaalia ma faʻamalosi i le siosiomaga, aemaise lava i totonu o le vafealoaloai ao talavou (Meaney, 2001, Nelson ma Guyer, 2011 ma Nelson et al., 2005). O lenei faʻalauteleina o lagona faʻalapotopotoga e avea ai le tauleʻaleʻa ma se taimi faʻapitoa ma le faʻaleleia o le atinaeina mo le suʻesuʻeina o le gafatia i le neurobiological level. Peitai, e ui lava i le talosaga e ono aʻafia ai le ola faʻatasi ma aʻafiaga e aʻafia ai le "telefoni, fesoʻotaʻiga, ma le faʻasaoina tele o le totonugalemu tutotonu ma tali a le neuroendocrine lautele "( Boyce ma Ellis, 2005, i. 271; faaopoopo le faamamafa), o fua saʻo o le fausaga o faiʻai ma le gaioiga na tele lava ina le mafaamatalaina e avea ma mea taua (ae vaai Yap et al., 2008 ma Whittle et al., 2011, mo tuusaunoaga). Talu ai o fegalegaleaiga i le va o le biology ma le siosiomaga, o nisi taimi e sili atu le feteenai i taunuuga nai lo aafiaga taua (Beauchaine et al., 2008), o le faʻamaumauga mo nei mea e mafai ona faʻamalamalamaina ai le mafuaaga e mafai ai e nisi talavou ona sili atu ona lelei mo le lelei poʻo le leaga o taunuuga ona o lo latou faʻapipiʻiina o aʻafiaga o le neural and social-contextual exposures.

I le isi itu, e le o se mea e le mautonu ai e le i suesueina le faiʻai o se punavai o le gasegase. Muamua, o suʻesuʻega e taʻitaʻia e le neurobiological susceptibility models o loʻo taumafai e faʻapipiʻi tagata taʻitoʻatasi e ala i le faʻaogaina o faailoga, faʻavasega le siosiomaga e maualuga ma le maualalo i luga o se tulaga valea (poʻo le maualuga i luga o fesuiaiga o fuainumera), ma iloilo a latou aafiaga fefaʻasoaaʻi i se mea e tupuga ai. Atonu o le a filifili pe o le fegalegaleaiga i le va o le taʻitaʻia ma le taunuuga e taua i itu uma e lua o le siosiomaga (fesuiaiga o le siosiomaga)Roisman et al., 2012). O sima, faʻatuatuaina faʻasinoina o tagata taʻitoʻatasi o le kulupu sui auai e faigofie ona maua pe a fai o le faigofie gofie, mo se faʻataʻitaʻiga, genotype poʻo uiga. Peitai, neuroimaging tagata suʻesuʻe e le masani ai (ae matou finau faʻatele mafai) faʻailoga tagata taʻitasi i a latou faʻataʻitaʻiga e tusa ma le maualuga / maualalo tulaga i luga o le parameter o faiʻai galuega, fausaga, poʻo fesoʻotaʻiga meatotino, ma / pe suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga aʻoga o faiʻai ma agafesoʻotaʻi- vaega faʻatatau i taunuʻuga tau atinaʻe (Mati. 2). Lona lua, i le atinaʻeina o suʻesuʻega o le neuroscience, o fuainumera faʻamaumauga e masani ona faʻaaogaina i suʻesuʻega o le neuroimaging galue e faʻaalia ai faʻavaega faavae faʻavae. I le iloiloga a le IRM, o le eseesega i le va o galuega i totonu o le vaega lava lea o tagata taitoatasi poo le va o vaega o tagata taʻitoʻatasi o loʻo eseese i le agafesootai (faʻataʻitaʻiga, togafitia ma le leai o se faʻamalosi) poʻo le atinaʻeina (eg, nai lo le fesuiaiga o le intragroup, e talafeagai e suʻesuʻe ai eseesega o tagata taitoatasi. E le gata i lea, e seasea ona faaaogaina e le au suʻesuʻe mea taua o le faiʻai lea e maua ai sailiiliga mai suʻesuʻega faʻavae e taʻitaʻia ai galuega fou lea e faʻaaogaina e avea ma faailoga e faʻavasegaina ai le ono gafatia o tagata taitoatasi i aʻafiaga lautele. E ui o nei laasaga e mafai ona ave, ae o lenei mea e le maua ai le tele o suʻesuʻega e faʻaogaina ai le gaioiga e tusa ai ma fausaga o faiʻai / galuega faʻatino e avea o ni faailoga o le gasegase. Ma le mea mulimuli, o faʻamaumauga faʻasolosolo e taugofie ma faʻaalu taimi e aoina ma auʻiliʻili. O nei uiga e mafai ona faʻatapulaaina ai lo latou tuʻufaʻatasia i totonu o suʻesuʻega suʻesuʻega uumi e manaʻomia mo le atinaʻeina o taunuʻuga tau atinaʻe.

I leisi itu, o se mea e ofo ai le le suʻesuʻeina o le faiʻai o se mafuaʻaga o le gofie. Mo le tasi, o le faiʻai o le muamua faʻamalosia amioga. E ui lava o suiga i amioga e faʻatosinaina uma i le vafealoaʻi ma agafesootaʻi fuafuaina itu e fausia ai se backdrop mo le faiʻai o le faiʻai, e tatau ona faʻagaioia uma i totonu o faiʻai faʻataʻitaʻi e aafia ai amioga. E tusa ai ma le neurosensitivity manatu (Pulu ma Belsky, 2013), o le lagona o le fatugalemu o le tino, lea e faʻatasi ona fuafua e ala i aʻafiaga tuusaʻo ma fefaʻasoaaʻi o aʻafiaga faʻainitaneti ma mea tau le siosiomaga, o le mea muamua lea e mafai ai ona gafatia. E le gata i lea, i le mafaufauina o aafiaga taua o agafesootai e totonugalemu i le faasalalauina atu o a latou faatosinaga, e le mafai ona le amanaiaina o "gaoioiga a le mafaufau, malamalama ma le le iloa (ma e aofia ai le malamalama ma le manatu i mea na tutupu), e tatau ona e faʻatatau i le galue a le faiʻai "(Rutter, 2012, i. 17149).

E moni, a o le faiʻai o le aʻafiaga o amioga e taua tele mo le iloiloina o lana matafaioi i le fausiaina o atinae taunuʻuga, faiaʻoga faʻasino ono ono aoga mo le puʻeina o eseesega i mea Pulu (2015) faaupuga lagona, le tele o le saofaga mai i fafo atu o aʻafiaga e gaosia, vaaia, ma faʻaleleia i totonu. O le mafaufau e fai ma sui o le muamua, tulaga manaomia o le gasegase ma e le tatau ona i ai se tasi e tasi i le tasi tusiga ma le tali atu, poʻo le gaioiga faʻataʻitaʻiga e maua ai le tele e tali atu ai se isi i le siosiomaga. I lenei itu, o le taulai atu i vaega o le amio e aoga ona o le iloiloga o le faiai e mafai ai ona lagona (ma atonu o le tali mai o le a mulimuli mai) ina ia avea ma elemene e fesootai ma galuega eseese (faataitaiga, e le o faʻamaonia e ala i lipoti a le tagata lava ia poʻo amioga tausi. O se faʻaaogaina lelei o le faʻaaogaina o faʻamatalaga o le faiʻai i luga o isi tulaga faʻavae faʻafitauli i le suʻega o faʻataʻitaʻiga e uiga i le gasegase o le neurobiology tagata matutua i le agafesootai lautele o le mafai lea ona faʻaalia fesoasoani mai vasega eseese o lagona, cognition, ma faaosofia.

O le faiʻai foi e tatau ona faʻamoemoeina e faʻavaeina le vavalalata eseese i le tulaga e oʻo i le taua ma fesoʻotaʻi vavalalata ma le genotypic i mamanu o mamanu ua maeʻa ona faʻaalia e faʻaalia ai le gafatia. Faʻatoagaina mai le cortex cingulate tua (ACC), mo se faʻataʻitaʻiga, na fesoʻotaʻi ma fesuiaiga eseese i DRD2 (Pecina et al., 2013) ma le MAOA (Eisenberger et al., 2007), maualuga le faʻatinoina o amio paʻu (Nagai et al., 2010), ma lagona le lelei / neuroticism (Haas et al., 2007). O nei mea uma o ni faʻailoga e mafai ona faʻamautuina lelei i faʻalapotopotoga o fefaʻatauaʻiga lautele ma aʻafia. Faatasi ai ma le faiʻai o le vaega muamua o le amio, o lona uiga o le a vavalalata ma tuufaatasia i le va o nei vaega eseese o auiliiliga, lea e mafai ona faaalia ai le faagaoioia o le gafatia i vaega eseese o le galulue ma tuufaatasia i auala faatupulaia ma / pe faatele. O le faʻalauteleina o le tele o neurobiological susceptibility matai na suʻesuʻeina o le a aoga tele mo le mauaina o faʻamatalaga lautele, tele-modal faʻamatalaga e uiga i le tupulaga atonu o le a oʻo i ai taunuʻuga, i le manuia o le vavalalata saʻo ma le puipuia ma taumafaiga faʻaosoosoina.

E oʻo lava i totonu o le tuʻuina atu o le auʻiliʻiliga, e mafai e tagata ona faʻafesoʻotaʻi aʻafiaga i luga o neurobiological taotoga eseese, e mafua ai le tele o auala neurobiological e auala mai ai le faʻavevesi e faʻaalia ai le amio (Hariri, 2009 ma Moore ma le Depue, faʻasalalau). Mo se faʻataʻitaʻiga, o DND2 ma DRD4 genes e faʻasolo i ituaiga o faʻamaumauga o le dopamine e tele le tufatufa i totonu o le vriatum ma isi vaega o faiʻai ma e faʻafesoʻotaʻi nei vaipanoa ma eseʻesega o le tagata i le vaʻaia ma le faʻamanuiaina (Padmanabhan ma Luna, 2014; Poto, 2004) ma tali i fuamoa faʻavevesi (Horvitz, 2000). I le avea ai ma se isi faʻataʻitaʻiga, o le 158Met allele o le genet COMT e fesoʻotaʻi atu i le faateleina o le manatuaina o le galue ma le faʻatautaia lelei o faʻamatalaga faʻamatalaga (Tan et al., 2007). Ona o le tele o auala faigata, fesoʻotaʻiga e fesoasoani i le gaosiga o le neural, ma, e ala i le faiʻai, i le amio, e mafai e le faiʻai ona tuʻuina atu faʻamaonia mataʻupu lelei o le faʻafitauli. Faʻataʻitaʻiga, soʻo se mamanu faʻafouina o le faʻafouina o mea e mafai ona aofia ai le tele o auala maʻoti (gene-environment-outcome pathways) (poʻo le faʻamalamalamaina e ala i le tulaga faʻapitoa o le gaioiga. , pe afai o tagata eseese e ono aʻafia mo mafuaʻaga eseese i aafiaga eseese o le siosiomaga mo taunuʻuga eseese) "(Moore ma le Depue, faʻasalalau, i. 2).

Ma le mea mulimuli, o faʻataʻitaʻiga o le faiʻai ma gaioiga lelei e mafai ona lava lelei i totonu ma i luga o vaitau atinaʻe (Caceres et al., 2009, Forbes et al., 2009, Hariri, 2009, Johnstone et al., 2005, Manuck et al., 2007, Miller et al., 2002, Miller et al., 2009, Wu et al., 2014 ma Zuo et al., 2010) e faʻamaonia togafitiga e avea ma mea e ono aʻafia ai. Ole faʻataʻitaʻiga ole faʻataʻitaʻiga ole faiga ole fMRI e taua tele ile faʻamautuina ole galuega alualu i luma ile mafai ai ona tuʻu eseʻese le mea e mautu ma suia e uiga ile tali atu o neural, e pei ole mafuaʻaga ma le pisapisao. I tagata matutua, maualuga faʻataʻitaʻiga-toe faʻataʻitaʻia le faʻatuatuaina (eg, intraclass tuʻufaʻatasia coefficients (ICCs)> .70) o le amygdala tali atu i lagona ootia foliga na maua i le tele o sauniga faia i luga o aso (Gee et al., 2015) ma masina (Johnstone et al., 2005), ma fai mai o le eseesega o tagata i nisi o ituaiga o tali i totonu o le tino e tumau i tagata matutua (ae vaai Sauder et al., 2013, mo se faʻataʻitaʻiga o le le lelei o le faʻatuatuaina i le amygdala reactivity e aʻafia i le stimulus type). E oʻo lava i le taua mo le tatou faʻavae o le faʻamautuina lea o le faʻatuatuaina o fMRI faiga i talavou faʻataʻitaʻiga. Tofotofoga-toe faʻataʻitaʻia faʻatuatuaina o le amygdala tali atu i le faʻaosofia o lagona faʻaosofia i luga o le tolu taimi faʻatulagaina i le ono masina na faʻaalia ai le maualalo o le faʻatuatuaina (ICC <.40) i se faʻataʻitaʻiga o talavou (N = 22; tausaga 12–19 tausaga) (van den Bulk et al., 2013). Ae ui i lea, Koolschijn et al. (2011) ma matauina, e ese mai i tamaiti (N = 10), talavou (N = 12) ma tagata matutua (N = 10) faʻaalia lelei (ICCs = .41 – .59) i le lelei (ICCs = .60 – .74) faʻatuatuaina mo faʻagaoioiga i vaega eseese o faiʻai vaega (eg, precuneus, ACC, insula, maualalo ma sili atu parietal cortices, angular gyrus) i le taimi o le tulafono-fesuiaʻi galuega vavaeʻese e ∼3.5 tausaga. O nei taua e faʻatusatusa i le mautu o isi tulaga gafatia (eg, fuataga fua; Cohen ma Hamrick, 2003 ma Cohen et al., 2000), e fautua mai ai o le faiʻai o le faiʻai atonu e lava le faʻatuatuaina e auai i le aoina o faailoga o le gasegase.

3. Neurobiological models of adolescent brain development

O faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai i le faia o le faia o faiʻai i tupulaga talavou e maua ai se faavae mo le faʻamalamalamaina o le gafatia o gaioiga o faiʻai e mafai ona faʻafetaui le faatosinaga o tulaga eseese o agafesootai i luga o galuega. O nei taʻaloga ua matua fesoʻotaʻi sootaga vavalalata ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa o loʻo matauina i le taimi o le talavou, faia le faiva i luga o le faiʻai i le agafesootai o se faʻamaonia o mea e lamatia ai, faʻalelei, ma taunuʻuga lelei. Faʻaaoga aʻoaʻoga (Casey et al., 2008, Crone ma Dahl, 2012, Nelson ma Guyer, 2011, Nelson et al., 2005, Pfeifer ma Allen, 2012 ma Steinberg ma Morris, 2001) faʻatusatusa i eseesega ma faʻatinoga o galuega e iloagofie ai le faiai o le tauleʻaleʻa mai le tamaititi poʻo le tagata matua matua (Casey et al., 2008, Giedd, 2008, Gogtay ma Thompson, 2010 ma Guyer et al., 2008). O nei faʻataʻitaʻiga e tutusa uma le manatu o le talavou o se vaitaimi o le faʻatupulaia o le talileleia o agavaʻa ona o le eseesega o le mamafa o faʻasinomaga mai vaʻaiaʻi vavalalata ma fesoʻotaʻi vavalalata, faʻapitoa, faiga faʻaagafesoʻotaʻi-faʻafefe ma faʻasalaga. O nei eseesega ua faaitiitia pe paleni ma le matua ma le poto masani. O le isi mea e masani ai, o nei mamanu na mafua mai lava i le tala mo le "itu pogisa" o le tuputupu ae o le taulealea, e pei o le faateleina o le faia o faaiuga filifiliga leaga, amioga lamatia, ma faafitauli o le mafaufau (ae vaai Crone ma Dahl, 2012, ma Pfeifer ma Allen, 2012, mo tala e le o le tala o le taulealea o se taimi o avanoa). Ae ui i lea, matou te manatu o nei faʻataʻitaʻiga e tuʻuina ai le potu mo le suʻeina o faʻataʻitaʻiga o le neural o aʻafiaga lelei faʻalapotopotoga i luga o taunuʻuga manuia. Lalo o loʻo tatou faʻamatalaina faʻapuupuu ni faʻailoga iloga se fa o le neurodevelopment adolescent.

Faataʻitaʻiga e lua (systems)Casey et al., 2008 ma Steinberg, 2008) tala mo suiga tulaga ese ua matauina i le taulealea e ala i le taulai atu i le tulaga faaletino i le va o le atinaʻeina o se faiga faʻaagafesoʻotaʻi - aofia ai itu ole limbic ma paralulgen e pei o amygdala, striatum televise (VS) poʻo le cortex orbitofrontal (OFC), pito i luma (mPFC), ma le maualuga o le sulcus faaletino (STS) - e fesoʻotaʻi atu i faiga o le siakiina o le mafaufau, lea e matua televave le saoasaoa ma e aofia ai le pito i luma ma le muaʻi luma ma le palatini ma a latou sootaga ma le cornex cingulate tua (ACC). O se taunuuga o lenei faaletonu faaletino o le talavou, e sili atu nai lo le tamaitiiti, atonu e mafua mai i se lagona sili atu ona afaina i aafiaga ma faaosofiaga i totonu o tulaga manuia lautele lea e afaina ai amioga i le itu o le soona galue, ave faafuasei, pulea. Talu ai ona o le sologa lelei o le lagona lautele i le talavou, o le auala na faia ai se faigamalaga faaagafesootai e ala i taimi muamua o atinaʻe e mafai foi ona aliali mai i le tali atu i aafiaga i le taimi nei. E le gata i lea, o le tele o le atinaʻe o le atinaʻe poʻo le umi o loʻo i ai, o le sili atu lea o le vaitaimi o le faʻaletonu poʻo le palota i aafiaga o le siosiomaga.

Faʻaopoopo faʻaopoopoga i faʻataʻitaʻiga e lua-mamanu, o le Triadic Model (Ernst ma Fudge, 2009 ma Ernst et al., 2006) faʻatulagaina lena amioga faaosofia i le talavou e mafua mai i le faʻamaopoopoina o lua agafesootai faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa e ala i le femalagaaʻi faʻamaonia. O faʻasalalauga agafesoʻotaʻi e aofia ai se faiga faʻafefesootai e le VS ma se faiga e aloese mai ai le amygdala. O le toe faʻaleleia i le va o nei auala ma auala e aloese mai ai, o loʻo tuʻuina atu i se faiga faʻavae faʻatautaia e taʻitaʻia e le PFC. O le Triadic Model foi o loo talanoa i aafiaga masani o le fanau mai le neurobiological le mafai ona aafia i le agafesootai i le tulaga e oo mai ai le le fiafia o le valence i le tulaga o faiga uma e lua i le fesuiaiga o aafiaga lelei ma faaletonu. O le mea moni, o le VS e faʻataunuʻuina e le gata i tulaga valea faʻapitoa ae faʻapea foi mea le lelei (faʻataʻitaʻiga, taliaina e le tupulaga ma le teenaina; Gunther Moor et al., 2010; Guyer et al., 2015, Guyer et al., 2012a ma Guyer et al., 2012b), ma o le amygdala e faʻaalia i le le gata o faʻalavelave faʻavaleaina ae o mea lelei foi (eg, foliga fefe ma fiafia; Canli et al., 2002, poʻo le faʻamataʻu / faʻafefe ma faʻamatalaga lelei / fiafia; Hamann et al., 2002 ma Vasa et al., 2011). O le mea lea, o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le VS ma le amygdala lagona e mafai ona saofagā i le faʻaalia ma le faʻaleagaina o le faʻaleagaina.

O le Faʻavae o le Faʻalauteleina o le Faʻalapotopotoga (Nelson et al., 2005) e taulai atu i le auala e afaina ai le amio a le tupulaga talavou i le atinaʻeina o vaega o faiʻai o loʻo faʻaaogaina i luga o fesoʻotaiga o fesoʻotaiga faʻasalalau lautele (SIPN) o nonoa. O le node matala, lea ua maea ona atiaeina i le amataga o le olaga, e lagolagoina ai le iloa ma le faavasegaina o mea masani faaleagafesootai o meaola e ala i le auai i vaega e pei o le sili atu maualuga o le sulko faaletino (STS), sulsi intraparietal, vaega o fusiform, ma le faaletino ma le tino nofoaga faʻapitoa. O le afaina aʻafiaga e faʻaaogaina ai faʻamatalaga lautele e ala i le faʻaaogaina i le lelei / tauia poʻo le le lelei / faasalaga o le ola e ala i le auai i le VS, amygdala, hypothalamus, le moega o le stria terminals, ma le OFC. O le mea mulimuli, o le fomaʻi-tulafono faatonutonu e faʻaaogaina le gasologa o le gaioiga faʻapitoa o faʻalautelega faʻalapotopotoga (faʻataʻitaʻiga, malamalama i isi tulaga o le mafaufau, faʻasaina tali tali, faia o amioga faʻasolosolo) e ala i le saofaga mai PFC (mPFC; dPFC) ma vaega o le PFC faʻaalia (vPFC). O le afaina afaina, e ui lava ina amata lelei i le popofou o le olaga, ae vaaia se osofaʻi i le gaoioi ma le lagona lelei i le taimi o le talavou ma le aʻafia o fomaʻi toto i le amataga o le laititi (Halpern et al., 1997, Halpern et al., 1998, McEwen, 2001 ma Romao et al., 2002), ae o le fomaʻi-tulafono faatonutonu o loʻo mulimulitaʻi i se faʻalavelave alualu i luma o atinae i le amataga o le matua (Casey et al., 2000), e lagolagoina ai le sili atu ona faʻalavelave ma pulea tali i sologa lelei faʻale-aganuʻu.

I le faʻamalamalamaina o le fomaʻi-tulafono faatonutonu, Nelson ma Guyer's (2011) faʻaopoopoga o le SIPN faʻataʻitaʻiga e taulaʻi atu i le ausia malie o le pulea o mafaufauga ae le gafatia i amioga faʻapitoa. E tolu vaega o le fetuutuunaiga lautele e faailoaina. E lagolagoina e vaega taʻitasi i vPFC. O le faʻatusatusaina o le tau faʻalauiloaina e lagolagoina e le vaega o le OFC, ao pulea e lua tulafono le faʻatuina / mauaina ma le faʻasaina o le amio faʻaleagafesootai e le tele o vaega pito i tua o le gyrus orbital ma le pito i lalo o le gyrus. I le avea ai o se agafesootai agafesootai taua e taua tele mo le fegalegaleai ma isi ma fetuunai i tulaga o agafesootai, o le feteenai i le galuega a le vlPFC, aemaise lava, e fesootai i le togafitiga o le mafaufau i le talavou, e pei o le popole popolega lautele (Guyer et al., 2008, Monk et al., 2006 ma Monk et al., 2008). I le isi itu, o le ausiaina o le fefaasoaaʻi lautele e mafai ona puipuia ai nisi o talavou mai le atiaeina o le mafaufau ma siitia ai lo latou manuia. O ia fetuutuunaʻiga e mafai ona lagolagoina le manuia i le tulaga o le tauleʻaleʻa e sili ona faʻaogaina, oe ua tuʻuina atu e faʻaalia taunuuga i soʻo se tasi o le continuum e fuafua i le faʻaalia i nofoaga le lagolagoina pe lagolagoina (eg, see Belsky ma Beaver, 2011 e uiga i le eseesega o tulafono faatonutonu a le tama talavou e avea o se galuega o le neurobiological faʻamalamalamaina ma le faʻamalosia o matua).

I isi itu o nei faʻataʻitaʻiga, o le matua o le PFC ma ana fesoʻotaʻiga ma itulagi laiti o loʻo manatu e faʻatupuina ai le mauaina o fetuʻutuʻunaʻiina ai lagona ma amioga faʻatonutonu i le feagai ai ma fesuiaʻiga o siosiomaga lautele. Tagata matutua e tatau ona faʻatautaia ma fetuʻunaʻi i agafesoʻotaʻi fou (pei o le puleaina o le taliaina o uo, sailia o ni paʻaga alofa, faʻamasani mai matua). O nei amioga e faʻataʻitaʻia e le sao mai vaega autu o faiʻai e toe tali atu i nei tala. Faʻagasologa e fesoʻotaʻi ma tulaga lautele, faʻatosina tagata, talitonuina o oe lava, ma agafesoʻotaʻi iloiloga o le a faʻateleina e ala i vevela, agafesoʻotaʻi faʻapitoa itulagi, ma hyperresponsivity o aʻafia neural itulagi fesoʻotaʻi ma sili atu taunuʻuga i totonu o nei tulaga. O la matou finauga o le faʻateleina o le malamalamaaga o le va fealoai i le talavou o le a, ae maise lava mo sili atu gofie talavou, faʻatonutonuina fesoʻotaʻiga lautele-agaʻi agaʻi i le avea ma le faʻamuamua i le mea e (poʻo ua manatu e pei) talafeagai i le siosiomaga siosiomaga - pe le lelei, taufaamataʻu, ma / poʻo le antisocial vs. mautinoa, faʻamalosiau, ma / pe faʻaletulafono. Lenei fetuʻunaʻiga ono tupu e ala i le faiʻai le faʻavasegaina o agafesoʻotaʻiga-faʻaaliga (eg, Todd et al., 2012), o se faagasologa e leʻo manino le faʻamatalaina i mamanu o le gasegase o le neurobiological. I le faʻaopoopoga, e pei ona faʻamatalaina auiliili i lalo, o se siosiomaga lagolago e faʻaleleia ai le faʻamalosia o tulafono e ala i le atinaʻeina o le neurocircuitry muamua e mafai ona fesoasoani e faʻafesoʻotaʻi ai le taulealea i se tulaga maualuga e maua ai taunuʻuga sili ona lelei o mea uma. O nei talavou e le gata ina sili atu ona maaleale i mea e tutupu mai ai siosiomaga manuia lelei e ala i le neurocircuitry faaagafesootai, ae faapena foi, e ala i le siakiina o le neurocircuitry, sili atu ona lelei le pulea ma le faagaeetia lena lagona lelei agai i tulaga talafeagai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o talavou e sili atu le malamalama ma faʻaalia i siosiomaga sili ona lelei, e mafai ona latou maua le tomai sili atu i le faʻaaogaina o faʻasalalauga agavaʻa e faʻaauau pea i le tulimataʻi lelei o sailiga sini ma faʻalelei, fegalegaleai ma, ma faʻamalosi i isi. E mafai foi ona sili atu ona latou aoao pe faapefea ona faaitiitia le faanoanoa ma liliu ese mai taunuuga le lelei (Mati. 1).

I le aotelega, matou te fautuaina o faʻataʻitaʻiga o le neo talavou avea ma faʻavae mo le suʻesuʻeina o neural moderators o agafesoʻotaʻi i le sili-sili atu ma sili atu leaga faiga na fautuaina mai e le neurobiological susceptibility models. Muamua, e ala i le tuʻufaʻatasia o faiga eseʻese (eg, faʻataʻitaʻiga ma aloese mai ai) e maaleale ma tali atu i eseesega faʻatonuga (eg, faʻamalosiaga vs. taufaʻamataʻu), matagaluega fesoʻotaʻi-aʻafia mafai tuʻufaʻatasi tuʻufaʻatasia se tamaititi gofie i faʻafitauli lautele. O le mea moni, o le vafealoaʻi-aʻafia fesoʻotaʻiga e masani lava ona toe tali atu i le le lelei agafesoʻotaʻiga tulaga faʻaalia foi tali mai i mea lelei, ma le isi itu, atonu faʻafaigofieina le faʻavasegaina o mataupu atoa. Lona lua, o faʻataʻitaʻiga o le neurodevelopmental e faʻatatau i le tuputupu aʻe o le malosi i le talavou e faʻatonutonu ai le tagata lava ia ma fetuʻunaʻi ai le mafaufau - o se agavaʻa e faʻafoe ai le vaʻa maaleale - i le suiga i amioga sili atu ma le tutoʻatasi. O le agavaʻa e faʻatonutonu ou mafaufauga, lagona, ma amioga e tali atu ai i suiga i totonu ma fafo atu o tulaga e taua tele i le ola manuia. Matou te faʻamamafaina o le fetuʻunaʻiga o lenei aʻoaʻoga i le talavou e maua ai se faʻaopoopoga auala mo le faʻamatalaina pe faʻafefea e talavou e sili atu le malamalama i lagona ma faʻailoa atu i siosiomaga lagolagosua sili ona mafai ona faʻamautinoa lelei atinae taunuʻuga e faʻatatau ia i latou i le le lelei siosiomaga o loʻo faʻaalia leaga tulaga.

Matou te liliu nei i se toe iloiloga o suʻesuʻega loloto mai tusitusiga e faʻaaogaina ai le faʻataʻitaʻiga lea e faʻaalia ai le ono mafai ona eseese le eseesega o le faiʻai ma faʻatulagaga i le talavou e fegalegaleai ai ma faʻalapotopotoga lautele e aʻafia ai taunuuga. Muamua, matou te iloiloina le faʻaosofiaga o le faʻataʻitaʻiga o le aiga / tausi maʻi. Ma, tatou te agai i luma i le tulaga o le siosiomaga o tupulaga. O le tele o lenei galuega e leʻi fuafuaina e faʻasoa ai lagona faʻapitoa i le neura e avea o se tagata faʻale-tagata-faʻaeseese mea poʻo le iloiloga suiga o amio i le taimi. E ui i lea, e ofoina mai ni faʻataʻitaʻiga mo uiga o le faiʻai ma tulaga faʻaagafesootai e sili atu ona aoga suʻesuʻega, e mafai ai mo le iloiloga o se faʻataʻitaʻiga fou a le tupulaga talavou.

4. Agafesootai ma le mafaufau o le taulealea

4.1. Aiga / tausiga nofoaga

O le tele o suʻesuʻega faʻailoa mai ai o le vafealoaʻi na fausia e ala i le tausiga o se tasi, e aofia ai le tulaga faamatua, lelei o fegalegaleaʻiga a matua ma fanau, tulaga o aiga, ma le faʻafesoʻotaʻiga o aiga ma aganuʻu taua, o se taua taua o atinaʻe talavou (Collins et al., 2000 ma Darling ma Steinberg, 1993Steinberg ma Morris, 2001). O nei aʻafiaga e tatau ona sili atu ona sili atu le malosi i tagata taʻitoʻatasi. O le mea moni, o aʻafiaga a matua ua faʻaalia ina ia faʻafoeina e eseesega a tagata taitoatasi i le faʻaleleia o meaola, e pei o le genotype genetic (Bakermans-Kranenburg ma Van Ijzendoorn, 2011 ma Knafo et al., 2011) ma le faʻamalosia o le faʻafoʻiina (Hastings et al., 2014). E ui lava o le neurobiological susceptibility i le va fealofani i le gasologa o le olaga e mafai ona avea o se fua o nei mea ola, mea tutupu i le amataga, ma a latou fegalegaleaiga (Boyce ma Ellis, 2005), o lenei faʻafitauli i le talavou e ono i ai se taua faapitoa mo taunuʻuga mulimuli na maua ai le aʻoaʻoga tulaga ese lea e tupu i le vaitau lenei. I vaega o loʻo taua i lalo, tatou te iloiloina suʻesuʻega lea e ofoina atu ai faʻataʻitaʻiga o uiga faiʻai e mafai ona faʻataʻitaʻiina ai le aafiaga o matua / tausiga i luga o amioga ma atinaʻe i le talavou. Matou te talanoaina foi sailiiliga e taʻu mai ai pe faapefea e le faʻafitauli ona faʻataunuʻuina taunuuga masani e faʻalagolago i le auala e fesootaʻi ai le faiʻai i aafiaga eseese ma faʻataʻitaʻi faʻamalosi matua / tausiga tausi.

O le mea aupito sili ona mautinoa o sui tauva o le gasegase mai le tatou iloiloga o matua / tausi maʻi e aafia ai le fausaga o faiʻai. I le vaʻaia o le faiʻai, o le fausaga o faiʻai e malosi lona faavae o le kenera ma mafai ai ona faʻaalia le eseesega o tagata e sili atu ona mausali, ma le tele o mea faʻaleleia, e pei o le PFC, faʻaalia le faateleina o le faʻamalosiaga mai le laʻitiiti i le talavou (Jansen et al., 2015 ma Lenroot et al., 2009). E ogatusa lea ma le manatu o le aʻafiaga o le neurobiological e mafua mai i le aʻafiaga o fesuiaiga o le kenera i luga o neurobiological circuits e tali atu i tagata tausi maʻi (Bakermans-Kranenburg ma Van Ijzendoorn, 2011, Belsky ma Beaver, 2011, Belsky ma le Pulu, 2009 ma Pulu ma Belsky, 2013). E eseʻesega ile faiʻai ole faiʻai, ole faiʻai e galue ai e vave ona siaki, tali atu, ma atagia mai le vaʻai eseʻese ile tasi siosiomaga. O le faiaʻoga o le faiʻai na faia i se tulaga talafeagai o le maaleale, faatasi ai ma le neural reactivity i mea na tutupu e manatu o se tuʻufaʻatasia o le (1) tele o se tasi uiga neural reactivity ma (2) tele ma le ituaiga o faʻaosofia lagona faaosofia (Moore ma le Depue, faʻasalalau). Talu ai ona o le fausiaina o eseesega o tagata taitoatasi ua atagia mai ai le tuufaatasia o mamanu o mafaufauga, lagona, ma amioga i le feagai ai ma tulaga e aliae mai (Fleeson, 2001), o nei faanaunauga e faʻatulai mai e tulaʻi mai i tulafono faatonutonu i le faʻatinoina o faigamalo talafeagai e "faʻalogologo" e ala i le aʻoaʻoina ma le poto masani i faʻalapotopotoga sologa lelei i luga o le taimi. O le mea lea, o le fausiaina ma le gaioiga o le faiʻai, lea e mafai ona vavalalata ma o latou atinaʻe faʻaalia e le tasi le isi (Hao et al., 2013, Honey et al., 2010, Paus, 2013, Power et al., 2010 ma Zielinski et al., 2010), e mafai ona avea uma ma se faʻafitauli faʻafitauli.

4.1.1. Faʻamaumauga faʻavae o le tino o le neurobiological susceptibility

E ui lava e le o iai ni tusitusiga i luga o faiʻai i le faiʻai, ae o le tele o suʻesuʻega e faʻamaonia ai se seti o sui filifilia e suʻesuʻeina e avea ma faʻamatalaga i totonu o le soifuaga o le tamaititi e mafai ona faʻafesoʻotaʻi i le agafesootai. O lenei galuega o loʻo tuʻufaʻatasia ai ni fegalegaleaiga i le va o le fausaga o le faiʻai o le tagata matua ma le suʻesuʻega o suʻesuʻega a matua-tupulaga talavou e faʻasalalau ai tulaga e pei o le maualuga o le mafanafana o matua ma le tetee; tauleʻaleʻa talavou ma le aggression poʻo le dysphoria; ma tali a matua ma 'alo' i nei amioga i le tasi ma le isi. Talu ai ona o le faʻaauau pea o le tulaga o le aiga i le talavou, o le fesoʻotaʻiina o fua o le faia o faiʻai i faʻamatalaga o fegalegaleaiga a matua-tupulaga talavou e maua ai se auala faʻaleleia mo le suʻesuʻeina o le aʻafiaga o le neurobiological i le agafesootai i le mafaufauina o latou aafiaga tuʻufaʻatasia i taunuuga mulimuli. O nei mea e mataʻituina ai o loʻo avea ma faʻamatalaga poʻo se faamalama i totonu o aiga e ono foliga mai e masani ona iai ma fesoʻotaʻi i le tuputupu ae o le tupulaga talavou. E ui lava o le suʻesuʻeina o le faʻatasi ae le o fesoʻotaʻiga umi i nisi o nei suʻesuʻega e faʻamapulaʻa ai manatu e uiga i le mafuaʻaga poʻo le atinaʻeina, ma e ui lava e leʻo pulea e lenei suʻesuʻega le aʻafiaga o aʻafiaga o le tamaititi o loʻo faʻatinoina i totonu o le aiga, o faʻamaoniga e taʻu mai ai galuega eseese o le neurobiological social lagona.

Muamua, o eseesega o tagata taitoatasi i le tulaga o le faiʻai o le tagata matua ua fesootaʻi atu i tali afaina ma amioga i lagona feusuai ma matua i auala e maua ai taunuuga lelei pe atinaʻe. Whittle et al. (2008) na maua ai e faapea, i le tulaga o se luʻitau o le feteʻenaʻi o feeseeseaiga i le va o le tupulaga talavou (tausaga 11-13) ma o latou matua, o le tele o voluma amygdala na fesootaʻi ma tupulaga talavou 'o tausia amio le fiafia io latou tina mo se taimi umi. E le gata i lea, i tamaʻitaʻi, o le faʻaitiitia o le maualuga ole volumetric ACC ile agavale sa fesoʻotaʻi ma le tausia o le osofaʻiga agai i tinā, ma le faʻaitiitia o le osofaʻi ile autasi o le ATC na fesoʻotaʻi ma amio faʻasolosolo a tina. O lenei seti o sailiiliga e mafai ona fautua mai ai se aafiaga e ono mafai ona gafatia i luga o le itu lamatia o le tutusa, o lona uiga, diathesis stress, ona o le (1) voluma o le amygdala, o se itulagi e fesootai ma le tali atu i tulaga taufaamatau ma le faatupuina o aafiaga le lelei, atonu e atagia ai o se tala faasolopito o le sili atu o le faʻatasi, ma (2) faʻavae faʻavae e lagolagoina ai le sao PFC ua fesoʻotaʻi ma le aʻafiaga o aʻafiaga leaga (Canli, 2004; Davidson ma Fox, 1989 ma Fox et al., 2001) ma le faʻaitiitia o tulafono faatonutonu o lagona (Jackson et al., 2003).

O isi galuega e sili atu ona faʻaalia manino ai le eseesega o tagata taitoatasi i tali o le neurobiological i aʻafiaga a le aiga i le lelei-ma sili atu le leaga na faamatalaina e le neurobiological susceptibility models. E ui lava Whittle et al. (2008) na maua ai le tele o amygdala volumes ma le itiiti ifo o le falemaʻi ile ACC i le itu tauagavale sa fesoʻotaʻi ma le tele o tali faʻalogo i le faʻamalosi o tina i tama talavou, Yap et al. (2008) na maua ai o nei lava mea tonu na valoia ai le pito i lalo ifo o le atuatuvale i tama talavou (tausaga 11-13) faʻatasi ai ma tina maualalo maualalo. Yap et al. na faʻamaonia ai foi se gasegase e mafai ona mafai ona gafatia i le neurobiology i fafine e mafua ai ona maua le tamaititi laitiiti i le sili atu o le atuatuvale i talavou ao laiti tina i le osofaia ae sili atu le atuatuvale pe a maualuga tina i le osofaiga. I le tuufaatasiga, o nei sailiiliga ua faaalia ai le tutusa o taunuuga i tulaga o tulaga maualuluga ma le maualalo e pei ona fetuutuunai e eseesega a tagata taitoatasi i le faatulagaga o faiʻai.

I suʻesuʻega e lua o loʻo i luga, o fua o le faiai ma aʻafiaga o fua na fuaina i le taimi e tasi. Ae ui i lea, Whittle et al. (2011) suʻesuʻeina ma le mafaufauina le siata o le hippocampal e fai ma faʻataʻitaʻiga o le aʻafiaga o osofaiga a tina i luga o suiga i faʻafitauli faʻafitauli mai le amataga (tausaga 11-13) i le ogatotonu (tausaga 13-15). Na latou maua ai, mo teineiti, lapopoʻa lapopoʻa na valoia le tele ma le itiiti ifo o faʻafitauli o le atuatuvale i le tulaga o le maualuga ma le maualalo o le malosi o le tina, i le taimi lava e tasi, i le taimi o le faʻamalositino a le matua-tamaiti. O le mea lea, a itiiti ifo mo tamaitai i le taimi o le talavou, sili atu le himpocampal volume e mafai ona fegalegaleai ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e ala i le faʻagasolo pe faʻaalia pe taofia le gasegase i le atuatuvale. E manaia le mafaufau pe faʻapena foi e le volipampamp le faʻamalosia o le lagolagoina o aiga i luga o le atinae. O le maualuga o le lanu eleelea i totonu o le hippocampus (faʻapena foi ma le gyrus orbitofrontal gyrus) na maua i talavou na sili atu i latou o latou aiga i le va o matua.Schneider et al., 2012), o se sailiiliga e ogatusa ma le galue i faʻataʻitaʻiga manu e faʻaalia ai o amioga e faʻaalia ai se mea manaia (faʻataʻitaʻiga, leo faʻaogaina ao avea oe ma siama) na fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le hippocampal ma le ola (Wöhr et al., 2009 ma Yamamuro et al., 2010). O nei suʻesuʻega e taʻu mai ai le faʻalogoina o le hippocampus i nofoaga lelei e aofia ai le lagolagoina o matua.

Ina ia avea le amygdala ma le hippocampus ma loka o neurobiological susceptibility e talafeagai. O le amygdala ma le hippocampus ua lauiloa e vavalalata le mafaufau ma aʻoaʻoina ni vaega o lagona (Baxter ma Murray, 2002 ma Calder et al., 2001; Phelps, 2004; Phelps ma LeDoux, 2005). E foliga mai o loʻo i ai se latou galuega superordinate lea e faʻatautaia ai le valence, o se vaega o le telefoni feaveaia o le palota (Ernst ma Fudge, 2009). Le tele o galuega e manaʻomia e suʻesuʻe ai aʻafiaga o tamaʻitaʻi o le amygdala volume e fai ma faʻamaumauga o le gasegase i le faʻalapotopotoga, e pei Whittle et al. (2008) ma Yap et al. (2008) tuʻufaʻatasi fautuaina o lapopoʻa amygdala voluma i tama ma pe lapoʻa pe laʻititi voluma i teineiti atagia mai ai le faʻafaigofieina. Ae ui i lea, o le amygdala's fesoʻotaʻiga aʻafiaga i luga o taunuʻuga tutusa e ogatasi ma lona tulaga lautele i le faʻagasologa o manaʻoga, sini, ma tulaga taua o le tagata (Cunningham ma Brosch, 2012) ma i lona faia o ni aʻafiaga lelei ma leaga i aʻafiaga mo le aloese poʻo le faʻaalia o amio i tulaga eseese (Bechara et al., 1999). E le gata i lea, o le mafaufau ole mafaufau ole vafealoaloai (Dunbar, 2009) o loʻo fautua mai ai o itulagi i totonu o le vaʻavaʻai faʻasalalau faʻapitoa ma le tele o le voluma e sili atu le gafatia gafatia, faʻatasi ma faʻamaoniga o le sili atu o le amygdala o loʻo fesoʻotaʻi atu i le tele o lagona faʻalautele i le lautele nai lo le faʻamaoni i mea taufaamatau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o le amygdala leo e fesoʻotaʻi lelei lava e le gata i le atuatuvale ese (Redlich et al., 2015) ae faʻapena foi ma le mafaufau faʻale-mafaufau (Rice et al., 2014) ma le fesoʻotaʻiga lautele ma fesoʻotaʻiga (Bickart et al., 2011 ma Kanai et al., 2012), e aofia ai ma talavou (Von der Heide et al., 2014). E faʻapea foʻi, le hippocampus, e lauiloa mo ona lagona faʻaletausaga (Fanselow, 2010; Hirsh, 1974, Rudy, 2009 ma Fanselow, 2010), fesoasoani e faʻafesoʻotaʻi faʻamatalaga tusitusia ma faʻalagona lea e tulaʻi mai i le taimi o faʻasalalauga talafeagai. O le hippocampus ua manatu e tauaveina lenei galuega e masani ona tutoatasi mai valence; o lona uiga, e lagolagoina le fusifusia o elemene o vaaiga, mea tutupu, ma siosiomaga i ni faʻataʻitaʻiga i le taimi atoa, mulimuli ane taʻitaʻia amioga i laina ma nei faʻatusa (Schacter ma Addis, 2007). I le mea mulimuli, mo le amygdala ma le hippocampus, o la latou iloiloga e avea ma itulagi i totonu o fesootaiga o itulagi e taua tele.

4.1.2. E aʻafia ai le "faʻalogo" e ala i le galue o le faiʻai

Aumai le uluai faʻamaoniga o uiga o le faiʻai - e pei o le fausaga o le faiʻai - e ono vaʻai ai le neurobiologically susceptible adolescents, tatou te mafaufau nei i auala poʻo auala e mafai ai e talavou matutua o loʻo faʻaalia i nofoaga masani tausi tausiga ona oʻo atu i ni mea eseese. O nofoaga lelei ma le le lelei o nofoaga e tausi ai tausiga atonu e faʻapitoa i le vaʻavaʻai faʻasalalauga o le faiʻai io latou uiga. Faʻamaumauga o Neural e faʻatuina ai le taua i faʻasalalauga faʻasalalauga faʻapipiʻiina i auala e fesoʻotaʻi ma vaega o loʻo faʻatinoina ma sini e faʻalauteleina e nofoaga eseese o tausi tausiga. O le mea lea, o se lagona le mautonu i le va fealofani e mafai ona avea ma se lagona le mautonu e faapea o tusi resitala, faagasologa, ma tali atu i tulaga le lelei ma le lagolagoina o le siosiomaga faaleagafesootai (Pulu, 2015). E ogatusa lenei mea ma le manatu "o le mea e manatu se tasi e tatau ona auai i se lalolagi matautia, e ese mai le mea e tatau ona auai i se lalolagi o avanoa" (Cunningham ma Brosch, 2012, i. 56). E faʻapefea ona faʻaalia le faia o le faiʻai e ala i le aʻoaʻoina ma le poto masani i faʻalapotopotoga eseese e ala i suʻesuʻega o le faʻaogaina o aafiaga o le faiai i luga o le fesoʻotaʻiga i le va o nofoaga e tausi ai ma amioga, e aofia ai i le va o tagata soifua. O le mea moni, e taua le toe faʻataʻoti e ui lava e mafai ona faʻagaoioi le tupulaga talavou aʻo leʻi oʻo i le tauleʻaleʻa, pe o le a se mea na faʻalogo i ai se tamaititi, ma o le a se mea e ono fesoasoani i aafiaga i tulaga fou faʻaagafesootai, o le a manino mai i lenei vaitau o le faʻaleleia o lagona faʻalapotopotoga.

E ogatusa ma le manatu o le faʻalogo lelei, o suʻesuʻega na tusia ai le aʻafiaga o faigata o le uluaʻi olaga ma mafatiaga faaleaiga i luga o le faiʻai e galue i le talavou ma tala atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaiti talavou (tausaga 9-18) oe na faʻailoaina le tausiga o le tausi maʻi ma le le amanaia o lagona ile pepe, na latou faʻaalia ai le amygdala ma le hippocampus i le taimi o le faʻamatalaga faʻamataʻu (Maheu et al., 2010). O lenei sailiiliga o loʻo o gatusa ma faʻamaoniga faʻavae e faʻamaonia ai le tele o tausaga o le tausia o pepe i le taimi o le aʻoga laiti sa fesoʻotaʻi ma le tele o le amygdala volume i le tele o tausaga mulimuli ane, na vavalo ai foi ma le popole popolega (Tottenham et al., 2010). Faʻatasiga i le va o tagata e le faʻalagolago i le tausiga ma le mafaufau ua matauina foi i le vaʻaia a le au talavou. Faatasi ai ma se faʻataʻitaʻiga a le autalavou (tausaga 9-17), faʻateleina ma lagolagoina tali i le talipupuni i faitioga a tina i totonu o le taligalu lentil e fesoʻotai ma le faitioina o faitioga sili atu le leaga (Lee et al., 2014). Tulaga ma et al. (2014) o loʻo maua i se faʻataʻitaʻiga o teineiti e maualalo le mafanafana o matua i le talavou (tausaga 11-12) na fesoʻotaʻi i le vaitau o le laʻititi (tausaga 16) faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le faʻaogaina o tupe maua i amygdala, VS, ma le mPFC; o lenei faʻateleina le VS ma le mPFC na vavalalata le fesoʻotaʻiga i le maualalo o le mafanafana o matua ma faʻafitauli faʻafitauli. Na manatu le tusitala e sili atu le faʻamalosia o nei itulagi, lea e masani ona fesoʻotai i le tauia ma le faʻamaonia o faʻamatalaga lautele e uiga ia te oe ma isi (Amodio ma Frith, 2006; Gallagher ma Frith, 2003), ono atagia mai le le talafeagai faʻatatauina o ma faʻamoemoega mo le faʻatinoga faʻavae i luga o le lelei le tuanaʻi o agafesootai aafiaga. O le mea lea, o le neurobiological susceptibility i agafesoʻotaʻi faʻamatalaga e ono faʻaalia i le aluga o taimi e ala i le faʻamalosia lemu o le faiʻai faʻailogaina ma le faʻatauaina o agafesoʻotaʻi ma iloiloga poto masani. I le tuʻufaʻatasia ai, o iʻuga o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai, o itulagi i totonu o le va fealofani e aafia gofie i aafiaga o le tausiga o tamaiti ma e mafai foi ona faailoa ai se neural marker mo tagata sili ona faigofie.

O aʻafiaga o matua lagolago o loʻo fesoʻotaʻi ma uiga o le faiʻai ma atinaʻe atinae, faʻamaoniga e taua mo se faʻavae e faʻalagolago i le aafiaga o aafiaga masani mo tagata taʻitoʻatasi. Faataitaiga, Morgan et al., (2014) na maua ai le tele o le mafanafana masani na maua e tamaiti ao laiti (18 ma 24 masina) faʻatasi ma le faʻaitiitia o le mPFC i le faʻamoemoeina ma le toilalo o tupe maua i le tuai o le talavou / matua (20 tausaga). O nei taunuuga e taʻu mai ai o le avea ma matua e uiga i le alofa ma le mafanafana e mafai ona faaitiitia ai tali mai i mea le lelei i vaega o faiʻai e fesootai ma le tuufaatasia o faamatalaga faalelagona ma agafesootai, e aofia ai le tagata lava ia ma isi. O lenei puipuiga o le mafanafana o le tina na sili atu ona malosi mo tama e faʻaalia ma le le faʻaalia i le popolega o le tina i le taimi o le tamaitiiti, e tutusa ma le manatu o le gasegase e mafua mai i se amataga vave o le gaioioiga le lelei ma fautuaina ai le mamanu o le mPFC i le taatele tulaga o matua. O nei taunuʻuga e iloa ai o itulagi e aʻafia ai i le aʻoaʻoina o taui (faʻataʻitaʻiga, le striatum ma le mPFC) e nofouta i faʻafaʻailogaina o amioga faʻafeusuaiga a tina. O lona uiga, o le faiʻai o le talavou e pei o lona tinā e uiga i uiga alofa ma agaalofa e mafai ona atagia ai se talaʻaga o loʻo amata talu mai le laʻititi o le tau leai se totogi ma le mauaina o se tau maualalo pe taua. O le mea lea, o aʻafiaga o le siosiomaga agafesootai i luga o le amioga a le tagata talavou e mafai ona faʻaaogaina e mafai ona tuʻuina atu e ala i le fesuiaiga o tali o le neural i nisi tagata e sili atu i le taimi i itulagi e fesoʻotai i lagona faʻalapotopotoga.

O le tulitulimatagauina e le gata i tulaga masani a le tupulaga talavou, ae o aʻafiaga foi e afaina ai lagona o tupulaga matutua ma mea o le a tutupu e fesoasoani e faamalamalamaina ai le lagona o le mafaufau o isi vaega o le mafaufau e fesuisuiai pe faaletonu e faalagolago i le tala. O le VS, lea o faagasologa o taui tau, o se tasi lea o seti o itulagi. E ui lava o nisi suʻesuʻega e sili atu le maualuga o le talileleia o le VS i le faʻatupulaia o amioga lamatiaga i le talavou (Bjork et al., 2010 ma Bjork ma Pardini, 2015; Chein et al., 2011; Galvan et al., 2007, Gatzke-Kopp et al., 2009 ma Somerville et al., 2011), O le tali a le VS e mafai ona nofouta i le fegalegaleaiga o agaifanua faaleaiga ma faaleaganuu i lona fesoʻotaʻiga i amioga faʻafesootai talafeagai ma faʻaititia ai le lamatiaga. O le tupulaga Latino (tausaga 14-16) na lipotia mai le sili atu o taʻutinoga o le aiga na faʻaalia ai le faʻailoaina o le tali a le VS i faʻamatalaga faʻaosofia tupe, o se tali e fesoʻotaʻi ma le faʻaletonu o le faʻataʻitaʻituina o amioga (Telzer et al., 2013a). O isi galuega na maua ai e le autalavou (tausaga 15-17) na lipotia muamua le sili atu le faʻamaoniga ma le faʻamaliega mai le fesoasoani i lo latou aiga, ua faʻalauteleina le tali i le VS pe a fai ni tupe faʻaalu i lo latou aiga nai lo le mauaina o taui tau tupe mo i latou lava (Telzer et al., 2010). O galuega faʻatusatusa na iloa ai o le faateleina o le VS i nei galuega faʻapitoa na valoia ai le faʻaitiitia o le lamatiaga o le tamaititi-ave se tausaga mulimuli ane (Telzer et al., 2013b). O le mea lea, "o le itulagi lava lea e tasi na tuʻuina atu ai le tulaga lamatia mo le lamatiaga o le tauleʻaleʻa e mafai foi ona puipuia mai le aʻafiaga o le ave" (Telzer et al., 2013b, i. 45). Ma le isi, Telzer et al., 2014a e maua ai le VS reactivity i le eimonimonic (faʻataʻitaʻiga, uiga / faʻamoemoe, tulaga faʻapitoa) faʻatasi ai ma le hedonic (faʻataʻitaʻiga, ave faʻataʻitaʻiga, faamalieina o le tagata lava ia) taui ai le faʻaitiitia o le umi ole taimi ile taimi umi, ma faʻagasolo, i faʻafitauli faʻafitauli. O lenei seti o sailiiliga e faʻaalia ai le mafai e le aʻafiaga o le natura i le taui ona fesoʻotaʻi ma taunuʻuga faʻapitoa poʻo matai e faʻalagolago i le vasega o taui (faʻataʻitaʻiga, faʻasalaga, tupe, agafesootai, eudaimonic) lea e faʻatulagaina ai le mafaufau e avea o se galuega a le aiga ma aʻoaʻoga.

4.1.3. Faʻamatalaga masani mo tausi maʻi ma le matuʻaiga o le PFC

E pei ona talanoaina i le taimi nei, o taunuuga masani e mafai ona tupu mo le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa ona o siosiomaga lelei e faʻalauteleina ai amio e mafua ai ona maua avanoa tau i le va fealofani ae o tulaga le lelei e faʻaleleia ai amioga ua faʻamaonia e le taufaʻatau ma le soifua maloloina-faʻafetaui tulaga lamatia. Ae ui i lea, o eseʻesega faʻataʻitaʻiga e mafai foi ona faʻamalosia ona o le mafai ona faʻaaogaina tulafono faʻavae mo le ausia o sini faʻatulagaina o le a faʻamalosia i se tulaga lelei, ae le o mea leaga. E tusa ai ma lea tulaga, o le atinaʻeina o le faʻaogaina o le faʻatautaia ma le faʻatautaia o femalagaiga e ono tulaʻi mai i le faʻaaogaina o tagata talavou e faʻaalia i tulaga eseese o le aiga, e mafua ai i ni mea eseese. O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻamaonia ai o eseesega o tagata i galuega faʻapitoa ma gaioiga e mafai ai e le tagata lava ia ona atinaʻe i auala faʻaleleia i le taimi o le tamaitiiti, faʻamautu i le talavou (Deata-Deckard ma Wang, 2012). O faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻasolosolo ma suʻesuʻega uumi e faasino i le taua o le mafanafana, maaleale, ma le tausiga matua / tausiga mo le faʻamalosiina o nei tomai (eg, Bernier et al., 2012, Hammond et al., 2012 ma Hughes, 2011). E ala i le faʻaogaina o le biology-environment, faʻafeiloaʻi ai tomai faʻapitoa (poʻo lo latou faʻaleagaina) e faʻafeiloaʻi i matua / tausi maʻi-fesoʻotaʻiga a le autalavou e maua ai tulaga faʻapitoa mo suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiina (pe leai) (Deater-Deckard, 2014).

Neuroimaging studies e lagolagoina lenei ata. Nofoaga le lelei e faʻaalia ai le faʻaogaina o aʻafiaga. O le le lava o le faaletonu i le mafiafia o le gaogao na matauina i tamaiti oe na mafatia i le vave ona o le le mafaufau o le mafaufau mai le fausiaina o faalapotopotoga, faaletonu lea na faafesootaia faafitauli ma le gauai ma le le mautonu (McLaughlin et al., 2014). I le talavou (tausaga 9-17), o le faʻaalia i faitioga a tina e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le gaioiga i le va fealofani (e pei o le lentifalclecle, insula posterior) ma faʻaitiitia le gaioiga i le pulea o le mafaufau (eg, dlPFC, ACC) ma le mafaufauga faʻaagafesootai (eg. , TPJ, laiga o le cingular cortex / prefaius) faʻatautaia (Lee et al., 2014). I se tulaga talitutusa, o le tausia ma le matua matuia ma isi aiga mafatia e fesootaʻi atu i le fesoʻotaʻiga lelei, faʻamaonia ai le eseese o galuega, o amygdala ma vlPFC saʻo e tali atu ai i faʻaosofiaga o le matua (tausaga 18-36), o loʻo fautua mai ai e le o faia e le vlPFC se tiute faʻalavelave i le tali a le amygdala (Taylor et al., 2006). O loʻo i ai foʻi faʻamaoniga e fesoʻotaʻi faʻamaʻi muamua (tausaga 1) i le faʻavaveina o le atinaʻeina o amygdala-mPFC le lelei i le talavou e masani ona vaaia i tagata matutua (Gee et al., 2013a ma Gee et al., 2013b). Faʻateleina le atinaʻeina o le faʻasolosolo mafai ona fesoʻotaʻi ma le itiiti ifo o le lelei o taunuʻuga o amio i se taimi mulimuli ane, atonu ona o se vaitaimi faʻatapulaʻa o le ola mama e faʻaitiitia ai le avanoa e iloa ai pe faʻafefea ona faʻatonutonuina oe lava i ni siosiomaga vavalalata eseese e oʻo ai i tagata matutua lelei (Lu et al., 2009 ma Nelson ma Guyer, 2011). Faʻaaogaina atoa, siosiomaga le lelei e fesoʻotaʻi ma le mafaufau ma le afaina o le dysregulation i le neural level. Matou te fautuaina e faapea, ao talavou uma na ola ae i nei tulaga e feagai ma le faaletonu, o le tele o tupulaga talavou e le mafai ona faʻavaivaia e le neurobiologically e sili atu ona le atoatoa.

I se isi itu, o siosiomaga lelei e faʻaleleia ai le atinaʻeina o le faʻatautaia o tulafono faatonutonu faʻamaonia lea e tatau ona fesoasoani i tupulaga matutua ia maua ai ni atinaʻe manuia lelei. I se faʻataʻitaʻiga tuusaʻo o le vavalalata ile vaʻaiga, faʻamalamalamaina genetically-faʻamalamalamaina ma mafai ai e tamaiti laiti (8 tausaga) ona maua le maualuga maualuga o le PFC, lea e fesoʻotaʻi ma le sili atu ona lelei o galuega faʻatino, pe a faʻatūina i latou ile siosiomaga lelei; i tulaga taua o le taua, latou te maua le pito sili ona maualalo o le PFC pe a faʻatūina i ni siosiomaga le lelei (Brett et al., 2014). O le mea moni, ogatasi ma le "faʻalogo lelei" (Pulu ma Belsky, 2013), lea e taulai atu i le ono mafai ona aafia i aafiaga o le siosiomaga o loʻo lagolagoina, o le gaioiga o le galue e sili ona lelei i tamaiti e faʻafefeteina na atiina ae i ni nofoaga sili atu ona lelei. Belsky ma Beaver (2011) e maua i tama talavou (ae le o fafine) (tausaga 16-17) o le sili atu o tala faʻatalanoa o le plasticity na latou maua, o le sili atu ma le itiiti ifo o amio pulea na latou faʻaalia i tulaga lagolago faʻamalosi ma le le lagolagoina, i le faasologa (vaai foi Laucht et al., 2007). Matou te fautuaina o le atinaʻe atili o le atinaʻe o le PFC o le a auai i le tauleʻaleʻa e auauna atu i sini faʻamalieina. Telzer et al. (2011) na maua ai le tele o fegalegaleaiga faʻale-aganuʻu o tulaga faʻale-aiga e fesoʻotaʻi ma le faʻafaigaluegaina o tulafono faʻamalosia ma le faʻamalamalamaina o itulagi na fesoʻotaʻi ma le VS ina ua faʻaalia le tauleʻaleʻa i le tulaga o le tuʻuina atu i le latou aiga. I le aotelega, o sailiiliga e taʻu mai ai o le komiti a le PFC o loʻo faʻamalosia pe faʻamaonia i se isi faiga e ese ai, o le fausaga, poʻo le fesoʻotaʻiga o loʻo faʻaalia i le faʻafitauli o le taulealea e faʻaalia i le le lelei o siosiomaga, aʻo faʻaalia e le tauleʻaleʻa le faʻaleleia o siosiomaga Moore ma le Depue, faʻasalalau, mo le talanoaina o se mea e fesoʻotaʻi faʻatasi, aʻafiaga i le neural, e tusa ai ma le faʻafitauli).

4.2. Tausaga a tagata

Faatasi ai ma suiga e sili ona mataʻina o le talavou, o se suiga i mafutaga vavalalata mai le avea o se aiga-i tagata e masani ai tupulaga (Rubin et al., 1998 ma Steinberg ma Morris, 2001). Aʻo ulufale atu i le talavou, e faʻaalu e le aufaʻalua le tele taimi ma a latou tupulaga (Csikszentmihalyi ma Larson, 1984), faateleina le sailia ma le taua o manatu o tagata (Brown, 1990), ma e masani ona sili atu ona popole i le taliaina e le tupulaga (Parkhurst ma Hopmeyer, 1998), ae maise lava o le tulaga lamatia mo le teenaina o tamaiti e faateleina i le vaitaimi lenei (Coie et al., 1990). E ui o nei suiga faʻale-aganuʻu e fesoʻotaʻi ma taunuuga o le soifua manuia o le tauleʻaleʻa ma le soifua maloloina o le mafaufau, e itiiti se mea e iloa ai pe faʻapefea ona fesootaʻi eseesega o tagata taitoatasi i le aʻafiaga o le neurobiology i le tupulaga talavou i taunuʻuga a le tauleʻaleʻa ma mulimuli ane ai faʻataʻitaʻiga a tagata matutua. Ae ui i lea, o suʻesuʻega ua amata ona faʻamalamalamaina i lalo o le fausaga o le lagona o le tauleʻaleʻa i tulaga o le vavalalata a tupulaga, iloiloga a tupulaga, ma le vafealoaloai, e aofia ai pe faʻafefea ona ese le tupulaga talavou i lenei lagona. O lenei, tatou te taulai atu i eseesega o tagata taitoatasi i le faia o le faiva o le tagata matua i taimi o le tali atu i ni aʻafiaga-faʻapenaina tulaga e aʻafia ai tupulaga ma mafutaga o mea o loʻo i luga ma aʻafiaga o le mafaufau poʻo le agavaa. I lo tatou malamalamaaga, e leai ni suʻesuʻega i le taimi nei e uiga i faʻamatalaga o le tulaga o le faiai o tagata faigata ma tulaga o tupulaga ma atinaʻe (e ui lava, e pei ona taʻua i luga, o loʻo i ai le faʻamaoniga o se sootaga i le va o le amygdala ma le fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo i le tauleʻaleʻa ma le matua; Von der Heide et al., 2014).

4.2.1. Tagata vaʻaia

O se tasi o mea taua a le tupulaga o loʻo taofiofia ai le tupulaga talavou 'ua faʻalauteleina le lagona faʻalauteleina i le va o tagata lautele pe o iai pe a o iai tamaiti pe leai foi. O lenei mea na togafitia faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a taʻalo i se taʻavale taʻutaʻua, taofi, faʻatasi ma le au matamata na o oe, o talavou (tausaga 14-18) faʻatusatusa i talavou matutua (tausaga 18-22) na faʻaalia le sili atu o le faʻaagagaina i le VS ma le OFC lea na aʻafia ma se lamatiaga sili atu- aveina amioga (Chein et al., 2011). I totonu o faʻataʻitaʻiga a le talavou, Chein et al. (2011) na maua ai le tali a le VS i le auai o paaga i lenei tulaga lamatia-faʻataunuʻuina, e le lelei le fesoʻotaʻi ma le tetee a le tagata lava ia i aʻafiaga a tupulaga, e fautuaina ai o le faʻamalosia o lenei itulagi e lagolagoina le faʻafitauli o le taulealea i aʻafiaga a tupulaga. I galuega fesootai eletise eletise, o le aafiaga o le auai o le tupulaga na sili atu ona maualuga i alii talavou (tausaga 15-16) maualuga i le taotoga o amioga (o se mea e aofia ai le amio, le sailia o lagona, ma le lelei) atonu ona o le faaleleia atili o le soifuaga o tagata i nei tagata taitoatasi e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻafouina o le vaipanoa o itulagi (faʻataʻitaʻiga, mPFC) e faʻatautaia ai le faʻatupeina o le tau ma le siakiina o le tagata lava ia ma tali a le amio (Segalowitz et al., 2012). O le mea lea, o le auai o le tupulaga e mafai ona faateleina le lamatiaga o tamaiti ma faaitiitia le gauai atu i tulaga le lelei o le tulaga lamatia ma le toilalo, aemaise lava i latou e maualuga le lagona o le neurobiology i taaga.

4.2.2. Iloiloga a tamaiti

I le talavou, o tulaga faʻafesoʻotaʻi e tuʻuina atu ai le maualuga o le faʻalogo, fiafia, ma le taua o le tagata lava ia. Aʻo talavou o loʻo faʻaalia e le tele o aʻafiaga o le neurobiological i le va fealofani e mafai ona sili atu ona nofouta i tulaga latou te talitonu ai o loʻo iloiloina e isi. O se tino o galuega a Guyer ma ana paʻaga ua faʻamaonia ai mamanu faʻafouina i tupulaga talavou pe a faʻatali le iloiloga mai a latou tupulaga e mafai ona latou fegalegaleai faʻatasi ma paga i luga o le initaneti "paaga falemaʻi". A o talavou (tausaga 9-17) na latou faia ni faʻamatalaga e uiga i pe o le a fiafia tupulaga e fegalegaleai ma i latou, gaoioiga i itulagi e fesoʻotaʻi ma fefaʻatauaʻiga agafesootai, faʻataʻitaʻiga, nucleus accumbens, hypothalamus, hippocampus, ma le insula, afaina ai le mafaufau, manatua ma le faʻamalosia, ma setete falesa, na maualuga i teineiti (ae le o tama), aemaise teine ​​matutua (Guyer et al., 2009). O lenei mea o le a sili atu le lelei o manatu o tupulaga o loʻo faʻapupulaina i le matutua mo teineiti laiti, o latou aʻafiaga loloto i lenei ituaiga o iloiloga faʻale-aganuʻu e mafai ona faʻaogaina atili ai i latou i le faʻaleleia o togafitiga o mafaufauga ae sili atu foi ona auai i tulaga faʻapitoa ma isi ituaiga o fegalegaleaiga amio pulea e le malamalama lautele.

O isi galuega ua taulai atu i le tulaga o le mafaufau i le iloiloga a tupulaga, e tutusa ma le manatu e sili atu le malosi o le gaioiga ma le amio a le tupulaga i le talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaiti talavou (tausaga 18) na vaevaeina i le taimi o pepe ma laiti ao faʻasaina amioga, o uiga masani e faʻapupulaina ai le lamatiaga mo le atiaeina o tulaga o le soifuaga o le popolega lautele ma ua faatuina e avea o se mea e mafai ona gafatia (Aron et al., 2012), na faʻaalia ai le maualuga o le maualuga o le faʻamalosia o le tino pe a faʻatali le iloiloina o se tagata e fiafia, e tusa lava pe leai se faʻaalia o mafaufauga faʻapitoa (Guyer et al., 2014). O le lagona tele i le iloiloga faʻale-aganuʻu e mafai ona lauiloa i tupulaga talavou oe na amataina le olaga e pei ona maʻaleʻale ile siosiomaga e ala i le faʻasaina amioga. E faapena foi, Powers et al. (2013) O le eseesega o tagata taitoatasi i le teenaina o le mafaufau, o se isi fale e fesootaʻi ma le popole ile iloiloga faʻale-aganuʻu, na fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le VS ma le dmPFC pe a faʻatali i tali lelei ma le le lelei o le tali atu. O lena lagona tele e mafai ona "faʻalogo" i le lelei poʻo le leaga o taunuuga e lagolagoina e le galuega Gunther Moor et al. (2010) o loʻo faʻaalia ai le faʻaauauina o le striatum, aemaise lava le metamen, ma le vmPFC i luga o le senituri 10-21 i le faʻamoemoeina o le taliaina e le tupulaga ma le taliaina o le tupulaga. O lenei mea e faʻaalia ai le faateleina o le soifua manuia ma le mafai ona faʻatautuina tali i totonu o vaʻavaʻai faʻalapotopotoga. I le isi itu, o le faʻateleina o faʻamalosiaga e mafai ona sili atu le taua o le iloiloga faʻale-aganuʻu, lokaina tamaiti i ni mamanu o le tali atu e le mafai ona tali atu pe afai latou te atiina ae i se siosiomaga lea e leʻi faʻafefeina ai meafaigaluega mo amio lelei faʻalapotopotoga. I le isi itu, i le lagolagoina o siosiomaga, o ia lagona faʻalapotopotoga e mafai ona faʻamaeʻaina i se fetuutuunaiga talafeagai ma "sili ona talileleia [lea] o se vaega o lona uiga e sili atu le faigofie ona 'taofi le siaki' i se tala fou, ma le faʻaaogaina o auala sili atu ona loloto pe sili atu ona faigata mo le fuafuaina o galuega lelei ma mulimuli ane toe silasila i faʻataʻatiaga faʻatautaia, o mea uma e faʻamalosia e le malosi o lagona, lelei ma leaga "(Aron et al., 2012, i. 263).

O le amygdala o se tasi lea o mea e ono mafai ona iloa e le fanau mai le neurobiological lagona i le agafesootai lautele lea na afua mai i galuega i tali a le tupulaga ma le talia. E faʻafeiloaʻi i talavou e le popole tele, tupulaga talavou popole popole, oe talitonu lautele o isi o le a le fiafia i le fegalegaleai ma i latou, faʻamaonia le faʻaleleia o le amygdala pe a faʻatali le iloiloga a tamaiti (Guyer et al., 2008; Lau et al., 2012) faʻatasi ma le tali a le amygdala i le maeʻa ona teena e tupulaga (Lau et al., 2012). Peitai, e pei ona taʻua i luga, o le amygdala ua maua e tali atu i le le gata i le leaga-ae faapena foi i le lelei-o fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e gaoioi e le gata i le fefe ma le fiafia (Canli et al., 2002, Guyer et al., 2008 ma Pérez-Edgar et al., 2007). O le mea moni, o le amygdala ua faʻatulagaina e avea o se faʻalapotopotoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi faʻasalalau faʻapitoa lea e faʻapipiʻi faʻavae vaʻaiaiga e lagolagoina uma ai le malamalama lautele, fegalegaleaiga lautele,Bickart et al., 2014). O le mea lea, o le tele o aʻafiaga alualu i luma e ono tulaʻi mai i le matafaioi a lenei fausaga i le tali atu i aafiaga lelei ma leaga. I le mea mulimuli, o le a taua mo le galuega i le lumanaʻi le iloilo pe o eseesega i le amygdala, vlPFC, dmPFC, ma le gaioiga faʻaletausaga i fefaʻatauaʻiga masani a tupulaga i vaʻaiga faʻalapotopotoga ma le atinaʻeina o le mafaufau poʻo le tomai faʻaagafesootai.

4.2.3. Faʻasalaga lautele

O isi suʻesuʻega o le neuroima e sili ona taulai atu i le tali atu a le tauleʻaleʻa i le faʻalavelave lautele, o se faʻalavelave lautele aemaise lava le faʻalavelave faʻafitauli o le vafealoai i le taimi o lenei atinaʻe o loʻo faʻaaogaina ma faʻapea foʻi ona fuaina i fafo atu o le fale suesue. Faʻaaogāina o le polo faʻatulagaina o le ball-tossing Cyberball (Williams ma Jarvis, 2006), Masten et al. (2009) e maua i talavou (tausaga 12-14) o eseesega o tagata i le feagai ai ma le mafatia i le vavae ese mai le taaloga, o se faasino igoa o lagona i lenei agafesootai, na fesootai lelei ma le faatoagaina o vaega ole agafesootai (faataitaiga, subgenual ACC, poo le subACC, ma le insula) ma le le lelei i le faʻamalosia o itulagi e lagolagoina tulafono (faʻataʻitaʻi, vlPFC, dmPFC, ma le VS); o nei seti o itulagi na faʻaalia ai le fesoʻotaʻi le lelei o le tasi i le tasi. O le galuega mulimuli na maua ai o le activation o le subACC i le vavalalata i le va o tagata ma le vaʻaia e vaʻaia ai le faʻalauteleina o taimi umi i faʻasologa o faʻafitauli mai le amataga-i le ogatotonu o le talavou (Masten et al., 2011).

O le subACC o le a avea ma isi vaega o faiʻai e taua tele e faʻatautaia ai galuega i le tali atu i tulaga lelei faʻapea foʻi ma aʻafiaga lelei a tagata. E ui lava e foliga mai o le ACACC na te faʻatalanoaina aʻafiaga le lelei ma tulafono faatonutonu, o lona faʻamalosia i le lelei o lagona faʻalogona faʻalagona ua lipotia foi. Laxton et al. (2013) e maua i tagata matutua ma le atuatuvale e faapea, o neurons i le subACC na tali atu i ata faalogona, e lua-vae tolu na tali atu i ni mea faanoanoa pe le fiafia ae o le tasi vae tolu na tali atu i le le faaituau, fiafia, po o le faʻalauteleina o anotusi. I se suʻesuʻega faʻasolosolo ma tamaiti aʻo leʻi amataina le fanau (8-10 tausaga), talavou matutua (12-14 tausaga), matua matutua (16-17 tausaga), ma talavou matutua (19-25 tausaga), Gunther Moor et al. (2010) maua ai, i tagata matutua, o le subACC faʻagaoioia ina ia taliaina pe a faʻatalia ni taliaina a uo ma teʻena pe a faʻamoemoe e teʻenaina a latou uo. Taulaʻi i le tali a le subACC i ni mea masani faʻaumiumi masani i le talavou, Spielberg et al. (2015) na maua ai le faʻaosoina o le subACC i le iloiloga a le tupulaga i luga o le senituri 8-17 mo le soifua maloloina ma le popole o le tupulaga talavou o ē na faʻatumauina tali mai filifili ma teena paaga, i le faasologa. I le tuufaatasia, o iuga e maua mai ai le faʻatusatusa o le valence i le mea o loʻo faʻaogaina e le subACC, i laina faʻatasi ma a tatou manatu e uiga i le faʻalogologo afaina.

E faʻapea foi ona o gatasi ma se aʻafiaga o le neurobiological susceptibility, Masten et al. (2009) na maua ai le faʻateleina o le faʻamalosia o le ACC (dACC) faʻatasi ma feeseeseaiga a le tagata lava ia i mea uma e lua, e le mautonu le taua, le taliaina o le mafaufau, ma le tasi o mea e le talafeagai, fetuutuunai le tagata, lea na fesoʻotaʻi foi le subACC. O lenei seti o sailiiliga ua faʻamaonia ai le DACC ma le subACC e ono mafai ona maua ai ni aʻafiaga o le gataifale e fesoʻotaʻi ma-lelei ma sili atu ona leaga. O le DACC na aafia i le vaavaaia o galuega tau mafaufauga e pei o le mataʻituina o feteʻenaʻiga, faʻamoemoe o le faʻamoemoe, ma le faia o filifiliga (Carter ma Van Veen, 2007 ma Somerville et al., 2006). O le a le eseesega o faʻataʻitaʻiga o le faʻagaioiga o le dACC e fesoʻotaʻi ma foliga foliga eseʻese o le teena o le lagona ma le agavaʻa faʻatasi o le agavaʻa e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻafaigaluegaina o tulafono faʻatonutonu (eg, vlPFC, dmPFC, VS) ae o le teteʻe ma le malamalama e le. O le mea lea, o le eseesega o aʻafiaga o le neurobiological susceptibility i mea na tutupu i le tupulaga milieu ono mafai ona maua e le maualuga o lagona i tagata gafatia uma. Peitaʻi, i latou e faigofie ona mauaina ni iʻuga lelei, e ono alualu i luma e ala i le agavaʻa e faʻatonutonu aga, e pei o le faʻatonutonuina o amioga e tusa ai ma tulafono taua. O lona uiga, o le gaioiga i totonu o le faiʻai faʻagaioiga e faʻagasolo ai le tiga o le mafaufau e ono taitai atu ai i le lelei faʻapea foi ma le le lelei o taunuʻuga e ala i le fesoasoani i se tasi e vaʻavaʻaia ma le faʻaeteete, e ala i lenei faiga faʻafealoaʻi faiga, o se tasi gatasi ma le kulupu, faʻalauteleina le aʻoaʻoina ma amioga e tausia se tasi ogatasi ma iaEisenberger ma Lieberman, 2004 ma MacDonald ma Leary, 2005).

Ma le mea mulimuli, o le galulue faʻatasi o loʻo suʻesuʻeina le faavae o le auala e faʻafefea ai le vavalalata faʻasalalau i amioga e ono aʻafia ai e avea o se galuega o le faʻagavalea i aʻafiaga a tupulaga. Peake et al. (2013) na maua ai le le vaʻaia mai le Cyberball e fesoʻotaʻi ma le tele o lamatiaga-ave i luga o le Malamalama i talavou (tausaga 14-17) oe sa le mafai ona tetee atu i faatosinaga a tupulaga. O lenei aafiaga na faatalatalanoaina e ala i le faateleina o le faatoagaina mai o le TPJ (rTPJ) ao avea ma tagatanuu le faia o filifiliga lamatia matautia ae manatu o loo mataituina e le au paaga teena. O le "tupulaga na aafia" tupulaga talavou na faʻaalia foi le itiiti ifo o le faʻamalosia o le dlPFC pe a feagai ma aʻafiaga o mea lamatia. O le mea lea, o le tulaga lamatia o le tauleʻaleʻa o tupulaga talavou e aʻafia ai i aʻafiaga e ono aʻafia ai, e mafai ona faʻatalanoaina e ala i le faʻapitoa ma / poʻo le faʻalauiloaina o mea faʻainitaneti e ese le faʻapitoa i le faatosinaga a tupulaga o loʻo tuʻuina atu le matafaioi o le faʻamalamalamaina (Gweon et al., 2012 ma van den Bos et al., 2011) ma le dlPFC i tulafono faatonutonu a le tagata lava ia ma le faʻatonuina o aʻafiaga (Aron et al., 2004 ma Cohen et al., 2012). I se tulaga talitutusa, i totonu o tamaʻitaʻi o 16-17, faʻatalatalanoaga a tupulaga (paaga a le tupulaga ma le toesea) ma le tali mai i le faʻafitauli i le va fealoai i fegalegaleaiga faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, faʻasalaga lautele: AI, dACC, subACC, ma le faʻalogoina: dmPFC, TPJ, PCC) sa i ai se fesoʻotaʻiga fefaʻasoaaʻi i amioga mulimuli ane na aʻafia ai (Falk et al., 2014). O le isi suʻesuʻega lea e avea o se "faʻamaoniga o le manatu" i le tulaga o le eseʻesega o tagata taitoatasi i le faʻaogaina o aʻafiaga i le vaʻavaʻai faʻasalalauina amioga vaʻaia a le tauleʻaleʻa e faʻatatau i tafaoga a tupulaga (e pei o le auai o tupulaga).

4.3. Taimi ma le fesoʻotaʻiga o matua / tausi maʻi ma aʻafiaga a tupulaga

O le tuʻuina atu o nofoaga e lua o matua / tausi maʻi ma tupulaga, faatasi ai ma le tauleʻaleʻa e fai ma taula, atonu o le eseesega o le gafatia i le agafesootai faʻalauteleina ma le faʻaalia o le taimi o faʻamatalaga ma i se faiga faʻapipiʻia ituaiga faʻamatalaga ma matua / tausi maʻi, vave amata ma o loʻo aʻafia pea i le talavou, faʻatulagaina le laasaga mo aʻafiaga o aʻafiaga e aʻafia ai pe faʻateleina i le talavou. O lona uiga, muamua atu i aiga e mafai ona fesoasoani i le "aʻoaʻo" le gasegase o le faiʻai pe o le a le mea e auai, tali atu i ai, ma le taua. Mulimuli ane, ao faʻalauteleina le faʻalauteleina o le tupulaga talavou i a latou siʻosiʻomaga alofa a tupulaga, o le faʻafitauli i aafiaga ma a latou uo atonu e amata ona faʻaopopo atili le mamafa i mea taʻiala. Ma le mea mulimuli, o le fenumiai o faatosinaga uma i lenei vaitaimi maʻaleʻale e ono oʻo i le vave o le matua ma tua atu.

O nisi suʻesuʻega e faʻaogaina ai le mafaufau, o faʻamatalaga ma matua / tausi maʻi o loʻo faʻavaeina le faavae mo eseesega o tagata taitoatasi i lagona faʻalauteleina e faʻaalia ai le faʻafefea o tupulaga talavou ma a latou tupulaga. Lagolagosua i lenei mea, Tan et al. (2014) na maua ai le umi o le tumau i le taimi na aafia ai le tina i le taimi o fesoʻotaʻiga a le tina ma le talavou lea na valaʻauina mo le lagolago a tina ma teine ​​talavou (tausaga 11-17) na faʻaaogaina le tali atu i le uiga lelei o le talia e le tupulaga i le amygdala, leisi insula muamua, subACC, ma tuʻu ai tumutumu mauga (NAcc), faʻapitonuʻu uma i totonu o le va fealofani faʻapitoa. O mafutaga i le va o matua ma tali i totonu o le paaga na matauina foi i totonu o feʻau faʻataʻitaʻiga-o tulafono e mulimuli i se auala sili atu o le atinaʻe. I tupulaga talavou e aunoa ma le vave amataina o le amio le puipuia, o tulaga maualuga o matua matuia na tupu i le tamaitiiti (7 tausaga) na fesootai ma le faaitiitia o le vlPFC i le teena o le tupulaga i le tau talavou (tausaga 17-18), fautuaina e itiiti pe itiiti foi le faigofie tulafono faatonutonu o tali i le teena o le tupulaga, e avea o se galuega o le le fiafia i matua, i totonu o le amio e faʻasaina le vaega (Guyer et al., 2015). O nei taunuuga na fetaui lelei i le maua e talavou o loʻo feagai ma tulaga maualuga o matua alofa i totonu o tamaiti laiti na faʻaalia se faʻaititia o le tali o le caudate i le teena e le tupulaga i le talavou (Guyer et al., 2015). I le tuufaatasia, o nei taunuuga e taʻu mai ai o le matua e fesoʻotaʻi ma le tali a le tama talavou i le auala (1) valence-faapitoa ma e faʻaalia ai le (2) faʻamalosia o aʻafiaga a matua e ala i eseesega a tagata poʻo le (3) matua o se punavai o tagata taitoatasi eseesega e galulue i le talavou.

I le iloiloina pe mafai faapefea e aʻafiaga o aʻafiaga ona aʻafia mai le fanau mai le neurobiological susceptibility i soʻo se agafesootai, atonu o aafiaga matua e sili atu ona aʻafia nai lo aafiaga a tupulaga i le taimi muamua ma nisi o taunuuga. Tulaga ma et al. (2014) na maua ai le mafanafana a le tupulaga ma le maualalo o le mafanafana o matua i le talavou (tausaga 11-12) i le tali atu i le tali atu i le talipupuni i tauleʻaleʻa (tausaga 16), ae na o tali mai i le talipupuni e fesootaʻi ma le mafanafana o matua e fesootaʻi atu i le atuatuvale . Ae, o aafiaga a tupulaga i le taimi o le talavou atonu e sili atu le faatosina nai lo aafiaga a matua i le atinaʻe mulimuli ane, aemaise lava le faateleina o le lagona faʻalautele i le taimi o le talavou ma le tulaga e toe faʻaleleia atili ai lenei tupulaga faʻalauteleina i tupulaga. Masten et al. (2012) na maua ai le taimi na faʻaaluina ma a latou uo i le tuai o le talavou (18 tausaga) na faʻaalia le faʻaaogaina o le talipupuni i le vavalalata faʻasalalau i le uluaʻi matua (20 tausaga) i totonu o eria e lua, o le insula muamua ma le dACC, e masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave i lenei tulaga (Eisenberger et al., 2003; Masten et al., 2009). O lenei mea e taʻu mai ai o mea na tutupu i tupulaga talavou i tausaga o le talavou e aafia ai taunuuga o tagata matutua ma o le eseʻesega o le tagata mai i le neurobiologically e ese ai le malosi o nei aʻafiaga. O le mea lea, o faʻamatalaga i totonu o le aiga e mafai ona faʻamaonia ai le fuaina o le neurobiology i taufaʻatau ma taui taui mai le tupulaga, ma, i se taimi mulimuli ane, o le gafatia i siosiomaga o tafaoga atonu e taʻitaʻia ai le atinaʻe, faatasi ai ma aʻafiaga i le amataga o le matua ma tua atu.

O le a taua mo le galuega i le lumanaʻi le taulaʻi atu o fesili e uiga i le gasegase o le neurobiology i le mafaufauina o le taimi, e pei o le suʻesuʻeina pe faʻafefea ma pe o le a le tele e avea ai le talavou ma se taimi maʻaleʻale; o faʻasalalauga o vaʻaiga eseese e tutupu i taimi eseese ma eseesega a tagata taitoatasi i nei fua faatatau o le maturation; o le aʻafiaga o le taimi o eseesega faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga-faʻalautelega (faʻataʻitaʻiga, matua / tausi maʻi ma faʻataʻitaʻiga o tupulaga i le muaʻi, vave, mid-, late, post-adolescence), ma aʻafiaga faʻapipiʻilagi o nei faʻalapotopotoga faʻasalalauga (e pei o, o faʻalavelave faʻafuaseʻi po o tulaga lelei e mafai ona aʻafia ai atinaʻe mulimuli ane).

5. Taiala i le lumanai ma faaiuga

O le vaʻavaʻai mai faʻataʻitaʻiga o le tuputupu aʻe o le talavou ma le faʻalauteleina o tusitusiga i luga o fesoʻotaiga i totonu o agafesootai, tulaga o loʻo galue ma le faʻatulagaina o le faiʻai, ma aʻafiaga alualu i luma, ua matou fautuaina mai lenei iloiloga o tusitusiga se faʻavae o le neurobiology mataʻituina i le agafesootai (Mati. 1 ma Mati. 2). Neurobiological susceptibility models (Ellis et al., 2011) taulaʻi atu pe faʻapefea ona tuʻufaʻatasia nisi o tagata taʻitoʻatasi, e fesoʻotaʻi ma isi, ma faʻafitauli tele i aafiaga o le siosiomaga. Ae ui i lea, o le tele o galuega faʻamalosi na taʻitaʻia e nei faʻatulagaga faʻapitoa e le o aofia ai ni tuusaʻo tuusao o le faiʻai e avea ma punavai o mea e faʻaleleia ai le neurobiological. E le o iai foi ni tusitusiga e mafai ona maua ai le faaaogaina o le neurobiological susceptibility frameworks mo le faaliliuina o le galue o le brain / structure e avea ma sui o aafiaga faaagafesootai i taunuuga (ae vaai Yap et al., 2008, ma Whittle et al., 2011, mo tuusaunoaga).

Na matou maua ni faʻataʻitaʻiga talafeagai i le taulealea o uiga o le neura e pei o le aiga faʻamalosia poʻo le tupulaga e aʻafia ai i se-lelei pe sili atu ona leaga. Mo le faʻavae o le faiʻai, e aofia ai le voluma o le amygdala ma mafai ai ona ese eseesega o tane i le itu o aʻafiaga (Whittle et al., 2008 ma Yap et al., 2008), faaitiitia le maualuga o le ACC i le itu agavale i tane (Whittle et al., 2008 ma Yap et al., 2008), ma le hippocampi lapoa i tamaʻitaʻi (Whittle et al., 2011). Mo le gaioiga galue, o le subACC ma le dACC (Masten et al., 2009), VS (Guyer et al., 2006a ma Guyer et al., 2006b; Guyer et al., 2012a ma Guyer et al., 2012b; Guyer et al., 2015; Telzer et al., 2013a ma Telzer et al., 2013b; Telzer et al., 2014b), TPJ (Falk et al., 2014; Peake et al., 2013), ma vlPFC (Guyer et al., 2015) na faʻaalia ai le lagona lelei i faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga ma matua ma / pe na fesoʻotaʻi atu i tomai poʻo mea faʻaletonu e fetaui lelei ma taunuʻuga masani e faʻamoemoeina e le neurobiological susceptibility models. O nei itulagi uma e paʻu i lalo o auspices o faiga faʻafesoʻotaʻi-faʻafefe ma faʻasalaga-faʻatautaia o loʻo faʻamatalaina i ata o le neurodevelopment adolescent ua toe iloiloina i luga.

E taua tele le faʻamaonia o le vaega o loʻo iai i luga o le sailiga faʻasili ma le malamalama o nei eria e le faʻaogaina le vavaeese, ma ia talisapaia le taua o le fesoʻotaiga ma le faʻatulagaga o fesoʻotaʻiga ma fesoʻotaʻiga telefoni e taua mo le malamalama i le neurobiological susceptibility ma mo le faʻamalamalamaina o tagata taʻitoʻatasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu o le tele o aʻafiaga o aʻafiaga o le neurobiological faʻapitoa e faʻaalia e le neurobiological susceptibility models e tuʻuina atu e le gata i le maualuga o le lagona faʻalapotopotoga lautele i tagata uma e ono aʻafia i le tauleʻaleʻa, ae faapena foʻi i saofaga mai le vaʻavaʻaʻiga o le mafaufau. O le mea moni, e ala mai i le atinaʻeina o tulafono faatonutonu faʻatasi ma le faʻalauteleina o agafesootai e mafai e tamaiti matutua ona malamalama i le sili atu ona lelei taunuuga i talavou uma. E faavae i luga o tusitusiga ma manatu o loʻo taʻua i luga, i le vaega o loʻo mulimuli mai, matou te faia ni fautuaga se valu mo le faʻaaogaina o la matou faʻatulagaga o le neurobiological le mafai ona gafatia i le va fealofani i galuega i le lumanaʻi.

5.1. Lisi o le lumanaʻi

Muamua, ona o le tutotonu o eseesega o tagata taitoatasi i mamanu o le gasegase o le neurobiology, tatou te fautua atu e saili suʻesuʻega i le lumanaʻi ma suʻesuʻeina nei eseesega. I le laasaga muamua, o le autalavou e mafai ona faamatalaina i le tulaga maualuga pe maualalo i luga o le faiai o fuainumera ua fuafuaina i luga o ia mea e pei o le faiai o le faiʻai po o luga o le laufanua (e pei o le laumei) po o le gaioiga galue poʻo le fesoʻotaʻiga i tali i nisi o faʻasalalauga lautele pe malolo. Mulimuli ane, o nei vailaau e mafai ona faʻaaogaina e avea o ni faʻataʻitaʻiga o taunuʻuga e suʻe ai le faʻatinoina o faatosinaga o le faiʻai i luga o faʻasoa i va o vaʻaloa ma atinaʻe (Mati. 2). O nei faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na faʻaalia i suʻesuʻega ua mavae e agavaa ai. Faataitaiga, Gee et al. (2014) na maua ai o le faʻavasegaina o tamaiti (tausaga 4-10) ma talavou (tausaga 11-17) naʻo le tulaga lelei o le amygdala-mPFC le fesoʻotaʻiga i le tali atu i faʻamalosi o tina ma le tagata ese na valoia o latou tulaga o le vavaeeseina o le popolega ma le tele o le malosi, η2 = .21. I se isi itu, faʻaaoga metotia faʻavae ma isi tagata-faʻatatau metotia auiliiliina, talavou mafai ona faʻavasegaina i le tulaga o le aʻafia vs. le faigofie i agafesoʻotaʻi faʻavae faʻavaeina luga o latou amioga taunuʻuga (eg, talavou faʻaalia maualuga ma maualalo tulaga o gaioiga faʻatasi ma i latou o poto masani lagolago vs. lagolagoina lagolago tulaga lautele, faʻatulagaina). O i latou na aʻafia mo-sili atu ma mo-sili atu leaga mafai ona tuʻuina i le tasi vaega, i latou e tau le aʻafia i le sekone, ma le faiʻai uiga e iloa ai le lua, sailia ma faʻamaonia, faʻaaogaina ia metotia pei o masini aʻoaʻoga faʻavasegaina (eg, Dosenbach et al., 2010). O le mea moni, o se tasi o avanoa mo la tatou faʻatulagaga o lona faʻaaogaina lea i le vaʻaiga patino o taunuʻuga tau atinaʻe ma le faʻatatauina o faʻalavelave. E ui e mafai ona faʻaaogaina metotia faʻavasegaina e faʻaleleia atili ai le malamalama i mea faʻalavelave faʻaitulagi e iloagofie ai le tauleʻaleʻa o se kulupu, o le tele o auala e pei o aʻoaʻoga faakomepiuta o le a mafai ai ona faʻamalamalamaina le gasegase o le neurobiological i le tulaga taʻitasi e aunoa ma le manaʻo e tuʻu talavou i le tulaga o se faʻataʻitaʻiga tele (o le faʻataʻitaʻiga o loʻo taʻua i luga) tuʻuina atu lo latou faʻalagolago i algorithms, poʻo vasega, na maua mai i faʻataʻitaʻiga muamua. E le gata i lea, o le aʻoina o masini e mafai ona fesoasoani i le faʻamalamalamaina saʻo o mea e ono mafai ona faʻafitia, e pei o nei auala e faigofie ona faʻaalia, faʻapitoa ona tufatufa atu i le mafaufau e ono faigata ona iloa faʻaaogaina auala e le faʻaogaina e faʻalautele ai le vaʻaia o vaega (Orunta et al., 2012).

Lona lua, o faʻataʻitaʻiga o le tauvaga o le faʻafitauli o le tamaititi e mafai ona fesoʻotaʻi pe faʻatusatusa i matāʻupu faʻafitauli faʻapitoa e pei o kenera (eg, genotype MAOA failalo), faʻafoʻiina o le physiological (eg, maualalo o le fatu), ma le amio (faʻataʻitaʻiga, le faʻasaina o amioga). O lenei faiga faʻavae e mafai ona faʻamaonia atili ai poʻo le a le uiga o le fuataga e uiga i le tagata ma tuʻuina atu se malamalamaʻaga sili atu ona faʻalapotopotoga e uiga i le siosiomaga ma le eseesega o tagata taitoatasi i le atinaʻe. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e manaʻomia e faʻamaonia ai pe o uiga o le amio, physiological, ma le natura o le faʻalogo i mea o loʻo i totonu o le lalolagi, o mea ia e tasi o loʻo faʻaalia i vaega eseese o le suʻega poʻo le faʻaalia o ituaiga eseese poʻo faʻamatalaga o le gasegase e mafai ona i ai le faʻatupulaia poʻo le tele o aafiaga ile atinaʻe (Mati. 3). Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se tauleʻaleʻa e pei o le maualuga o le tali a le CACC i le faʻalavelave faʻale-aganuʻu e tatau foi ona faʻamoemoe e faʻaalia le maualuga o le gaosiga o le physiological ma le neuroticism i faʻasalalauga faʻalavelave faʻalavelave? O lenei ituaiga o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, e faʻatautaia e le tagata e mafai ona faʻatagaina ai i tatou e filifili pe o le a le mea e vaʻaia ai le iloa o le mafaufau e ala mai i faʻamatalaga na faʻamaonia i isi laʻasaga o iloiloga po o auala faʻalauiloa. E le gata i lea, o loʻo maua ai le gafatia e iu ai ina fatuina talaaga o le neurobiologically-oriented senitivity lea e aofia ai i le tele o faiga.

O le faʻataʻitaʻiga o le faiʻai ma faʻamatalaga o meaola e iai ...

Fig. 3. 

Faʻaaliga o le faiʻai ma mea moni o meaola ua uma ona faʻatuina i totonu o tusitusiga e pei o neurobiological susceptibility factors. Matou te fautuaina o le faiʻai, lea o loʻo faʻaaogaina ai nei mea taua ma mafua mai ai, o se punavai autu o le gasegase o le neurobiological, e aofia ai aʻafiaga o neurobiological maturo. Ma le mea mulimuli, o manatu autasi o suʻesuʻega a le neurobiological susceptibility factors i luga o le tele o vaega o le auiliiliga atonu e aoga mo le fatuina ma le faʻaleleia o faʻamatalaga lautele, tele-modal faʻamatalaga e uiga i mea atonu o le a ono oʻo i tupulaga talavou pe oa taunuuga, i le manuia o le saʻo ma le faʻamalosia taumafaiga i le puipuia ma fofo.

Filifiliga ata

Lona tolu, o le faailoagofieina o mea e ono afaina ai i le maualuga o le faiʻai e mafai ona faafaigofieina e ala i le faaaogaina o auala endophenotypic, e pei o le vaaia o fatu (Hyde et al., 2011, Meyer-Lindenberg ma Weinberger, 2006 ma Scharinger et al., 2010) ma faʻatusaina o ata o le siosiomaga siosiomaga (Bogdan et al., 2013 ma Hyde et al., 2011) e suʻeina ai le faʻaaogaina o neurobiological faʻavae e mafua ai le eseesega o gaioiga faʻapitoa ma agafesootai faʻalauiloa foliga faʻalagona ma amio, atonu i auala e ogatusa ma le gasegase o le neurobiology. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e tagata suʻesuʻe ona suʻeina fefaʻatauaʻiga i le va o faʻamaufaʻailoga o le gasegase ma le fausaga o faiʻai, galuega, ma le fesoʻotaʻiga, ma fesoʻotaʻi atu i le eseesega o tagata taitoatasi i feʻau faʻamalosi ma faʻaleagaga (eg, gaioiga faʻalagona, faʻaaogaina o taui, pule faʻatagaina) (faʻataʻitaʻiga, neuroticism), ma taunuʻuga tau atinaʻe (faʻataʻitaʻiga, mafaufau faʻapitoa, tomai). O le mea moni, o le gasegase e mafai ona faʻataʻatia i luga o se faʻaauau pea, faatasi ai ma faʻamaumauga faʻamaonia o le gaosia o le plastik e mafai ona maua mai i luga o le aofaʻi o faʻataʻetaʻi palasitino ei ai (eg, Belsky ma Beaver, 2011). Faatasi ai ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo fesuisuiai i latou numera o tala faʻatalanoa ma meaola uma o loʻo galulue i vaipanoa eseese / alafesoʻotai, o metotia e pei o le faʻataʻitaʻiina o genetics e mafai ona faʻaaogaina e suʻesuʻe ai e le gata o le a mafai e le tupulaga talavou ona aʻafia pe le o latou agafesootai, ae, oi latou oe e mafai ona faʻaogaina i le eseesega o mea, ma i auala eseese (faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻaaogaina o le avega faʻatasi ai ma lagona faʻalagona poʻo mea uma e lua).

Fa, e pei ona faʻaalia i Mati. 1 ma Mati. 2, galuega i le lumanaʻi e tatau ona fuaina tulaga talafeagai agafesoʻotaʻi, faʻamatalaina o le faaputuga o aʻafiaga ma mea e tutupu i fafo atu o le tagata lava ia (eg, tausiga tina, tupe maua a le aiga, vave faigata), i le salafa o le tele o ituaiga valence, mai lagolago i uiga leaga leaga (eg, agafesootai taliaina vs. teʻena), ma faʻalauteleina o le tele o vaega o agafesoʻotaʻi gaioiga (faʻapea, aiga, uo, alofa faʻaleuo). O lenei auala o le a fesoasoani e faʻamautinoaina itu maʻoti o le va fealoaʻi ma le faiʻai e sili ona tali mai ma ana faʻataʻitaʻiga e fai lava le feololo o le faiʻai e tusa ai ma taunuʻuga i le talavou ma tua atu. Eseesega o le va fealoai e mafai ona aofia ai le lelei poʻo le le lelei valence, le ituaiga o agafesoʻotaʻi faʻatusalia e lena tala, ma le lautele o le poto masani a le talavou i totonu o lena tulaga. Ioe, o aʻafiaga a tupulaga e le masani ona le lelei. O se aga fesoʻotaʻi faʻamatalaina e ala i le lagolagosua poʻo le lelei uo, pei o le i ai o le poto masani poʻo ni uo finau, ono mafai ona maua ai iʻuga e pei o aʻoaʻoga taumafai / ausia ma faʻaitiitia lamatiaga mo le lotomafatia mo na talavou talavou faʻaalia e maualuga neurobiological lagona. E le gata i lea, o le taimi o le lautele-talaʻaga faʻaaliga tatau ona amanaʻia. O le poto masani faamatua i le amataga o le fanau e ono aʻafia ai le lagona o le talavou neurobiological lagona i tulaga lautele i se auala ese nai lo le fefaʻasoaaʻi i le va o matua ma a latou fanau i taimi o talavou.

Faʻalima, mo galuega faʻatinoina o le neuroimaging, e manaʻomia e tagata suʻesuʻe ona faʻamatalaina mea lelei sili ona lelei ma faʻalauiloa e aofia ai galuega na faʻaaogaina e faʻamaonia ai le neurobiology e mafua ai le faiʻai i le faʻalapotopotoga lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o se talavou e mafai ona faʻamalamalamaina e ala i le gauai atu i le taui, o le ituaiga o tau e afaina mo le malamalama i lona alualu i luma. Manatua lena mea Telzer et al. (2010) na faʻaalia ai o le sili atu striatal tali atu i le faʻatinoina o le prosocial gaioiga o le faia o taugata foaʻi i se tasi aiga valoʻaga itiiti lamatiaga-ave mulimuli ane. E le gata i lea, ma vasega eseʻese o faʻamalosiʻau iloiloina, auiliiliga ma le totoʻa o mataupu-i-le mataupu mamanu o tali faiai ono faʻaalia ai e toʻaitiiti lava tagata foliga pei o le averesi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi talavou e ono faʻaalia se faʻataʻitaʻiga o le sili atu tali atu i mea le lelei ma faʻamalosiʻau lelei nai lo mea le faʻaosooso, o isi, faʻateleina tali naʻo mea leaga e faʻaosofia ai, ae o isi, o le tali faʻafeagai, ma le faʻagaeʻetia sili i mea lelei e faʻaosofia ai. O ia faʻamaumauga o le a fesoasoani faʻavasegaina tagata neural tali atu i aga fesoʻotaʻi ma faʻafaigofie malamalamaaga i le faʻafefea ona tali atu lenei tali.

Ono, ia malamalama i suiga o atinae pe a faʻaalia i le taimi, e le itiiti ifo i le lua taimi o faʻamaumauga o faʻamaumauga e tatau ona maua. O lenei lomiga e faamamafaina ai le taua e le gata i le faia o manatu e uiga i le taimi o aʻafiaga ae faʻapea foi le manaʻomia ona gauai atu i le taimi ole fuataga. O faʻamaumauga e mafai ona aoina e le gata i totonu ae tua atu o le vaitaimi o le atinaʻe. Mo se faʻataʻitaʻiga, atonu o le genetically-ma le faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le aʻoga, e tuʻuina atu ai i tagata taʻitoʻatasi ma aʻafiaga o le neurobiological, ia, i le talavou, taʻitaʻia i latou ina ia ese le mataʻituina i faʻasalalauga agafesootai (Paus, 2013). O le aotelega, o loʻo i ai se manaʻoga mo suʻesuʻega umi mo suʻesuʻega e faʻaogaina i taimi umi, ma e faʻapipiʻi ai le fesili i totonu o le tagata. I lenei itu, o se auala mamana e faʻaalia ai fegalegaleaiga o le mafaufau-amioga e suia i le atinaʻe o le faʻaaogaina lea o metotia e faʻaogaina ai le tagata e faʻaogaina ai suiga i faʻatulagaga, faʻatinoga, poʻo le faʻaogaina o mea e faʻafesoʻotaʻi ai i totonu o suʻesuʻega i totonu ole suʻesuʻega poʻo amioga i aso uma. E masani ona fetaui ma le manatu o le faʻaaogaina o lo tatou malamalamaga faʻalauteleina o le faiʻai e pei ona faʻaalia mai e ala i le suʻeina o suʻesuʻega e vaʻai ai amioga (Berkman ma Falk, 2013). E naʻo le taimi lava lena e mafai ona tatou faʻamalamalama pe o le a le faiga e fai ai ma / poʻo le faʻasalalauga, o la latou faasologa, ma mafuaʻaga.

Fitu, galuega i le lumanaʻi o le a manuia mai le faʻalauteleina o felafolafoaiga i le va o tagata suʻesuʻe e taulaʻi atu i faʻataʻitaʻiga o tagata ma i latou o loʻo faʻaaogaina meaola manu (Stevens ma Vaccarino, 2015). O le mea e malamalama ai, i suʻesuʻega a tagata, atonu e faigata le faʻaaogaina o vaega uma e manaʻomia e suʻeina ai aʻafiaga i le tatou fuafuaga ua faʻatulagaina (ie, faʻaaogaina o fuafuaga umi, filifiliina o mea e ono tulaʻi mai, tulaga mautinoa, faʻamautinoa le aofia ai o agafesootai i tala atu o le valence, ma le sailia o tali i fualaau eseese). O faʻataʻitaʻiga manu e mafai ona faʻamalosia ai o tatou mafaufauga e uiga i le gasegase o le neurobiology i totonu o tagata e ala i avanoa e faʻaoga saʻo ai faʻasalalauga faʻalapotopotoga, faʻataʻitaʻiga i itu eseese ma le tele o mea i le atinaʻeina, ma vavae ese ai aʻafiaga o le neurobiology e ono aʻafia ai i tulaga o le tino. E pei o le tele o mea tutusa na faavaeina i le va o le matua i totonu o tagata ma tagata e le o ni tagata soifua (faataitaiga, faateleina i amioga suʻesuʻe, afaina o le toe gaoioi, taʻalo i agafesootai, faʻamalieina o lagona, ma le lamatiaga; Callaghan ma Tottenham, 2015, Doremus-Fitzwater et al., 2009, Lee et al., 2015, Muñoz-Cuevas et al., 2013, Schneider et al., 2014, Simona ma Moghaddam, 2015, Siviy et al., 2011, Spear, 2011 ma Yu et al., 2014), o le suʻesuʻeina o le tupulaga talavou i faʻataʻitaʻiga o manu e mafai ona maua ai malamalamaga i le faagaoioiga o neurobiological susceptibility e faatatau i le talavou. I lea tulaga, o le galue i faataitaiga o meaola e taua tele mo le siataina o le tulaʻi mai ma le aʻafiaga o taimi maʻaleʻale, pe a oʻo i aʻafiaga o le siosiomaga le tele o aafiaga i le va o le faiʻai,Hensch ma Bilimoria, 2012).

O le mea mulimuli, talu ai e taua tele le faʻamautuina o le mautinoa o le mafaufau faila aʻo leʻi togafitia i latou e avea ma metotia o le fanau mai neurobiological susceptibility, e taua, e pei o suʻesuʻega uma, ia malamalama i mea e faʻamalosia ai le faʻamaoni ma faʻaitiitia ai mafuaaga o mea sese e faʻaleagaina ai. Faataitaiga, Johnstone et al. (2005) ausia le maualuga o le suʻega o le suʻega mo le amygdala i luga o le tolu mea faʻapitoa i le sili atu i le lua masina ae na maua ai le faʻalagolago i aʻafiaga o uiga e pei o le faʻaaogaina o pasene faʻasologa suiga vs. z Fuainumera, ROIs na faatulagaina ma vs. faʻamalamalama faʻamalosi, ma eseʻese eseesega faʻapitoa (eg, o le eseesega o le matamataina o foliga mataʻutia ma le fetaulaiga o faʻamalosi e maua ai ICC maualuga atu nai lo le matamataina o foliga mataʻutia ma le le mautonu). O le mea moni, e tele laasaga e mafai ona faia ina ia mautinoa ai le lelei o le faailoilo, o le auiliiliga, ma, mulimuli ane, o taunuuga, e pei o le faateleina o numera o mataupu, faateleina le numera o tafaoga, tuuina atu o faatonuga i taimi uma i tagata auai, faaaoga poloka e ese mai i faʻataʻitaʻiga faʻatusa, ma le mafaufau i mea e faʻaaogaina (silasila Bennett ma Miller, 2010, mo ni fautuaga aoga). E pei Bennett ma Miller (2010) ia maitauina, faʻaogaina o ia lava "ua oʻo i se tulaga o le talavou, lea o le poto ma metotia na faia ai le alualu i luma tele ae o loʻo i ai pea le tele o atinae e tatau ona faia" (itulau 150). Ae ui i lea, o le faʻaogaina o le tino o se auala mamana, ma o le mea e mafai ona aʻoaʻoina e uiga i le gasegase o le neurobiology tagata talavou ma lona faʻaaoga, o se taʻiala fiafia.

5.2. Faaiuga

I le aotelega, o la tatou fuafuaga ua fuafuaina e faʻamalosia ai ni aʻoaʻoga fou ma suʻega faʻavae e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga o le gasegase o le neurobiology ma le atinaʻeina o faiʻai. Mo lenei ituaiga o galuega e agai i luma, o le galulue faatasi i le va o le neuroscientists ma le au atinaʻe atinae e tatau ona faateleina. O saienitisi atinaʻe o loʻo iai faʻataʻitaʻiga umi e mafai ona suʻeina mo le suʻeina, ae o faʻamaumauga a le neuroscientists e mafai ona mafai ona maua e tagata suʻesuʻe atinaʻe. O se sini le lelei ma faʻaaogaina o lenei suʻesuʻega o le faʻaleleia lea o le avanoa mo le faʻaaogāina. O le faʻaaogaina o se fuafuaga o le neurobiological ma le faʻaaogaina o ni mafaufauga maʻaleʻale i faʻasalalauga e faʻaleleia ai le faʻatinoina poʻo le toe faʻaleleia o suiga faʻapitoa e le o mafai ona fesoasoani i le mafai ona mamanuina faʻasalalauga taʻitoʻatasi e faʻavae i le poto na maua mai le tele o meaola ma mafaufauga o le auiliiliga. O le aofia ai o neurobiological assessments i le mamanu ma le iloiloga o faʻasalalauga ua fuafuaina e faʻaleleia ai le maufetuunaʻi ua mafai ai e saienitisi ona iloa pe o fea o vaega eseese o faʻasalalauga faʻateleina e faʻaaogaina ai le eseesega o aʻafiaga i luga o isi vaʻalele ma isi taunuuga. I le tele lava, o lenei auala e mafai ona faʻatagaina ai le vavalalata ma vaega patino o le siosiomaga ma mo le fuʻaina oe atonu o le a sili ona manuia i latou poʻo ē ono feagai ma le sili ona lamatia e ala i le faʻatusatusaina o le eseesega o tagata taitoatasi i le faʻalauiloaina o le atunuʻu o taunuʻuga tau atinaʻe i le talavou e faʻaleleia le faʻaleleia, galue matutua.

Feeseeseaiga o tului

Fai mai tusitala e leai se feteʻenaʻi e faatatau i le tusitusiga o loʻo i ai nei.

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e le William T Grant Foundation Award Award (AEG; RAS), o le William Award Grant Awards (AEG), ma le NIH tuʻuina atu le R01MH098370 (AEG).

mau faasino

1.      

  • Amodio ma Frith, 2006
  • DM Amodio, CD Frith
  • Fonotaga o mafaufau: O le medial frontal cortex ma le cognition social
  • Nat. Rev. Neurosci., 7 (2006), pp. 268-277
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Andersen, 2003
  • SL Andersen
  • Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai: manatu o le faʻafitauli poʻo le faamalama o avanoa?
  • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 27 (1) (2003), pp. 3-18
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Aron et al., 2004
  • AR Aron, TW Robbins, RA Poldrack
  • Faʻailogaina ma le saʻo faʻasolosolo pito i luma
  • Trends Cogn. Sci., 8 (2004), pp. 170-177
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Aron ma Aron, 1997
  • EN Aron, A. Aron
  • Sensory-processing sensitivity ma lona fesoʻotaʻiga i folasia ma lagona
  • J. Pers. Soc. Psychol., 73 (2) (1997), pp. 345-368
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

1.      

1.      

  • Bechara et al., 1999
  • A. Bechara, H. Damasio, AR Damasio, GP Lee
  • Taunuuga eseese o le tagata i le amygdala ma le faʻataunuʻuina o le muamua i le faiga o filifiliga
  • J. Neurosci., 19 (13) (1999), pp. 5473-5481
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Belsky, 2005
  • J. Belsky
  • Vaʻaia eseʻesega i le faʻaleleia o aʻafiaga: O se faʻavasegaga faʻalauiloa ma nisi faʻamaoniga
  • B. Ellis, D. Bjorklund (Eds.), Atinaʻeina o le Mafaufauga Faʻaagafesoʻotaʻi: Faʻasologa o le Mafaufau ma le Atinaʻe o Tamaiti, Guilford, Niu Ioka (2005), pp. 139-163
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Belsky ma Beaver, 2011
  • J. Belsky, KM Beaver
  • Faʻagasologa faʻapitoa-faʻasolosolo faʻasinomaga, faʻamalosia matua ma le talavou
  • J. Child Psychol. Psychiatry, 52 (5) (2011), pp. 619-626
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Bennett ma Miller, 2010
  • CM Bennett, MB Miller
  • Maʻeu le faʻalagolago o taunuʻuga mai le faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le magnetic resonance imaging?
  • Ann. NY Acad. Sci., 1191 (1) (2010), pp. 133-155
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Berkman ma Falk, 2013
  • ET Berkman, EB Falk
  • I tua atu o le maina o le mafaufau e faʻaaoga ai fua faʻatautau e vaʻai ai taunuʻuga o le lalolagi
  • Curr. Dir. Toma. Sci., 22 (1) (2013), pp. 45-50
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Bernier et al., 2012
  • A. Bernier, SM Carlson, M. Deschênes, C. Matte-Gagné
  • Faʻamaumauga i le va fealoai i le atinaʻeina vave o le faʻatinoina o galuega: se vaaiga vavalalata ile siosiomaga tausiga
  • Dev. Sci., 15 (1) (2012), pp. 12-24
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Bickart et al., 2014
  • KC Bickart, BC Dickerson, LF Barrett
  • O le amygdala o se faʻafefe i fesoʻotaʻiga o faiʻai e lagolagoina ai le soifuaga lautele
  • Neuropsychologia, 63 (2014), pp. 235-248
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Bickart et al., 2011
  • KC Bickart, CI Wright, RJ Dautoff, BC Dickerson, LF Barrett
  • Amygdala le tele o fesoʻotaiga ma fesoʻotaiga lautele i tagata
  • Nat. Neurosci., 14 (2) (2011), pp. 163-164
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Bogdan et al., 2013
  • R. Bogdan, LW Hyde, AR Hariri
  • O se neurogenetics e faʻaalia ai le malamalama i eseesega o tagata taitoatasi i le faiʻai, amio, ma le lamatiaga mo le mafaufau
  • Mol. Psychiatry, 18 (3) (2013), pp. 288-299
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Boyce ma Ellis, 2005
  • WT Boyce, BJ Ellis
  • Malamalama i le natura i le tala: I O se talitonuga evolusione-atinaʻe o tupuaga ma galuega o le faʻafoʻiina o le atuatuvale
  • Dev. Psychophonics., 17 (2) (2005), pp. 271-301
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Bredy et al., 2004
  • TW Bredy, TY Zhang, RJ Grant, J. Diorio, MJ Meaney
  • O le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga o le eleipubertal e faʻaleagaina ai aʻafiaga o tausiga o tina i luga o le atinaʻe o le hippocampal ma le faʻaaogaina o le talipamate receptor
  • Eur. J. Neurosci., 20 (2004), pp. 1355-1362
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Brett et al., 2014
  • ZH Brett, M. Sheridan, K. Humphreys, A. Smyke, MM Gleason, N. Fox, S. Drury
  • O se neurogenetics e oʻo atu i le faʻamalamalamaina o mea e ono mafai ona faʻafesoʻotaʻi ai le tausiga o le faʻalapotopotoga
  • Fa. J. Behav. Dev., 31 (2014), pp. 2150-2160
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Brown, 1990
  • BB Brown
  • Vaega o tupulaga ma tupulaga aganuu
  • SS Feldman, GR Elliot (Eds.), I le Nofoaga: O le Atinaʻe Talavou, Harvard University Press, MA Cambridge (1990), pp. 171-196
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Brown ma Larson, 2009
  • BB Brown, J. Larson
  • Fesoʻotaiga vavalalata i tupulaga talavou
  • RML Steinberg (Ed.), Tusitaulima o mafaufauga o talavou: Faʻatosiga faʻatosinaina i le tuputupu aʻe o talavou (3rd ed.), Vol. 2, John Wiley & Sons, Hoboken, NJ (2009), i. 74-103
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Bjork et al., 2010
  • JM Bjork, G. Chen, AR Smith, DW Hommer
  • Faʻatupulaia-e mafua ai le faʻafouina o le manolimbic ma le faʻaogaina o faʻamatalaga i tupulaga talavou
  • J. Child Psychol. Psychiatry, 51 (2010), pp. 827-837
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Bjork ma Pardini, 2015
  • JM Bjork, DA Pardini
  • O ai i latou o "talavou e ono lamatia"? Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i suʻesuʻega e faʻaoga ai le gaosiga o le atinaʻe
  • Dev. Cogn. Neurosci., 11 (2015), pp. 56-64
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Caceres et al., 2009
  • A. Caceres, DL Hall, FO Zelaya, SC Williams, MA Mehta
  • Fuaina o le fMRI faʻamaoni ma le faʻaaogaina o le tuufaatasiga o le intra-class
  • Neuroimage, 45 (2009), pp. 758-768
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Calder et al., 2001
  • AJ Calder, AD Lawrence, AW Young
  • Neuropsychology o le fefe ma le ita
  • Nat. Rev. Neurosci., 2 (5) (2001), pp. 352-363
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Callaghan ma Tottenham, 2015
  • BL Callaghan, N. Tottenham
  • O le neuro-environment loop of plasticity: O se suʻesuʻega faʻasolosolo o aʻafiaga matua i le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le atinaʻe e mulimuli i le tausiga masani ma faʻaleagaga
  • Neuropsychopharmacology (2015)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Canli, 2004
  • T. Canli
  • O le faia o faiʻai faiʻai o le faʻaaogaina o le faʻaogaina ma le neuroticism: Aoao mai i le eseesega o tagata taitoatasi i le gaioiga o lagona
  • J. Pers., 72 (2004), pp. 1105-1132
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Canli et al., 2002
  • T. Canli, H. Sivers, SL Whitfield, IH Gotlib, JD Gabrieli
  • Amygdala tali atu i foliga fiafia o se galuega o le faʻalavelave
  • Saienisi, 296 (5576) (2002), i. 2191
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Carter ma Van Veen, 2007
  • CS Carter, V. Van Veen
  • Faʻafeiloaʻiga o le cortex ma le feteʻenaʻi: o se faʻafouga o le faʻavae ma faʻamaumauga
  • Cogn. Afaina. Faʻatasi. Neurosci., 7 (4) (2007), pp. 367-379
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Casement et al., 2014
  • MD Casement, AE Guyer, AE Hipwell, RL McAloon, AM Hoffmann, KE Keenan, EE Forbes
  • Tifaga tamaʻi teine ​​i le taimi o le tauleʻaleʻa latou te vaʻai i le tali atu o le talipupuni i taui ma faʻalavelave faʻafitauli
  • Dev. Cogn. Neurosci., 8 (2014), pp. 18-27 http://dx.doi.org/10.1016/j.dcn.2013.12.003
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Casey et al., 2000
  • BJ Casey, JN Geidd, KM Thomas
  • Atinaʻega o le faiai o le gaosiga ma le gaioiga ma lona fesoʻotaʻiga i le atinaʻeina o le mafaufau
  • Biol. Psychol., 54 (2000), pp. 241-247
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

  • Chein et al., 2011
  • J. Chein, D. Albert, L. O'Brien, K. Uckert, L. Steinberg
  • Faʻateleina tupulaga tamaititi tulaga lamatia faia i le faʻalauteleina o gaioiga i le faiʻai taui taui
  • Dev. Sci., 14 (2) (2011), pp. F1-F10
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Cicchetti ma Rogosch, 2002
  • D. Cicchetti, FA Rogosch
  • O se vaaiga alualu i luma mafaufau tau mafaufau i le talavou
  • J. Consult. Falemaʻi. Psychol., 70 (1) (2002), pp. 6-20
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Cohen et al., 2012
  • JR Cohen, ET Berkman, MD Lieberman
  • Manatu ma le faʻaalia o le pulea e le tagata lava ia o le PFC Principles of Frontal Lobe Functions
  • (2nd ed.) Oxford University Press, ISA (2012)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Cohen ma Hamrick, 2003
  • S. Cohen, N. Hamrick
  • Sete eseese o le eseesega i tali o le tino i tagata mafatia: O aʻafiaga mo le atuatuvale-na mafua ai suiga i le soifua maloloina faʻafesoʻotaʻi
  • Brain Behav. Immun., 17 (6) (2003), pp. 407-414
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Cohen et al., 2000
  • S. Cohen, NM Hamrick, MS Rodriguez, PJ Feldman, BS Rabin, SB Manuck
  • Le mausali ma le faʻafefeteina i totonu o cardiovascular, immune, endocrine, ma le faʻatinoina o le mafaufau
  • Ann. Faʻatasi. Med., 22 (3) (2000), pp. 171-179
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Coie et al., 1990
  • JD Coie, KA Dodge, JB Kupersmidt
  • Taʻaloga kulupu a le tupulaga ma tulaga faʻalapotopotoga
  • SR Asher, JD Coie (Eds.), Tausiga a le Peresetene i le Tamaititi Cambridge Studies i Atinae o Agafesootai ma Faalelagona, Falepuipui a le Iunivesite a Cambridge, Niu Ioka, NY (1990), pp. 17-59
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Collins et al., 2000
  • WA Collins, EE Maccoby, L. Steinberg, EM Hetherington, MH Bornstein
  • Contemporary research on parenting: O le mataupu mo le natura ma faafaileleina
  • Am. Psychol., 55 (2000), pp. 218-232
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Coplan et al., 1994
  • RJ Coplan, KH Rubin, NA Fox, SD Calkins, SL Stewart
  • Tuʻu toatasi, taʻalo na o oe, ma le galue naʻo oe: Faʻasesega i le vavalalata ma le sologa lelei ma le le mautonu i tamaiti laiti
  • Child Dev., 65 (1) (1994), pp. 129-137
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Csikszentmihalyi ma Larson, 1984
  • M. Csikszentmihalyi, R. Larson
  • Avea o se talavou: Feeseeseaiga ma le tuputupu ae i tausaga o le talavou.
  • Tusi Faʻamatalaga, Niu Ioka, NY (1984)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Cunningham ma Brosch, 2012
  • WA Cunningham, T. Brosch
  • Faʻafiafiaga amygdala faʻamafanafana e faʻafetaui mai uiga, manaʻoga, tau faʻatatau, ma sini
  • Curr. Dir. Toma. Sci., 21 (1) (2012), pp. 54-59
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Darling ma Steinberg, 1993
  • N. Darling, L. Steinberg
  • Faʻasologa o matua e pei o se faʻamatalaga: O se faʻataʻitaʻiga faʻavae
  • Toma. Bull., 113 (3) (1993), pp. 487-496
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Davidson ma Fox, 1989
  • RJ Davidson, NA Fox
  • Muamua o le faiʻai e vavalo ai le tali atu a le pepe i le vavae ese o tina
  • J. Abnorm. Psychol., 98 (2) (1989), pp. 127-131
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Deater-Deckard, 2014
  • K. Deater-Deckard
  • Aiga e fesoʻotaʻi vavalalata ma faʻafeiloaʻiga faʻapitoa o le faʻatinoina o le pulega ma le mataʻituina o amioga
  • Curr. Dir. Toma. Sci., 23 (3) (2014), pp. 230-236
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Deata-Deckard ma Wang, 2012
  • K. Deater-Deckard, Z. Wang
  • Atinaʻeina o uiga ma le gauai: Faʻasologa o gataifale
  • MI Posner (Ed.), Neuroscience of Care Attention (2nd Ed.), Guilford, Niu Ioka (2012), pp. 331-344
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Delville et al., 1998
  • Y. Delville, RH Melloni, CF Ferris
  • Faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o aʻafiaga faʻaleagafesoʻotaʻi ao faagasolo taimi o le tamaititi i totonu o mea faʻavave auro
  • J. Neurosci., 18 (7) (1998), pp. 2667-2672
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Doremus-Fitzwater et al., 2009
  • TL Doremus-Fitzwater, EI Varlinskaya, LP Spear
  • Le popolega lautele ma leai se popolega ile tauleʻaleʻa ma tagata matutua pe a uma ona taofiofia
  • Physiol. Behav., 97 (3) (2009), pp. 484-494
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Dosenbach et al., 2010
  • NU Dosenbach, B. Nardos, AL Cohen, DA Fair, JD Power, JA Church, BL Schlaggar
  • Faʻaaliga o le matua matua o le faiai e faʻaaoga ai le mMRI
  • Saienisi, 329 (5997) (2010), pp. 1358-1361
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Dunbar, 2009
  • RI Dunbar
  • Le mafaufauga o le mafaufau o le mafaufau ma ona aafiaga mo le evolusione lautele
  • Ann. Tagata Biol., 36 (5) (2009), pp. 562-572
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Eisenberger ma Lieberman, 2004
  • NI Eisenberger, MD Lieberman
  • Aisea e afaina ai le teenaina: O se faʻalavelave masani o le faʻavevelaina o le tino mo le tiga o le tino ma le lautele
  • Trends Cogn. Sci., 8 (7) (2004), pp. 294-300
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Eisenberger et al., 2007
  • NI Eisenberger, BM Way, SE Taylor, WT Welch, MD Lieberman
  • Malamalama i gafa o le tupuʻaga mo osofaʻiga: Faʻailo mai le faiʻai le tali atu i faʻafitauli lautele
  • Biol. Psychiatry, 61 (9) (2007), pp. 1100-1108
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Eisenberger et al., 2003
  • NI Eisenberger, MD Lieberman, KD Williams
  • Pe faʻaleagaina le teteʻe? O se suʻesuʻega a le MATA e uiga i le faʻalavelave lautele
  • Saienisi, 302 (5643) (2003), pp. 290-292
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

  • Falk et al., 2014
  • EB Falk, CN Cascio, MB O'Donnell, J. Carp, FJ Tinney, CR Bingham, al iā.
  • Tali atu i le Neural i le faʻamalologa e taʻu mai ai le gafatia i aʻafiaga lautele
  • J. Adolesc. Soifua Maloloina, 54 (5) (2014), pp. S22-S31
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Fanselow, 2010
  • MS Fanselow
  • Mai le fefefe faʻafefe i se vaaiga malosi o mea e manatua ai
  • Trends Cogn. Sci., 14 (1) (2010), pp. 7-15
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Fleeson, 2001
  • W. Fleeson
  • Tuʻu i se fausaga-ma le faʻagasolosolo-fesoʻotaʻiga o uiga: uiga masani e pei o tufatufaina o elemene o setete
  • J. Pers. Social Psychol., 80 (6) (2001), pp. 1011-1027
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Forbes et al., 2009
  • EE Forbes, AR Hariri, SL Martin, JS Silk, DL Moyles, PM Fisher, SM Brown, ND Ryan, B. Birmaher, DA Axelson, RE Dahl
  • O le faʻamalosia o le faʻamalosia o le tino e faʻamaonia ai le lelei o le lalolagi e afaina i le tauleʻaleʻa tele o le atuatuvale
  • Am. J. Psychiatry, 166 (2009), pp. 64-73
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Fox et al., 2001
  • NA Fox, HA Henderson, KH Rubin, SD Calkins, LA Schmidt
  • Faʻaauauina ma le faʻavaivaia o le faʻasaina ma le fiafia tele amioga: aafiaga o le psychophysiological ma le amio i le isi fa tausaga o le olaga
  • Child Dev., 72 (2001), pp. 1-21
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gallagher ma Frith, 2003
  • HL Gallagher, C. Frith
  • Faʻataʻitaʻiga faʻatatau o 'mafaufau o le mafaufau'
  • Trends Cogn. Sci., 7 (2003), pp. 77-83
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Galvan et al., 2007
  • A. Galvan, T. Hare, H. Voss, G. Glover, BJ Casey
  • Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le mafaufau o le tauleʻaleʻa. O ai o loʻo lamatia?
  • Dev. Sci., 10 (2007), pp. F8-F14
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gatzke-Kopp et al., 2009
  • LM Gatzke-Kopp, TP Beauchaine, KE Shannon, J. Chipman, AP Fleming, SE Crowell, O. Liang, LC Johnson, E. Aylward
  • Neurological faʻamaopoopoina o taui tali atu i talavou ma e aunoa ma le faʻaogaina o amioga le atoatoa
  • J. Abnorm. Psychol., 118 (2009), pp. 203-213
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gee et al., 2013a
  • DG Gee, LJ Gabard-Durnam, J. Flannery, B. Goff, KL Humphreys, EH Telzer, N. Tottenham
  • Le vave amataina o le atinaʻe o le tagata i le amygdala-frontfront i le maeʻa ai o le faletua
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 110 (39) (2013), pp. 15638-15643
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gee et al., 2013b
  • DG Gee, KL Humphreys, J. Flannery, B. Goff, EH Telzer, M. Shapiro, N. Tottenham
  • O se fesuiaiga tau atinae mai le lelei ma le le lelei o fesootaiga i le va o tagata amygdala-forefrontal circuitry
  • J. Neurosci., 33 (10) (2013), pp. 4584-4593
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gee et al., 2014
  • DG Gee, L. Gabard-Durnam, EH Telzer, KL Humphreys, B. Goff, M. Shapiro, al iā.
  • Faʻailogaina o matua i le vaʻaia o le amygdala-muamua i le taimi o le tamaitiiti ae le o taimi o le talavou
  • Toma. Sci., 25 (2014), pp. 2067-2078
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Gee et al., 2015
  • DG Gee, SC McEwen, JK Forsyth, KM Haut, CE Laupapa, J. Addington, TD Cannon
  • Faʻalagolago i se faʻataʻitaʻiga o le MMRI mo le gaioiga faʻalagona i se suʻesuʻega umi ole taimi umi
  • Mapp tagata soifua. (2015)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Giedd et al., 2006
  • JN Giedd, LS Clasen, R. Lenroot, D. Greenstein, GL Wallace, S. Ordaz, GP Chrousos
  • Faʻaauau le aʻafiaga i le faia o faiʻai
  • Mol. Cell. Endocrinol., 254 (2006), pp. 154-162
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

1.      

  • Guyer et al., 2012a
  • AE Guyer, VR Choate, A. Detloff, B. Benson, EE Nelson, K. Perez-Edgar, M. Ernst
  • Faʻaauau le suiga o galuega i le taimi o le faʻamalosi i le faʻafitauli o le popole i tamaiti
  • Am. J. Psychiatry, 169 (2) (2012), pp. 205-212
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Guyer et al., 2015
  • AE Guyer, JM Jarcho, KP Perez-Edgar, KA Degnan, DS Pine, NA Fox, al iā.
  • O faʻafitauli ma tulaga faʻatuatuvale i le aʻoga laiti e faʻapena ona aʻafia ai le tali mai i le taliga o le tupulaga i le talavou
  • J. Abnorm. Child Psych., 43 (2015), pp. 863-874 http://dx.doi.org/10.1007/s10802-015-9973-2
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Guyer et al., 2008
  • AE Guyer, JY Lau, EB McClure-Tone, J. Parrish, ND Shiffrin, RC Reynolds, EE Nelson
  • Amygdala ma le faʻataunuʻuina muamua o le gaioiga i le taimi o le iloiloga a le tupulaga i le popolega faʻapitoa i tamaiti
  • Faʻau. Gen. Psychiatry, 65 (11) (2008), pp. 1303-1312 http://dx.doi.org/10.1001/archpsyc.65.11.1303
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Guyer et al., 2009
  • AE Guyer, EB McClure-Tone, ND Shiffrin, DS Pine, EE Nelson
  • Faʻataʻotoina le faʻaogaina o le faʻaogaina o le vaʻaia o tamaiti i le tauleʻaleʻa
  • Child Dev., 80 (4) (2009), pp. 1000-1015
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Gweon et al., 2012
  • H. Gweon, D. Dodell-Feder, M. Bedny, R. Saxe
  • O le suʻesuʻeina o le mafaufau i tamaiti e fetaui lelei ma le tulaga faʻapitoa o le faiʻai o le faiʻai mo le mafaufau e uiga i mafaufauga
  • Child Dev., 83 (2012), pp. 1853-1868
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Haas et al., 2007
  • BW Haas, K. Omura, RT Constable, T. Canli
  • Feteenaʻiga o lagona ma le neuroticism: faʻatupuina o le tagata-faʻalagolago i le tagata i le amygdala ma le vaeluaga o tua
  • Faʻatasi. Neurosci., 121 (2) (2007), pp. 249-256
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Halpern et al., 1997
  • CT Halpern, JR Udry, C. Suchindran
  • Testosterone o loʻo valoia le amataina o le manava i tama talavou
  • Tomaʻi. Med., 59 (1997), pp. 161-171
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Halpern et al., 1998
  • CT Halpern, JR Udry, C. Suchindran
  • Masima masina o testosterone faaolaola e vaʻaia ai gaoioiga faʻafeusuaiga i tama talavou
  • Faʻau. Feusuaiga. Behav., 27 (1998), pp. 445-465
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hamann et al., 2002
  • SB Hamann, TD Ely, JM Hoffman, CD Kilts
  • Ecstasy ma le tiga: Faatoaagaina o le tagata i le lagona lelei ma le le lelei
  • Toma. Sci., 13 (2) (2002), pp. 135-141
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hammond et al., 2012
  • SI Hammond, U. Müller, J. Carpendale, MB Bibok, DP Liebermann-Finestone
  • O aʻafiaga o faʻamalosia matua i luga o galuega a le au peresetene
  • Dev. Psychol., 48 (2012), pp. 271-281
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hankin ma Abela, 2005
  • BL Hankin, JRZ Abela
  • Paʻuvale mai le laʻititi ao laʻitiiti ma le matua: O se faʻalavelave tuputupu aʻe-faʻalavelave popole
  • BL Hankin, JRZ Abela (Eds.), Atinaʻeina o Tomaʻi Faʻataʻitaʻiga: Vaʻavaʻaʻia-Manatu Faʻamalosi, Lulu Faʻasalalau, Afe o Oaks, CA (2005), pp. 245-288
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hao et al., 2013
  • X. Hao, D. Xu, R. Bansal, Z. Dong, J. Liu, Z. Wang, BS Peterson
  • Faʻaleleia o le faʻaleleia o le magnetal masima: O le faʻaopoopoga o le faʻaaogaina o fuainumera faʻatautaia e tele, malamalama faʻatasi e malamalama ai i le fausaga o faiʻai ma galuega
  • Hum. Braf Mapp., 34 (2) (2013), pp. 253-271
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hariri, 2009
  • AR Hariri
  • O le neurobiology o eseesega o tagata taitoatasi i uiga faʻapitoa o amioga
  • Ann. Rev. Neurosci., 32 (2009), pp. 225-247
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hastings et al., 2014
  • PD Hastings, B. Klimes-Dougan, A. Brand, KT Kendziora, C. Zahn-Waxler
  • Faatonutonuina o le faanoanoa ma le fefe mai fafo ma i totonu: O lagona alofa o tina ma le talavou e fai ma sui o le atinaʻeina o faigata faigata
  • Dev. Psychopam., 26 (2014), pp. 1369-1384
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hensch ma Bilimoria, 2012
  • TK Hensch, PM Bilimoria
  • Toe tatalaina matala: faʻaaogaina taimi taua mo le atinaʻe o faiʻai
  • I Cerebrum: o le fono a Dana i le brain brain Dana Dana (2012 Iulai)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Honey et al., 2010
  • CJ Honey, JP Thivierge, O. Sporns
  • E mafai ona faʻatulagaina le gaioiga i le faiʻai o le tagata?
  • NeuroImage, 52 (3) (2010), pp. 766-776
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hirsh, 1974
  • R. Hirsh
  • O le hippocampus ma le toe maua mai o faʻamatalaga mai le mafaufau: O se talitonuga
  • Faʻatasi. Biol., 12 (4) (1974), pp. 421-444
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hughes, 2011
  • C. Hughes
  • Suiga ma luʻitau i 20 tausaga o suʻesuʻega i le atinaʻega o galuega faʻatino
  • Child Child Dev., 20 (2011), pp. 251-271
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Hyde et al., 2011
  • LW Hyde, R. Bogdan, AR Hariri
  • Malamalama i le lamatiaga mo le togafitiga o le mafaufau e ala i le faʻataʻitaʻiina o fegalegaleaiga o le gafa-siosiomaga
  • Trends Cogn. Sci., 15 (9) (2011), pp. 417-427
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Jackson et al., 2003
  • DC Jackson, CJ Muller, I. Dolski, KM Dalton, JB Nitschke, HL Urry, al iā.
  • O lea ua e lagona nei, o le taimi nei e te le o: Frontal faili eletise eletise ma eseesega a tagata taitoatasi i tulafono faatonutonu o lagona
  • Toma. Sci., 14 (2003), pp. 612-617
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Jansen et al., 2015
  • AG Jansen, SE Mous, T. White, D. Posthuma, TJ Polderman
  • O ni suʻesuʻega masaga e taʻu mai ai ia i tatou le tulaga gafatia o le faʻaogaina o le faiai o le faiai, ma e galue: o se toe iloiloga
  • Neuropsychol. Faʻaaliga, 25 (1) (2015), pp. 27-46
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Johnstone et al., 2005
  • T. Johnstone, LH Somerville, AL Alexander, TR Oakes, RJ Davidson, NH Kalin, PJ Whalen
  • Tausiga o le amygdala PELE tali i foliga mataʻutia i le tele o taimi faʻatinoina
  • Neuroimage, 25 (4) (2005), pp. 1112-1123
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Kanai et al., 2012
  • R. Kanai, B. Bahrami, R. Roylance, G. Rees
  • O le upega tafaʻilagi fesoʻotaʻi faʻasinomaga i luga o le initaneti e atagia i totonu o le faʻalelei o le tagata
  • Faʻaaliga. R. Soc. London. B Biol. Sci., 279, 1732 (2012), pp. 1327-1334
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Koolschijn et al., 2011
  • PCM Koolschijn, MA Schel, M. de Rooij, SA Rombouts, EA Crone
  • O le tolu-tausaga tausaga o le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le faʻatinoga o faʻatinoga ma le faʻamaonia o le faʻatuatuaina mai le laʻitiiti seia oʻo i le matua
  • J. Neurosci., 31 (11) (2011), pp. 4204-4212
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Ladouceur et al., 2012
  • CD Ladouceur, JS Peper, EA Crone, RE Dahl
  • Laʻasaga o mea papaʻe i le taulealea: O le faʻaosofia o le lauiloa ma faʻafitauli mo faʻalavelave afaina
  • Dev. Cogn. Neurosci., 2 (1) (2012), pp. 36-54
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lau et al., 2012
  • JYF Lau, AE Guyer, EB Tone, J. Jenness, JM Parrish, DS Pine, EE Nelson
  • Tali atu i le Neural i le tuulafoaia e le tupulaga i le popole o talavou
  • Fa. J. Behav. Dev., 36 (2012), pp. 36-44
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Laucht et al., 2007
  • M. Laucht, MH Skowronek, K. Becker, MH Schmidt, G. Esser, TG Schulze, M. Rietschel
  • Faʻaaogā faʻatasi o aʻafiaga o le gasegase o le dopamine ma faʻafitauli faʻapitoa i le mafaufau i faʻafitauli o le le atoatoa o le le atoatoa ma le vaʻaia i le va o 15-tausaga le matua mai se faʻataʻitaʻiga a le nuʻu maualuga.
  • Faʻau. Gen. Psychiatry, 64 (2007), pp. 585-590
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Laxton et al., 2013
  • AW Laxton, JS Neimat, KD Davis, T. Womelsdorf, WD Hutchison, JO Dostrovsky, AM Lozano
  • Neuronal coding of affections emotionally in the subcallosal cortex in patients with depression
  • Biol. Psychiatry, 74 (10) (2013), pp. 714-719
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lee et al., 2015
  • AM Lee, LH Tai, A. Zador, L. Wilbrecht
  • Vaʻaiga i le vaʻaiga ma le 'reptilian' o faiʻai: O faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le matafaioi o kesi corticostriatal i le faia o faʻaiuga
  • Neuroscience, 296 (2015), pp. 66-74
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lee et al., 2014
  • KH Lee, GJ Siegle, RE Dahl, JM Hooley, JS Silk
  • Tali atu i le Neural i faitioga a tina i le soifua maloloina o le autalavou
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. (2014), i. nsu133
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lenroot ma Giedd, 2010
  • RK Lenroot, JN Giedd
  • Eseesega o feusuaiga i le mafaufau o le tagata matua
  • Brain Cogn., 72 (1) (2010), pp. 46-55
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lenroot et al., 2009
  • RK Lenroot, JE Schmitt, SJ Ordaz, GL Wallace, MC Neale, JP Lerch, al iā.
  • Eseesega o aʻafiaga o le gataifale ma le siosiomaga i luga o le gaʻo o le tino o le tino e fesootaʻi ma le atinaʻeina ao talavou ma le talavou
  • Hum. Brain Mapp., 30 (2009), pp. 163-174
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Lu et al., 2009
  • LH Lu, M. Dapretto, ED O'Hare, E. Kan, ST McCourt, PM Thompson, ER Sowell
  • Sootaga i le va o le faia o le faiʻai ma le fausaga o faiʻai i le masani ai ona atiaʻe tamaiti
  • Cereb. Cortex, 19 (11) (2009), pp. 2595-2604
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • MacDonald ma Leary, 2005
  • G. MacDonald, MR Leary
  • Aisea e afaina ai tagata lautele? Le mafutaga i le va o fegalegaleaiga lautele ma faaletino
  • Toma. Bull., 131 (2) (2005), pp. 202-223
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Maheu et al., 2010
  • FS Maheu, M. Dozier, AE Guyer, D. Mandell, E. Peloso, K. Poeth, M. Ernst
  • O se suʻesuʻega muamua o le galuega faʻapitoa o le toto i totonu o tupulaga talavou ma se talafaasolopito o le tausi maʻi ma le le amanaiaina o lagona
  • Cogn. Afaina. Faʻatasi. Neurosci., 10 (1) (2010), pp. 34-49 http://dx.doi.org/10.3758/CABN.10.1.34
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Manuck et al., 2007
  • SB Manuck, SM Brown, EE Forbes, AR Hariri
  • Tumau le tumau o eseesega o tagata taitoatasi i le amygdala le gaioiga
  • Am. J. Psychiatry, 164 (2007), pp. 1613-1614
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Masten et al., 2011
  • CL Masten, NI Eisenberger, LA Borofsky, K. McNealy, JH Pfeifer, M. Dapretto
  • Subinginal tuatusi o le tui i tua atu i le teenaina e le tupulaga: o se faailoga o le lamatiaga o le taulealea mo le atuatuvale
  • Dev. Psychophonics., 23 (1) (2011), pp. 283-292 http://dx.doi.org/10.1017/S0954579410000799
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Masten et al., 2009
  • CL Masten, NI Eisenberger, LA Borofsky, JH Pfeifer, K. McNealy, JC Mazziotta, M. Dapretto
  • Faʻasalaga i le Neural of excluding social during adolescence: malamalama i le pagatia o le teena e le tupulaga
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 4 (2) (2009), pp. 143-157
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Masten et al., 2012
  • CL Masten, EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, NI Eisenberger
  • O le taimi e faʻaalu ma uo i le talavou e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le aʻafia o aʻafiaga i le taimi mulimuli ane o le teena e le tupulaga
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 7 (1) (2012), pp. 106-114
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Morgan et al., 2014
  • JK Morgan, DS Shaw, EE Forbes
  • O le atuatuvale o tina ma le mafanafana i le taimi o laiti aofaʻi le tausaga o le 20 tali i le taligalu i le taui
  • J. Am. Acad. Child Adolesc., 53 (1) (2014), pp. 108-117
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Muñoz-Cuevas et al., 2013
  • FJ Muñoz-Cuevas, J. Athilingam, D. Piscopo, L. Wilbrecht
  • O le siakiina o siaki lakapi i le pito i luma o le cortex e fetaui lelei ma le mea e fiafia iai
  • Nat. Neurosci., 16 (10) (2013), pp. 1367-1369
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • McEwen, 2001
  • BS McEwen
  • Faʻafeiloaʻi Iloiloina: Estrogen aʻafiaga i luga o le faiʻai: tele nofoaga ma masini molini
  • J. Appl. Physiol., 91 (2001), pp. 2785-2801
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • McLaughlin et al., 2014
  • KA McLaughlin, MA Sheridan, W. Winter, NA Fox, CH Zeanah, CA Nelson
  • Faʻaitiitiga lautele i le mafiafia o le gaogao i le mavae ai o le faʻataunuʻuina vave o le ola: o se auala e le o le totoina i le gaioiga o le maʻi-le atoatoa / le mautonu
  • Biol. Psychiatry, 76 (8) (2014), pp. 629-638 http://dx.doi.org/10.1016/j.biopsych.2013.08.016
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Meyer-Lindenberg ma Weinberger, 2006
  • A. Meyer-Lindenberg, DR Weinberger
  • Vaʻaiga faʻapitoa ma gaioiga faʻainitaneti o faʻafitauli o le mafaufau
  • Nat. Rev. Neurosci., 7 (10) (2006), pp. 818-827
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Miller et al., 2002
  • MB Miller, JD Van Horn, GL Wolford, TC Handy, M. Valsangkar-Smyth, S. Inati, S. Grafton, MS Gazzaniga
  • Ole tele ole eseesega o tagata ile faia ole gaioiga e fesoʻotaʻi ma le toe maua mai o tala e faʻalagolago ile taimi
  • J. Cogn. Neurosci., 14 (2002), pp. 1200-1214
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Miller et al., 2009
  • MB Miller, CL Donovan, JD Van Horn, E. Siamani, P. Sokol-Hessner, GL Wolford
  • Tulaga masani ma faʻaauau pea tagata taʻitoʻatasi o le gaioiga gaioiga i luga o galuega eseese e toe maua mai ai
  • NeuroImage, 48 (2009), pp. 625-635
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Monahan et al., 2015
  • K. Monahan, AE Guyer, J. Silk, T. Fitzwater, LD Steinberg
  • Tuufaatasia o mea e tutupu i le atinaʻeina o aʻafiaga ma faʻalautelega i le suʻesuʻeina o le mafaufau o tamaiti matutua
  • D. Cicchetti (Ed.), Psychopathology Developmental (3rd Ed.), Wiley (2015)
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Monk et al., 2006
  • CS Monk, EE Nelson, EB McClure, K. Mogg, BP Bradley, E. Leibenluft, DS Pine
  • Faʻasalaga o le faʻasologa muamua o le Ventrolateral ma le gauai faʻalogo i le tali atu i foliga ita i tupulaga talavou ma le faʻalauteleina o le le mautonu
  • Am. J. Psychiatry, 163 (6) (2006), pp. 1091-1097 http://dx.doi.org/10.1176/appi.ajp.163.6.1091
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Monk et al., 2008
  • CS Monk, EH Telzer, K. Mogg, BP Bradley, X. Mai, HM Louro, DS Pine
  • Amygdala ma le faʻataunuʻuina muamua o le faʻauʻuina o le tino i mata o le ita i tamaiti ma tamaiti aʻoga faʻatasi ma le faʻalauteleina o le le mautonu
  • Faʻau. Gen. Psychiatry, 65 (5) (2008), pp. 568-576 http://dx.doi.org/10.1001/archpsyc.65.5.568
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Moore ma le Depue, faʻasalalau
  • Moore, SR, & Depue, RA (i le nusipepa). Neurobeh behavioral faʻavae o le siʻosiʻomaga reactivity. Bulletin Psychological.
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Nagai et al., 2010
  • M. Nagai, S. Hoshide, K. Kario
  • Le siaki faʻapitoa ma le cardiovascular system: o se vaaiga fou i totonu o le mafaufau-fatu
  • J. Am. Soc. Hypertens., 4 (4) (2010), pp. 174-182
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

  • Orunta et al., 2012
  • G. Oruru, W. Pettersson-Yeo, AF Marquand, G. Sartori, A. Mechelli
  • Faʻaaogā le masini vevela lagolago e faʻamalamalama ai faʻamatalaga faʻamalama ata o le neurological and psychiatric disease: O se iloiloga taua
  • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 36 (4) (2012), pp. 1140-1152
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Padmanabhan ma Luna, 2014
  • A. Padmanabhan, B. Luna
  • Atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa: Tuʻuina o le dopamine i le amio a le tamaititi
  • Brain Cogn., 89 (2014), pp. 27-38
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Parkhurst ma Hopmeyer, 1998
  • JT Parkhurst, A. Hopmeyer
  • Le lauiloa o le sociometric ma le aloaʻia o le lauiloa: Lua vaega eseese o tulaga o tupulaga
  • J. Early Adolesc., 18 (2) (1998), pp. 125-144
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Paus, 2013
  • T. - Paus
  • E faapefea e le siosiomaga ma genes ona mamanuina le faiai o le taulealea
  • Toto. Behav., 64 (2) (2013), pp. 195-202
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

  • Pérez-Edgar et al., 2007
  • K. Pérez-Edgar, R. Roberson-Nay, MG Hardin, K. Poeth, AE Guyer, EE Nelson, al iā.
  • Faʻafofoga faʻafeiloaʻi tali faʻafesoʻotaʻi i foliga evocative i le amio faʻasaʻo ai talavou
  • Neuroimage, 35 (2007), pp. 1538-1546
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Phelps, 2004
  • EA Phelps
  • Manatu ma mafaufauga tagata: Fegalegaleaiga a le amygdala ma le hippocampal complex
  • Curr. Faaiʻu. Neurobiol., 14 (2) (2004), pp. 198-202
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Phelps ma LeDoux, 2005
  • EA Phelps, JE LeDoux
  • Tuuina atu o le amygdala i le gaosiga o lagona: Mai meaola manu i amio a le tagata
  • Neuron, 48 (2) (2005), pp. 175-187
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Palu, i le lomitusi
  • Pluess, M. (i le lolomiina). Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻalogoina o le siosiomaga. Child Dev. Vaaiga.
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Pulu ma Belsky, 2013
  • M. Pluess, J. Belsky
  • Vaʻaia le faʻaaloalo: Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i tali i mea lelei
  • Toma. Bull., 139 (4) (2013), pp. 901-916
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Power et al., 2010
  • JD Power, DA Fair, BL Schlaggar, SE Petersen
  • Le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga o faiʻai a tagata soifua
  • Neuron, 67 (2010), pp. 735-748
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Powers et al., 2013
  • KE Powers, LH Somerville, WM Kelley, TF Heatherton
  • O le teenaina o le polarizes striatal-medial forefrontal activity pe a faʻatali ni faʻamatalaga faʻaagafesootai
  • J. Cogn. Neurosci., 25 (11) (2013), pp. 1887-1895
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Redlich et al., 2015
  • R. Redlich, D. Grotegerd, N. Opel, C. Kaufmann, P. Zwitserlood, H. Kugel, U. Dannlowski
  • E te tuʻua aʻu? O le popolega tuʻufaʻatasia e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le tali atu ma le voluma
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 10 (2015), pp. 278-284
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Rice et al., 2014
  • K. Rice, B. Viscomi, T. Riggins, E. Redcay
  • Amygdala leo e fesoʻotaʻi ma eseesega o tagata i le tulaga o le mafaufau i le vave aʻoga ma le matua
  • Dev. Cogn. Neurosci., 8 (2014), pp. 153-163
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Roisman et al., 2012
  • GI Roisman, DA Newman, RC Fraley, JD Haltigan, AM Groh, KC Haydon
  • Faʻeseʻesea le faʻafitauli o le eseesega mai diathesis-faʻafitauli: Fautuaga mo le iloiloina o aʻafiaga fegalegaleaiga
  • Dev. Psychophonics., 24 (02) (2012), pp. 389-409
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Romao et al., 2002
  • RD Romeo, HN Richardson, CL Lisk
  • Faʻaolaina ma le matua o le faiʻai o alii ma amio feusuai: Faamanatuina o se gaioiga faʻapitoa
  • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 26 (2002), pp. 381-391
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Rubin et al., 1998
  • KH Rubin, W. Bukowski, JG Parker
  • Fegalegaleaiga a tupulaga, mafutaga, ma vaega
  • W. Damon (Ed.), Tusitaulima o le Psychology tama (lima tusi.), Wiley, Niu Ioka (1998), pp. 619-700
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Rubin et al., 2009
  • KH Rubin, RJ Coplan, JC Bowker
  • Lafoaʻi lautele i le tamaitiiti
  • Ann. Rev. Rev. Psychol., 60 (2009), pp. 141-171
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Rudy, 2009
  • JW Rudy
  • Faʻaaliga o faʻasologa, faʻatonuga o le siosiomaga, ma le pyramampamp-hippocampal system
  • Aoao. Sui., 16 (10) (2009), pp. 573-585
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Rutter, 2012
  • M. Rutter
  • Ausia ma luitau i le biology o aafiaga o le siosiomaga
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 109 (Suppl 2) (2012), pp. 17149-17153
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Sauder et al., 2013
  • CL Sauder, G. Hajcak, M. Angstadt, KL Phan
  • Toʻotoga o le suʻega o le tali a amygdala i foliga faʻalagona
  • Psychophysiology, 50 (11) (2013), pp. 1147-1156
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Schacter ma Addis, 2007
  • DL Schacter, DR Addis
  • Le siakiina o le mafaufau e manatua lelei ai: Manatua aso ua mavae ma mafaufau i le lumanaʻi
  • Philos. Trans. R. Soc. B Biol. Sci., 362 (1481) (2007), pp. 773-786
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Scharinger et al., 2010
  • C. Scharinger, U. Rabl, HH Sitte, L. Pezawas
  • Faʻataʻataʻituina ata o faʻafitauli o le mafaufau
  • Neuroimage, 53 (3) (2010), pp. 810-821
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Schneider et al., 2014
  • P. Schneider, C. Hannusch, C. Schmahl, M. Bohus, R. Spanagel, M. Schneider
  • O le tupulaga talavou e teena le suia o le tiga ma le faʻamatalaga o le tali o le CB1 i tamaʻi fafine
  • Eur. Neuropsychopharmacol., 24 (2) (2014), pp. 290-301
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Schneider et al., 2012
  • S. Schneider, S. Brassen, U. Bromberg, T. Banaschewski, P. Conrod, H. Flor, C. Buchel
  • O le vavalalata i le va o matua e fesoʻotaʻi ma le faʻatulagaina o faiʻai a le au matutua ma le faʻaaogaina o taui
  • Transl. Fomaʻi, 2 (2012), p. e182 http://dx.doi.org/10.1038/tp.2012.113
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Segalowitz et al., 2012
  • SJ Segalowitz, DL Santesso, T. Willoughby, DL Reker, K. Campbell, H. Chalmers, L. Rose-Krasnor
  • O faʻatalatalanoaga ma tupulaga talavou ma faʻalavelave faʻale-aganuʻu faʻavaivaia le tali atu muamua o cortex i le toilalo
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 7 (1) (2012), pp. 115-124 http://dx.doi.org/10.1093/scan/nsq090
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Simona ma Moghaddam, 2015
  • NW Simon, B. Moghaddam
  • Faʻamaumauga o le tau o le taui i talavou talavou
  • Dev. Cogn. Neurosci., 11 (2015), pp. 145-154
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Siviy et al., 2011
  • SM Siviy, LM Deron, CR Kasten
  • Serotonin, faʻamalosi, ma le taʻaloga i le pepe
  • Dev. Cogn. Neurosci., 1 (4) (2011), pp. 606-616
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Somerville et al., 2011
  • LH Somerville, T. Hare, BJ Casey
  • Faʻaiʻuga Frontostriatal e vaʻaia ai le le lelei o le faʻaaogaina o mafaufauga i le tauleʻaleʻa
  • J. Cogn. Neurosci., 23 (2011), pp. 2123-2134
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Somerville, 2013
  • LH Somerville
  • O le mafaufau o le tupulaga talavou e malamalama i le iloiloga lautele
  • Curr. Dir. Toma. Sci., 22 (2) (2013), pp. 121-127
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Somerville et al., 2006
  • LH Somerville, TF Heatherton, WM Kelley
  • E sili atu le tali atu o cortex cingulum cortex i le faʻamoemoeina o le solia o le tulafono ma le teenaina o tagata
  • Nat. Neurosci., 9 (2006), pp. 1007-1008
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Spear, 2011
  • LP Spear
  • Faʻafetai, faʻalavelave ma aʻafia ai i le talavou: Faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi i luga o meaola falesuesue ma faʻamaumauga a le tagata
  • Dev. Cogn. Neurosci., 1 (4) (2011), pp. 390-403
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Spear, 2000
  • LP Spear
  • O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua
  • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 24 (4) (2000), pp. 417-463
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Spielberg et al., 2015
  • JM Spielberg, JM Jarcho, RE Dahl, DS Pine, M. Ernst, EE Nelson
  • Vaʻaiga o le iloiloga a le tupulaga i le popole o talavou: Faʻasesega i le faʻafouina o le neural ma le matua
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 10 (8) (2015), pp. 1084-1091
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

1.      

  • Stevens ma Vaccarino, 2015
  • HE Stevens, FM Vaccarino
  • E faʻafefea ona faʻaalia e tamaʻi manu le tamaʻi teine ​​ma le teine
  • J. Am. Acad. Child Adolesc. Psychiatry, 54 (5) (2015), pp. 352-359
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Suomi, 1997
  • S. Suomi
  • Faʻamataʻuga vave o amioga: Faʻamataoniga mai suʻesuʻega faʻatau
  • Br. Med. Bull., 53 (1997), pp. 170-184
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Tan et al., 2007
  • HY Tan, Q. Chen, S. Sust, JW Buckholtz, JD Meyers, MF Egan, al iā.
  • Epistasis i le va o catechol-O-methyltransferase ma le ituaiga II genetics glutamate receptor 3 genes i luga o le galue manatua brain brain
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 104 (2007), pp. 12536-12541
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

1.      

  • Telzer et al., 2013a
  • EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, A. Galván
  • Fegalegaleaiga faaleaiga taua: Neurocognitive buffers o le taulealea lamatiaga e ave
  • J. Cogn. Neurosci., 25 (3) (2013), pp. 374-387
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Telzer et al., 2014a
  • EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, A. Galván
  • O lagona loloto o Neural i le eudaimonic ma le hedonic taui eseese e vaʻai ai le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa ile taimi
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 111 (18) (2014), pp. 6600-6605
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Telzer et al., 2014b
  • EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, ME Mierikiki, A. Galván
  • O le lelei o mafutaga a le tupulaga talavou e faʻafetaui ai lagona faʻaletonu e ono lamatia ai le ave
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. (2014), i. nsu064
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

1.      

  • Telzer et al., 2011
  • EH Telzer, CL Masten, ET Berkman, MD Lieberman, AJ Fuligni
  • O vaipanoa o loʻo aʻafia ai ma le pulea e le tagata lava ia ma le faʻamalamalamaina o loʻo faʻaaogaina i le taimi o amioga faʻapitoa i le aiga
  • Neuroimage, 58 (1) (2011), pp. 242-249
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Todd et al., 2012
  • RM Todd, WA Cunningham, AK Anderson, E. Thompson
  • Manatu faʻapitoa-e pei o tulafono faatonutonu faʻalagona
  • Trends Cogn. Sci., 16 (7) (2012), pp. 365-372
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Tottenham et al., 2010
  • N. Tottenham, T. Hare, B. Quinn, T. McCarry, M. Nurse, T. Gilhooly, al iā.
  • Faʻalauteleina le faʻaleleia o faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi ma le tele o le amygdala lapisi ma faigata i tulafono faatonutonu faʻalagona
  • Dev. Sci., 13 (2010), pp. 46-61
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • van den Bos et al., 2011
  • W. van den Bos, E. van Dijk, M. Westenberg, SARB Rombouts, EA Crone
  • Suia o le mafaufau, suiga o vaaiga: O le gasegase o le toe gafa
  • Toma. Sci., 22 (2011), pp. 60-70
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • van den Bulk et al., 2013
  • BG van den Bulk, PCMP Koolschijn, PH Meens, ND van Lang, NJ van der Wee, SA Rombouts, EA Crone
  • Maʻeu le faʻamalosia o le faʻatoaagaina i le amygdala ma le muamua i cortex i le talavou ?. O se suʻesuʻega o felafolafoaiga o lagona i le tolu vaega
  • Dev. Cogn. Neurosci., 4 (2013), pp. 65-76
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Vasa et al., 2011
  • RA Vasa, DS Pine, JM Thorn, TE Nelson, S. Spinelli, E. Nelson, SH Mostofsky
  • Faʻalauteleina le amygdala gaoioiga i tupulaga talavou aʻo faʻatulagaina ata lelei o ata
  • Dev. Cogn. Neurosci., 1 (1) (2011), pp. 88-99
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • ver Hoeve et al., 2013
  • ES ver Hoeve, G. Kelly, S. Luz, S. Ghanshani, S. Bhatnagar
  • Aafiaga mo taimi pupuu ma taimi uumi o le faʻaleagaina faifai pea faʻaletonu i le taimi o le talavou poʻo le matua i tamaʻitaʻi
  • Neuroscience, 249 (2013), pp. 63-73
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • von der Heide et al., 2014
  • R. von der Heide, G. Vyas, IR Olson
  • Le fesoʻotaʻiga lautele-fesoʻotaʻiga: Lautele o loʻo faʻataʻitaʻiina e le fesuiaiga o le faiʻai ma le gaioiga i le amygdala ma le itūlā tutusa
  • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 9 (12) (2014), pp. 1962-1972
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Weintraub et al., 2010
  • A. Weintraub, J. Singaravelu, S. Bhatnagar
  • O le tumau ma le faʻafeusuaʻiga o aʻafiaga o le vavae ese o tagata i totonu o tamaʻi matutua i luga o tagata matua faʻamalosia le gaioiga
  • Brain Res., 1343 (2010), pp. 83-92
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Whittle et al., 2011
  • S. Whittle, MB Yap, L. Sheeber, P. Dudgeon, M. Yucel, C. Pantelis, NB Allen
  • Hippocampal volumes ma le faʻalogo i amioga faʻamalosi a le tina: o se suʻesuʻega faʻapitoa mo le faʻafitauli o le tauleleʻa
  • Dev. Psychophonics., 23 (1) (2011), pp. 115-129 http://dx.doi.org/10.1017/S0954579410000684
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Whittle et al., 2008
  • S. Whittle, MB Yap, M. Yucel, A. Fornito, JG Simmons, A. Barrett, NB Allen
  • O le muaʻi luma ma le amygdala volumes e fesoʻotaʻi ma amio afaina a le tauleʻaleʻa i le taimi o fegalegaleaiga a matua-talavou
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA, 105 (9) (2008), pp. 3652-3657 http://dx.doi.org/10.1073/pnas.0709815105
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Williams ma Jarvis, 2006
  • KD Williams, B. Jarvis
  • Cyberball: Polokalama mo le faʻaaogaina i suʻesuʻega e uiga i le faʻalavelave tagata ma le taliaina
  • Faʻatasi. Res. Metotia, 38 (1) (2006), pp. 174-180
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Poto, 2004
  • RA Wise
  • Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi
  • Nat. Rev. Neurosci., 5 (6) (2004), pp. 483-494
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Wöhr et al., 2009
  • M. Wöhr, M. Kehl, A. Borta, A. Schänzer, RKW Schwarting, GU Höglinger
  • Faʻamatalaga fou i le mafutaga o le neurogenesis ma aʻafia ai: le faʻamalosia o le faʻaolaina o le televave o le himpocampal i kusi e faʻaaogaina le tele o vocalizations o le ultrasonic 50-kHz
  • Neuroscience, 163 (4) (2009), pp. 1024-1030
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Wolf et al., 2008
  • M. Wolf, GS Van Doorn, FJ Weissing
  • Faʻafouina faʻafuaseʻi o tagata talileleia ma le le talileleia
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 105 (2008), pp. 15825-15830
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Wu et al., 2014
  • CC Wu, GR Samanez-Larkin, K. Katovich, B. Knutson
  • O uiga faʻapitoa e fesoʻotaʻi atu i faʻamaufaʻailogaina faʻamaumau faʻalagolago o le faʻamoemoe faʻafiafia
  • NeuroImage, 84 (2014), pp. 279-289
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Yamamuro et al., 2010
  • T. Yamamuro, K. Senzaki, S. Iwamoto, Y. Nakagawa, T. Hayashi, M. Hori, O. Urayama
  • Neurogenesis i le dentate gyrus o le ratopocampus o le ratiolio ua faʻaleleia e ala i le faʻailoaina o le lagona malosi i lagona lelei
  • Neurosci. Res., 68 (4) (2010), pp. 285-289
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Yap et al., 2008
  • MB Yap, S. Whittle, M. Yucel, L. Sheeber, C. Pantelis, JG Simmons, NB Allen
  • Fegalegaleaiga o faʻamatalaga matua ma le fausaga o le faiʻai i le taumatega o faʻafitauli faʻafitauli i le taulealea
  • Faʻau. Gen. Psychiatry, 65 (12) (2008), pp. 1377-1385 http://dx.doi.org/10.1001/archpsyc.65.12.1377
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Yu et al., 2014
  • F. Yu, CM Teixeira, D. Mahadevia, Y. Huang, D. Balsam, JJ Mann, MS Ansorge
  • Faailoga o le Dopamine ma le serotonin i le taimi o vaitau o le tuputupu ae maaleale e ese le aafiaga o amioga matuia a tagata matutua ma amioga afaina
  • Mol. Psychiatry, 19 (6) (2014), pp. 688-698
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Zielinski et al., 2010
  • BA Zielinski, ED Gennatas, J. Zhou, WW Seeley
  • Faʻavae fesoʻotaiga i luga o fesoʻotaiga i atinaʻe atinaʻe
  • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 107 (42) (2010), pp. 18191-18196
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Zubin et al., 1991
  • J. Zubin, RS Feldman, S. Salzinger
  • O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo le vailaʻau o le schizophrenia
  • WM Grove, D. Cicchetti (Eds.), Mafaufau manino e uiga i le mafaufau: Vol. 2 Faʻatinoga ma mafaufauga faʻapitoa: Faʻailoga mo le mamalu o Paulo E Meehl, Univ. o Minnesota Press, Minneapolis, MN (1991), pp. 410-429
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

1.      

  • Zuo et al., 2010
  • XN Zuo, C. Kelly, JS Adelstein, DF Klein, FX Castellanos, MP Milham
  • Fesoʻotaiga faʻalagolago fesoʻotaʻiga: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le ICA ma le lua faiga faʻaletonu
  • NeuroImage, 49 (2010), pp. 2163-2177
  • http://cdn.els-cdn.com/sd/loading_txt_icon.gif

Tagata tusitusi tutusa. Nofoaga Tutotonu mo le Mafaufau ma le Brain, Iunivesite o Kalefonia, Davis, 267 Cousteau Place, Davis, Kalefonia, 95618, United States Telefoni: + 1 530 297 4445.

Puletaofia © 2016 Lolomiina e Elsevier Ltd.