O le laʻititi o le lamatiaga o le ave, le gasegase, ma le atinaʻeina o faiʻai: faʻafitauli mo le puipuia (2010)

 Dev Psychobiol. 2010 Apr;52(3):263-76. doi: 10.1002/dev.20442.

puna

Annenberg Public Policy Centre University o Pennsylvania, 202 S. 36th Street, Philadelphia, PA 19104, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

Eseesega o tagata taitoatasi i le faʻapalapala amataina se tele o le tulaga lamatia ave lea e matauina i le taimi o le talavou, ma o nisi o ituaiga sili ona lamatia o lenei amio e fesootai ma le faʻapalapala uiga e iloagofie i le amataga tuputupu aʻe. Ae ui i lea, o taimi vave e amata ai ona faʻaitiitia le mamafa ma le aʻafiaga o nei uiga e ala i le faateleina o le puleaina o amio ma le faʻamalosi atu i sini taua, e pei o le aoga. Tasi le ituaiga o le faʻapalapala, sailiga o lagona, faʻavae maualuga i le taimi o le talavou ma faateleina ai aʻafiaga i le ola maloloina tuputupu aʻe. Ae ui i lea, o se toe iloiloga o faʻamaoniga mo le manatu e faʻapea o tapulaʻa i faiʻai tuputupu aʻe ao talavou e faatapulaaina le mafai gafatia le faʻapalapala ua fautua mai ai o soʻo se faʻamapulaʻaga e sili ona faigofie. Nai lo lena, ua finauina e le sili atu le tele o le poto masani i amioga a tagata matutua tulaga lamatia i le tauleʻaleʻa nai lo le faʻavaeina o faʻavae i totonu faiʻai matua. Faʻaauauina suʻesuʻega faʻasalalauga o le a fesoasoani i le sailia o taʻiala e puipuia ai le autalavou ao latou fesuiaiga i le matua.


Mai - Le Aafiaga o le Initaneti Ponokalafi i Taulaga: O se Iloiloga o Suesuega (2012)

  • O le faaletonu o le faʻatulagaga i le faiʻai o le faiʻai o le talavou, ma manatu faʻapitoa e pei o le ata-maualuga, o loʻo tuʻuina mai ai ni malamalamaaga i auala e ono le talafeagai ai le oʻo atu o tupulaga talavou i aʻafiaga le lelei pe a faʻaalia i mea faʻalakalafa. E le gata i lea, o suʻesuʻega e faailoa mai ai o le le lava o le poto masani ma le masani lelei i amioga a tagata matutua e mafua ai le lamatia tele (Romer, 2010). E foliga mai e taua i le faaputuga o nei vaaiga, ma o nei eseesega i manatu o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia mo suʻesuʻega faaopoopo e uiga i le aʻafiaga o ponokalafi i le tagata faiʻai.

O le tuputupuaʻe tele o le tuputupu aʻe o le gasegase i le sefulu tausaga talu ai ua maua ai ni mea ofoofogia e maua e uiga i le tuputupu ae o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou (Giedd, Blumenthal, Jeffries, Castellanos, Liu, Zijdenbos, et al., 1999; Sowell, Thompson, Tessner, & Toga, 2001). O le mea e sili ona mataʻina e maua ai le popolega o le matua matua o le pito i luma muamua (PFC) ma le itulagi. E foliga mai i le va o le 11, o le PFC ma le lobesal lobes e amataina se vaitau o le faaumiumi o le teuteuina o ni auivi o le neuronal e mafua ai le vevelaina o le mea lanu enaena. I le taimi lava e tasi, e foliga mai o le faateleina o le faʻamaloiloina o le neuronal. O le taua o nei suiga matuia e le o toe faavaeina. Ae ui i lea, o le toatele o tagata suʻesuʻe na finau e faapea o le faasolosolo o le teuteuina o le PFC o le faʻatupulaia lea o le amio i luma o le amio, o le toesea o loʻo aʻafia ai ma le le mautonu ma le le faia o faʻaiuga. O le mea moni, o tupulaga talavou ua leva ona faamatalaina e matua tele lava le lamatiaina o le ave ma le le mautonu e pei ona faaalia i le faaaogaina o fualaau faasaina, manua le le iloa (aemaise lava faalavelave tau taavale), ma le le faia o feusuaiga (Arnett, 1992).

E faʻavae i nei mamanu o le atinaʻe o le faiʻai ma amioga, o tagata suʻesuʻe mai matāʻupu eseese ua tuʻuina atu ni faʻataʻitaʻiga se lua o le faia o le faiʻai o le faiʻai lea e mafua ai le lamatia e le tauleʻaleʻa le ave ma le le mautonu. Tasi se faʻagasologa e vave oʻo mai i le tauleʻaleʻa, e faʻatautaia e ala i luma o le faʻatautaia o faʻataʻitaʻetaʻiga e aofia ai le telefoni (eg, le nucleus accumbens)Casey, Getz, & Galvan, 2008; Potu, Teila, & Potenza, 2003; Galvan, Hare, Parra, Penn, Voss, Glover, et al., 2006). O nei gaioiga e matua matutua (Fuster, 2002) ma faʻamalosia le tauleʻaleʻa e alu ese mai le aiga ma agai atu i le faateleina o le tala ma le matutua-e pei o gaoioiga (Spear, 2007). E le o se mea e ofo ai, o le tele o nei gaioiga e afaina i se tele o tulaga lamatia (faʻataʻitaʻiga, ave taavale, tafaoga).

I le taimi lava e tasi o loʻo auai ai le tauleʻaleʻa i mea taufaasese ma le matautia, ua finau mai e leʻi oʻo i le matua o le PFC i le tulaga e ono mafai ai ona iloilo lelei ma puipuia le lamatiaga o lamatiaga ina ia mafai ona faʻamalosia lelei e aloese ai mai le le lelei o taunuuga. Aemaise lava, o le PFC ma ona sootaga ma isi vaega o faiʻai ua manatu e le lava le tulaga e maua ai le pulea lea e sili ona lelei mo amioga a le taulealea. O lenei vaeluaga taimi i le atinaʻega o le pulega a le PFC e faʻatatau i femalagaaiga faʻamalosi e sili atu ona tupu, ua fai mai e mafua ai se taimi e le maalofia o le lamatiaga mo le tupulaga talavou (Casey et al., 2008; Nelson, Bloom, Cameron, Amaral, Dahl, & Pine, 2002; Steinberg, 2008). E le gata i lea, ua fautuaina e faapea o faʻalavelave e faʻaitiitia ai lenei vaitau o le faʻaletonu o le a mautinoa e le lava le aoga (silasila Steinberg, lenei lomiga).

I lenei pepa, ou te finau ai faapea o punaʻoa autu o le taulealea e ono lamatia ai le faia ma le osofia o gaoioiga e lua ituaiga. O le tasi o se ituaiga muamua o le le mautonu lea e iloagofie i uluaʻi tausaga o le olaga (a itiiti ifo o le matua 3) e tumau pea i le talavou. O lenei faʻapogai o le lamatiaga e aʻafia i Moffitt's (1993) "Ola-ala faifai pea" ala atinae ma Patterson's (Patterson, Reid, & Dishion, 1992) Ala amata. O se punavai lona lua o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le tulaʻi mai o le sailia o lagona lea e mafua mai i le faʻatoaagaina o le telefoni feaveaʻi (Chambers et al., 2003; Spear, 2009). E pei ona uma ona maitauina, o lenei suiga e faʻamalosia ai faʻataʻitaʻiga ma amioga (tagata matua). Ae peitaʻi, nai lo le faʻatusalia o se faʻafitauli o le faʻavae i luma o le pulega, o nei manaʻoga faʻaletonu e finau e avea ma taunuuga o le atinaʻeina masani ma le leai o se poto masani e aʻafia ai ma le faʻaaogaina o nei amioga tauleleia.

I le faʻamalosia o lenei finauga, ou te iloiloina muamua le faʻamaoniga e uiga i uluai faʻaaliga o le le mautonu ma pe faapefea foi le poto masani i le taimi o le tamaitiiti, aemaise lava ituaiga eseesega o le atuatuvale, atonu e ono tulaʻi mai nisi o le autalavou e auai i gaoioiga matautia ao faagasolo le talavou. O lenei faʻamaoniga e taʻu mai ai o se mafuaʻaga tele o tulaga lamatia i le taimi o le tauleʻaleʻa atonu o se taunuuga o le le malosi o le malosi o le mafaufau e muamua atu i le tausaga o le talavou. O le iʻuga, e ono aʻafia e le tauleʻaleʻa e le o se mea faʻaalia, ma o eseesega o le tagata e puleaina ai le faʻaalia o ia amioga ao talavou.

Faʻaaliga Muamua o le Faʻataʻitaʻiina o le Tupulaga Talavou

E ui lava i le lauiloa o tupulaga talavou o le le mautonu ma le leai o se loto pulea, o le faʻamaoniga e faʻatatau i amioga faapena e taʻu mai ai se ata e sili atu ona ata. Afai tatou te tilotilo i suʻesuʻega lata mai talu ai nei e uiga i amioga faʻaleagaina o amioga, tatou te vaʻaia se mamanu faʻaalia tumau. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ai ma le inu pia, faʻamaumauga mai le Seattle Social Development Project (Mauga, Paʻepaʻe, Chung, Hawkins, & Catalano, 2000) faʻaalia i Ata 1 faʻaalia e sili atu nai lo le faʻaalia o le faʻaleleia o le toniga i le taimi o le talavou, o le mamanu iloga mo lenei amioga e le o le auai i ai. E uiga i le 70% o le talavou i totonu o lena kulupu na lipotia mai le leai o se pia. I le isi itu, sa i ai se vaega toʻalaiti o le autalavou (3%) na faʻaalia le maualuga o le inu pia i le 13 tausaga ma o loʻo tumau pea i lenei ala seia oʻo i le 18 tausaga. O se vaega lona tolu o le autalavou (4%) na amata ona auai i le inu pia ao talavou ma le vaega lona fa (larger group group) (23%) na amata mulimuli ane i le 18 tausaga.

Ata 1  

Taunuuga inu ava e pei ona iloiloina i le Fuafuaga Atinaʻe Faʻaagafesoʻotaʻi a Seattle (toe lolomi ma faʻatagaina mai Hill et al., 2000).

O se amioga e sili atu le popole, osofaiga faaletino, na suesueina e Nagin ma Tremblay (1999) i totonu o la latou 'autau o alii talavou i totonu o le vaʻaia lamatia o Montreal. E pei ona vaaia i Ata 2, e oʻo lava i lenei 'auʻaunaga maualuga, o se vaega tele o le autalavou (17%) e leʻi auai i amioga faʻamalosi. Ae ui i lea, o le toʻatele o talavou na faia i le amataga (80%) na faʻaalia le faʻaitiitia o fua o osofaʻiga ao latou matutua. O nei mamanu e le o se faʻamaoniga o le vaivai o le mafaufau i le taimi o le talavou. Peitai, e pei o le inu pia, o se vaega laʻitiiti o le autalavou (4%) na faʻaalia le maualuga ma le mausali o fua o le osofaʻiga i le amataga o le tamaitiiti ma faʻaauauina pea i lenei auala i le talavou.

Ata 2  

Faataitaiga o amioga mataga e pei ona iloiloina i totonu o tuaoi i lamatiaga tele o Montreal (toe lolomiina ma le faatagaga mai Nagin & Tremblay, 1999). E fa auala na faailoaina mai: Low (17%), faʻaaogaina faʻaonaponei (52%), maualuluga (28%), ma taimi faʻasolosolo ...

O nei mamanu e ogatusa ma Moffitt's ma Patterson manatu faʻapea o le tele o ituaiga o amioga lamatia maladaptive amioga na i ai o latou amataga mai i le amataga tausaga ae le i talavou. O le mea moni, o nei tausaga faʻatulagaina agavaʻa fautua mai o talavou e le tutusa gaioiga i le tele-aʻafiaga amioga ma o se sili mafuaʻaga o talavou avea aʻafiaga avea o loʻo i ai ae leʻi amataina le vaitaimi o talavou. E le o se mea e ofo ai ona o le tele o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le ono aʻafia o se vaega laiti o teuga talavou mo se vaega tele o le ogaoga ituaiga o tulaga lamatia le avea o mafuaʻaga popolega e uiga i talavou. Faataitaiga, Biglan ma Cody (2003) na maua ai le 18% o tupulaga talavou 12 i le 20 e tusa ma le lua vaetolu o le avetaavale inu ma le 88% o le pueina faapagota.

O le matafaioi o le le 'alofia i le laʻititi o le taugata

O le tele o faʻamaoniga e taʻu mai ai o talavou o loʻo vave aʻafia, e pei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻamalosi amioga, o loʻo faʻaalia ai le maualuga o amioga le mama i le vave o le matua 3 (Caspi & Silva, 1995; Caspi, Henry, McGee, Moffitt, & Silva, 1995; Caspi, Moffitt, Newman, & Silva, 1996; Masse & Tremblay, 1997; Raine, Reynolds, Venables, Mednick, & Farrington, 1998). O le mea moni, o le fusi atoa o amioga i fafo atu e foliga mai e fesootaʻi ma se vaega autu o uiga le mautonu (Kreuger et al., 2002) o loʻo manino i le amataga o le atinaʻe (McGue, Iacono, & Kreuger, 2006). O lenei faʻamaoniaga e toe lagolagoina le manatu o le tele o faʻafitauli faigata o loʻo matauina i le tupulaga talavou o lo o faʻapipiʻiina i se pasene laiti o le autalavou (cf. Biglan ma Cody, 2003).

I le suʻesuʻeina o le tulaga o le le mautonu, e taua, e taua le iloa o le tuʻinanau o le televave ma e le o faʻaalia o se uiga e tasi. Nai lo lena, o loʻo faʻamaonia i le tolu pe mafai ona tutoatasi. Tasi se uiga, lea e mafai ona valaauina galue e aunoa ma le mafaufau, e iloga i le hyperactivity aunoa ma se faʻamaoniga o le fefulisaʻi poʻo le vaʻai atu i le siosiomaga. E iloiloina e le itiiti ifo i le lua fua faʻataʻitaʻi lipoti: O le Barratt Impulsivity Scale's motor impulsivity subscale (Patton, Stanford, & Barratt, 1995) ma le Eysenck I7 fua (Eysenck & Eysenck, 1985). Pe a suʻesuʻeina e le mataʻituina o le lipoti, o loʻo faʻaalia i le le pulea ma le faʻamalosia o le tino, e pei o le faʻaalia i tamaiti e le atoatoa le le atoatoa o le tino (ADHD)Barkley, 1997).

O le galue e aunoa ma le mafaufau, o le taulaiga lea o leovioral theory of early risk for substance use problems (Tarter et al., 2003; Zucker, 2006). O tagata suʻesuʻe e faʻaaogaina suʻega o le pule faʻamaonia e faʻaalia ai lenei uiga e taulaʻi atu i faiga o le taliina o tali, e pei o le taofia o galuega faʻaalia (Williams, Ponesse, Shachar, Logan, & Tannock, 1999). O nei galuega e iloilo ai le mafai ona mataʻitu feʻau feteʻenaʻi e gaoioi ai ma faʻalavelave ai tali tali pe a le toe faʻaleleia. I tamaiti laiti, o se galuega faigofie e aofia ai le mataʻituina o faʻamatalaga e faʻaaogaina ai se taulaiga sili o le gauai (le galuega fusi). O tamaiti e iai le ADHD e le lelei tele i ia galuega (Vaidya, Bunge, Dudukoric, Zalecki, Elliot, Gabrieli, 2005).

O se ituaiga lona lua o le le lava o le malosi o le tino o loʻo faamatalaina i le uiga o le faʻaalia faʻasoesā pe'ā tuʻuina atu se filifiliga i le va o se taui laʻititi laʻititi ma se totogi sili atu ae telegese. E masani ona suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le tuai o le faʻaitiitia o faʻataʻitaʻiga e mafai ona fuaina ai feeseeseaiga i mea e sili ona fiafia i ai mo taui faʻatuai (Ainslie, 1975; Rachlin, 2000). Mischel ma paaga (1988) faʻaaogaina se galuega sili ona faigofie lea na tuʻuina atu ai tamaiti laiti e pei o le 4 le galuega o le faatalitali e maua se togafitiga faʻaosooso e pei o se paga o marshmallows. O tamaiti na mafai ona latou faʻasao ia i latou lava se tasi marshmallow ina ia maua ai le lua i se taimi mulimuli ane na vaʻaia e faʻaalia ai le onosaʻi. E le gata i lea, o tamaiti na vaʻaia lelei lenei galuega, na faʻaauau pea ona faʻaalia le onosaʻi i luga o ia faailoga e pei o le maualuga o le faʻataʻitaʻiga i le taimi o le talavou. O isi suʻesuʻega o loʻo faailoa mai ai o talavou e le lava le onosai e sili atu ona faʻaosoosoina ma faʻaaoga fualaau faʻasaina (B. Reynolds, 2006; Romer, Duckworth, Sznitman, & Park, 2010).

E pei lava o le galue e aunoa ma le mafaufau e fesoʻotai ma le le lava o galuega faʻaletino, o eseesega i le tuai ona faʻaitiitia o le faʻamalosia ma le fesuiaiga o le mafaufau ma le IQ (Shamosh, DeYoung, Green, Reis, Johnson, Conway, et al., 2008). O lenei mafutaga e taʻu mai ai o tagata taitoatasi e vaivai tele le mafai ona tausisia ni sini mamao i le manatuaina o le mafaufau pe a filifili i le va o taui vave ma le faatuai ona sili atu ona taugofie i le tolopo o le tauia o taui. O le fegalegaleaiga i le va o le pulega sili ona vaivai ma nei ituaiga o le le mautonu e le o se mea e ofo ai talu ai o amioga mataga e masani ona faauigaina o le le lava o le pulea lelei o amio.

E ui i le mea moni e faapea o le vaivai o le galuega pulea e le gata i le le onosai ma le galue e aunoa ma le mafaufau, o faʻamaoniga mai meaola ma meaola a tagata e faʻaalia ai o nei ituaiga o le le mautonu e tutoatasi (Pattij & Vanderschuren, 2008; B. Reynolds, Penfold, & Patak, 2008). O lona uiga, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaalia se tasi ituaiga o le le mautonu o le a le toe i ai pe itiiti foi le faʻaalia o le isi. E le gata i lea, o loʻo i ai se ituaiga lona tolu o le le mautonu e tutoatasi mai le isi lua (Whiteside & Lynam, 2001). O le uiga e faʻafeiloaʻi tala ma faʻafiafiaga faʻaalia, e pei o le vāvega (Zuckerman, 1994) po o le auʻiluma (Cloninger, Sigvardsson, & Bohman, 1988) sailiili, o loʻo faʻaalia i le suʻesuʻeina o faʻasolosolo o mea fou ma le manaʻo e faʻataʻitaʻi i gaoioiga fiafia e ui lava i aʻafiaga e fesootaʻi ma i latou. Ua maua e sili atu i tamaiti o loʻo faʻaalia le tele o ituaiga faiga faʻasauā ma isi ituaiga o amioga faʻaogalagi (Raine et al., 1998).

I se suʻesuʻega na faia i Philadelphia ma se faʻataʻitaʻiga a le nuʻu o 387 tupulaga laʻititi 10 i le 12, na matou iloa ma nisi o au uo o le le mautonu e pei ona iloiloina e ala i le galue e aunoa ma le mafaufau ma le sailia o lagona, o se tuufaatasiga malosi o uluai ituaiga o faafitauli ma amioga lamatia (Romer, Betancourt, Giannetta, Brodsky, Farah, & Hurt, 2009). E pei ona vaaia i Ata 3, o se faʻasologa o faʻataʻitaʻiga faʻatasi ai ma auala e lua o le le mautonu (na faʻafesoʻotaʻi faʻatasi i lenei faʻataʻitaʻiga talavou, r = .30) na mafai ona faʻamatalaina atoatoa le fesoʻotaʻiga i le va o amioga faʻaletonu (e pei o amioga faʻafeagai ma uiga o le ADHD) ma lamatiaina (faʻapitoa pei o le inuina o le ava malosi, taaloga tupe mo tupe, tau, ma sikaleti ulaula) e aunoa ma se sootaga taua tele i le va o le lua. O lenei suʻesuʻega e faʻamaonia ai le taua o ituaiga e lua o le le mautonu mo uluai faʻaaliga o amioga mataga ma e o gatusa ma manatu e faʻapipiʻi ai mafaufauga o tamaiti laiti o le faʻasaina e pei o le taumatega o le tauleʻaleʻa talavou ma amioga mataga (Tarter et al., 2003; Zucker, 2006).

Ata 3  

Oʻuga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai e le pulunaunau le faʻamalamalamaga i le lamatiaga ma amioga faʻaletonu i se faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu o le Philadelphia preadolescents (tausaga 10 i le 12) (mai Romer, et al., 2009). O le auala mai amioga faʻaletonu i amioga faʻaletonu e le ...

Le Matafaioi o Uluai Faigata i le Fuafuaina o Fanau i le Faʻataʻitaʻiina o le Faʻataʻitaʻi Talavou

O le vave faʻaputuputuina o faʻamaoniga mai le neurosains ma amioga kenera o loʻo faʻailoa mai ai le taua o le vave aliaʻe i ni faʻalavelave faigata mo le soifua maloloina mulimuli ane. E i ai le tele molimau o taua ogaoga, o latou o loʻo finafinau ae le o i lalo o le tagata faʻatautaia, e i ai "oona" aʻafiaga i le tele o ituaiga soifua maloloina (Shonkoff, Boyce, & McEwen, 2009). E tusa ai ma le lamatiaga o le tauleʻaleʻa, o le Suʻesuʻega Faʻaleagaina o Tamaiti (ACE) Suesuega na faia e le CDC (Anda et al., 2006; Middlebrooks & Audage, 2008), o loʻo faʻaalia mai ai le faʻafefe i ituaiga eseese o popolega i le taimi ao laʻitiiti o loʻo vaʻaia mulimuli ane faʻafitauli leaga o le ave. Aemaise lava, o na faafitauli vave e pei o le sauaina o le tino ma le faalelagona, tuulafoaiina faalelagona, faaaogaina o matua, ma le aafia i le vevesi i totonu o le aiga na fesootai i taunuuga leaga o tupulaga talavou e aofia ai le faaaogaina o fualaau faasaina, vaisu, ma le ola. I le talavou, o le faʻaleagaina o feusuaiga e sili ona fesootaʻi ma le faʻaalia i isi punavai o le atuatuvale ma sa fesoʻotaʻi atu i le matua o le ulugalii muamua, ma le maitaga e leʻi fuafuaina. I le tulaga lautele, o le tele o ACEs na iloa, o le sili atu foi lea o le tulaʻi mai o amioga lamatia i le talavou ma le olaga mulimuli ane.

Suesuega i primates ma rodents e maua ai sina malamalamaaga i le vave o aafiaga leaga na mafai ona tupu ai ni taimi umi i amioga e mafai ona tupu mai i le talavou. O suʻesuʻega a Meaney ma a latou paʻaga ma tamaʻi taʻitaʻitaga e taʻu mai ai o fesuiaiga i le vave tausia o tina e mafai ona maua ai epigenetic aafiaga i fanau. I a latou faʻataʻitaʻiga, o kenera e pulea ai le faʻamalosia o tali i le hypothalamic-pituitary-adrenal axis (HPA) ua "faʻalologo" e oʻo atu ai i le sili atu o le tali atu i le atuatuvale (Meaney, 2001). I le rat, o tina e itiiti ifo le tausiga i la latou tausiga o pepe faatoa fananau mai o le a sili atu ona maua mai nei aafiaga. O nei aʻafiaga e foliga mai o loʻo faʻasalalau i se vaega e faʻaititia le maualuga o le serotonin o loʻo galue i le hippocampus. O loʻo i ai foi ni aʻafiaga i le faʻaogaina o le vaʻaia ma le manatuaina e ala i le galueaina o le hippocampal. O lenei mea e mafua ai ona itiiti ifo nai lo tali sili ona lelei i aafiaga atuatuvale i fanau (Meaney, 2007).

O le taunuuga sili ona ofoofogia o nei faagasologa o le epigenetone e faapea, o fanau teine ​​a tina e le maualalo le faʻaosoosoina, o le a sili atu ona amio faʻatasi ma a latou fanau. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga, e mafai ona fuafua o lenei mea e mafua mai i le faʻafeleiga faʻaletausaga o aafiaga nai lo genes. O lona uiga, o le aafiaga o amioga a le tina e maua ai le aʻafiaga nai lo le gafa mai le matua i fanau.

O le popofou o le poto masani i primates e maua mai ai ni aafiaga faʻapena. Suomi's suʻesuʻega ma manuki rhesus o loʻo tausia e latou tina poʻo le sili atu ona faʻafaileleina uo faʻaalia ai o tama-tausi tama faʻaali foliga sili atu fafo amioga i talavou (Suomi, 1997). I suʻesuʻega faʻatasi ai ma manuki lapisi, o Maestripieri ma ana paʻaga na suʻeina aʻafiaga o le faʻaleagaina o tina ma le faʻamalo i fanau (Maestripieri, 2008). Latou te iloa ai foi o le gasegase o le tina e tuʻuina atu e le amio nai lo genetics. E le gata i lea, latou te maua se matafaioi patino mo le faʻatalanoaga ole gaioiga lea e foliga mai e faʻapupulaina ai le vaivai o le fanau. O lona uiga, o le fanau faʻaleagaina o loʻo faʻaalia ai le maualalo o le serotonin i le vavalaʻau o le vaovala, o se faʻaaliga e fesootaʻi atu i le faateleina o le le mautonu (McCormack, Newman, Higley, Maestripieri, & Sanchez, 2009). O se tasi o vaega mataʻina o lenei suʻesuʻega, o le faʻaogaina o le serotonin transporter gene e faʻaleleia ai aʻafiaga o le faʻaleagaina o tina, o se sailiiliga faʻatasi ma suʻesuʻega i tagata e masani ona faʻaleagaina aʻo laiti (Caspi, Sugden, Moffitt, Teila, Craig, Harrington, et al., 2003).

O suʻesuʻega ma tagata o loʻo fautua mai ai foi o le vave faʻamalosia e mātua e fesoʻotaʻi ma faafitauli mulimuli ane o amio. I se suʻesuʻega uumi o tamaʻi maualuga o tamaiti lamatia mai tausaga 2 i le 8 (Kotch et al., 2008), faʻamalologa matua ao leʻi oʻo i le matua 2 na vaʻaia le amio faʻamalosi i le 8 tausaga. Mulimuli ane na le amanaiaina le amio faʻamalosi i lenei amataga. O isi suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le le faʻaalia o le faʻafitauli i le faʻalavelave na faʻasalalauina e le ACPA o se taunuuga o le sauaina muamua (Tarullo & Gunnar, 2006).

O se tasi o faigata i le suʻeina o faʻamatalaga epigenetic mo le faateleina o le reactivity axis i tagata, o le manaʻoga lea e suʻesuʻe le tino. I se suʻesuʻega talu ai nei, McGowan ma ana paʻaga (2009) suʻega o le himpocampal tissue i tagata ua maliliu oe na ola pe na maliliu i nisi auala. E le gata i lea, o i latou na maliliu e ala i le pule i le ola sa iloga pe na latou faʻaleagaina pe tuulafoaia e pei o tamaiti pe leai foi. E tusa ai ma le faʻamatalaga epigenetic, o tagata na mafatia i le faʻaleagaina o tamaiti e tatau ona faʻaalia le sili atu o faamaoniga o le taofiofia o le toto i vaega e fesootaʻi ma le tali atu i le tiga, e aofia ai le hippocampus. O a latou suʻesuʻega na iloa lelei ai na aafiaga, ma maua ai le uluai faʻamaoniga o aʻafiaga faʻapitoa i le tagata.

Fai mai le suʻesuʻega a meaney, o amioga a tina e faʻasaga i fanau o se gaioiga lea o le popolevale na feagai ma le tina. Tina o loʻo faʻateteleina le faʻatiga e togafitia a latou pepe faʻatoa fananau mai ma le faʻaitiitia o le faʻafailelega, o se gaioiga e mafua mai i se puipuiga tali atu i le siosiomaga. E ui lava o lenei ono faʻaeeina se lelei i fanau i le tulaga o le faateleina impulsivity, e mafai ona avea o se afaina ai uiga i tagata aemaise lava pe a oʻo i le amio faʻaletonu ma isi tulaga i fafo atu tulaga e faʻateleina lamatiaga mo manuʻa ma falepuipui. E leai se aoga e faʻapea atu, o le faʻatamaia o le mafatiaga o loʻo feagai ma tina e tele lava ina tupu i tulaga maualalo o le tamaoaiga ma le tamaoaiga lea e faigata tele ona le mautinoa i mea taumafa ma isi tautua lagolago.Evans & Kim, 2007).

Suiga i le Faʻaletonu i le taimi o le talavou

O suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga o amio faʻaletonu i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou e faʻaalia ai e le gata i se amataga vave o le faʻaogaina o loʻo tumau pea i le talavou atoa, e masani lava ona tasi pe sili atu foi faʻataʻitaʻiga e tutupu i le taimi o le talavou ma le tuai. Moffitt na taua i latou nei o ni taʻaloga faatapulaʻa-talavou ona latou te taumafai e faʻavaivai ao talavou e avea ma tagata matua. O se tasi o mafuaʻaga sili ona tele o nei faʻataʻitaʻiga, o se faʻalogona maualuga o le sailia o lagona e foliga mai o se faʻataʻitaʻiga o le toʻatele o talavou i le vaitau o le talavou. O le tulai mai o sailiiliga o lagona e fesootaʻi atu i le faateleina o le faamatuu atu o le dopamine i le telefoni (Chambers et al., 2003). Spear (2007) ua ia iloa ai lenei mea o se meaola masani i mammals e foliga mai e faʻamalosiau le tama talavou e alu ese mai le aiga ma ia faʻatasi atu ma a latou tupulaga e suʻe ni teritori fou ma filifili taitoalua.

Ua matou matauina lenei siitiaga o le sailia o lagona i totonu o le atunuʻu o faʻataʻitaʻiga o tupulaga talavou 14 i le 22 (Romer & Hennessy, 2007) (tagai Ata 4). O le maualuga o le sailia o lagona e sili atu i alii nai lo tamaitai, ma o alii e faaalia se vaitaimi faaumiumi o suiga i lenei uiga. A o laʻitiiti talavou i le 16 tausaga, e le oʻo atu le tauleʻaleʻa i le pito i luga seia oʻo i le 19 tausaga. O lenei faʻatupulaia o sailiga faʻalauiloa o se tasi o faʻamatalaga o le faʻamalosia o dopaminergic o le nucleus accumbens, o se faagasologa e tumutumu i le taimi o le talavou. O lenei siitiaga o le sailia o lagona e matua matagofie lava ma isi tausaga o le soifua maloloina i tulaga lamatia, e pei o le pueina o amioga faasolitulafono ma le faaaogaina o fualaau faasaina (tagai Ata 5) e pei ona iloiloina e le Mataituina o le Lumanaʻi Suesuega (Johnston, O'Malley, Bachman, & Schulenberg, 2006). E le gata i lea, o eseesega o tagata taitoatasi i lenei uiga ua fesootaʻi atu i le tele o tuʻinanauga o amioga leaga i tamaiti uma ma tagata matutua (Roberti, 2004; Zuckerman, 1994).

Ata 4  

Trends of sensation sailiili e ala ile tausaga i le National Annenberg Survey of Youth (aveesea mai Romer & Hennessy, 2007, faʻatagaina).
Ata 5  

Taimi umi i le faʻaaogaina o le ava malosi, mariuana, ma sikaleti e pei ona lipotia i le Suʻesuʻega o le Lumanaʻi.

O se tasi o fesili taua e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le sailia o lagona i le taimi o le talavou e tusa pe fesoʻotaʻi ma le le lava o le puleaina o amio e pei o isi ituaiga o le malosi o le le gaioiga. E faʻamaonia molimau i luga o lenei fesili, ae na tuʻuina atu le faʻamaonia lelei ma le taua i le va o le sailia o lagona ma le IQ (Zuckerman, 1994), o le a foliga mai o tagata o loʻo faʻaalia le malosi malosi o le sailia o avetaʻavale e le o mafai ona faʻaaogaina le pule puleaina a latou amio. O le mea moni, i le suʻesuʻega o suʻesuʻega a Philadelphia, ua tatou iloa o eseesega i le sailia o lagona e lelei lava le fesoʻotaʻi ma le galue faʻamanatuina o galuega (Romer, Betancourt, Brodsky, Giannetta, Yang, & Hurt, 2009). O le mea lea, e foliga mai o se tasi o punaoa sili ona malosi o le lamatiaga i le talavou e le o aʻafia ma le le lava o galuega faʻapitoa.

O se suʻesuʻega talu ai nei a Raine ma ana paʻaga (Raine, Moffitt, Caspi, Loeber, Stouthamer-Loeber, & Lynam, 2005) suʻesuʻeina le gaioiga o le neurocognitive i totonu o se faʻataʻitaʻiga a le afioaga o tupulaga faʻaauau e tetee atu i le vafealoaloai faʻapitoa ma le toatele o tupulaga talavou-faʻamapulaʻaina ma lē faʻaleagaina talavou. Latou te maua ni faʻaletonu faʻava-o-mafaufau ma taimi umi mo le faʻaaogaina o tupulaga talavou i le vaʻaia o tupulaga talavou e ogatasi ma le gaioiga o le gaioiga o le hypocampal na mafua mai i le sauaina o tamaiti. Ae ui i lea, o le talavou na o le faʻaalia o se laʻititi laʻititi i amioga faʻafeusuaiga i le taimi o le talavou e leʻi ese mai le talavou e le o faʻaleagaina i luga o le tele o fuataga o le gaioiga faʻamalosi.

O le Matafaioi o le Sensation Sailia i le Totoina o Tulaga lamatia

Talu ai ona o le malosi o le sailia o le lagona i le tulaga lamatia o talavou, o se mea e fiafia ai le fuafuaina pe o ona aʻafiaga i filifiliga e aofia ai auala eseese mai mea e faʻaaoga e tagata matutua. I se faʻataʻitaʻiga talu ai nei na faʻatulagaina ai le tauleʻaleʻa o aʻafia, Romer ma Hennessy (2007) fautua mai o le faatosinaga o le sailia o lagona o le aufaasālalauina e ala i auala tutusa e faia ai faaiuga a tagata matutua, o lona uiga o le faʻaaogaina o le faavae mo le iloiloina o isi amioga. Aemaise lava, e pei ona fautuaina mai e Slovik ma ana paaga (Finucan, Alhakami, Slovic, & Johnson, 2000; Sikotilani, Finucane, Peters, & MacGregor, 2002), o le aʻafiaga a le heurist o se taʻutaʻuga malosi ma le faigofie o le faaiuga lea e faʻalagolago i le malosi tele o le tali atu i se filifiliga e tali atu ai e pei o le iloiloga mo le iloiloina o lona taui. E le gata i lea, o le faʻaogaina o le heuristic e faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o faʻamatalaga o mea lamatia ma taui. O lona uiga, o le sili atu o le lelei o aʻafiaga e faʻapipiʻi i se filifiliga, o le itiiti ifo o aʻafiaga e fesootaʻi atu i ai.

O le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o tulaga lamatia ma le taui o se vavaeese mai faʻataʻitaʻiga lelei o le faia o faʻaiuga lea e iloilo ai i se tulaga tutoatasi lamatiaga ma taui. O le mea moni, o aʻafiaga ma taui e masani lava ona le faʻamaopoopoina i le lalolagi o taunuuga le mautinoa (Slovic et al., 2002). Ae ui i lea, e aliali mai o se uiga o la tatou filifiliga e fai se faʻasagaga vavalalata i le va o nei vaega e lua o filifiliga. O lenei faʻataʻotoga faʻatautaia tatou te faʻaogaina ai ni faʻafitauli o le faʻamasinoga e puleaina e le tele o aʻafiaga i amioga. O na mea tatou te fiafia i ai e foliga mai e sili atu le lamatia nai lo na mea e sili atu ona saogalemu nai lo le leaga. O le mea lea, matou te fiafia ai e tietie taavale nai lo le aveina o nofoaafi e ui lava, o isi mea uma, o nofoaafi e sili atu le saogalemu nai lo taavale. E ui lava i lea, o le faʻamalosia o le faia o faaiuga e faigofie nai lo le iloiloina ma le faʻaeteete o aʻafiaga uma ma taui o le a manaʻomia.

Mai le vaaiga o le atinaʻeina o le atinaʻe, o le faʻaaogaina o le heuristic aʻafiaga o se mea ofoofogia. Talu ai e manaʻomia tele le feutagaʻi, e mafai ona taʻitaʻia amioga e aunoa ma le manaʻoga mo le pulea lelei o le mafaufau. O se taunuuga, e leai se mafuaaga e talitonuina ai e tatau ona faalagolago i le tele o le matuitui o togafitiga o le mafaufau i le taimi o le talavou. O le mea moni, o PFC faʻalapotopotoga o loʻo i lalo o loʻo aʻafia ai le iloiloga matua muamua atu nai lo itu i tua ma itu lautele (Fuster, 2002) e taua mo le tele o galuega faʻaletino (Miller & Cohen, 2001). E le o se mea e ofo ai, pe a tatou suʻesuʻeina le tulaga lamatia o le taulealea, tatou te iloa ai o le aʻafiaga o le ouristic o loo ola ma lelei i lenei filifiliga faia o le malo. E le gata i lea, o lona faaaogaina e foliga mai e ese mai i le matua mai le tauleʻaleʻa (tausaga 14) i le matua (tausaga 22) (Romer & Hennessy, 2007). Mo se faʻataʻitaʻiga, i le iloiloga o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le ulaula, inuina o le ava malosi, ma le ulaula mariuana, o aʻafiaga o aʻafiaga lelei ma aʻafiaga e matua fesootaʻi ma le tasi ma faia ai se tasi o itu e matua aʻafia i le faʻaaogaina o fualaau taʻitasi. O le mea moni, o faʻasalaga faʻaletonu e leai se faʻamatalaga taua o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i tua atu o aʻafiaga aʻafia e pipii atu i fualaau taʻitasi

O le isi uiga taua o le taulealea o le aʻafia o le avea ma faatosinaga a tupulaga. E pei ona vaaia i Ata 6, o tagata sailiili e le na o le faʻapipiʻiina lelei e aʻafia ai i tala ma mea faʻafiafia, latou te sailia foʻi tupulaga o ē tutusa mea e fiafia i ai. O lenei filifiliga filifiliga e fatuina ai se siosiomaga agafesootai e le gata ina uunaia ai le ave o le ave, ae o le a faaleleia ai foi le aafiaga lelei lea e faapipii atu i tala tusia. Talu ai ona o le talavou e ese i le lagona o loʻo sailia e masani ona faʻapotopotoina ma tupulaga tutusa, o aʻafiaga oo latou lava lagona sailiili maualuga e faʻamalosia e ala i le faʻaalia i isi e ala i se faagasologa e aafia ai le fesiitaiga. Tuuina atu i lena talavou o se tausaga talitutusa tutusa i le taimi lava e tasi le tupuga tutusa i le sailia o lagona, o lenei aafiaga a tupulaga e faalauteleina ai le faatosinaga faatosina i tala ma amioga fiafia e pei o le faaaogaina o fualaau faasaina. O se taunuuga, o aʻafiaga o aʻafiaga i amioga e faʻaleleia e aʻafiaga a tupulaga.

Ata 6  

Oʻuga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le aʻafiaga o le iloiloga ma le tupulaga e faʻasalalau ai le sootaga i le va o le sailia o lagona ma le ava malosi i tupulaga talavou 14 i le 22 (fetuunai mai Romer & Hennessy, 2007).

E pei ona vaaia i Ata 6, o le auala maʻaleʻale e fesoʻotaʻi ai mea taua i totonu o le faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o lagona uma o le sailia ma le tupulaga o le liua i luga e aafia ai le iloiloga ma maua ai le tele o suiga i amioga i lenei auala nai lo aafiaga a tupulaga. I le aotelega, aʻafia ai le iloiloga ma aʻafiaga a le tupulaga mo le silia ma le afa o suiga i le faʻaaogaina o tapaa, ava malosi, ma mariuana. O lenei faatosinaga e le faatapulaaina i aafiaga i fualaau faasaina. I se suʻesuʻega o le le faʻaaogaina o fusipau nofoa pe a femalagaaʻi tamaiti i taavale, Dunlop ma Romer (2009) na maua ai e tusa ma le afa o suiga i lenei amio na fesoʻotaʻi ma aafia ai le iloiloga ma aʻafiaga a tupulaga. Peitai, i lena tulaga, o le faatosinaga a le tupulaga e sili atu le malosi nai lo le aafia ai na o ia.

O a matou sailiga e uiga i aʻafiaga o le sailia o le lagona i le tulaga o le taulealea i le fautuaina o le mafai ona faamalamalamaina le tele o le tulaʻi mai o le lamatia o le amio i le taimi o le talavou i le faateleina o lenei ituaiga o le le mautonu. E le gata i lea, o le faʻasalaga o faʻataʻitaʻiga e aʻafia i le sailia o lagona e tutusa ma i latou o loʻo faʻaaogaina e tagata matutua. O le mea moni, o le aʻafiaga o aʻafiaga e manaʻomia ai sina felafolafoaiga ma o le a foliga mai o le a avanoa mo le faʻaaogaina e le amataga o le talavou pe afai e le muamua. Ma le mea mulimuli, o le sailia o lagona e foliga mai e le atagia ai se faaletonu o galuega faatino e pei o le mataupu i isi ituaiga o le vaivai. O le mea lea, e itiiti lava ni faʻamaoniga e taʻu mai ai o le aʻafiaga e aʻafia ai ma le sailia o lagona e atagia mai ai le le atoatoa o le matua o le PFC.

E i ai ni faʻamaoniga e uiga i le faʻavaeina o le fatu ma le laʻititi o le ave?

O le faʻamaoniga ua matou iloiloina o loʻo fautua mai ai o le laʻititi o le aʻafiaga e leʻo se mea lautele ma o le eseesega o tagata taitoatasi e fesoʻotaʻi ma le tolu ituaiga o le le mautonu e mafua ai amioga faapena i le tupulaga talavou. E le gata i lea, e le itiiti ifo i le lua ituaiga o le le mautonu e fesoʻotaʻi ma le malosi o le pulega e pei ona iloiloina e ala i le galue manatua ma taliina le tali. Ae ui i lea, o le sailia o lagona e le foliga mai e le ogatusa ma nei o galuega faatino ma atonu o le a mautinoa lava e fesootai lelei ma le gafatia o le galue. Ae ui i lea, o le tulaga foi lea e faʻaauauina le faʻaleleia o le mafaufau e pei ona iloiloina e ala i le galue galue ma le taliina o tali i le taimi o le talavou (Bunge & Crone, 2009; Spear, 2009; Williams, Ponesse, Shachar, Logan, & Tannock, 1999). Mata e mafai e nei suiga matua ona atagia ai suiga i le fausaga o faiʻai lea e tuu ai tapulaʻa i le taulealea e pulea ai le lamatiaga?

E toetoe lava leai se faʻamaoniga tuusao e lagolago ai se fesoʻotaʻiga i le va o le maturation o le natura i le fausaga o le faiai aʻo talavou ma amioga le mautonu. O se vaega lenei ona o le mea moni e faigata ona matau suiga i le tulaga o faiʻai lea e mafai ona aʻafia i amioga le mautonu. E pei ona taua i Galvan et al., 2006:

Neuroimaging studies e le mafai ona faʻamaonia lelei le faiga o ia suiga faʻalesiosiomaga (eg, teuteu synaptic, faʻamalologa). Ae peitai, o nei voluma ma suiga faʻavae e mafai ona atagia ai le faʻaleleia ma le faʻaleleia lelei o fua faʻasolosolo mai nei fofusi (PFC ma striatum) i le taimi o le matua. O le mea lea, o lenei faʻamatalaga e naʻo le taumatemate. (6885)

Lu ma Sowell (2009) toe iloilo mea ua iloa e uiga i le sootaga i le va o suiga i le faatulagaga o faiʻai i le taimi o le atinaʻe ma le faʻatinoga i luga o tomai ma le atamai. O la latou otootoga e le maua ai le tele o faʻamaoniga mo le manatu e faʻapea o le faʻamaualuga o le faʻamalamalamaina o le synaptic e faʻamalosi ai le faʻaleleia atili o le faʻatinoina o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaauau pea le IQ, Sowell ma ana paʻaga (2004) na maua ai le faʻamaualalo o le 5 i le 11 mai le senituri 7 ma fesoʻotaʻiga ma le faʻaleleia atili o upu, o se aafiaga e foliga mai o le a faʻamalosia e ala i le aʻoaʻoina ae le o le faia o le faiʻai. I se suʻesuʻega e suʻe ai suiga i le mafiafia o meaola mai tausaga 19 i le XNUMX e avea o se galuega o laʻasaga eseese ole IQ, Shaw ma ana paʻaga (2006) na maua ai e tagata taitoatasi ma le IQ maualuga le amataga o le faagasologa mulimuli ane nai lo i latou e masani IQ. Afai e faʻatautaia le faʻaogaina o le mafaufau i le faʻaogaina o tomai faʻapitoa, ona faʻamoemoe lea o le a tupu muamua mo i latou ei ai le IQ maualuga. Mulimuli ane, i itulagi e fesoʻotaʻi ma tomai o le gagana (o le peri-Sylvan o loʻo tuua le itulagi), faʻasolosolo mafiafia nai lo le faʻanoanoa ua fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o le tomai i le gagana (Lu, Leonard, & Thompson, 2007). O le mea lea, o le faʻatalanoaina o le tino e le faʻaalia ai le atinaʻeina o taleni i vaega uma o le cortex.

E tusa ai ma suiga i le paʻepaʻe, Berns, Moore, & Capra (2009) suʻesuʻeina le sootaga i le va o le faʻamaloiloina i le PFC ma e ono lamatia le ave i le tupulaga talavou 12 i le 18. I le tumau pea o le matua, sa latou iloa ai o le lamatiaga o le ave o mea e manao i ai lelei faʻatasi ma le faʻataunuʻuina o mea faʻapitoa. E ogatusa ma lenei sailiiliga, DeBellis ma ana paʻaga (2008) na iloa ai o le faʻasalaina o le paʻu paʻu na sili atu ona maualuga i le tupulaga talavou e le o iai le ava malosi nai lo le pulea o le autalavou e aunoa ma ni tulaga faapena. O le mea lea, o molimau i le lagolagoina o le tuai i le PFC faʻamalologa e avea o se tulaga lamatia mo amioga faʻaletonu i le autalavou e le gata ina toesea ae e feteenai foi ma mea o le a faʻamoemoeina.

I le otootoina o lenei suʻesuʻega, Lu ma Sowell (2009) taua e faapea:

Faʻasaoga i le va o le faʻaogaina o le tino ma le tomai, e ui lava e faʻaaogaina, e na o mafutaga e faʻaalia, ma e le mafai ona faʻamaonia le mafuaʻaga. Neuroscience e tatau ona faʻalagolago i suʻesuʻega a manu e faʻaaoga ai togafitiga faʻataʻitaʻiga e iloa ai pe o le maturation o le morphological e mafai ai ona maua le tomai pe afai o le tomai e faʻaaogaina ai le suiga o le morphological. (19)

O nisi tagata sailiili ua taumafai e matau le eseesega i le faiʻai ao galue i ni filifiliga e ono lamatia ai le faia o mea e mafai ona fesoasoani i le iloa o eseesega o tausaga i le faia o faiʻai. O nei suʻesuʻega na faʻaaogaina ai le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa (fMRI) o tagata taitoatasi e fesuisuiaʻi i le matua mai le laʻitiiti i le matua aʻo auai i galuega eseese. Ae ui i lea, o taunuuga e uiga i le faʻamalosia o le eseʻese o le PFC e leʻi tuʻuina mai se ata manino o le ala e faʻafefea ai le PFC faʻagasologa i le faia o filifiliga faʻapitoa.

E o gatasi ma manatu e uiga i lena uiga o le tele o le aʻafiaga i le taimi o le talavou i le sailia o lagona (Chambers et al., 2003), Galvan et al. (2006) na maua ai e le autalavou (tausaga 13 i le 17) le sili atu o le faʻatoagaina o le nucleus accumbens nai lo talavou (tausaga 7 i le 11) poʻo tagata matua matutua (tausaga 23 i le 29) pe a faʻatali se taui. Ae ui i lea, o talavou e ese mai i tagata matutua i le fua tutusa e tusa ai ma le toe faʻafouina o le paʻu o le frontalital (OFC), o le vaega o le PFC. Na faʻaalia e tamaiti se tali malosi atu nai lo le tupulaga talavou poʻo tagata matutua. O nei taunuuga e faigata tele ona faʻamatala, ae ui i lea, ona o le faʻaaogaina o se taui e faigofie ona ese i le fiafia ma le fiafia e avea o se galuega o le matua (o se ata o se tagata gaoi ese i mea eseese).

I se suʻesuʻega maeʻaeʻa o le faia o faiʻai, Eshel, Nelson, Blair, Pine, & Ernst (2007) na suʻesuʻeina i le tele o vaega o le faiai aʻo lei oʻo i le tauleʻaleʻa (tausaga mai le 9 i le 17) ma talavou i matua matutua (tausaga 20 i le 40) ao faia filifiliga i le va o filifiliga na fesuisuiai i le lamatiaga. O faʻatusatusaga matuia i le va o filifiliga na i ai tulaga maualuga o le tauia mo nai tupe maua e maualalo ma i latou na maualalo avanoa o taui mo taunuʻuga tetele. I se filifiliga manaia matagofie, na le tausia e le au suʻesuʻe ia tulaga faatauaina o le lua ituaiga o filifiliga i taimi uma. O le filifilia o le isi tulaga lamatia e masani lava e le afaina pe a faʻatusatusa i le mea e sili atu le lamatia. Na latou iloa o tagata matutua na faʻagaoioia le lautele o le OFC e sili atu le malosi nai lo le fanau laiti pe a latou filifilia le filifiliga le talafeagai. O lenei sailiiliga na avea o se faʻamaoniga o le sili atu o le faʻatupulaia o le PFC i tagata matutua. O se isi faʻaliliuga o le faʻateleina lea e tagata matutua le faʻamalosia atili o le PFC nai lo tamaiti laiti pe a faia ni faaiuga le lelei. E manino lava, o lenei suʻesuʻega e itiiti lava le faʻamaonia o le sili atu i luma o tagata matutua.

I se iloiloga talu ai nei o nei ma nisi suʻesuʻega e faʻaaoga ai le MMS e faʻaalia ai feeseeseaiga i le faʻaleleia o faiʻai i le va o vaitausaga, Ernst ma Hardin (2009) taua e faapea:

O le sini o le faʻasalalauina o le faʻaogaina o le atinaʻeina o le onisini e faʻapupulaina ai le lavelave o lenei suʻesuʻega ma e manaʻomia ai faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaosofia ai manatu ma taialaina le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo se auala faʻapitoa poto. (69-70)

O le atugaluga e uiga i faʻalavelave faʻapitoa e sili ona taua pe a faʻatusatusa le eseesega o vaitausaga e le gata o ese mai i le faia o faiʻai ae faapea foi i le poto masani. Tuuina atu popolega na tulaʻi mai Lu ma Sowell (2009), e foliga mai e faigata le faʻafefeina o aʻafiaga o le poto masani i luga o le faia o faiʻai mai i mea o le tino matua e le faalagolago i le aʻoaʻoina.

O le isi auala fautuaina e Bunge ma Crone (2009) o le tuʻuina atu lea o le autalavou i tulaga eseese i faʻatinoga faʻaleaʻoaʻoga. Afai o toleniga talafeagai e mafai ona sili atu le faia o faaiuga i talavou, o le a finau e faasagatau i le talitonuga matua, lea o le a faapea mai o le a le lava le toleniga i le le lava o le atoatoa o le faiʻai. Aua o suʻesuʻega i aʻafiaga o le poto masani o le a faaopoopoina i lo tatou malamalamaga i le matafaioi o le matuuga o le morphology ma le poto masani, ae o nei suʻesuʻega tatou te liliu nei.

Molimau mo Aafiaga o le Aafiaga i le Le Maʻea

I le silasila i valoʻaga malolosi e faʻavae i le faʻamapulaʻaina o le faiʻai i le taimi o le talavou, e manaia le iloa pe mafai e le poto masani ona foia na faʻagata. Aemaise lava, talu ai ona o le taua o le aʻafiaga o le aʻafiaga o le gaioiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa, pe i ai ea se faʻamaoniga e mafai e le poto masani ona suia soʻo se ituaiga o le le mautonu? O le faamaoniga lenei e manino lava: E tele faʻataʻitaʻiga o faʻalavelave e mafai ona suia ai le faiʻai o loʻo aʻafia ai i le aʻafiaga o le le mautonu ma le aʻafiaga o aʻafiaga e faʻaitiitia. I le iloiloga o nei faʻalavelave, e aoga tele le vaʻavaʻaʻi i le va o na mea e tuʻuina atu i le laʻititi ma i latou na faamanuiaina mulimuli ane ao talavou. O faʻasologa o pepe e tatau ona fesoasoani e puipuia ai le vave o le le mautonu o le a faaauau pea i le talavou pe a le toe togafitia. O faʻataʻitaʻiga laiti e tatau ona mafai ona faʻafeteʻenaʻi le tulaʻi mai o le sailiga o lagona ma nisi lava ituaiga o le le mautonu e tupu mai i le sefulu tausaga lona lua o le olaga.

Early Interventions

E lua ituaiga o fesoasoani vave na tofotofoina ma le manuia. O le tasi e aofia ai le vavalalata ma matua oeo loʻo lamatiaina le faʻaleagaina oa latou fanau ma puipuia ai taunuuga le lelei o sea togafitiga i fanau. O le isi o le faʻalavelave faʻatasi lea ma aiga ma fanau pe faʻatasi pe faʻatasi ma tamaiti ile aoga.

O se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona vave faamanuiaina ma matua o le polokalame asiasi a le tausimaʻi ua fuafua e David Olds ma ana paʻaga (1998). O lenei polokalama e aʻafia ai le asiasi atu i le matua o loʻo faʻamoemoe muamua ao lei fanau mai ma tuʻuina atu toleniga e taulimaina ai faʻamaʻiloga atonu e ono mafua ai ona maualalo le poto masani o tamaiti mo le tamaititi. E pei ona faʻamoemoeina e ala i suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i luga, o matua o loʻo feagai ma le faʻalavelave atonu o le a pasia lenei aafiaga i a latou fanau i le tulaga o le itiiti ifo o le tausiga. O lenei togafitiga o le a maua ai le atinaʻe le lelei o le faiai i tamaiti, e mafua ai le le lelei o le aʻoga ma mulimuli ane i le talavou. Ae ui i lea, o le lagolago a matua i le taimi o asiasiga ma matua matua lamatia e mafai ai ona latou taulimaina lelei ma mafatiaga ma ia faaitiitia le uiga o le faafefeina o faafitauli i fanau. Iloiloga o le polokalame ua faailoa mai ai e sili atu le lelei o tamaiti ile aʻoga ma iloa le itiiti ifo o faailoga o le mafaufau, e aofia ai le maualalo o le le atoatoa o amio. E le gata i lea, o matua e faaalia le soifua maloloina ao latou fanau i le matua (Izzo, Eckenrode, Smith, Henderson, Cole, Kitzman, et al., 2005). O lenei polokalame ua faʻatulagaina mo le lagolago a le feterale na faʻamanuiaina ai le puipuia o aʻafiaga leaga mo tamaiti ma le faʻaitiitia o tau i le aʻoga, faʻafalepuipui, ma le lagolagoina o le soifua manuia.

I le faʻaopopoga i le faʻalavelave faʻatasi ma matua i le amataga o le olaga o le tamaititi, o loʻo tupuola pea faʻamaoniga o ni ituaiga o vave aʻoaʻoga e mafai ona i ai ni aʻafiaga tumau i amioga, aemaise ai lava i taunuʻuga tau aʻoaʻoga ma ituaiga eseese o amioga i fafo atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, iloiloga o polokalame aʻoaʻoga oʻo aʻoga (A. Reynolds & Temple, 2008), e pei o le High / Scope Perry Prochool project ma le Chicago Child-Parent Prochool Program ua faailoa mai o nei faʻasalalauga e faʻaleleia le faʻatinoga o aʻoaʻoga, tausia tamaiti i le aʻoga, ma faʻaititia amioga faʻaletonu a le tupulaga talavou e lamatia ai le faʻafalepuipuiina. O nei polokalame e foliga mai e aʻafia ai tomai faʻapitoa ma amioga, e pei o le faʻamalosia pea ma tulafono faatonutonu a le tagata lava ia lea e fesoʻotaʻi ma le le mautonu.

I se suesuega talu ai nei a Diamond ma ana uo (Diamond, Barnett, Thomas, & Munro, 2007), na mafai e le au suʻesuʻe ona toleniina tomai i tamaiti aʻoga o loʻo aʻafia ai galuega faʻavae e sili ona fesoʻotai i galuega faʻale-aʻoaʻoga ma faʻalavelave faʻalavelave, e pei o ADHD ma faʻafitauli faʻaletonu. O nei tomai ua maua e fesoʻotaʻi ma galuega PFC eseese e faʻavaeina ai le pulea o amio, e pei o le mafai gaoioi i luga o mafaufauga i le manatuaina o galuega ma ia faʻaitiitia le faʻalavelave mai tagata faʻalavelave.

O isi suʻesuʻega ma tamaiti i tausaga amata o loʻo faʻailoa mai ai, e mafai ona aʻoaʻoina le manaʻoga o faʻatonutonu e faʻaleleia atili ai galuega faʻatonutonu ma faʻaititia ai le malosi o le mafaufau (Barry, & Welsh, 2007; Riggs, Greenberg, Kusche, & Pentz, 2006). E tasi le polokalame e iai faʻamatalaga faʻasolosolo umi, o le taʻaloga amio lelei (Petras, Kellam, Brown, Muthen, Ialongo, & Poduska, 2008). Na faʻamaonia e Kellam ma ana paʻaga lenei polokalame i vasega maualalo ma vasega lua maualalo maualalo, lea na aʻoaʻoina ai faiaoga ina ia faʻamalosia ai le faʻamalosia o amio lelei i potuaoga atoa. O taui na tuʻuina atu i luga o se tulaga faifaipea e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o amio, faʻateleina le galulue faʻatasi, ma faʻalautele le gauai i meaaoga. O faʻamatalaga mulimuli i tausaga 19 i le 21 na faʻaalia ai se faʻaaliga oʻooʻo tumau i luga oi latou na faʻaalia le maualuga o fuainumera o amioga malolosi ma le le pulea lelei aʻo le i faia se mea e fai. Ae maise lava, o fua faatatau o le faʻaleagaina o uiga faʻaleagafesoʻotaʻi tumau na tumau pea i lalo ifo i le maualuga o le lamatiaga o le autalavou i le tulitatao.

E le tatau foʻi ona faʻagaloina o fualaau ua maua e matua fesoasoani tele i le faʻaitiitia o faʻamaʻi pipisi i tamaiti ei ai ADHD. Klingberg (2009) ua fautua mai ai o metotia talafeagai o mea e faʻamalosi ai e mafai ona faʻaleleia ai le faʻatinoina o galuega i le lautele ma le galue manatuaina aemaise lava i tamaiti o loʻo mafatia i le ADHD ma faʻaleleia ai a latou faʻatinoga faʻaleaʻoaʻoga. E i ai foi faʻamaoniga o le faʻaaogaina o nei vailaʻau e mafai ona faʻaitiitia ai le ono faʻaaogaina o fualaau oona i le taimi o le talavou (Wilens, Faraone, Biederman, & Gunawardene, 2003). Klingberg ma ana paʻaga (2005) ua faʻatautaia foi se faʻafeagaiga mo tamaiti ei ai le ADHD e mafai ona faʻaleleia le manatuaina o galuega ma faʻaitiitia faʻamaoniga o le ADHD e faʻaaoga ai aʻoaʻoga faʻapipiʻi. Posner ma paaga (Rueda, Rothbart, McCandliss, Saccamanno, & Posner, 2005) faʻatulaga ma faʻataʻitaʻiina ia fuafuaga tutusa mo tamaiti ei ai faafitauli faʻalogo.

I le aotelega, o suʻesuʻega i taimi muamua o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamaonia ai o aʻoaʻoga mamafa e taulai i le faʻatinoina o pulega ma tulafono faatonutonuina e mafai ona faʻaitiitia ai lagona le mama e ono faʻaleagaina ai le faʻatinoga i le aʻoga ma oʻo atu ai i taunuʻuga tau le soifua maloloina i le talavou. O nei taʻiala o le a le manuia pe afai o le faia o le tino i le taimi o le talavou e taofia ai le fetuunaiga lelei ina ia tulaʻi i le lagona o le sailia po o isi tulaga lamatia e oso ai lagona.

Mulimuli ane Galuega

Avanoa tapulaʻa taofia le auiliiliina suʻesuʻega o fesoasoani i tausaga talavou. Ae ui i lea, o loʻo iai le tele o faʻamaoniga e mafai e talavou ona aʻoaʻo e 'alo ese mai amioga le lelei, aemaise pe a tuʻuina atu iai faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o le suʻesuʻeina o le faʻaogaina o fualaʻau talu mai le 1974 i le Monitoring the Future Study o loʻo faʻailoa mai ai o se tasi o faʻamanatuga sili ona lelei mo le tagata lava ia ma le tuʻufaʻatasia o vailaʻau oona o le talitonuga o vailaʻau e mataʻutia i se soifua maloloinaBachman, Johnston, & O'Malley, 1998). O faʻatalatalanoaga faʻasalalau e le manuia i taimi uma i le faʻaliliuina lelei o lenei faʻamatalaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi o fesoʻotaʻiga a le aufaasālalau na lagolagosua e le malo na faʻasalalauina ma le le iloa le feʻau o le tele o le autalavou o loʻo faʻaaogaina fualaau faasaina, o se feʻau lea e mafai ona faʻaleleia ai manatu e iloa e tupulaga talavou fualaau faʻasaina (Fishbein, Hall-Jamieson, Zimmer, von Haeften, & Nabi, 2002; Hornik, Jacobsohn, Orwin, Piesse, & Kalton, 2008). E pei ona taʻua i luga, o ia manatu e mafai ona faʻaleleia atili ai le aʻafiaga o aʻafiaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

O se faʻataʻitaʻiga lelei o se fuafuaga e mafai ona fesoasoani i le puipuia o aʻafiaga leaga pe a auai i amioga faʻalauiloa o le polokalame avetaʻavale faaulufaleina lea e le tele o setete i totonu o le US. O lenei taʻiala e faʻavae i luga o le manatu o le avetaavale o se amio faʻalavelave e maua ai le poto masani matai. E pei ona vaaia i Ata 7, o le avetaavale talavou latou te maua se faʻaitiitiga taua o faʻalavelave pe a maeʻa le taʻavale e uiga i le 1000 maila (ono masina i le fuainumera) (McCartt, Shabanova, & Leaf, 2003). Afai o lea vave aʻoaʻoga e mafai ona ausia i lalo ifo o tulaga e le mafai ai ona faʻatonuina, e mafai ona faaitiitia avanoa mo taunuʻuga matautia seia oʻo ina ausia le sili atu o le puleaina o le amio. O le fuafuaga mo le laiseneina ua faauuina ua faaaogaina e le tele o setete. I lenei faʻatinoga, e leʻo tuʻuina atu i le tauleʻaleʻa laisene uma sei vagana ua pasia se periota o le faamasinoga e le mafai ona latou tietie i le po ma e tatau ona tietie solo ma se tagata matua. O le faʻamaoniga o le aoga o lenei taʻiala o loʻo faʻaalia ai e faʻaitiitia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma manuʻa matuia ma faia i se auala e tali atu i le numera o tapulaʻa i totonu o se setete (Morrissey, Grabowski, Dee, & Campbell, 2006).

Ata 7  

Totoina o taʻavale a le au taʻavale ua lipotia i le taʻavale o loʻo faʻataʻitaʻiina o faʻalavelave faʻaitiitia i le maeʻa ai o le 1000 kilomita o le avetaʻavalega (toe lolomiina ma faʻatagaina mai McCartt et al., 2003).

I se suʻesuʻega talu ai nei e uiga i aʻafiaga o le sailia o lagona i le taimi o le talavou ma le matua o tausaga (14 i le 22), na ma iloa ai ma aʻu paaga o le poto masani i le lamatiaga e mafua ai le faaitiitia o le le onosai e pei ona iloiloina i le faatuai le tolopoina o galuega (Romer et al., 2010). O le maualuga o le lagona e sailia ai le autalavou o loʻo faʻaaogaina fualaau faasaina nai lo isi talavou o loʻo faʻaalia ai le paʻu o le le onosai ao latou matutua. O lenei faʻaitiitiga faʻapena foʻi ona faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O isi talavou e foliga mai e le faʻaalia suiga i le faʻaititia i le taimi o le talavou. O lenei sailiga e taʻu mai ai o le poto masani na maua mai i le tele o mea lamatia e mafai ai e tagata sailiili maualuga ona faatupuina le tele o le onosai, o se mea e faaitiitia ai le lamatiaga. O suʻesuʻega faʻatasi ai ma talavou e le amio lelei, o loʻo fautua mai ai foi o le le onosai e faʻaitiitia le tele o mea mo ia talavou nai lo isi (Turner & Piquero, 2002). O le mea lea, e tusa lava pe sili atu ona lamatia, o le maualuga o le fia iloa o le autalavou e mafai ona aʻoaʻoina mai iʻuga oa latou amioga ma iu ai ina faʻaitiitia ai le le onosai nai lo a latou uo le lelei. O le luʻitau mo le sailiga o suʻesuʻega i le lumanaʻi o le faailoaina lea o faʻasagaga e mafai ona maua ai le poto masani e manaʻomia e le tupulaga talavou le fesuiaiga i le matua ae puipuia foi i latou mai iʻuga leaga e mafai ona lamatia ai lo latou ola maloloina ma le atinaʻe.

E pei ona taʻua e Spear (2009),

O aʻafiaga e tutupu i le taimi o le talavou e mafai ona fesoasoani e faʻatautaia ai le gasologa o le faiʻai i se ala e fetaui ma na aafiaga. Faʻalagolago i le natura o na aafiaga, o latou taimi, ma mafua ai ona latou taunuuga, o lenei masaniga o le faiʻai e mafai ona vaʻaia o se avanoa, faʻapea foi ma se faʻafitauli. (308).

O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona fesoasoani i le vavalalataina o aʻafiaga fefaʻasoaaʻi o le poto masani ma le maeʻa o faiʻai. E pei ona taʻua i luga, o suʻesuʻega e suʻesuʻeina ai le fomai o le fatu ma faʻamalosia e faʻatasi ai ma polokalame faʻaaoaoga e faʻaleleia ai tomai faʻapitoa ma le amio pulea (e pei o le manatuaina o mafaufauga) e tatau ona mafai ona iloa le matafaioi o le poto masani i tulaga eseese o le faʻatulagaga matua. O lenei suʻesuʻega e tatau ona fesoasoani i le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻaleaʻoaʻoga e mafai ona maua ai e le autalavou ma le poto masani latou te sailia, ae faʻaitiitia ai le lamatiaga latou te feagai pe afai e tuʻuina ia latou lava masini.

mau faasino

  • Ainslie G. Specious taui: O le faʻalauiloaina o le faʻaosoosoina o le manava ma le faʻaosoosoina o lagona. Fomaʻi Faʻapitoa. 1975;82: 463-496. [PubMed]
  • Anda RA, Felitti VJ, Bremner JD, Walker JD, Whitfield C, Perry BD, et al. O aʻafiaga tumau o le sauaina ma aʻafiaga leaga faʻasalalau i le taimi o le tamaitiiti: O se liua o faʻamaoniga mai le neurobiology ma le epidemiology. Faʻamaumauga a Europa o le Fomaʻi ma le Neuroscience Clinical. 2006;256: 174-186. [PMC free article] [PubMed]
  • Arnett JJ. Le amio le mama i le talavou: O se vaaiga alualu i luma. Atinaeina o Atinae. 1992;12: 339-373.
  • Bachman J, G, Johnston LD, O'Malley PM. Faʻamatalaina talu ai nei siitaga i tamaiti aʻoga mariuana faʻaaogaina: Aʻafiaga o le mautinoa lamatiaga ma le le taliaina, 1976 i le 1996. Amerika Journal of Health Public. 1998;88(6): 887-892. [PMC free article] [PubMed]
  • Barkley RA. Faʻasalaga faʻapitoa, faʻalogologo i ai, ma galuega faʻatino: Fausia o le faʻavae faʻatasi o le ADHD. Fomaʻi Faʻapitoa. 1997;121(1): 65-94. [PubMed]
  • Berns GS, Moore S, Capra CM. O le tamaititi i le faʻaleagaina o amio e fesoʻotaʻi ma le matua matua o le mataupu matua o le frontal cortex. Faletusi a le Ofisa o Saienisi, Tasi. 2009;4(8): 1-12. [PMC free article] [PubMed]
  • Biglan A, Cody C. Faʻasaina le tele o amioga faʻaletonu i le talavou. I: Romer D, faatonu. Faʻaitiitia le lamatiaga o le taulealea: I le fesoʻotaʻiga faʻatasi. Sage Publications; Afe o Oaks, CA: 2003. pp. 125-131.
  • Bunge SA, Crone EA. E faʻaogaina i le Neural le atinaʻeina o le pulea lelei o le mafaufau. I: Rumsey JM, Ernst M, faatonu. Neuroimaging in the developmental neuroscience clinical development. Cambridge University Press; New York: 2009. pp. 22-37.
  • Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Neuropsychology Atinaʻe. 2008;28(11): 62-77.
  • Caspi A, Henry B, McGee RO, Moffitt TE, Silva PA. Mafuaaga faʻaleagaina o faafitauli o le tamaitiiti ma le talavou: Mai le tolu tausaga i le sefululima tausaga. Atinaʻeina o Tama. 1995;66(1): 55-68. [PubMed]
  • Caspi A, Moffitt TE, Newman DL, Silva PA. Faʻaaliga faʻapitoa i le laʻititi o le 3 tausaga e vaʻaia ai maʻi matutua o le mafaufau psychiatric. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1996;53: 1033-1039. [PubMed]
  • Caspi A, Silva P. O uiga taua i le tolu tausaga e vaʻaia ai uiga tauleleia i le talavou matua: Faʻamatalaga umi mai se faʻauʻu fanau. Atinaʻeina o Tama. 1995;66: 486-498. [PubMed]
  • Caspi A, Sugden K, Moffitt TE, Taylor A, Craig IW, Harrington H, et al. Aafiaga o le olaga i luga o le atuatuvale: Faʻatoʻaina e se polymorphism i le gene generator 5-HTT. Saienisi. 2003;301: 386-389. [PubMed]
  • Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Le neurocircuit atinae o le uunaʻiga i le talavou: O se vaitaimi taua o le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. Amerika Journal of Psychiatry. 2003;160: 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
  • Cloninger CR, Sigvardsson S, Bohman M. O le tulaga o le tamaitiiti e vavalo ai le ava malosi i talavou matutua. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 1988;121(4): 494-505. [PubMed]
  • DeBellis MD, Van Vorhees E, Hooper SR, Gibler N, Nelson L, Hege SG, et al. O fua eseese o fua o le kesi i le tauleʻaleʻa ma le tauleʻaleʻa o le faʻaaogaina o le ava malosi e faʻaaoga ai faʻafitauli. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2008;32(3): 395-404. [PubMed]
  • Diamond A, Barnett WS, Thomas J, Munro S. Preschool program faʻaleleia le pulea o le mafaufau. Saienisi. 2007;318: 1387-1388. [PMC free article] [PubMed]
  • Dunlop S, Romer D. O se faʻataʻitaʻiga faʻavae o le autalavou e le faʻaaogaina: O matafaioi o sailiga o lagona, iloiloga afaina, ma le aufaasālalau faʻaaogaina. Annenberg Public Policy Center, University of Pennsylvania; Philadelphia, PA: 2009.
  • Ernst M, Hardin MG. Taʻiala e taʻitaʻia le tuliloa: Evolution ma ontogeny. I: Rumsey JM, Ernst M, faatonu. Neuroimaging in the developmental neuroscience clinical development. Cambridge University Press; New York: 2009. pp. 53-72.
  • Eshel N, Nelson EE, Blair RJ, Pine DS, Ernst M. Neural vaega o filifiliga filifilia i tagata matutua ma tupulaga talavou: Atinaʻeina o le muaʻi faʻasalalauga faʻasolosolo ma le faʻaaogaina o faʻataunuʻu. Neuropsychologia. 2007;45: 1270-1279. [PMC free article] [PubMed]
  • Evans GW, Kim P. Laititi o le mativa ma le soifua maloloina: Faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻalavelave. Scientific Science. 2007;18(11): 953-957. [PubMed]
  • Eysenck SBG, Eysenck HJ. Tausaga e masani ai mo le le mautonu, faʻalelei ma le alofa i tagata matutua. Faʻatasi ma Eseesega Taitoatasi. 1985;6: 613-619.
  • Finucan ML, Alhakami AS, Slovic P, Johnson SM. O le aʻafiaga i le faʻamasinoga o mea lamatia ma faʻamanuiaga. Faʻamaumauga o le Faia o Faaiuga a le Pepa. 2000;13: 109-17.
  • Fishbein M, Hall-Jamieson K, Zimmer E, von Haeften I, Nabi R. Vaʻavaʻai i le boomerang: Faʻataʻitaʻiina le aoga o faʻasalalauga faʻapitoa mo le tautua a le malo i luma o se taʻaloga a le atunuu. Amerika Journal of Health Public. 2002;92(22): 238-245. [PMC free article] [PubMed]
  • Fuster JM. Faʻasalalau faʻamalosi ma le faʻaleleia o le mafaufau. Journal of Neurocytology. 2002;31: 373-385. [PubMed]
  • Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, et al. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. Le Journal of Neuroscience. 2006;26(25): 6885-6892. [PubMed]
  • Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, Castellanos FX, Liu H, Zijdenbos A, et al. Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: O se suesuega lata mai MRI. Natura Neuroscience. 1999;2(10): 861-863. [PubMed]
  • Hill KG, HR HR, Chung I, Hawkins JD, Catalano RF. Uluai tagata matutua o taunuʻuga a le tamaititi e inu pia: Tagata - ma suʻesuʻega faʻaogatotonu o le faʻaaogaina o fualaau inu. Alcoholism: Suesuega Faʻaipoipoga ma Faʻailoga. 2000;24(6): 892-901. [PMC free article] [PubMed]
  • Hornik R, Jacobsohn L, Orwin R, Piesse A, Kalton G. Effects o le tauvaga a le aufaasālalau talavou a le aufaasālalau i le au talavou. Amerika Journal of Health Public. 2008;98(1238): 2229-2236. [PMC free article] [PubMed]
  • Izzo CV, Eckenrode JJ, Smith EG, Henderson CR, Cole RE, Kitzman HJ, et al. Faʻaitiitia le aʻafiaga o mea e le mafai ona faʻatoʻilaloina faʻalavelave tutupu i le olaga e ala i se polokalame o le tausimaʻi fale asiasi mo matua fou. Puipuiga Faasaienisi. 2005;6(4): 269-274. [PubMed]
  • Johnston LD, O'Malley PM, Bachman J, Schulenberg JE. Mataituina le lumanaʻi: Fuaina o fuainumera a le atunuʻu i fualaau faʻatau, 1975-2005, vol. II, tamaiti aoga kolisi ma tagata matutua 19-45. National Institutes of Health; Bethesda, MD: 2006.
  • Klingberg T. O le faiʻai o loʻo tumu i luga: O le tele o faʻamatalaga ma tapulaa o le mafaufau galue. Oxford University Press; New York: 2009.
  • Klingberg T, Fernell E, Olesen PJ, Johnson M, Gustafsson P, Dahlstrom K, et al. Faʻasalalauga faʻakomepiuta o le manatuaina o galuega i tamaiti ei ai le ADHD: O se suʻesuʻega faʻapitoa, faʻapitoa. Tusi a le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 2005;44(2): 177-186. [PubMed]
  • Kotch JB, Lewis T, Hussey JM, Peretania D, Thompson R, Litrownik AJ, et al. Le taua o le vave ona le amanaiaina le osofaiga o tamaiti. Pediatrics. 2008;121(4): 725-731. [PubMed]
  • Kreuger RF, Hicks BM, Patrick CJ, Carlson SR, Iacono WG, McGue M. Etiologic fesootaʻiga i mea e faalagolago i ai, amio faʻafeusuai, ma uiga: Faʻataʻitaʻiina le fusi mai fafo. Journal of Abnormal Psychology. 2002;111(3): 411-424. [PubMed]
  • Lu LH, Leonard CM, Thompson PM. O suiga faʻale-aganuʻu o suiga i mea laititi e faʻapitoa i le faʻaleleia atili o le faʻaogaina o le phonological: O se suʻesuʻega umi. Cerebral Cortex. 2007;17: 1092-1099. [PubMed]
  • Lu LH, Sowell ER. Faʻaleleia o le mafaufau o le faiʻai: O le a se mea na taʻu mai ia i tatou e ata? I: Rumsey JM, Ernst M, faatonu. Neuroimaging in the developmental neuroscience clinical development. Cambridge University Press; New York: 2009. pp. 5-21.
  • Auala Maestripieri D. Neuroendocrine o loʻo aʻafia ai le tuʻufaʻatasia o faʻasalaga o tina ma le faʻamaualuga o pepe i rhesus macaques. I: Pfaff D, Kordon C, Chanson P, Christen Y, faatonu. Hormones ma amioga Faʻaagafesootai. Springer-Verlag; Berlin: 2008. pp. 121-130.
  • Masse LC, Tremblay RE. Amioga o tama i le aʻoga ma le amataina o mea faʻaaoga i le taimi o le talavou. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1997;54: 62-68. [PubMed]
  • McCartt AT, Shabanova VI, LEA WA. Avanoa faʻataʻavalevale, faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻataʻitaʻiga o feoaiga a tupulaga talavou amata avetaavale. Faalavelave Faafuasei ma le Puipuiga. 2003;35: 311-320. [PubMed]
  • McCormack K, Newman TK, Higley JD, Maestripieri D, Sanchez MM. Serotonin faʻateleina le fesuiaiga o le va, le faʻamaʻaloga o pepe, ma le tali atu i le atuatuvale i totonu o tina ma tamaiti pepe. Hormones ma Amio. 2009;55: 538-547. [PubMed]
  • McGowan PO, Sasaki A, DʻAlessio AC, Dymov S, Labonte B, Szyt M, et al. Epigenetic tulafono faatonutonu o le glucocorticoid talimalo i le tagata faiʻai fesootai ma tamaiti sauaina. Natura Neuroscience. 2009;128(3): 342-348. [PMC free article] [PubMed]
  • McGue M, Iacono WG, Kreuger RF. O le fesoʻotaiga o amioga faʻamaʻi ma le matutua o le mafaufau o tagata matutua: O se vaaiga faʻapitoa o le gaioiga amio. Faʻasologa Faʻaleagaga. 2006;36(4): 591-602. [PMC free article] [PubMed]
  • Meaney MJ. Tausiga o tinā, faʻamatalaga o le gutu, ma le tuʻuina atu o eseesega o tagata i le faʻafitauli o le gasegase i augatupulaga. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2001;24: 1161-1192. [PubMed]
  • Meaney MJ. Polokalame a matua i le tali atu ma le puipuia e ala i aʻafiaga tumau i luga o faʻamatalaga o le gene. I: Romer D, Walker EF, faatonu. Tomai e mafaufau ai ma le atinaʻeina o mafaufau: Faʻatasia le mafaufau ma le puipuia o saienisi. Oxford University Press; New York: 2007. pp. 148-172.
  • Middlebrooks JS, NC Audage. O aʻafiaga o faʻamalosia o tamaiti i le soifua maloloina i le va o tagata. Nofoaga Autu mo le Puipuia ma le Puipuia o faamaʻi, Nofoaga Autu mo le Puipuia ma le Pulea o Manua; Atlanta, GA: 2008.
  • Miller EK, Cohen JD. O se talitonuga faʻavae o galuega faʻapitoa muamua. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2001;24: 167-202. [PubMed]
  • Mischel W, Shoda Y, Peake PK. Le natura o agavaa tauleʻaleʻa na vaʻai mai e le aʻoga faataitai o le faamalieina. Journal of Personality and Social Psychology. 1988;54(4): 687-696. [PubMed]
  • Moffitt TE. Tupulaga e faʻamapulaʻaina ma ola-faʻaauau amioga faʻafeusuaiga: O se lafoga faʻavae atinae. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1993;100: 674-701. [PubMed]
  • Morrissey MA, Grabowski DC, Dee T, S, Campbell C. Le malosi o le faʻauʻuina o laisene avetaavale polokalame ma maliu i le tupulaga talavou ma pasese. Faalavelave Faafuasei ma le Puipuiga. 2006;38: 135-141. [PubMed]
  • Nagin D, Tremblay RE. Faʻataʻitaʻiga o le faʻamalositino faaletino o tama, teteega, ma le vaʻaia o le ala i le faʻaleagaina o le tino ma le le faʻaleagaina o tamaiti. Atinaʻeina o Tama. 1999;70(5): 1181-1196. [PubMed]
  • Nelson CA, Bloom FE, Cameron JL, Amaral D, Dahl RE, Pine D. O se faiga faʻavae, multidisciplinary i le suʻesuʻeina o le faiʻai-amio i vaʻaiga i le faʻalauteleina ma le atisipisi o le atinaʻe. Atinaʻe ma Tomaʻi. 2002;14(3): 499-520. [PubMed]
  • Olds D, Henderson CRJ, Cole R, Eckenrode J, Kitzman H, Luckey D, et al. Taunuuga umi o asiasiga a le tausi soifua i amioga faasolitulafono ma le le gaoia a tamaiti: 15-tausaga tulitatao o se faasologa faafoe faamasinoga. Le Journal of the American Medical Association. 1998; (1238): 1244. [PubMed]
  • Patterson GR, Reid J, B, Laveʻa TJ. Tama faʻapitoa. Castalia; Eugene, OR: 1992.
  • Pattij T, Vanderschuren LJMJ. Le neuropharmacology o amioga le mautonu. Trends in Pharmacological Sciences. 2008;29(4): 192-199. [PubMed]
  • Patton JH, Stanford MS, Barratt ES. Faʻavae factor o le fua ole malosi ole Barratt. Journal of Clinical Psychology. 1995;51: 768-774. [PubMed]
  • Petras H, Kellam SG, Brown HC, Muthen BO, Ialongo NS, Poduska JM. Atinaʻeina o faʻafitauli faʻapitoa e oʻo atu ai i le amio le faʻaleagaina o le amio ma amio faʻasalaga ma solitulafono: O aʻafiaga a talavou matua o le faʻaogaina o mea faʻasao lautele i aʻoga muamua ma le lua. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2008;95: S45-S59. [PMC free article] [PubMed]
  • Rachlin H. Le saienisi o le pulea e le tagata o ia lava. Harvard University Press; Cambridge, MA: 2000.
  • Faʻatasi A, Moffitt TE, Caspi A, Loeber R, Stouthamer-Loeber M, Lyman D. Neʻeneʻopoʻatoa le faʻaleagaina o tama i le olaga-faʻaauau pea ona faʻaaloalo. Journal of Abnormal Psychology. 2005;114(11): 38-49. [PubMed]
  • Raine A, Reynolds C, Venables PH, Mednick SA, Farrington DF. Le fefefe, sailiili-saili, ma le tino tele i le 3 tausaga o tausaga i le amataga o le osofaiga o tamaiti i tausaga 11 tausaga. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1998;55: 745-751. [PubMed]
  • Reynolds A, J, Malumalu JA. Polokalame tau atinaʻeina ole aoga amata mai le aoga faataitai i le vasega tolu. Iloiloga Faʻaletausaga o Psychology Clinical. 2008;4: 109-139. [PubMed]
  • Reynolds B. O se toe iloiloga o le tolopoina-faʻaititia o suʻesuʻega faʻatasi ai ma tagata: Fegalegaleaiga ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le taalo tupe. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi. 2006;17: 651-667. [PubMed]
  • Reynolds B, Penfold RB, Patak M. Faʻamatalaga o amioga mataga i tupulaga talavou: Iloiloga o suʻesuʻega a le laboratory. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 2008;16(2): 124-131. [PubMed]
  • Riggs NR, Greenberg MT, Kusche CA, Pentz MA. O le galuega faufautua o le neurocognition i le amioga amioga o se polokalame o le puipuiga o le vafealoai ma lagona ile aoga tulagalua. Puipuiga Faasaienisi. 2006;70: 91-102. [PubMed]
  • Roberti JW. O se toe iloiloga o amioga ma le faʻaleleia o meaola o le sailia o lagona. Journal of Research in Personality. 2004;38: 256-279.
  • Romer D, Betancourt L, Brodsky NL, Giannetta JM, Yang W, Hurt E ono aafia le taulealea ona o lona uiga o le vaivai o le galuega a le aufaigaluega? O se suʻesuʻega vavalalata o sootaga i le va o le galue, le faʻaletonu, ma le lamatiaina o le talavou. Atinae Faasaienisi. 2011;14(5): 1119-1133. [PMC free article] [PubMed]
  • Romer D, Betancourt L, Giannetta JM, Brodsky NL, Farah M, Hurt H. Faʻatonuga o galuega faʻamalosi ma le le mautonu e pei o le faʻasaʻoina o le lamatiaga ma le faʻafitauli faʻaletonu i totonu o le taimi muamua. Neuropsychologia. 2009;47: 2916-2926. [PMC free article] [PubMed]
  • Romer D, Duckworth AL, Sznitman S, Park S. E mafai e talavou ona aʻoaʻoina le loto pulea? Taimi o le faamalieina i le atinaʻeina o le puleaina o mea lamatia. Puipuiga Faasaienisi. 2010;11(3): 319-330. [PMC free article] [PubMed]
  • Romer D, Hennessy M. A faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga o aʻafiaga a tupulaga talavou e saili: O le aʻafiaga o le aʻafiaga o iloiloga ma aʻafiaga a le tupulaga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Puipuiga Faasaienisi. 2007;8: 89-101. [PubMed]
  • Rueda MR, Rothbart MK, McCandliss BD, Saccamanno L, Posner MI. Aʻoaʻoga, maturation, ma aʻafiaga faʻavae i luga o le atinaʻeina o le gaioiga faʻapitoa. Taualumaga a le National Academy of Sciences. 2005;102: 14931-14936. [PMC free article] [PubMed]
  • Shamosh NA, DeYoung CG, Green AE, Reis DL, Johnson MR, Conway ARA, et al. Eseesega a le tagata lava ia i le tuai ona tosoina: Faʻailoa i le atamai, manatua galuega, ma le pito i luma o le cortex. Scientific Science. 2008;19(9): 904-911. [PubMed]
  • Shaw P, Greenstein D, Lerch J, Leni L, Lenroot R, Gogtay N, et al. Malosiaga o le mafaufau ma le atinaʻeina o le tino i fanau ma tamaiti. Natura. 2006;440: 676-679. [PubMed]
  • Shonkoff JP, Boyce WT, McEwen BS. Neuroscience, mole o le biology, ma aʻafiaga o tamaiti o faʻafitauli o le soifua maloloina: Fausiaina o se faʻavae fou mo le faʻaleleia o le soifua maloloina ma le puipuia o maʻi. Journal of the American Medical Association. 2009;301(21): 2252-2259. [PubMed]
  • Slovic P, Finucane M, Peters E, MacGregor DG. O le aʻafiaga o le aʻafiaga. I: Gilovich T, Griffin D, Kahneman D, faatonu. Faʻasalaga faʻapitoa: Heuristics ma faʻasalaga () Cambridge University Press; New York: 2002.
  • Sowell ER, Thompson PM, Leonard CM, et al. Faʻasologa umi o le mafiafia o le tino ma le tuputupu aʻe o faiʻai i tamaiti masani. Journal of Neuroscience. 2004;24(38): 8223-8231. [PubMed]
  • Sowell ER, Thompson PM, Tessner KD, Toga AW. Faʻaauauina le faʻatupulaia o le faiʻai ma le paʻu o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tino i le pito i luma o le paʻu: O fesoʻotaʻiga feeseeseaʻi i le taimi o le faʻasolosolo o le faiʻai mulimuli. Le Journal of Neuroscience. 2001;20(22): 8819-8829. [PubMed]
  • Spear L. I: O le atinaʻeina o faiʻai ma tagata talavou-masani masani amioga: O se auala faʻalauiloa. Tomai e mafaufau ai ma le atinaʻeina o mafaufau: Faʻatasia le mafaufau ma le puipuia o saienisi. Romer D, Walker EF, faatonu. Oxford University Press; New York: 2007. pp. 9-30.
  • Spear L, P. Le neuroscience amioga o le talavou. WW Norton & Co. Niu Ioka: 2009.
  • Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Atinaeina o Atinae. 2008;28: 78-106. [PMC free article] [PubMed]
  • Suomi SJ. Faʻamataʻuga vave o amioga: Faʻamataoniga mai suʻesuʻega faʻatau. British Bulletin Medical. 1997;53: 170-184. [PubMed]
  • Faʻasologa o le RE, Kirisci L, Mezzich A, Cornelius JR, Pajer K, Vanyukov M, et al. Faʻaleagaina o le neurobehavioral i le laʻititi ao laʻititi le amataga o le faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. Le American Journal of Psychiatry. 2003;160(6): 1078-1085. [PubMed]
  • Tarullo AR, Gunnar MR. Faʻaleagaina o tamaiti ma le atinaʻe o le HPA axis. Hormones ma Amio. 2006;50: 632-639. [PubMed]
  • Turner MG, Piquero AR. Le mautu o le pulea e le tagata o ia lava. Journal of Criminal Justice. 2002;30: 457-471.
  • Vaidya CJ, Bunge SA, Dudukoric NM, Zalecki CA, Elliott GR, Gabrieli JD. Faʻasologa o mea faʻapipiʻi o le pulea o le mafaufau i le laʻitiiti ADHD: Faʻamataoniga mai le faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi. Amerika Journal of Psychiatry. 2005;162(9): 1605-1613. [PubMed]
  • Whiteside SP, Lynam DR. Le faʻataʻitaʻiga e lima ma le le mautonu: Faʻaaogaina o se faʻatulagaga o le tagata e malamalama i le le mautonu. Faʻapitoa ma Tagata Taʻitaʻatasi. 2001;30: 669-689.
  • Wilens TE, Faraone SV, Biederman J, Gunawardene S. E faʻamalosia le togafitia o le le mautonu o le le atoatoa-le atoatoa / le faʻamaʻiina o gasegase e faʻaaoga ai le faʻaaoga sese o vailaau? Pediatrics. 2003;111(1): 179-185. [PubMed]
  • Williams BR, Ponsse JS, Shachar RJ, Logan GD, Tannock R. Fausia o le pulea o le inhibitory i le gasologa o le olaga. Atinaʻe o Atinaʻe. 1999;35(1): 205-213. [PubMed]
  • Zucker RA. Faaaogaina o le ava malosi ma le ava malosi faʻafitauli: A developmentalbiopsychosocial system formulation e ufiufi ai le olaga. I: Cicchetti D, Cohen DJ, faatonu. Faʻasologa o togafitiga faʻapitoa: Atunuʻu tolu: Faʻalavelave, faʻafitauli, ma fetuunaiga. 2nd ed. Ioane Wiley; Faʻafeiloaʻiga, NJ: 2006. pp. 620-656.
  • Zuckerman M. Faʻaaliga faʻalauiloa ma faʻavae autu o le sailia o lagona. Cambridge University Press; New York: 1994.