Dtsch Arztebl Int. Jun 2013; 110 (25): 425-431.
lē faʻatino
tua
Tupulaga Talavou o le vaega o le olaga i le va o le laʻititi o le tamaitiiti ma le matua. O le mea masani lava, o talavou e suʻeina le fesuisuiai, mea fou, ma lagona malolosi, o nisi taimi latou te tuʻuina atu o latou soifua maloloina i tulaga ogaoga. I Siamani, mo se faʻataʻitaʻiga, 62% o maliu uma i le va o tagata 15 i le 20 e mafua ona o manuaga ogaoga. Ua faʻataunuʻuina faʻamatalaga o le neuroscientific mo amioga masani a le talavou; faʻatasi ai ma nei faʻamalamalamaga i le mafaufau, e mafai e se tasi ona maua auala talafeagai e feutagaʻi ai ma talavou.
faiga
Tatou te iloiloina ma le tatau ni tala talafeagai mai le tusigafaʻasolopito a PubMed e uiga i le fausiaina ma le galueaina o le mafaufau i le talavou.
i'uga
O faʻamatalaga fou i le atinaʻega o le mafaufau ma le neuroscience e faʻaalia ai o le toe faatulagaina o le mafaufau e tupu i le talavou. I le taimi o le atinaʻe o le failele, o le maualuga o le mamafa o le mea enaena o le a muamua ona oʻo muamua i le senetimotor cortex, ma o le pito i luma o le paʻu e matua mulimuli. O vaega faiʻai o le faiʻai, aemaise lava le limbic system ma le polokalama taui, atiae muamua, ina ia i ai le le mautonu i le taimi o le talavou i le va o vaega sili ona matutua ma e le o matua matutua. O lenei mea e mafai ona faʻataʻatia mo mamanu masani a le talavou, e aofia ai le ave faʻataʻitaʻiga.
iʻuga
O le maualuga o le eletise o le faiai o le tauleʻaleʻa e mafai ai ona aʻafia ai le siosiomaga ina ia faʻamalosia ai aʻafiaga i luga o le faʻatautaia. E ui o lenei mea e mafai ai ona atinaʻe le mafaufau ma lagona, e tatalaina ai foi le faitotoa i aafiaga e lamatia ai.
Tupulaga Talavou o le vaega o le olaga i le va o le laʻititi o le tamaitiiti ma le matua. O se taimi e le gata o le matuitino faaletino, ae o le atiina ae faalemafaufau ma faalelagona o se tagata tutoʻatasi tutoatasi. O galuega taua o le tuputupu ae e aofia ai le faʻavaeina ma le faafaileleina o fegalegaleaiga vavalalata ma le atinaʻeina o faʻamatalaga, vaaiga i le lumanaʻi, tutoatasi, talitonuga o le tagata lava ia, pulea o le tagata lava ia, ma tomai faʻapitoa (1).
Faʻaauau le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻaletonu
E toatele tupulaga talavou ma talavou matutua e faigofie lava ona faia ni tulaga lamatia ma fiafia e maua lagona matuia (2, 3). O loʻo atagia mai i fuainumera o loʻo faʻaalia ai le lamatia o amioga i le talavou e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o le soifua maloloina (4). I Siamani, mo se faʻataʻitaʻiga, 62% o maliu uma i le va o tagata 15 i le 20 e mafua ona o manuaga ogaoga. O mafuaʻaga masani o le oti o faalavelave tau taavale, isi faalavelave faʻafuaseʻi, vevesi, ma le manua (5). O le maualuga o le olaga faitino e mafua mai i le onā ave taavale, ave taavale e aunoa ma se nofoa, ave meaʻai, faʻaaogaina o vailaʻau, ma le faʻafeusuaiga e le puipuia (4).
Tama ma teineiti faʻatusatusa
E pei ona mafai ona vaaia i le laulau, tama ma tamaʻitaʻi o loʻo aʻafia i amioga lamatia i taimi tali tutusa. I tausaga lata mai, mo se faataitaiga, o le masani ai o le ulaula i tama ma teine ua toetoe lava a tutusa, e ui lava o nisi eseesega eseese e tumau ai: O tama e ulaula sikaleti tele, ma e sili atu ona ulaula "oloa tau tapaa e pei o sikaleti, ulaula tapaa, sikaleti e leʻi faʻaaogaina. O tama ma teine latou te inu ava malosi uma: O tama e masani ona inu pia ma malosi malosi, ao teine e masani ona inuina le uaina, uaina, ma isi. O tama e inu ava malosi ma sili atu. Latou te faʻaaoga foi fualaau faʻasaina e sili atu nai lo teineiti. O tama e sili atu ona lamatia i faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma e sili atu ona lamatia a latou avega. O teine, i le isi itu, o le a sili atu ona aafia i le soifua maloloina-lamatiaga i le vaega o mea taumafa (eg, dieting, eating food).
faiga
Ole iloiloga lenei e uiga i ni neurobiological malamalama i amioga masani a le talavou ma o latou aafiaga mo auala sili e feagai ai ma le tupulaga talavou. Sa matou suʻesuʻeina nei mataupu i se sailiga filifilia mo lomiga talafeagai i faʻasalalauga a le falemeli Siamani, i totonu o le database a PubMed, faʻaogaina ai le fuaitau "talavou / puberty," "brain / neural," ma le "atinaʻe." Na iloiloina foʻi lomiga faʻapitoa. Sa faʻapitoa le totogi i suʻesuʻega o neuro-imaging tagata.
tua
Seʻi vagana na o ni nai tausaga talu ai, sa i ai se manatu lautele i le atinaʻeina o mafaufauga ma le neuroscience e faapea o suiga tetele i le fausaga ma le faagaoioia o le mafaufau e gata i le taimi o le prenatal ma le lima muamua po o le ono tausaga o le olaga. (Mo se vaaiga lautele, tagaʻi [6].) I le taimi nei, e ui i lea, o suʻesuʻega faasaienisi fou ua faamalosia ai le toe iloiloina o lenei manatu.
O suʻesuʻega uumi umi na faʻaalia ai o le toe faatulagaina o le faiʻai e tupu i le taimi o le talavou (7). E tele faʻasalaga ua faʻaumatia (8) aʻo, i le taimi lava e tasi, o loʻo i ai le faateleina o le papaʻe paʻepaʻe (9, 10), ma o loʻo i ai suiga i faiga faʻainitaneti (11, e1, e2). O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻatekonolosi ma le faʻatinoga o le tino e tupu i le talavou e sili atu le malosi nai lo le mea na mafaufau muamua i ai. E mafai ona faʻataunuʻuina o le toe faʻaopoopoina o faʻataʻotoga faʻataʻatitia e tupu i le tauleʻaleʻa ma e atagia mai i suiga o le galulue faʻamalosi ma aafia ai tulafono faatonutonu e masani lava i lenei vaitau o le olaga (12).
O le mea e mataʻina ai, o lenei mamanu o le faia o le faiai o tagata e ese mai i mea e le masani ai tagata. E ui lava, mo se faʻataʻitaʻiga, o rhesus beke ma chimpanzees (e pei o tagata soifua) e fananau mai ma le mafaufau mama, o vaega uma o faiʻai o le faiʻai i le macaques matutua i le fua tutusa (13). I totonu o le tagata, o suʻesuʻega autopsy ua faʻaalia ai o le synaptogenesis e oʻo atu i le maualuga i le vaaia ma le suʻe suʻega i ni nai masina talu ona fanau mai, aʻo faʻasolosolo ona sili atu ona lemu i le kesi muamua. O le mea lea, i le gasologa o le faʻaleleia o le tagata, sa i ai se ki mai se fesoʻotaʻiga faʻatasi i se faʻagatai faʻa-heterochronous o le faʻasolosolo o meaola (8). O lenei faʻagasologa o le alualu i luma o le faʻalauiloaina o le faʻaleleia o le atinaʻeina o tomai faʻapitoa mo tagata, aemaise lava i latou na maua e ala i le faʻaleleia i se tulaga faʻalauiloaina o agafesootai, faʻapitoa, e ala ile aʻoga, musika, fesoʻotaʻiga, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai (14) (Ata 1).
Le malamalamaaga o loʻo i ai nei i le atinaʻe o faiʻai i le talavou
Faiga faʻavae
O le faiʻai ua matua tuputupu ae i se taimi lata mai talu ona fanau mai, i le uiga o le cerebral cortex e le o toe umi ae oʻo i lona maualuga. Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona tutupu le faʻavae matua maturation i le talavou, e pei ona faʻaalia e le faʻatulagaina o ata faʻatinoga (15, e3- e5). I totonu o le faiʻai, e afua mai le pito i luma i le mafaufau, o le mea lea e tautala ai: O le maualuga o le mamafa o le mea enaena e muamua ona maua muamua i le senitimotor cortex ma mulimuli i vaega sili ona taua e pei o le corsox muamua, le sili atu le parietal gyrus, ma o le sili sili ona manava faaletino. O lona uiga, aemaise lava, vaega ole faiʻai e pei o le muamua muamua-lea e maua ai galuega maualuga e pei o le amio pulea, fuafuaina, ma le iloiloga o le aʻafiaga o faaiuga-matua mulimuli ane nai lo nofoaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma galuega faʻapitoa ma galuega (16) (Ata 2).
O suʻega a le autopsy o loʻo fautua mai ai o nei fulafula suiga o suiga e mafua ona o le faʻamaina o le synaptic (17). O le tele o synapses o loʻo faia i le laʻitiiti lea e mulimuli ane aveesea i le talavou. E tupu lenei mea i se auala e faʻalagolago i le poto masani, o lona uiga, o synapses o loʻo ola pea, o mea ia e masani ona "faʻaogaina." E iai foʻi isi mea faʻaoga telefoni e ono mafai ona suia ai suiga i le lanu i lenei vaega o le olaga, e pei o se faʻaititia i le aofaʻi o lela ma le faateleina o le faʻamalologa (18).
Aʻo faʻaitiitia le tele o le lauulu, o le mea paʻepaʻe e faʻatuputeleina le voluma. O le mea paʻepaʻe e aofia ai i luga o axes e masani ona faʻatautaia faʻamatalaga faʻamaumau. O le tele o le paʻepaʻe e faʻateleina pea lava pea mai le laʻitiiti i le amataga o le matua (19). O lenei faʻaopoopoga ua manatu e tatau, i se vaega tele, i le alualu i luma o le faʻamavaeina o axons e oligodendrocytes (10). O le faʻamalologa e foliga mai e amata mai i vaega maualalo ma maualuga o faiʻai, ma mai le pito i tua i tua.
Galuega faʻapipiʻi
O le faagasologa o le toe faatulagaina o le mafaufau ole tauleʻaleʻa o loʻo faʻamatalaina i luga e fesoʻotaʻi ma suiga loloto lagona ma le mafaufau. Aemaise lava, o loʻo i ai le alualu i luma o le atinaʻeina o galuega faʻafoe, o lona uiga, o gaioiga faʻamalosi e pulea ai mafaufauga ma amioga ma mafai ai e le tagata ona faʻafetaui lelei i galuega fou,20). I le talavou, i le taimi lava e tasi o loʻo atinaʻe ai nei tomai faʻapitoa, e iai foʻi suiga i tomai faʻapitoa-faʻapitoa e pei o le faʻaalia o foliga, o le mafaufauga o le mafaufau (e pei o le mafai ona tuʻu le mafaufau i se isi mea), ma lagona alofa (21).
I le tulaga o le neural, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le atinaʻe o faiʻai ua faʻaalia ai e masani lava ona i ai i tamaiti ma talavou le faʻalauteleina o le mamanu, nai lo tagata matutua, ma o le faʻaleleia lelei o le faʻaogaina o alalaʻau faʻapitoa e faʻapupula i le matua, ina ia faʻaitiitia ai galuega faʻavave i isi vaega o faiʻai. nai lo mea e talafeagai i le galuega o loʻo i ai (22). E le o manino pe o le a le tele o lenei mamanu o le atinaʻeina o le neural e mafua mai i aʻafiaga-faʻalagolago poʻo aʻafiaga faʻapitoa. O suʻesuʻega o ata na faʻaalia ai foi o tupulaga matutua ua faʻagasolo le gaioiga i vaega ole laʻau i tulaga faʻalagona: Mo se faʻataʻitaʻiga, Galvan et al. (23) na iloa ai o le faʻamoemoe o se taui e fesoʻotaʻi ma se faʻamalosiaga sili atu ona maitauina i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa i tama talavou nai lo tamaiti ma tagata matutua. O le mea e maofa ai, na maua foi e nei tagata suʻesuʻe se faʻamaoniaga lelei i le va o le faʻatoagaina i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le tulaga lamatia o tagata taʻitoʻatasi -24).
E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma faʻatinoga faʻatinoga ua faʻamaonia ai o le muamua o le cortex e sili atu ona fesootaʻi malosi i fausaga faʻapitoa ma lalo ifo i le taimi o le talavou (25, 26, e6). O lona uiga o se faatosinaga sili atu o le pito i luma o le faiʻai i le gaioiga ma le faʻaaogaina o gaioiga. O le atinaʻeina o gaioiga faʻaleaganuʻu ma aʻafiaga e le tatau ona manatu i ai o le mea e tasi e fuafua i le fausaga o le neurobiological maturation; ae, e foliga mai o loʻo i ai se fegalegaleaiga malosi o aʻafiaga o le kenera ma manaoga faʻalesiosiomaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e aafia ai le tulafono faatonutonu ma le fausiaina o fausaga e faʻamalosia e le fefaʻasoaʻiga a matua ma tamaiti (27).
O isi faʻamatalaga e faʻaalia ai o le toe faʻafouina o le eletusi neuro e faia i le talavou e maua mai i suʻesuʻega ole electrophysiological, e aofia ai suʻesuʻega eletise (EEG) e uiga i suiga i le maualuga o le galu o le mafaufau (o galu)28). O le tuputupu ae o le tino i le talavou e fesootaʻi ma le paʻu o le gaoioiga i lalo o le Delta (0-3 Hz) ma band (4-7 Hz), ma le faateleina o le alpha (8-12 Hz) ma beta bands (13 -30 Hz). Faʻatasi ai ma le faʻatupeina o galuega, o le faʻamaoni o le faʻamaopoopoina o galuega faʻavae i leta, alpha, ma beta faʻatele e faʻalautele. O le atinaʻeina o atinaʻega o oscillations faʻasolosolo i le talavou e fesoʻotai vavalalata i faiga faʻavae matuitui (anatomical) faʻatasi ai ma suiga faʻavae i le neurotransmitter system, lea na matua suʻesuʻeina i nai tausaga talu ai nei.
Se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le neurobiology mo amio masani a le talavou
O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le neurobiology e sili atu ona aʻafia e faʻamatalaina amioga masani a le tupulaga talavou na atiaeina e le vaega o Casey i Niu Ioka (29, e7) (Ata 3).
O le autu autu o lenei faʻataʻitaʻiga, e faʻavae i luga o faʻamatalaga neuroanatomics ma faʻamatalaga mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga galue (23, 24, 30, 31), pe o le talavou o se vaitau o le le atoatoa o le neural e mafua mai i le amataga o le matuuga o vaega o le faiʻai i lalo ifo o le faiʻai ma le matuitui o le matuuga o nofoaga e pulea ai muamua (Ata 3), faatasi ai ma le taunuuga e faapea, i tulaga faalelagona, o le sili atu o le matutua o le limbic ma le tauia o polokalama e maua ai luga, e pei ona tautala ai, i luga o le faiga o le pulea lelei muamua. E le tatau ona faia lenei mea e faʻamaonia ai e le mafai e le au matutua ona faia faaiuga saʻo. Nai lo lea, i tulaga e sili ona faʻaletonu i lagona (faʻataʻitaʻiga, i luma o isi talavou pe o iai foi le faʻamoemoega o se taui), o le avanoa e tulaʻi ai o taui ma lagona o le a sili atu ona aʻafia ai amioga nai lo le faia o faʻaiuga filifiliga lelei (23, 24, 32). O lenei faʻataʻitaʻiga na tofotofoina i se faasologa o suʻesuʻega suʻesuʻega (pusa).
pusa
Le faatosinaga a uo i luga o amioga lamatia
O tagata suʻesuʻe na suʻeina tagata i le tolu tausaga (13 i 16 tausaga, 18 i 22 tausaga, ma luga o 24 tausaga) e suʻesuʻe ai pe o aʻafiaga a tupulaga (tupulaga) i luga o filifiliga lamatia na faʻalagolago i le matua o tausaga. O tagata na auai na tuʻuina i se ituaiga o le avetaavale avetaavale lea e tatau ona latou tietie solo i le mamao e mafai ai seia oʻo ina mumu le auala afi
ma o se puipui na aliali mai. Afai e le o toe taofi le taavale, na pau atu i totonu o le puipui, ma o le avetaavale na leiloloa ni mea. O i latou sa auai na o oe pe i vaega o tagata e toʻatolu i le simulator. O le 13- e na maua 16-tausaga le matutua e sili atu e ono faia ni faaiuga lē mautinoa nai lo le auai i le isi vaega o le matutua, ae na i luma o le latou tupulaga. O amioga matutua a le tagata matua na tutoʻatasi mai le i ai poʻo le leai o ni paaga (33).
Ua maua, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e talavou ona iloilo le lamatiaga o nisi amio e pei lava ona mafai e tagata matutua ona fesiligia i latou i se fesili. I le isi itu, o suʻesuʻega faʻalealogia e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o suʻesuʻega faʻalauiloa e faʻaalia ai o talavou latou te faia filifiliga sili atu ona lamatia i vaega nai lo latou faia pe a toʻatasi (33). O le mafuaʻaga e masalomia, i lenei tausaga, o le manuia o le amio lamatia-o le faʻasalalauga lautele o tupulaga-ua sili atu ona maualuga le maualuga nai lo le tulaga lamatia. E ono aʻafia lenei mea i le faʻasologa o le matua matua o le muaʻi tua ma le mafaufau o faiʻai. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i luga o polokalame puipuia e faʻaalia ai polokalame e faʻavae i le tuʻuina atu o faʻamatalaga e uiga i lamatiaga e itiiti le aoga nai lo le taulai atu i faʻamanuiaga a le tagata lava ia ma luga o le toleniga o le vaʻavaʻai ma le faʻateteleina (34).
O se mea manaia le fesili pe o le a se aoga aoga, pe afai ei ai, atonu e mafai ona maua e le tagata mai lenei tulaga le tumau le tulaga tutusa i le va o le fausaga o le faiʻai o le cortical and subcortical. Mai le vaaiga o le evolusione, o le talavou o le taimi tuputupu ae lea e maua ai e se talavou le tutoatasi. O lenei faagasologa e le tulaga ese i ituaiga tagata; faʻateleina sailiiliga fou ma faateleina fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma isi tagata taʻitoʻatasi o tausaga e mafai ona matauina i le tele o isi ituaiga meaola (35). O amioga mataga i tupulaga talavou e mafai ona iloa o se oloa o se meaola olaola i le va o le sailiga mo le fesuisuiai ma aafiaga fou ("sailiiliga o lagona") i le isi itu, ma o loo i ai pea le malosi o tulafono faatonutonu i luga o le isi (2); o lona faʻamoemoe atonu e mafai e le au talavou ona sosola ese mai le sone saogalemu o aiga, ina ia latou mafai, mo se faataitaiga, saili se paaga i fafo atu o le latou aiga autu. O le mama o le cortex muamua e foliga mai e fiafia i nisi o ituaiga o aʻoaʻoga ma le gafatia (1).
O le mea moni, i luga o le olaga atoa o se tagata, atonu e tele ni faamalama o atinae lea e matua saunia lelei ai le faiai mo ni ituaiga ituaiga o aʻoaʻoga. I le vaaiga o le evolusione, o le uiga masani o le talavou, lea e faapitoa ona malamalama i faʻafesootaiga faʻapitoa ma faʻafetaui i le tuʻufaʻatasia o sini e ave i ai le faamuamua, atonu e sili ona fetaui lelei ma galuega tau atinae lautele e feagai ma le taulealea. O lona uiga foi, e le mafai ona manatu le tagata matua matua o se faiga sili ona lelei ile tino, ma o le talavou e le tatau ona manatu o se tulaga faaletonu o le faia o faiʻai.
O le aʻafiaga o hormones pubertal i luga o le atinaʻeina o faiʻai matua
O le matua o le faʻaleleia o le tino i le taimi o le tamaititi e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o faʻasologa o hormones. O le faiʻai ei ai le maualuga o le mea e maua ai steroid-receptors, ma o le mea lea e talafeagai ai le faʻaaogaina o hormones o le sex i luga o fesoʻotaʻiga i totonu o le tupulaga talavou. Sisk ma Foster (36, e8) ua fautuaina e faapea o se galu lona lua o le toe fetuutuunaiga o le cerebral e tupu i le talavou, fausia i se taimi muamua atu, vaega o le feusuaiga o le eseesega feusuaiga. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o hormones of puberty e aʻafia ai le faʻaopoopoga o le faiʻai o le tagata matua, ina ia tumau ai le toe faʻatulagaina o le faiai, faatasi ai ma le aʻafiaga o fesoʻotaʻiga i le neural e faʻapitoa i le faʻaleleia o aʻafiaga. O le maualuga o le maualuga o le hormones o le mamalu o le tamaititi, o loʻo i ai ni aafiaga eseese i le atinaʻeina o vaʻalele-pituitary-adrenal (HPA) i tama ma teine: O le tulaʻi aʻe o androgens i tama e foliga mai e faʻalavelaveina ai le manava o le corticotropin-releasing hormone (CRH), ae o le estrogens i girls faʻatonutonu le maualuga o le HPA agai i luga. E mafai e Estrogens ona faʻamalosia teine e sili atu ona faʻavevesiina, ae o le a le mafai ona faʻamalosia tamaloloa (a)37).
lagona
Seia oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega i le aʻoga laiti ua sili ona gauai mai le sosaiete faasaienisi ma le aufaasālalau. Ae peitai, o ata o nei sailiiliga lata mai, e ui i lea, o le faaauauina pea o suiga o le mafaufau ma le soifuaga o le talavou e aoga tele i le faatulagaga ma le gaioiga o le cerebral. O le faiʻai o le tauleʻaleʻa e alu i se vaega fou o le palasitini lea e mafai ai e le siosiomaga ona iai ni mea taua, faʻaleagaga tumau i le gaioiga faʻasalalau. E tatalaina ai avanoa fou mo aʻoga. Mo se faataitaiga, mo le mafuaaga tonu lava lena ua faapea ona vave aafia ai talavou i lagona ootia, sa latou tutu e aoga mai le aoaoina o aafiaga o loo faataunuuina i se tulaga o lagona lelei ua faia ma le loto ua fuafuaina ina ia aoaoina tulafono faatonutonu faalelagona. Talu ai ona o lena amioga lamatia i le talavou ei ai lona faavae o le neurobiology, o le taumafai e taofiofi na ituaiga o amioga e foliga mai ua noatia e le manuia. O le a sili atu ona talafeagai le mafai e talavou ona maua ni lagona faʻafuaseʻi i se siosiomaga malupuipuia, ma faʻalautele ai taui faʻaagafesoʻotaʻi e fesoʻotai ma amioga e le o lamatia e ala i tulafono faatonutonu (faʻataʻitaʻiga, faʻasaina o ituaiga ituaiga o faʻasalalauga) ma le tuʻuina atu o ni lagona faʻalagona. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tagata taʻitaʻia taʻitaʻifono i se televise televise opera e mafai ona filifili e alu ese mai se tauvaga malosi e faʻatautaia e uo.
E le gata i lea, o le vaitaimi faʻasolosolo o le faʻaaogaina o palasitisi i le tauleʻaleʻa e mafai ai foi e talavou ona sili atu ona afaina i aʻafiaga tau le siosiomaga, e pei o fualaau faasaina. O suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga a manu ma suʻesuʻega faaletagata, e fai ma faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le cannabis i le talavou e mafai ona mafua ai suiga tumau ma le suiga i le mafaufau e sili atu le lautele nai lo mea e vaaia i tagata matutua tagata cannabis (38).
O suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i le atinaʻeina o faiʻai, e tatau ona faʻaalia ai le taua o aafiaga o le siosiomaga i luga o le galuega ma le faʻatulagaga o le faiʻai.
Seia oo mai i le taimi nei, o le neuroscience o le mafaufau e le o auiliiliina lelei le aafiaga o agafesootai ma faaleaganuu i luga o faiga o le mafaufau ma le aafia ma o latou atinae. O le mea lea, o lo tatou malamalamaaga nei o le talavou o se vaega taua i le faʻamaʻi o le faiʻai, ma o lena failaina o faiʻai e ono oʻo atu i le luasefulu tausaga, pe sili atu foʻi, e iai foʻi ni mea taua mo le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le vafealoaloai. Soʻo se filifiliga e aʻafia ai le atiina ae o tamaiti ma le tupulaga talavou e tatau ona amanaʻia mea moni o le neurobiological. O matāʻupu tetele o loʻo i ai nei o loʻo i ai le fesili o le faʻatagaina o le faʻasiliina o le cannabis ma le faʻaaogaina o tulafono faʻasalaga a le tupulaga i le talavou.
Faʻamatalaga Autu
- I le talavou, o se toe faatulagaina o le faiai o loʻo faʻaauau pea i le amataga o le sefulu tausaga lona tolu o le olaga.
- O le tuputupu aʻe o le faiai o tagata talavou e faʻaalia i le le mautonu i le va o faiga faʻapitoa ma le tauia, o loʻo matutua muamua, ma o le tino e leʻo atoatoa le faʻaogaina o le tino. O lenei le mafaamatalaina e mafai ona avea ma se mea e le o ni mea e le talafeagai mo le uiga masani o le talavou, ma e mafai ona uunaia ai amioga le talafeagai.
- O amio masani a le tama talavou o le faavae lea mo le atiina ae o le tutoʻatasi i le tupulaga talavou ma faʻamalosia ai le faʻasao mai le uluaʻi aiga.
- O hormones o le tamaititi e aʻafia ai le toe faʻaleleia atili o feusuaiga a le tagata matua.
- O le toe faatulagaina o le faiai o le tauleʻaleʻa e faʻaaogaina ai le faʻaogaina o le siosiomaga, e le gata i le lelei ma le leaga.
Faamatalaga Faʻamatalaga
Feteenaʻiga o tului
Prof. Konrad ua maua le honraria faʻamatalaga mai le Medice, Lilly, ma kamupani Novartis ma suʻesuʻega lagolago (i fafo atu o tupe) mai Vifor Pharma Ltd.
O isi tusitala o loʻo taʻu mai e leai se feteʻenaʻiga e iai.