Atinaʻeina o le Brain ao talavou (2013)

Dtsch Arztebl Int. Jun 2013; 110 (25): 425-431.

Lomia i luga o le initaneti Jun 21, 2013. Tui:  10.3238 / lavetebl.2013.0425
PMCID: PMC3705203
Iloilo le Mataupu
Neuroscientific Insights Into This Time Development
Kerstin Konrad, Prof. Dr. Rer. nat.,*,1 Christine Firk, Dr. PhD,2 ma Peter J Uhlhaas, Dr. PhD3
Vaʻai le tusi “Fesoʻotaiga (tusi i le faatonu): Taofia o le Taimi Sili”I le itulau 732a.
Vaʻai le tusi “Fesoʻotaʻiga (tali): I le Tali”I le itulau 733b.
O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

lē faʻatino

tua

Tupulaga Talavou o le vaega o le olaga i le va o le laʻititi o le tamaitiiti ma le matua. O le mea masani lava, o talavou e suʻeina le fesuisuiai, mea fou, ma lagona malolosi, o nisi taimi latou te tuʻuina atu o latou soifua maloloina i tulaga ogaoga. I Siamani, mo se faʻataʻitaʻiga, 62% o maliu uma i le va o tagata 15 i le 20 e mafua ona o manuaga ogaoga. Ua faʻataunuʻuina faʻamatalaga o le neuroscientific mo amioga masani a le talavou; faʻatasi ai ma nei faʻamalamalamaga i le mafaufau, e mafai e se tasi ona maua auala talafeagai e feutagaʻi ai ma talavou.

faiga

Tatou te iloiloina ma le tatau ni tala talafeagai mai le tusigafaʻasolopito a PubMed e uiga i le fausiaina ma le galueaina o le mafaufau i le talavou.

i'uga

O faʻamatalaga fou i le atinaʻega o le mafaufau ma le neuroscience e faʻaalia ai o le toe faatulagaina o le mafaufau e tupu i le talavou. I le taimi o le atinaʻe o le failele, o le maualuga o le mamafa o le mea enaena o le a muamua ona oʻo muamua i le senetimotor cortex, ma o le pito i luma o le paʻu e matua mulimuli. O vaega faiʻai o le faiʻai, aemaise lava le limbic system ma le polokalama taui, atiae muamua, ina ia i ai le le mautonu i le taimi o le talavou i le va o vaega sili ona matutua ma e le o matua matutua. O lenei mea e mafai ona faʻataʻatia mo mamanu masani a le talavou, e aofia ai le ave faʻataʻitaʻiga.

iʻuga

O le maualuga o le eletise o le faiai o le tauleʻaleʻa e mafai ai ona aʻafia ai le siosiomaga ina ia faʻamalosia ai aʻafiaga i luga o le faʻatautaia. E ui o lenei mea e mafai ai ona atinaʻe le mafaufau ma lagona, e tatalaina ai foi le faitotoa i aafiaga e lamatia ai.

Tupulaga Talavou o le vaega o le olaga i le va o le laʻititi o le tamaitiiti ma le matua. O se taimi e le gata o le matuitino faaletino, ae o le atiina ae faalemafaufau ma faalelagona o se tagata tutoʻatasi tutoatasi. O galuega taua o le tuputupu ae e aofia ai le faʻavaeina ma le faafaileleina o fegalegaleaiga vavalalata ma le atinaʻeina o faʻamatalaga, vaaiga i le lumanaʻi, tutoatasi, talitonuga o le tagata lava ia, pulea o le tagata lava ia, ma tomai faʻapitoa (1).

Faʻaauau le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻaletonu

E toatele tupulaga talavou ma talavou matutua e faigofie lava ona faia ni tulaga lamatia ma fiafia e maua lagona matuia (2, 3). O loʻo atagia mai i fuainumera o loʻo faʻaalia ai le lamatia o amioga i le talavou e fesoʻotaʻi ma se maualuga maualuga o le soifua maloloina (4). I Siamani, mo se faʻataʻitaʻiga, 62% o maliu uma i le va o tagata 15 i le 20 e mafua ona o manuaga ogaoga. O mafuaʻaga masani o le oti o faalavelave tau taavale, isi faalavelave faʻafuaseʻi, vevesi, ma le manua (5). O le maualuga o le olaga faitino e mafua mai i le onā ave taavale, ave taavale e aunoa ma se nofoa, ave meaʻai, faʻaaogaina o vailaʻau, ma le faʻafeusuaiga e le puipuia (4).

Tama ma teineiti faʻatusatusa

E pei ona mafai ona vaaia i le laulau, tama ma tamaʻitaʻi o loʻo aʻafia i amioga lamatia i taimi tali tutusa. I tausaga lata mai, mo se faataitaiga, o le masani ai o le ulaula i tama ma teine ​​ua toetoe lava a tutusa, e ui lava o nisi eseesega eseese e tumau ai: O tama e ulaula sikaleti tele, ma e sili atu ona ulaula "oloa tau tapaa e pei o sikaleti, ulaula tapaa, sikaleti e leʻi faʻaaogaina. O tama ma teine ​​latou te inu ava malosi uma: O tama e masani ona inu pia ma malosi malosi, ao teine ​​e masani ona inuina le uaina, uaina, ma isi. O tama e inu ava malosi ma sili atu. Latou te faʻaaoga foi fualaau faʻasaina e sili atu nai lo teineiti. O tama e sili atu ona lamatia i faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma e sili atu ona lamatia a latou avega. O teine, i le isi itu, o le a sili atu ona aafia i le soifua maloloina-lamatiaga i le vaega o mea taumafa (eg, dieting, eating food).

laulau 

O amioga mataga i tamaiti Siamani, i le pasene

faiga

Ole iloiloga lenei e uiga i ni neurobiological malamalama i amioga masani a le talavou ma o latou aafiaga mo auala sili e feagai ai ma le tupulaga talavou. Sa matou suʻesuʻeina nei mataupu i se sailiga filifilia mo lomiga talafeagai i faʻasalalauga a le falemeli Siamani, i totonu o le database a PubMed, faʻaogaina ai le fuaitau "talavou / puberty," "brain / neural," ma le "atinaʻe." Na iloiloina foʻi lomiga faʻapitoa. Sa faʻapitoa le totogi i suʻesuʻega o neuro-imaging tagata.

tua

Seʻi vagana na o ni nai tausaga talu ai, sa i ai se manatu lautele i le atinaʻeina o mafaufauga ma le neuroscience e faapea o suiga tetele i le fausaga ma le faagaoioia o le mafaufau e gata i le taimi o le prenatal ma le lima muamua po o le ono tausaga o le olaga. (Mo se vaaiga lautele, tagaʻi [6].) I le taimi nei, e ui i lea, o suʻesuʻega faasaienisi fou ua faamalosia ai le toe iloiloina o lenei manatu.

O suʻesuʻega uumi umi na faʻaalia ai o le toe faatulagaina o le faiʻai e tupu i le taimi o le talavou (7). E tele faʻasalaga ua faʻaumatia (8) aʻo, i le taimi lava e tasi, o loʻo i ai le faateleina o le papaʻe paʻepaʻe (9, 10), ma o loʻo i ai suiga i faiga faʻainitaneti (11, e1, e2). O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻatekonolosi ma le faʻatinoga o le tino e tupu i le talavou e sili atu le malosi nai lo le mea na mafaufau muamua i ai. E mafai ona faʻataunuʻuina o le toe faʻaopoopoina o faʻataʻotoga faʻataʻatitia e tupu i le tauleʻaleʻa ma e atagia mai i suiga o le galulue faʻamalosi ma aafia ai tulafono faatonutonu e masani lava i lenei vaitau o le olaga (12).

O le mea e mataʻina ai, o lenei mamanu o le faia o le faiai o tagata e ese mai i mea e le masani ai tagata. E ui lava, mo se faʻataʻitaʻiga, o rhesus beke ma chimpanzees (e pei o tagata soifua) e fananau mai ma le mafaufau mama, o vaega uma o faiʻai o le faiʻai i le macaques matutua i le fua tutusa (13). I totonu o le tagata, o suʻesuʻega autopsy ua faʻaalia ai o le synaptogenesis e oʻo atu i le maualuga i le vaaia ma le suʻe suʻega i ni nai masina talu ona fanau mai, aʻo faʻasolosolo ona sili atu ona lemu i le kesi muamua. O le mea lea, i le gasologa o le faʻaleleia o le tagata, sa i ai se ki mai se fesoʻotaʻiga faʻatasi i se faʻagatai faʻa-heterochronous o le faʻasolosolo o meaola (8). O lenei faʻagasologa o le alualu i luma o le faʻalauiloaina o le faʻaleleia o le atinaʻeina o tomai faʻapitoa mo tagata, aemaise lava i latou na maua e ala i le faʻaleleia i se tulaga faʻalauiloaina o agafesootai, faʻapitoa, e ala ile aʻoga, musika, fesoʻotaʻiga, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai (14) (Ata 1).

Ata 1 

O le atinaʻeina o le pito i luma o le paʻu o loʻo faʻagasolo i le tagata pe a faatusatusa i isi muamua. O loʻo faʻaalia i le Ata le maualuga o synaptic i 100 μm2 i le pito muamua o le cortex o se galuega o le matua i le tagata (lanu mumu), chimpanzees (blue), ma rhesus macaques (olive ...

Le malamalamaaga o loʻo i ai nei i le atinaʻe o faiʻai i le talavou

Faiga faʻavae

O le faiʻai ua matua tuputupu ae i se taimi lata mai talu ona fanau mai, i le uiga o le cerebral cortex e le o toe umi ae oʻo i lona maualuga. Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona tutupu le faʻavae matua maturation i le talavou, e pei ona faʻaalia e le faʻatulagaina o ata faʻatinoga (15, e3- e5). I totonu o le faiʻai, e afua mai le pito i luma i le mafaufau, o le mea lea e tautala ai: O le maualuga o le mamafa o le mea enaena e muamua ona maua muamua i le senitimotor cortex ma mulimuli i vaega sili ona taua e pei o le corsox muamua, le sili atu le parietal gyrus, ma o le sili sili ona manava faaletino. O lona uiga, aemaise lava, vaega ole faiʻai e pei o le muamua muamua-lea e maua ai galuega maualuga e pei o le amio pulea, fuafuaina, ma le iloiloga o le aʻafiaga o faaiuga-matua mulimuli ane nai lo nofoaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma galuega faʻapitoa ma galuega (16) (Ata 2).

Ata 2 

Atinaʻeina o le mea paʻepaʻe ma le lanu uliuli o le pito i luma i luga o le olaga o tagata; pupuni eseese mo feusuaiga uma. Mai (7) Giedd JN, et al .: Atinaʻeina o Brain i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Natura Neuroscience 1999; ...

O suʻega a le autopsy o loʻo fautua mai ai o nei fulafula suiga o suiga e mafua ona o le faʻamaina o le synaptic (17). O le tele o synapses o loʻo faia i le laʻitiiti lea e mulimuli ane aveesea i le talavou. E tupu lenei mea i se auala e faʻalagolago i le poto masani, o lona uiga, o synapses o loʻo ola pea, o mea ia e masani ona "faʻaogaina." E iai foʻi isi mea faʻaoga telefoni e ono mafai ona suia ai suiga i le lanu i lenei vaega o le olaga, e pei o se faʻaititia i le aofaʻi o lela ma le faateleina o le faʻamalologa (18).

Aʻo faʻaitiitia le tele o le lauulu, o le mea paʻepaʻe e faʻatuputeleina le voluma. O le mea paʻepaʻe e aofia ai i luga o axes e masani ona faʻatautaia faʻamatalaga faʻamaumau. O le tele o le paʻepaʻe e faʻateleina pea lava pea mai le laʻitiiti i le amataga o le matua (19). O lenei faʻaopoopoga ua manatu e tatau, i se vaega tele, i le alualu i luma o le faʻamavaeina o axons e oligodendrocytes (10). O le faʻamalologa e foliga mai e amata mai i vaega maualalo ma maualuga o faiʻai, ma mai le pito i tua i tua.

Galuega faʻapipiʻi

O le faagasologa o le toe faatulagaina o le mafaufau ole tauleʻaleʻa o loʻo faʻamatalaina i luga e fesoʻotaʻi ma suiga loloto lagona ma le mafaufau. Aemaise lava, o loʻo i ai le alualu i luma o le atinaʻeina o galuega faʻafoe, o lona uiga, o gaioiga faʻamalosi e pulea ai mafaufauga ma amioga ma mafai ai e le tagata ona faʻafetaui lelei i galuega fou,20). I le talavou, i le taimi lava e tasi o loʻo atinaʻe ai nei tomai faʻapitoa, e iai foʻi suiga i tomai faʻapitoa-faʻapitoa e pei o le faʻaalia o foliga, o le mafaufauga o le mafaufau (e pei o le mafai ona tuʻu le mafaufau i se isi mea), ma lagona alofa (21).

I le tulaga o le neural, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le atinaʻe o faiʻai ua faʻaalia ai e masani lava ona i ai i tamaiti ma talavou le faʻalauteleina o le mamanu, nai lo tagata matutua, ma o le faʻaleleia lelei o le faʻaogaina o alalaʻau faʻapitoa e faʻapupula i le matua, ina ia faʻaitiitia ai galuega faʻavave i isi vaega o faiʻai. nai lo mea e talafeagai i le galuega o loʻo i ai (22). E le o manino pe o le a le tele o lenei mamanu o le atinaʻeina o le neural e mafua mai i aʻafiaga-faʻalagolago poʻo aʻafiaga faʻapitoa. O suʻesuʻega o ata na faʻaalia ai foi o tupulaga matutua ua faʻagasolo le gaioiga i vaega ole laʻau i tulaga faʻalagona: Mo se faʻataʻitaʻiga, Galvan et al. (23) na iloa ai o le faʻamoemoe o se taui e fesoʻotaʻi ma se faʻamalosiaga sili atu ona maitauina i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa i tama talavou nai lo tamaiti ma tagata matutua. O le mea e maofa ai, na maua foi e nei tagata suʻesuʻe se faʻamaoniaga lelei i le va o le faʻatoagaina i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le tulaga lamatia o tagata taʻitoʻatasi -24).

E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma faʻatinoga faʻatinoga ua faʻamaonia ai o le muamua o le cortex e sili atu ona fesootaʻi malosi i fausaga faʻapitoa ma lalo ifo i le taimi o le talavou (25, 26, e6). O lona uiga o se faatosinaga sili atu o le pito i luma o le faiʻai i le gaioiga ma le faʻaaogaina o gaioiga. O le atinaʻeina o gaioiga faʻaleaganuʻu ma aʻafiaga e le tatau ona manatu i ai o le mea e tasi e fuafua i le fausaga o le neurobiological maturation; ae, e foliga mai o loʻo i ai se fegalegaleaiga malosi o aʻafiaga o le kenera ma manaoga faʻalesiosiomaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e aafia ai le tulafono faatonutonu ma le fausiaina o fausaga e faʻamalosia e le fefaʻasoaʻiga a matua ma tamaiti (27).

O isi faʻamatalaga e faʻaalia ai o le toe faʻafouina o le eletusi neuro e faia i le talavou e maua mai i suʻesuʻega ole electrophysiological, e aofia ai suʻesuʻega eletise (EEG) e uiga i suiga i le maualuga o le galu o le mafaufau (o galu)28). O le tuputupu ae o le tino i le talavou e fesootaʻi ma le paʻu o le gaoioiga i lalo o le Delta (0-3 Hz) ma band (4-7 Hz), ma le faateleina o le alpha (8-12 Hz) ma beta bands (13 -30 Hz). Faʻatasi ai ma le faʻatupeina o galuega, o le faʻamaoni o le faʻamaopoopoina o galuega faʻavae i leta, alpha, ma beta faʻatele e faʻalautele. O le atinaʻeina o atinaʻega o oscillations faʻasolosolo i le talavou e fesoʻotai vavalalata i faiga faʻavae matuitui (anatomical) faʻatasi ai ma suiga faʻavae i le neurotransmitter system, lea na matua suʻesuʻeina i nai tausaga talu ai nei.

Se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le neurobiology mo amio masani a le talavou

O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le neurobiology e sili atu ona aʻafia e faʻamatalaina amioga masani a le tupulaga talavou na atiaeina e le vaega o Casey i Niu Ioka (29, e7) (Ata 3).

Ata 3 

O faʻasologa o le maturational maturation o subcortical ma muaʻi faiʻai faiʻai e oʻo atu ai i le le atoatoa o fesoʻotaʻiga o neural i le talavou. Sui mai (12) Casey BJ, Jones RM, Hare TA: O le faigata matua. Annals o le New York Academy of Sciences 2008; 1124: ...

O le autu autu o lenei faʻataʻitaʻiga, e faʻavae i luga o faʻamatalaga neuroanatomics ma faʻamatalaga mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga galue (23, 24, 30, 31), pe o le talavou o se vaitau o le le atoatoa o le neural e mafua mai i le amataga o le matuuga o vaega o le faiʻai i lalo ifo o le faiʻai ma le matuitui o le matuuga o nofoaga e pulea ai muamua (Ata 3), faatasi ai ma le taunuuga e faapea, i tulaga faalelagona, o le sili atu o le matutua o le limbic ma le tauia o polokalama e maua ai luga, e pei ona tautala ai, i luga o le faiga o le pulea lelei muamua. E le tatau ona faia lenei mea e faʻamaonia ai e le mafai e le au matutua ona faia faaiuga saʻo. Nai lo lea, i tulaga e sili ona faʻaletonu i lagona (faʻataʻitaʻiga, i luma o isi talavou pe o iai foi le faʻamoemoega o se taui), o le avanoa e tulaʻi ai o taui ma lagona o le a sili atu ona aʻafia ai amioga nai lo le faia o faʻaiuga filifiliga lelei (23, 24, 32). O lenei faʻataʻitaʻiga na tofotofoina i se faasologa o suʻesuʻega suʻesuʻega (pusa).

pusa

Le faatosinaga a uo i luga o amioga lamatia

O tagata suʻesuʻe na suʻeina tagata i le tolu tausaga (13 i 16 tausaga, 18 i 22 tausaga, ma luga o 24 tausaga) e suʻesuʻe ai pe o aʻafiaga a tupulaga (tupulaga) i luga o filifiliga lamatia na faʻalagolago i le matua o tausaga. O tagata na auai na tuʻuina i se ituaiga o le avetaavale avetaavale lea e tatau ona latou tietie solo i le mamao e mafai ai seia oʻo ina mumu le auala afi

O se faila i fafo o loʻo uuina se ata, faʻataʻitaʻiga, ma isi. Igoa o le Object is Dtsch_Arztebl_Int-110-0425_004.jpg

ma o se puipui na aliali mai. Afai e le o toe taofi le taavale, na pau atu i totonu o le puipui, ma o le avetaavale na leiloloa ni mea. O i latou sa auai na o oe pe i vaega o tagata e toʻatolu i le simulator. O le 13- e na maua 16-tausaga le matutua e sili atu e ono faia ni faaiuga lē mautinoa nai lo le auai i le isi vaega o le matutua, ae na i luma o le latou tupulaga. O amioga matutua a le tagata matua na tutoʻatasi mai le i ai poʻo le leai o ni paaga (33).

Ua maua, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e talavou ona iloilo le lamatiaga o nisi amio e pei lava ona mafai e tagata matutua ona fesiligia i latou i se fesili. I le isi itu, o suʻesuʻega faʻalealogia e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o suʻesuʻega faʻalauiloa e faʻaalia ai o talavou latou te faia filifiliga sili atu ona lamatia i vaega nai lo latou faia pe a toʻatasi (33). O le mafuaʻaga e masalomia, i lenei tausaga, o le manuia o le amio lamatia-o le faʻasalalauga lautele o tupulaga-ua sili atu ona maualuga le maualuga nai lo le tulaga lamatia. E ono aʻafia lenei mea i le faʻasologa o le matua matua o le muaʻi tua ma le mafaufau o faiʻai. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega i luga o polokalame puipuia e faʻaalia ai polokalame e faʻavae i le tuʻuina atu o faʻamatalaga e uiga i lamatiaga e itiiti le aoga nai lo le taulai atu i faʻamanuiaga a le tagata lava ia ma luga o le toleniga o le vaʻavaʻai ma le faʻateteleina (34).

O se mea manaia le fesili pe o le a se aoga aoga, pe afai ei ai, atonu e mafai ona maua e le tagata mai lenei tulaga le tumau le tulaga tutusa i le va o le fausaga o le faiʻai o le cortical and subcortical. Mai le vaaiga o le evolusione, o le talavou o le taimi tuputupu ae lea e maua ai e se talavou le tutoatasi. O lenei faagasologa e le tulaga ese i ituaiga tagata; faʻateleina sailiiliga fou ma faateleina fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma isi tagata taʻitoʻatasi o tausaga e mafai ona matauina i le tele o isi ituaiga meaola (35). O amioga mataga i tupulaga talavou e mafai ona iloa o se oloa o se meaola olaola i le va o le sailiga mo le fesuisuiai ma aafiaga fou ("sailiiliga o lagona") i le isi itu, ma o loo i ai pea le malosi o tulafono faatonutonu i luga o le isi (2); o lona faʻamoemoe atonu e mafai e le au talavou ona sosola ese mai le sone saogalemu o aiga, ina ia latou mafai, mo se faataitaiga, saili se paaga i fafo atu o le latou aiga autu. O le mama o le cortex muamua e foliga mai e fiafia i nisi o ituaiga o aʻoaʻoga ma le gafatia (1).

O le mea moni, i luga o le olaga atoa o se tagata, atonu e tele ni faamalama o atinae lea e matua saunia lelei ai le faiai mo ni ituaiga ituaiga o aʻoaʻoga. I le vaaiga o le evolusione, o le uiga masani o le talavou, lea e faapitoa ona malamalama i faʻafesootaiga faʻapitoa ma faʻafetaui i le tuʻufaʻatasia o sini e ave i ai le faamuamua, atonu e sili ona fetaui lelei ma galuega tau atinae lautele e feagai ma le taulealea. O lona uiga foi, e le mafai ona manatu le tagata matua matua o se faiga sili ona lelei ile tino, ma o le talavou e le tatau ona manatu o se tulaga faaletonu o le faia o faiʻai.

O le aʻafiaga o hormones pubertal i luga o le atinaʻeina o faiʻai matua

O le matua o le faʻaleleia o le tino i le taimi o le tamaititi e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o faʻasologa o hormones. O le faiʻai ei ai le maualuga o le mea e maua ai steroid-receptors, ma o le mea lea e talafeagai ai le faʻaaogaina o hormones o le sex i luga o fesoʻotaʻiga i totonu o le tupulaga talavou. Sisk ma Foster (36, e8) ua fautuaina e faapea o se galu lona lua o le toe fetuutuunaiga o le cerebral e tupu i le talavou, fausia i se taimi muamua atu, vaega o le feusuaiga o le eseesega feusuaiga. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o hormones of puberty e aʻafia ai le faʻaopoopoga o le faiʻai o le tagata matua, ina ia tumau ai le toe faʻatulagaina o le faiai, faatasi ai ma le aʻafiaga o fesoʻotaʻiga i le neural e faʻapitoa i le faʻaleleia o aʻafiaga. O le maualuga o le maualuga o le hormones o le mamalu o le tamaititi, o loʻo i ai ni aafiaga eseese i le atinaʻeina o vaʻalele-pituitary-adrenal (HPA) i tama ma teine: O le tulaʻi aʻe o androgens i tama e foliga mai e faʻalavelaveina ai le manava o le corticotropin-releasing hormone (CRH), ae o le estrogens i girls faʻatonutonu le maualuga o le HPA agai i luga. E mafai e Estrogens ona faʻamalosia teine ​​e sili atu ona faʻavevesiina, ae o le a le mafai ona faʻamalosia tamaloloa (a)37).

lagona

Seia oʻo mai i le taimi nei, o suʻesuʻega i le aʻoga laiti ua sili ona gauai mai le sosaiete faasaienisi ma le aufaasālalau. Ae peitai, o ata o nei sailiiliga lata mai, e ui i lea, o le faaauauina pea o suiga o le mafaufau ma le soifuaga o le talavou e aoga tele i le faatulagaga ma le gaioiga o le cerebral. O le faiʻai o le tauleʻaleʻa e alu i se vaega fou o le palasitini lea e mafai ai e le siosiomaga ona iai ni mea taua, faʻaleagaga tumau i le gaioiga faʻasalalau. E tatalaina ai avanoa fou mo aʻoga. Mo se faataitaiga, mo le mafuaaga tonu lava lena ua faapea ona vave aafia ai talavou i lagona ootia, sa latou tutu e aoga mai le aoaoina o aafiaga o loo faataunuuina i se tulaga o lagona lelei ua faia ma le loto ua fuafuaina ina ia aoaoina tulafono faatonutonu faalelagona. Talu ai ona o lena amioga lamatia i le talavou ei ai lona faavae o le neurobiology, o le taumafai e taofiofi na ituaiga o amioga e foliga mai ua noatia e le manuia. O le a sili atu ona talafeagai le mafai e talavou ona maua ni lagona faʻafuaseʻi i se siosiomaga malupuipuia, ma faʻalautele ai taui faʻaagafesoʻotaʻi e fesoʻotai ma amioga e le o lamatia e ala i tulafono faatonutonu (faʻataʻitaʻiga, faʻasaina o ituaiga ituaiga o faʻasalalauga) ma le tuʻuina atu o ni lagona faʻalagona. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tagata taʻitaʻia taʻitaʻifono i se televise televise opera e mafai ona filifili e alu ese mai se tauvaga malosi e faʻatautaia e uo.

E le gata i lea, o le vaitaimi faʻasolosolo o le faʻaaogaina o palasitisi i le tauleʻaleʻa e mafai ai foi e talavou ona sili atu ona afaina i aʻafiaga tau le siosiomaga, e pei o fualaau faasaina. O suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga a manu ma suʻesuʻega faaletagata, e fai ma faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o le cannabis i le talavou e mafai ona mafua ai suiga tumau ma le suiga i le mafaufau e sili atu le lautele nai lo mea e vaaia i tagata matutua tagata cannabis (38).

O suʻesuʻega i le lumanaʻi e uiga i le atinaʻeina o faiʻai, e tatau ona faʻaalia ai le taua o aafiaga o le siosiomaga i luga o le galuega ma le faʻatulagaga o le faiʻai.

Seia oo mai i le taimi nei, o le neuroscience o le mafaufau e le o auiliiliina lelei le aafiaga o agafesootai ma faaleaganuu i luga o faiga o le mafaufau ma le aafia ma o latou atinae. O le mea lea, o lo tatou malamalamaaga nei o le talavou o se vaega taua i le faʻamaʻi o le faiʻai, ma o lena failaina o faiʻai e ono oʻo atu i le luasefulu tausaga, pe sili atu foʻi, e iai foʻi ni mea taua mo le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le vafealoaloai. Soʻo se filifiliga e aʻafia ai le atiina ae o tamaiti ma le tupulaga talavou e tatau ona amanaʻia mea moni o le neurobiological. O matāʻupu tetele o loʻo i ai nei o loʻo i ai le fesili o le faʻatagaina o le faʻasiliina o le cannabis ma le faʻaaogaina o tulafono faʻasalaga a le tupulaga i le talavou.

Le 

Faʻamatalaga Autu

  • I le talavou, o se toe faatulagaina o le faiai o loʻo faʻaauau pea i le amataga o le sefulu tausaga lona tolu o le olaga.
  • O le tuputupu aʻe o le faiai o tagata talavou e faʻaalia i le le mautonu i le va o faiga faʻapitoa ma le tauia, o loʻo matutua muamua, ma o le tino e leʻo atoatoa le faʻaogaina o le tino. O lenei le mafaamatalaina e mafai ona avea ma se mea e le o ni mea e le talafeagai mo le uiga masani o le talavou, ma e mafai ona uunaia ai amioga le talafeagai.
  • O amio masani a le tama talavou o le faavae lea mo le atiina ae o le tutoʻatasi i le tupulaga talavou ma faʻamalosia ai le faʻasao mai le uluaʻi aiga.
  • O hormones o le tamaititi e aʻafia ai le toe faʻaleleia atili o feusuaiga a le tagata matua.
  • O le toe faatulagaina o le faiai o le tauleʻaleʻa e faʻaaogaina ai le faʻaogaina o le siosiomaga, e le gata i le lelei ma le leaga.

tautinoga

Faaliliu mai le uluai gagana Siamani e Ethan Taub, MD

Faamatalaga Faʻamatalaga

Feteenaʻiga o tului

Prof. Konrad ua maua le honraria faʻamatalaga mai le Medice, Lilly, ma kamupani Novartis ma suʻesuʻega lagolago (i fafo atu o tupe) mai Vifor Pharma Ltd.

O isi tusitala o loʻo taʻu mai e leai se feteʻenaʻiga e iai.

mau faasino

1. Crone EA, Dahl RE. Malamalama i le talavou e avea o se vaitaimi o le fegalegaleaiga-fegalegaleaiga ma sini e fetuunai. Natura iloiloga. Neuroscience. 2012; 13: 636-650. [PubMed]
2. Steinberg L. Risk i le laʻititi: o a suiga, ma aisea? Annals o le New Academy of Sciences. 2004; 1021: 51-58. [PubMed]
3. Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Atinaeina o Atinae. 2008; 28: 78-106. [PMC free article] [PubMed]
4. Eaton DK, Kan L, Kinchen S, et al. O talavou e lamatia le mataʻituina o amio - United States, 2005. Le faʻalavelave faʻaleagaina ma le olaga faʻavaiaso. Surveillance Summaries. 2006; 55: 1-108. [PubMed]
5. Statistisches Bundesamt. Faʻafetai, Gewalt, Selbstverletzung bei Kindern und Jugendlichen 2010. www.ec-destatic.de.
6. Mason C. Le atinaʻeina o le gasegase atinae. Le Journal of Neuroscience: o le tusitala aloaia a le Sosaiete mo Neuroscience. 2009; 29: 12735-12747. [PubMed]
7. Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, et al. Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Natura Neuroscience. 1999; 2: 861-863. [PubMed]
8. Huttenlocher PR, Dabholkar AS. Eseesega faʻaitulagi i le synaptogenesis i le tino o le cereberal cortex. J Comp Neurol. 1997; 387: 167-178. [PubMed]
9. Perrin JS, Herve PY, Leonard G, et al. Tuputupu ae o mea papaʻe i le faiʻai o le tagata matua: matafaioi o le testosterone ma le asrogen reaptor. J Neurosc. 2008; 28: 9519-9524. [PubMed]
10. Yakovlev PA, Lecours IR. O le gaioiga o le mielogenetic o le matua matua o le faiʻai. I: Minkowski A, faatonu. Atinaʻe faʻaitulagi o le faiʻai i le amataga o le olaga. Oxford: Blackwell; 1967. pp. 3-70.
11. Murrin LC, Sandersm JD, Bylund DB. Le faʻatusatusaga o le matuitui o le faʻaaogaina o le neurotransmitter system in the brain: aʻafiaga mo faʻasologa o fualaau oona i tamaiti ma tagata matutua. Biochemical Pharmacology. 2007; 73: 1225-1236. [PMC free article] [PubMed]
12. Casey BJ, Jones RM, Hare TA. Le mafaufau o le taulealea. Annals o le New Academy of Sciences. 2008; 1124: 111-126. [PMC free article] [PubMed]
13. Rakic ​​P, Bourgeois JP, Eckenhoff MF, Zecevic N, Goldman-Rakic ​​PS. Faʻateleina le faʻamalosia o synapses i le tele o itulagi o le cerebral cortex primate. Saienisi. 1986; 232: 232-235. [PubMed]
14. Singer W. Dynamic faʻatulagaina o fesoʻotaʻiga faʻatinoga e ala i le faʻamaopoopoina. Neuron. 2011; 69: 191-193. [PubMed]
15. Lenroot RK, Giedd JN. Faʻalauteleina o le mafaufau i tamaiti ma tamaiti: malamalamaaga mai le ata faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi magnet. Neuroscience ma Biobehavioral iloiloga. 2006; 30: 718-729. [PubMed]
16. Konrad K. Strukturelle Hirnentwicklung in der Adoleszenz. I totonu: Uhlhaas PJ, Konrad K, faatonu. Das adoleszente Gehirn. Stuttgart: Kohlhammer; 2011. pp. 124-138.
17. Huttenlocher PR. Synaptogenesis i le tino o le cereberal cortex. I: Dawson G, Fischer KW, faatonu. Amioga a le tagata ma atinaʻe atiae. New York: Guilford Press; 1994.
18. Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Natura iloiloga. Neuroscience. 2008; 9: 947-957. [PMC free article] [PubMed]
19. Toe maua AL, Abrams MT, Singer HS, Ross JL, Denckla MB. Atinaʻeina o Brain, kenera ma le IQ i tamaiti. Se suʻesuʻega faʻamalosi volumetric. Brain. 1996; 119: 1763-1774. [PubMed]
20. Blakemore SJ, Choudhury S. Atinaʻeina o le mafaufau o le tagata matua: o aʻafiaga mo galuega faʻapitoa ma faʻamalosiaga faʻaagafesootai. Aʻoga o le Psychology Psychology and Psychiatry, ma Soʻo Tasi. 2006; 47: 296-312. [PubMed]
21. Blakemore SJ. O le mafaufau i le va o le talavou. Natura iloiloga. Neuroscience. 2008; 9: 267-277. [PubMed]
22. Casey BJ, Duhoux S, Cohen MM. Tupulaga Talavou: o le a le mea e tatau ona faia e le felauaiga, suiga, ma le faaliliuga? Neuron. 2010; 67: 749-760. [PMC free article] [PubMed]
23. Galvan A, Hare TA, Parra CE, et al. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosc. 2006; 26: 6885-6892. [PubMed]
24. Galvan A, Hare T, Voss H, Glover G, Casey BJ. Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faiʻai faigata: o ai o loʻo lamatia? Atinae Faasaienisi. 2007; 10: F8-F14. [PubMed]
25. Liston C, Watts R, Tottenham N, et al. Frontostriatal microstructure faʻaleleia le faʻaleleia lelei o le puleaina o le mafaufau. Cerebral Cortex. 2006; 16: 553-560. [PubMed]
26. Nagy Z, Westerberg H, Klingberg T. Maturation o le mea paʻepaʻe e fesoʻotai ma le atinaʻeina o galuega faʻamalosi ao talavou. Journal of Cognitive Neuroscience. 2004; 16: 1227-1233. [PubMed]
27. Whittle S, Yap MB, Yucel M, et al. O le muaʻi luma ma le amygdala volumes e fesoʻotaʻi ma amio afaina a le tauleʻaleʻa i taimi o fesoʻotaʻiga a matua-talavou. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2008; 105: 3652-3657. [PMC free article] [PubMed]
28. Uhlhaas PJ, Roux F, Singer W, Haenschel C, Sireteanu R, Rodriguez E. O le atinaʻeina o le faʻavaveina o le uumi e atagia ai le tuai o le matua ma le toe faʻafoʻopoʻopoʻaina o fesoʻotaiga i totonu o tagata. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2009; 106: 9866-9871. [PMC free article] [PubMed]
29. Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Atinaeina o Atinae. 2008; 28: 62-77. [PMC free article] [PubMed]
30. Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faamoemoega i le taulimaina o taui ma lona aafiaga i le pulea o le taofiofia i le talavou. Cerebral Cortex. 2010; 20: 1613-1629. [PMC free article] [PubMed]
31. van Leirenhorst L, Zanolie K, Van Meel CS, Westenberg PM, Rombouts SA, Crone EA. O a mea e faaosofia ai le taulealea? Vaega ole Brain e faʻatautaia ai le faʻamanuiaina o taui i le taimi o le talavou. Cerebral Cortex. 2010; 20: 61-69. [PubMed]
32. Chein J, Albert D, O'Brien L, Uckert K, Steinberg L. E faʻateleina le tulaga lamatia o le talavou e ala i le faʻaleleia o le gaioiga i le vaʻaia o taui o le faiʻai. Atinae Faasaienisi. 2011; 14: F1-F10. [PMC free article] [PubMed]
33. Gardner M, Steinberg L. Peer e aʻafia i tulaga lamatia, ave faʻatagaina, ma filifiliga faigata i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega suʻesuʻe. Atinaʻe o Atinaʻe. 2005; 41: 625-635. [PubMed]
34. Romer D. Faʻaitiitia le lamatiaga o le taulealea: agai i se faiga faʻaopoopo 2003. E faitau afe Oaks: Sage Publications. 2003
35. Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2000; 24 (4): 417-463. [PubMed]
36. Sisk CL, Foster DL. O le faavae o le laititi ma le talavou. Natura Neuroscience. 2004; 7: 1040-1047. [PubMed]
37. Nanick EF, Lucassen PJ, Bakker J. Eseesega feeseeseaiga i le atuatuvale o talavou: e faia e le faʻafeusuaiga o mea feʻaveaʻi le faʻafitauli? Journal of Neuroendocrinology. 2011; 23: 383-392. [PubMed]
38. Schneider M. Puberty o se vaitaimi o le atinaʻe aupito sili ona vaivai mo taunuuga o le faʻalauiloaina o le vine. Faʻasologa o Meaola. 2008; 13: 253-263. [PubMed]
39. Bühler A. Risikoverhalten i der Jugend. I totonu: Uhlhaas PJ, Konrad K, faatonu. Strukturelle Hirnentwicklung in der Adoleszenz. Stuttgart: Kohlhammer; 2011. pp. 189-205.
40. Liu X, Somel M, Tang L, et al. O le faʻaopopoina o le faʻaogaina o mea faʻapitoa faʻapitoa e faʻamalamalamaina ai tagata mai chimpanzees ma macaques. Genome Research. 2012; 22: 611-622. [PMC free article] [PubMed]
e1. Hashimoto T, Nguyen QL, Rotaru D, et al. O faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻasolosolo o le faʻamaumauga alphabNUMX ma le alphaxNUMX o le receptor o le GABAA i totonu o le cortex muamua. Biological psychiatry. 1; 2: 2009-65. [PMC free article] [PubMed]
e2. Wahlstrom D, Collins P, White T, Luciana M. Suiga o suiga i le dopamine neurotransmission i le talavou: aafiaga o amioga ma mataupu i le iloiloga. Brain ma Cognition. 2010; 72: 146-159. [PMC free article] [PubMed]
e3. Sowell ER, Thompson PM, Leonard CM, Lagolago SE, Kan E, Toga AW. Faʻasologa umi o le mafiafia o le tino ma le tuputupu aʻe o faiʻai i tamaiti masani. Le Journal of Neuroscience: le Journal Journal a le Sosaiete mo Neuroscience. 2004; 24: 8223-8231. [PubMed]
e4. Giedd JN. Faʻavae faʻamaʻi faʻamaʻi foliga o le faiʻai o le tagata matua. Annals o le New Academy of Sciences. 2004; 1021: 77-85. [PubMed]
e5. Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, et al. Matagofie o le faʻatinoina o le soifuaga o tagata i le taimi ao laiti ao laʻititi le matutua. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2004; 101: 8174-8179. [PMC free article] [PubMed]
e6. Durston S, Davidson MC, Tottenham N, et al. O se fesuiaiga mai le faasalalauina atu i gaoioiga faʻasolosolo faʻasalalau ma le atinaʻeina. Atinae faasaienisi. 2006; 9: 1-8. [PubMed]
e7. Somerville LH, Jones RM, Casey BJ. O se taimi o le suiga: amioga ma mea faʻaleaganuʻu o le faʻalauteleina o le lagona o le mafaufau i faʻalauiloa ma faʻafefe o le siosiomaga. Brain ma cognition. 2010; 72: 124-133. [PMC free article] [PubMed]
e8. Sisk CL, Zehr JL. O hormones Pubertal e faʻatulagaina le mafaufau ma le amio a le tauleʻaleʻa. Faʻasalalau i le Neuroendocrinology. 2005; 26: 163-174. [PubMed]
u9. Lampert T, Thamm M. Tabak-, Alkohol- und Drogenkonsum von Jugendlichen i Deutschland. Ergebnisse des Kinder- und Jugendgesundheitssurveys (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt- Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz. 2007; 50: 600-608. [PubMed]
u10. Schlack R, Hölling H. Gewalterfahrungen von Kindern und Jugendlichen im Selbstbericht. Ergebnisse des Kinder- und Jugendgesundheitssurveys (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt- Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz. 2007; 50: 819–826. [PubMed]
u11. Ravens-Sieberer U, Wille N, Bettge S, et al. Psychische Gesundheit von Kindern und Jugendlichen i Deutschland. Ergebnisse aus der BELLA-Studie im Kinder- und Jugendgesundheitssurvey (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt - Gesundheitsforschung -Gesundheitsschutz. 2007; 50: 871–878. [PubMed]
e12. Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung (ed.) Faʻaaogaina Wiederholungsbefragung von 14- bis 17-Jährigen und ihren Eltern. Köln: BZgA; 2006. Jugendsexualität.
e13. Shell Deutschland Holding (ed.) 15. Jugend 2006. Frankfurt / M .: Fischer; 2006. Shell Jugendstudie.
u14. Lampert T, Mensink G, Romahn N, et al. Körperlich-sportliche Aktivität von Kindern und Jugendlichen i Deutschland. Ergebnisse des Kinder- und Jugendgesundheitssurveys (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt - Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz 2007a. 50: 634–642. [PubMed]
u15. Lampert T, Sygusch R, Schlack R. Nutzung elektronischer Medien im Jugendalter. Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz; Ergebnisse des Kinder- und Jugendgesundheitssurveys (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt- Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz 2007b. 50: 643–652. [PubMed]
u16. Kurth BM, Schaffrath Rosario A. Die Verbreitung von Übergewicht und Adipositas bei Kindern und Jugendlichen i Deutschland. Ergebnisse des Kinder- und Jugendgesundheitssurveys (KiGGS) Bundesgesundheitsblatt - Gesundheitsforschung - Gesundheitsschutz. 2007; 50: 736-743. [PubMed]

O tusiga mai Deutsches Ärzteblatt International o loʻo tuʻuina mai iinei mai le faʻaaloaloga a Deutscher Arzte-Verlag GmbH