Brain Plasticity and Behavior i le Developing Brain (2011)

J E mafai ona ave le tamaititi a le fomaʻi psychiatry. 2011 Novema; 20 (4): 265-276.

Bryan Kolb, PhD1 ma Robbin Gibb, PhD1
Faatonu e mataitu: Margaret Clarke, MD ma Laura Ghali, PhD
O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

lē faʻatino

sini:

Le toe iloiloina o mataupu faavae lautele o le atinaʻe o faiʻai, faʻaalia mataupu faavae o le faiʻai plasticity, ma talanoaina mea e faʻamalosia ai le faia o faiʻai ma le paʻu.

Metotia:

O se iloiloga o tusitusiga o tusitusiga talafeagai Igilisi i le faia o faiʻai ma le palasitisi sa faia.

Tali:

Faʻaauau le alualu i luma o le fatu i se faasologa o laasaga e amata i le neurogenesis ma le alualu i luma i femalagaiga i totonu o le tino, maturation, synaptogenesis, teuteu, ma le fausiaina o myelin. E valu tulafono faavae o le faiʻai plasticity ua faailoaina. O le faʻamaoniga o le atinaʻe o le faiʻai ma le gaioiga e aʻafiaina e mea eseese o le siosiomaga faʻapitoa e pei o fualaau faʻapitoa, fualaau faʻamalosi, fuamoni faʻamalosi, sootaga a matua ma tamaiti, fegalegaleaiga a le tupulaga, faigata vave, fugalaʻau, ma meaʻai.

Faaiuga:

O le atinaʻega o le faiʻai e sili atu nai lo le faʻaalia faigofie o se mamanu faʻavae ae e atagia mai ai se siva faigata o aʻafiaga faʻapitoa ma mea faʻapitoa e faʻamalosia ai le faia o le faiʻai. O le malamalama i le siva e maua ai le malamalamaaga i le masani ma le faʻalavelave tupu.

uputatala: atinaʻe o faiʻai, cerebral plasticity, faʻafiafiaga o le siosiomaga, epigenetics

O le atinaʻega o le faiʻai e sili atu nai lo le faʻaalia faigofie o se mamanu faʻavae ae e atagia mai ai se siva faigata o aʻafiaga faʻapitoa ma mea faʻapitoa e faʻamalosia ai le faia o le faiʻai. O faʻamaʻi e faʻaalia i faʻalapotopotoga eseese o le siosiomaga e pei o fualaau faʻamalosi, fualaau faʻatau, meaʻai, hormones, poʻo le atuatuvale atonu e ono tupu i auala eseese. O le sini o le tusitusiga o loʻo i ai nei o le toe iloiloina lea o auala e mafai ai e le atinaʻe o faiʻai ona vaneina e le tele o mea muamua ma le postnatal. Tatou amata i se aotelega o le atinaʻe o faiʻai, sosoo ai ma se iloiloga puupuu o mataupu faavae o le faiʻai plasticity ma mulimuli ane mafaufau i auala e aʻafia ai le faia o faiʻai ma amio a tagata matutua. Talu ai o le tele o mea tatou te iloa e uiga i le faiʻai palakalasi ma amioga i le atinaʻe e sau mai suʻesuʻega o le fale suesue e tatau ona tatou taulai atu i le rat ae o le a mafaufau tagata pe a mafai. I le faaopoopo atu i ai, o le talanoaga o le a faʻaituau agai i le tulaga o le palasitino i tulaga o le cerebral aua o le tele o mea tatou te iloa e uiga i le suia o le faia o le faiai o le faavae e faavae i luga o suʻesuʻega o le gaosiga o le cerebral. E leai se mafuaaga e talitonu ai, ae ui i lea, o isi fausaga o le faiai o le a le suia i auala tutusa.

Atinaʻeina o Brain

O nisi 2000 tausaga talu ai na fai mai ai e le faifilosofia Roma o Seneca e faapea, o le tamaititi o le tino o le tagata matua o se tagata matua ma o lea o le galuega o le atinaʻe ua na ona tupu tele. O lenei manatu na matua manaia lava lea na talitonu i ai tagata lautele seia oo lava i le 19th seneturi. Na manino i le amataga 20th senituri e faiai atinae atagia se faasologa o laasaga e mafai ona tatou vaai atu nei e pei o le vaevaeina lautele i vaega e lua. I le tele o meaola, o le mea muamua e atagia ai se faasologa o gaioiga fuafuaina i le utero lea e mafai ona suia e le siosiomaga o tina. O le vaega lona lua, lea e lua pito i luma i totonu o tagata, o se taimi lea e matua gafatia ai le fesoʻotaʻiga o le faiʻai e le gata i le siosiomaga ae faʻapea foi i mamanu o le gaioiga gaioiga e gaosia e ala i aafiaga. O le mea e sili ona taua, e ui i lea, ua iloa nei ua suia suiga o le epigenetic, e mafai ona faʻamatalaina o ni suiga i taunuʻuga tau atinae, e aofia ai tulafono faatonutonu o faʻamatalaga o tagata, e faʻavae i luga o metotia e ese mai le DNA lava (Blumberg, Freeman, & Robinson, 2010). Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga i le gene e mafai ona suia i ni mea patino faʻapitoa, ma o le mea lea e mafai ona taʻitaʻia ai suiga faʻale-faʻapotopotoga i le tino.

Tulaga o le atinaʻe o faiʻai

Laulau 1 o loʻo otootoina ai tulaga lautele o uiga o le faia o faiʻai i mamame uma. O siama e fuafua e gaosia le tino o le tino amata amata pe a ma le tolu vaiaso talu ona faʻasosoʻo i tagata. O nei siama e fausia ai le paʻu o le neura, o le vasega pepe o le faiʻai ma mulimuli ane taʻua o le sone subventricular. O siama e fuafua e fausia le cerebrum e amata vaevaeina i le tusa ma le ono vaiaso o le matua ma pe a ma le 14 vaiaso o le cerebrum e foliga manino le tagata, e ui lava e le amata ona fausia le sulci ma le gyri seia oʻo i le fitu masina. O le tele o le neurogenesis e maeʻa i le lima masina, faatasi ai ma se tasi o mea taua taua o ni siama i le hippocampus, lea e faaauau pea ona fausia ni neu i le olaga atoa. E tusa o le sefulu piliona sela manaomia e fausia ai le cortex cerebral tagata i itulagi taitasi. O nei siama ua vave ona fausia ma ua fuafuaina i lona pito i luga, e tusa ma 250,000 neu ua fausia i minute taitasi. E manino lava o soo se mafaufauga i le taimi nei e mafai ona i ai ni taunuuga taua.

Laulau 1. 

Tulaga o le atinaʻe o faiʻai

O le taimi lava e faia ai le neu, e amata ona latou feoai solo i luga o auala uila na faia e sulu uila, lea e alu ese mai le vaega ole ala i le pito o le cerebral cortex (Ata 1). O le vaega o le subventriucular e foliga mai o loʻo i ai se mapusaga muamua o le cortex lea e faʻatatau i sela na faia i se vaega faapitoa ole vaega ole atunuʻu e faimalaga atu ai i se nofoaga talafeagai. Aʻo iai ni sene e alu ese, latou te maua se taunuʻuga e leai se gataʻaga ae mafai ona taunuʻuga i le fegalegaleaiga o genes, maturation, ma aʻafiaga o le siosiomaga e faʻateleina ai latou agai i le eseesega i se ituaiga telefoni. O le taimi lava e oʻo atu ai sela i lo latou taunuuga mulimuli e amata ona latou matutua e ala i: (1) faʻatupulaia le tusitusi e tuʻuina atu le laufanua mo synapses ma isi siama; ma, (2) tuuina atu axons i sini talafeagai e amatalia faavaeina synapse.

Ata 1. 

Sulu e malaga ese mai le sonoa faʻasolosolo i le va o le susulu matala i lo latou tulaga matua (Kolb & Whishaw, 2009).

O le faʻavaeina o dendrites e amataina i totonu o tagata ae faʻaauau pea mo se taimi umi pe a uma le fanau mai. Dendrites i pepe faatoa fananau mai e amata i le faagasologa o tagata taʻitoʻatasi e oso mai i le tino ma i le isi lua tausaga e sosoo ai ua faʻamalamalamaina nei gaioiga ma vaʻaia, o le nofoaga lea o le tele o synapses, o loʻo faia. O le tuputupu aʻe Dendritic e faʻagesegese, i luga o le faasologa o micrometers i le aso. AXons e vave tutupu i le 1000 taimi vave, e tusa ma le tasi le mm i le aso. O lenei eseesega o le alualu i luma e taua ona o le vave oso aʻe o axon e mafai ona faʻafesoʻotaʻi muamua siama ao le i faia atoatoa le dendrite o lena potu. O se taunuuga, axons e mafai ona aafia eseesega dendritic ma le faavaega o matagaluega cerebral.

O le Synapse ua fausia i le tino o le cerebral cortex ua avea ma luitau faigata, faatasi ai ma le sili atu nai lo le 100,000 tiona (1014). O lenei tele numera e le mafai ona fuafuaina e se kenera polokalama, ae naʻo na o otootoga lautele o fesootaiga i totonu o le faiʻai o le a fuafua muamua. O le felanulanuaʻi tele o synapses ua faapea ona taialaina ai i nofoaga e le tele o faailoilo ma faailoilo le siosiomaga. E pei ona tatou iloa, o le faʻaaogaina o ituaiga eseese o faailoilo ma faailoilo e mafai ona maua ai ni eseesega iloga i le vaʻaia o le cerebral.

Ona o le le mautonu i le numera o neurons o le a oʻo atu i la latou taunuʻuga talafeagai ma le talafeagai o fesoʻotaʻiga latou te fausia, o le faiʻai e sili atu i luga o laʻau ma fesoʻotaʻiga i le taimi o le atinaʻe, faatasi ai ma le pito i luga o le synapse na amataina i le va o le tasi ma le lua tausaga, le vaega o cortex. E pei lava o se sculptor na faia ai se faatagata i se poloka o maa ma a tofi e aveesea ai le fasi manaomia, o le faiai ua a tutusa faiga o loo aveesea l¯eo aog¯ao sela ma fesootaiga e feaveai le oti ma le teuteuina synaptic. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo i totonu o le faiʻai e mafai ona tele ituaiga, e aofia ai se ituaiga o faailoga epigenetic, o le tele o mea na tutupu, hormones, ma le mamafa.

O le aʻafiaga o lenei siakiina o le cell ma le teuteuina o le synaptic e mafai ona vaaia i suiga i le matua mafiafia i le taimi. O lona uiga, o le cortex e tupu moni lava i totonu o le gradient-rostral gradient amata mai i le lua tausaga ma faaauau pea seia oʻo i le 20 tausaga le matua. E mafai ona faʻamaopoopo faʻasolosolo faʻasalalau ma le faʻaleleia o amioga. Mo se faataitaiga, o le taunuuga o le suesuega MRI suiga i mafiafia cortical ua faaalia lena na faateleina ai eo dexterity afi faatasi ma se faaitiitia o le mafiafia cortical i le itulagi lima o le cortex afi tauagavale i le aia tatau-handers (O'Hare & Sowell, 2008). Vagana ai se tasi i le manifinifi o le o loo vaaia le pulega lelei i le atinae o nisi, ae le uma, faagasologa gagana. O le mea lea, o suʻesuʻega a le MRI ua faʻaalia ai le televave o le pito i lalo o le paʻu (pito i tua ane o le Broca's area) e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o faʻamatalaga o le phonological (ie, malamalamaga o leo tautala). O lenei fegalegaleaiga tulaga ese i le va o le mafiafia ma le amio mama e le o uiga masani o le gagana lautele, ae peitai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e fesoʻotaʻi le atinaʻeina o upu ma le faʻaitiitia o le mafiafia o le tino i le faʻasalalau o vailaʻau faʻasalalau (O'Hare & Sowell, 2008).

O le fesoʻotaʻiga i le va o le mafiafia ma le faʻaleleia o amioga e foliga mai o se faʻamatalaga mo le feteʻenaʻi o le atinaʻeina o tomai i amioga i tamaiti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tolopoina o le atinaʻeina o le gagana i tamaiti ei ai le atamai masani ma le paʻu afi (e uiga i le 1% o tamaiti) e mafai ona avea ma taunuuga o le lemu nai lo suiga masani i le mafiafia. Aisea e le iloa ai lenei mea.

O le mea mulimuli o le atinaʻe o faiʻai o le faʻavaveina o le atinaʻe e avea ma myelin. O le fananau mai o tagata vailaau ma le oligodendrocyte e amata i le maea ai o le tele o neurogenesis ua maeʻa ma faʻaauau i le olaga atoa. E ui lava e mafai ona galue le axes o le CNS aʻo leʻi faʻamaloina, ae o le galuega masani a le tagata matua e maua pe a maea le faʻamalologa, lea ua maeʻa le 18 tausaga i le eria e pei o le pito i luma, pito i tua, ma le cortex faaletino.

O le mea lea, o le atinaʻe o le fatu, e aofia ai se faʻalavelave o mea tutupu e amata i le mitosis ma faʻauʻu i le formation o myelin. O le aʻafiaga o faʻalavelave ma mea faʻalavelave o le a fesuisuiai ma le tulaga tonu o le atinaʻe o faiʻai. E le tatau ona matou teteʻi, mo se faataitaiga, o na aafiaga ma / poʻo faʻalavelave i le taimi o le tui o le a tele naua aafiaga nai lo mea faapena i le taimi o le synaptogenesis pe mulimuli ane i le taimi o le teuteuina. O aʻafiaga e tele lava ina faia i mafaufauga eseese i vaega eseese o atinaʻe.

Faʻapitoa o le atinaʻe o faiʻai

E lua vala o le atinaʻe o faiʻai e taua tele mo le malamalama pe faʻapefea ona mafai e faʻalauiloa ona faʻafouina le faʻaogaina o faʻataʻoto. Muamua, o sulu e ufiufi ai le ogaeleele o loʻo i lalo ifo o aʻafiaga o loʻo tumau pea i le gasologa o le olaga. O nei siama vavalalata e mafai ona maua ai ni suauu e le o se mea e maua ai le toto ma e le mafai ai ona alu i totonu o le cerebral paʻepaʻe po o le lanu, e tusa lava pe matua. O nei siama e mafai ona tumau le fesi i nei nofoaga mo vaitaimi uumi ae mafai ona faʻagaoioia e gaosia ai ni neurons ma / poʻo le glia. O le aʻafiaga o nei siama e le malamalama lelei i le taimi nei, ae atonu o le a avea ma faavae o le itiiti ifo ma le tasi le ituaiga o neurogenesis postnatal, aemaise pe a uma le faʻamaʻi (eg, Gregg, Shingo, & Weiss, 2001; Kolb et al., 2007). E le gata i lea, o le faiʻai mammeli, e aofia ai le faiʻai vaʻaia, e mafai ona gaosia ni neu i le tagata matua e faʻamoemoeina mo le pulufana olfactory, hippocampal formation, ma atonu foi isi itulagi (eg, Eriksson et al., 1998; Gould, Tanapat, Hastings, & Shors, 1999; Kempermann & Gage, 1999). O le gaioioiga o nei suauu o loo finau pea ae o lo latou tupulaga e mafai ona aafia i le tele o mea e aofia ai le poto masani, fualaau, hormones, ma manuʻa.

O le vaega lona lua faʻapitoa e faʻasolosolo ma spines e faʻaalia ai le lakapi tulaga ese i le tali atu i le poto masani ma e mafai ona faʻapipiʻiina i synapses i itula ma atonu e oʻo lava i nai minute pe a mavae ni faʻalapotopotoga (eg, Greenough & Chang, 1989). I luga, o lenei o le a foliga mai e avea ma i soo se tulaga faigata i le faagasologa o le overproduction o synapses mulimuli e faamatalaina muamua teuteuina synaptic. O se mea taua e faapea e ui lava o le teuteuina o le synaptic o se vaega tāua o le atinaʻe o faiʻai, o le faiʻai e faʻaauau pea ona faʻapipiʻi synapses i le gasologa o le olaga atoa ma o le mea moni o nei synapses e manaʻomia mo le aʻoaʻoina ma le manatuaina o le mafaufau. Greenough, Black ma Wallace (1987) ua finau o loo i ai se eseesega taua i le va o faiga e pulea ai i le faavaega o synapses i atinae faiai vave ma i latou i le taimi o atinae ma le matua mulimuli ane faiai. Aemaise lava, latou te finau faapea o le vave amataina o synapses o loo "faatalitali" i aafiaga, lea e gaoioi e toe faamamaina i latou. Latou te faʻaigoaina o nei synapses o le "poto-expectant" ma ia maitauina e maua i latou i le va o le cerebrum. I le eseesega, o le faʻasologa mulimuli ane o le synapse e sili atu ona taulaʻi ma faʻalauteleina i itumalo e aafia i le gaosia o mea patino. Latou faaigoa nei synapses o le "aafiaga-faalagolago." O se tasi vaega o le fiailoa o le poto masani-faalagolago aafiaga i synapses e faapea e le gata faia taitai aafiaga patino e faavaeina filifili synapse ae foi e leiloa filifili synaptic. O le mea lea, o aafiaga o loʻo suia ai fesoʻotaʻiga o le neural networks e ala i le faaopoopoina ma le teuteuina o synapses. E taʻitaʻia ai i tatou i le tuʻuina atu o le faiʻai plasticity.

Taʻiala Autu o le Faʻamālēlūina i le Faʻamaʻo masani

Ae tatou te leʻi faʻamatalaina mea na tutupu e aʻafia ai le faiʻai plasticity, e tatau ona tatou iloiloina faʻapuupuu nisi o mataupu autu o le palasitini i le masani ole faiai.

1. O suiga i le faiʻai e mafai ona faʻaalia i le tele o vaega o le auʻiliʻiliga

O se suiga i amioga e tatau ona tupu mai i nisi o suiga i le faiʻai ae e tele auala e suʻesuʻe ai ia suiga. O suiga e mafai ona faʻaalia mai i le lalolagi atoa o le faia o le faiʻai, e pei o ituaiga eseese o i vivo imaging, ae o suiga o loo mamao ese mai le faagasologa molecular e tutuli ese i latou. suiga Global atonu o atagia suiga synaptic ae suiga synaptic maua mai le sili atu suiga molecular e pei o le suiga i le auala, faaupuga Gene, ma isi. O le faʻafitauli i le suʻesuʻeina o le faiva plasticity o le filifili lea o se mea e sili atu ona sili ona fetaui ma le fesili ua fesiligia. Suiga i alalaupapa o calcium e mafai ona atoatoa lelei mo le suʻesuʻeina o suiga synaptique i synapses patino atonu e fesoʻotaʻi ma aʻoaʻoga faigofie ae e le talafeagai mo le malamalama i eseesega o feusuaiga i le gaosiga o le gagana. E sili atu le suʻesuʻeina o nei mea i vivo auiliiliga imaging po postmortem o morphology feaveai (eg, Jacobs & Scheibel, 1993). O le tulaga talafeagai e tatau ona taulai i le fesili suʻesuʻe i le taimi nei. Suesuega suʻesuʻeina fuafuaga mo le faʻaleleia o le faʻaleleia atili o galuega pe a mavae le manua e masani ona faʻaaogaina faʻa-natura (faʻaogaina o le tino ma le fesoʻotaiga), physiological (faʻamalosi), ma i vivo faʻataʻitaʻiga. O nei tulaga taʻitasi e mafai ona tuʻuina atu i taunuʻuga o amio i suʻesuʻega a tagata ma tagata e le masani ai, ae o isi vaega mole mole mole faʻamaonia ua sili atu ona faigata ona fesoʻotaʻi ma amioga, aemaise lava amioga a le mafaufau.

2. Eseesega o fuafaatatau o le neuronal suiga eseese e suia e le tasi ma le isi ma o nisi taimi i itu faafeagai

O loʻo i ai se tulaga faʻapitoa i tusitusiga e vaʻavaʻai ai i suiga eseese o le neuronal ao fesuiaʻi le tasi mo le isi. O se tasi o mea sili ona taatele o le manatu lea o suiga i le maualuga o le vaʻaia e atagia ai suiga i le umi o le dendritic ma le isi itu. O le mea lea e le o le tulaga lea e pei o nei auala e lua e mafai ona fesuisuiaʻi ese ma o nisi taimi i itu faʻafeagai (eg, Comeau, McDonald, & Kolb, 2010; Kolb, Cioe, & Comeau, 2008). Gata i lea, sela i faaputuga cortical eseese, ae i le tasi koluma presumptive, e mafai ona faaali tali matua ese lava i le aafiaga lava e tasi (eg, Teskey, Monfils, Silasi, & Kolb, 2006).

3. O fesuiaiga-faʻalagolago i suiga e masani ona taulaʻi

E ui o loʻo i ai se tulaga e mafaufau ai i suiga o palasiteri i le tali atu i ni aafiaga e pei ona salalau i luga o le faiʻai, e seasea lava le tulaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona maua ai fualaau faasaina psychoactive suiga amioga tele ma aafiaga salalau matuitui i neurons, ae o le suiga palasitika faaumiumi o se mea e ofo taulaiga ma tuu tele i le cortex prefrontal ma accumbens vaega faaogatotonu len¯ao (eg, Robinson & Kolb, 2004). O se taunuuga, e manaʻomia e tagata suʻesuʻe ona mafaufau ma le faʻaeteete po o fea mea sili ona lelei o le tausia lea o mea patino. O le le mafai ona maua ni suiga faʻafesoʻotaʻi e fesuiaʻi ma suiga o amioga e le o se faʻamaoniga o le leai o ni suiga.

4. O suiga eletise e faalagolago ile taimi

Atonu e mafai ona vaaia le suiga aupito tele i le faalapotopotoga synaptic i le tali atu i le tuuina lab manu i faigata (e taʻua o "faatamaoaigaina") siosiomaga. O le mea lea, o loʻo i ai le tele o suiga i mea faʻapitoa ma le gasegase. O nei suiga e foliga mai e tetee i le mataupu faavae o aafiaga-faalagolago suiga le taulaiga ae o le tulaga lautele o le suiga e ono ona o le natura o le lalolagi o aafiaga e aofia ai aafiaga e pei ona faasalalauina e pei ona vaaia, le faaaoga, auditory, olfactory, afi, ma aafiaga faaagafesootai. Ae o nei suiga palasitika e le uma tumau ma e mafai ona latou suia manino le aluga o taimi.

Mo se faataitaiga, pe a tuu isumu i siosiomaga lavelave loo i ai se faateleina tumau i umi dendritic i le cortex prefrontal e mafai ona vaai i ai ina ua mavae aso e fa o le lavelave o fale ae ua mou atu ina ua mavae aso 14. I le eseesega, e leai ni suiga manino i le cortex sensiti pe a mavae aso e fa ae manino, ma e foliga mai e tumau, suiga i aso 14 (Comeau et al., 2010).

O le avanoa e iai eseesega masani ma le le tumau-o suiga faʻalagolago i le neuronite o le cerebral e ogatasi ma suʻesuʻega faʻavae e faʻaalia ai e iai ituaiga eseese o loʻo faʻaalia manino ma faʻasolosolo ona tali atu i siosiomaga faigata (eg. Rampon et al., 2000). O le eseesega i le auala e le o iloa ai le fesoʻotaʻiga faifai pea ma fesoʻotaʻiga i fesoʻotaiga vavave faʻatasi.

5. Faʻafeiloaʻi-faʻalagolago suiga ma fegalegaleaiga

Tagata ua i ai se olaga atoa o aafiaga e amata prenatally ma faaauau pea seia oo i le oti. O nei aafiaga e fegalegaleai. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua matou faʻaalia i rato suʻesuʻe e faapea afai o manu e aafia i le psychomotor e faʻamalosia pe avea ma tagata matutua po o le tagata matua, o aafiaga mulimuli ane e iai se aafiaga tele-mamao (pe o nisi taimi e leai). Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a maua mai ni methylphenidate e pei o tamaʻi teine ​​po o le amphetamine e avea ma tagata matutua ma mulimuli ane tuʻuina i ni siosiomaga faigata pe aʻoaʻoina i luga o galuega aʻoga, o le a faʻatapulaʻa suiga o le poto masani o le poto masani. O le mea e maofa ai, e ui lava e ui lava e le o faʻaalia i le vailaau soʻo se tulaga tuusao i luga o nofoaga faʻapitoa o le tino, aʻo leʻi faʻaaliaina le puipuia o suiga ua faamoemoeina i nei itulagi (eg, Kolb, Gibb, & Gorny, 2003a). O nei fegalegaleaiga o fualaau oona-e le o se mea e le faʻaaogaina. A maua mai i le maitaga o le tamaititi se gasegase vaivai mo 20 minute lua i le aso i le vaitau o le tele o le neurogenesis cerebral i a latou fanau (aso o le embryon 12-18), o a latou fanau e faʻaalia le suiga o le vevela i le pito i luma (PFC) ae leai ni aʻafiaga e aʻafia ai fualaau (Muhammad & Kolb, i nusipepa a). E le o manino pe aisea e le atoatoa ai le aʻafiaga o fualaau faasaina pe o le a foi le uiga o lenei mea mo mea ua fai ma vaisu, ae e faʻaalia ai o aafiaga e fesoʻotaʻi ma o latou aafiaga i luga o le faiʻai.

7. O suiga eletise e faalagolago ile tausaga

E masani lava ona manatu o le atinaʻeina o faiʻai o le a sili atu ona tali atu i mea na tutupu nai lo le matua poʻo le faiʻai. O lenei mea e mautinoa lava e saʻo ae o loʻo i ai se isi maunu taua: o loʻo i ai suiga eseese i le faiʻai e tali atu ai i mea e foliga mai o le mea lava e tasi i tausaga eseese. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a tuʻuina i totonu o se faʻalavelave maʻaleʻale, tagata matutua, poʻo ni senescent rats, na faʻaalia e vaega uma ni suiga tetele o suiga faʻapitoa ma e ese lava le eseese. Faapitoa, ao tatou tulimatai atu le faateleina o le density ivitū i le tali atu i fale lavelave, na o le moni lenei mea i tagata matutua ma le senescent isumu. O 'oti na tuʻuina i le siosiomaga aʻo faʻaalia e le fanau laiti faaitiitia i le tele o vaʻa (Kolb et al., 2003a). A mataua tutusa i density ivitū na maua i suesuega mulimuli ane i lea na tuuina isumu faatoa fanau faaosofia le faaaoga i se pulumu vaivai mo minute 15, e tolu taimi i aso taitasi i luga o le aso muamua e sefulu o le olaga ae le o le pe afai o le faaosofia o i matua (Gibb, Gonzalez, Wagenest, & Kolb, 2010; Kolb & Gibb, 2010). O le natura faʻalagolago tausaga o suiga o le synaptic e matua taua lava mo le malamalama pe faapefea e suiga ona suia le faiʻai.

8. E le o mea uma e maua i le palasitisi e lelei

E ui lava o le lautele o tusitusiga e faapea o suiga palasitino i le faiai e lagolagoina ai le faaleleia atili o le afi ma le gaioiga o galuega, o suiga i palasitete e mafai foi ona faalavelave i amioga. O se faʻataʻitaʻiga lelei o suiga o fualaau oona e maua i le tali atu i le faʻaosofia o le mafaufau o le psychomotor (eg, Robinson & Kolb, 2004). E talafeagai le faʻatinoina o nisi o amioga faʻaleagaga o fualaau oona e mafai ona tupu mai i suiga o fualaau oona i le pito i luma o le neuronal morphology. O loo i ai le tele o isi faataitaiga o plasticity pathological e aofia ai le tiga pathological (Paranauskas, 2001), tali faʻapitoa i maʻi (Raison, Capuron, & Miller, 2006), epilepsy (Teskey, 2001), faʻataʻitaʻiga (Black & al., 2004), ma le faʻaleagaina (Mattson, Duan, Chan, & Guo, 2001).

E ui lava e le tele ni suʻesuʻega e uiga i faʻamaʻi pipisi i le atinaʻeina o faiʻai, o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le fetal alcohol spectrum disorder. O le isi faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga o le ogaoga o le mamafa o le prenatal, lea na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le lavelave o neurons i le pito i luma o le paʻu (eg, Murmu et al., 2006) ma i le isi itu e mafai ona aʻafia ai le masani ma le faʻaaogaina o galuega tau eletise i le atinaʻe ma le matua (eg, Halliwell, 2011). E ui lava e le o malamalama lelei ia auala e mafua ai nei suiga, ae o le mea e iloa ai o le vave o le postnatal e mafai ona suia ai le faʻamatalaga o tagata i le mafaufau (Weaver et al., 2004; Weaver, Meaney, & Szf, 2006).

Faʻailoga e Faʻaalia ai le Atinaʻeina o Brain

Ina ua amata ona suʻesuʻeina e tagata suʻesuʻe ia suiga o le poto masani i le atinaʻeina o faiʻai i 1950s ma 1960s, sa i ai se manatu masani e suia i le faia o le faiai e na o le tali atu i le tele o suiga i le poto masani, e pei o le faʻatupulaia i le pogisa. I le 20 tausaga talu ai, ua manino ai e oʻo lava i ni mea e sili ona leaga le iloa, e mafai ona afaina tele ai le faia o faiʻai, ma o le tele o aafiaga e mafai ona suia ai le atinaʻe o le faiai e sili atu le tele nai lo le taimi na talitonu ai (vaai Laulau 2). O le a tatou faʻamaonia nisi o mea sili ona lelei ona suʻesuʻeina.

Laulau 2. 

Faʻailoga e aʻafia ai le faia o faiʻai ma galuega

1. Aafiaga mataʻutia ma le poto masani

O le auala sili ona faigofie e faʻaaogaina ai tomai i tausaga uma o le faʻatusatusaina lea o le fausaga o meaola i manu o loʻo nonofo i totonu o falesuesue masani e faʻapipiʻi i manu o loʻo tuʻuina i totonu o nofoaga matitiva matitiva poʻo soʻo se mea ua taʻua o le tamaoaiga. O le tausia o manu i nofoaga le maua e pei o le pogisa, le leoa, poʻo le vavalalata faʻasoa e vavalalata ai le faia o le failele. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi na ola aʻe papeti taifau i le tele o vailaau faʻaletonu, e aofia ai le le mautonu o le mafaufau i aafiaga tiga (Hebb, 1949). E faapena foi, le siitiaina o manu e ese mai pei o manuki, pusi, ma togo i le pogisa e sili ona faalavelave i le atinaʻe o le ata. Masalo o aʻoaʻoga e sili ona lauiloa o le leai o se mea o le Weisel ma Hubel (1963) o le na faʻapipiʻi se tasi o le alofi o tamaʻi tama na tapunia ma mulimuli ane faʻaalia pe a matala le mata, o loʻo i ai le leai o se vaʻaiga faʻapitoa (amblyopia) (eg, Giffin & Mitchell, 1978). Ae talu ai nei, e ui lava i lea, na manatu tagata sailiili i le tulaga faʻafeagai, e pei o le tuuina atu o manu e faʻamalosia ai tomai vaaia e fuafua ai pe mafai ona faʻaleleia le faʻaaliga. I se tasi o suʻesuʻega mataʻina, o Prusky et al. (Prusky, Silver, Tschetter, Alam, & Douglas, 2008) faʻaaogaina se mea faʻapitoa o le faʻafiafiaina o mea faitino lea na tuʻuina ai rato i totonu o se faiga o le opticaletic optical system, lea e masani ona felafoaʻi laina o laina eseese i luga atu o le manu. Afai e matala mata ma agai i le gaioiga, e le mafai e manu, e aofia ai tagata, e aloese mai le siakiina o laina eletise, pe afai o le tele o le fanua e masani ona i ai i totonu o le tulaga masani. O tusitala na tuʻuina manu i totonu o le masini mo le lua vaiaso pe a uma le mata o le mata (aso postnatal 15). Ina ua tofotofoina mo le vaaia o le tino i le matua, na faaalia ai e meaola e uiga i le faaleleia o le 25% i le vaaia o meaola e faatatau i manu e aunoa ma togafitiga vave. O le matagofie o le suʻesuʻega faʻamalosi, o le faʻaleleia o galuega vaaia e leʻi faʻavaeina i luga o aoaoga faʻapitoa, e pei o le aʻoaʻoina o se faʻafitauli, ae na tupu lava i le tali atu i le faʻaleleia atili o le faʻaogaina o mea.

Ua matou taumafai e faʻaleleia le poto masani i le faʻaaogaina o se taualumaga muamua na fuafuaina e Schanberg ma Field (1987). I nei suʻesuʻega o pepe fananau na tuʻuina atu i ai le faʻamalosia o se pulumu laʻititi mo 15 minute tolu taimi i le aso mo aso 10-15 amata i le fanau mai. Ina ua suʻesuʻe tamaiti laiti i le matua, sa latou faʻaalia uma le tomai faʻatautaia ma le faʻaaogaina o le vaʻaia ma le faʻavasegaina o vailaau faʻapitoa faʻapea foi ma suiga i le faʻasalalauga faʻapitoa i le isi itu o le cerebral cortex (eg, Kolb & Gibb, 2010). E ui lava e le o iloa lelei le faiga o le gaioiga o le gaioiga, ua matou faailoa atu o le malosi o le malosi e mafua ai le faateleina o le gaosiga o se vaega o le neurotrophy, le factor growth factor-2 (FGF-2) i le paʻu ma le faiʻai (Gibb, 2004). FGF-2 ua lauiloa e fai se sao i le faia o le faiʻai masani ma e mafai ona faʻaleleia ai le toe faʻaleleia mai le manua o le faiʻai (faataitaiga, Comeau, Hastings, & Kolb, 2007). O le FGF-2 o loʻo faʻapupulaina foi i le tali atu i togafitiga eseese e aofia ai fale faʻamaonia ma fualaau faʻamalosi, o ia mea uma e faʻamalosia ai suiga palota i le faiʻai (silasila i lalo).

O le isi auala e faʻaleleia ai le malamalama ma le faʻaaogaina o mea tau eletise o le tuʻuina lea o manu i ni siosiomaga faʻalavelave e maua ai le avanoa mo manu e fegalegaleai ai ma se suiga o le siʻosiʻomaga ma le agafesootai ma ia aofia ai i le tele o mea tau afi nai lo le masani ai. O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai le tele o suiga o le neural e fesootaʻi ma lenei ituaiga o "faʻaolaina." O nei mea e aofia ai le faateleina o le tele o le faiʻai, le mafiafia o le tino, le mamafa o le uʻuronoa, le faʻasalaga o le dendritic, le tele o vili, synapses per neuron, (eg Greenough & Chang, 1989; Siervaag & Greenough, 1987). O le tele o nei suiga e le tatau ona manatu faatauvaa. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia tatou lava suʻesuʻega e uiga i aʻafiaga o tamaʻi tamaʻi fale mo aso 60 i nofoaga faʻamafanafanaina, matou te faʻalagolago i suiga o le mamafa o le mafaufau i luga o le poloaiga a 7-10% (eg, Kolb, 1995). O lenei faateleina i le mamafa o le faiʻai e atagia ai le faateleina o le aofaʻi o siama ma toto toto, fua o le neuron soma, elemene dendritic, ma synapses. O le a faigata ona faʻatusatusa le numera atoa o faʻaopoopoga synapses ae atonu i luga o le faasologa o le 20% i le cortex, o se suiga uiga ese. E tāua tele, e ui lava o nei suʻesuʻega e faʻaalia ai suiga faʻalagolago i le poto masani i soʻo se matua, e lua faʻanoanoa faʻafuaseʻi. Muamua, o tagata matutua matutua i soo se vaitausaga e faʻaalia se faateleina tele o le umi o le dendritic ma le tele o le vaʻai i le tele o le cerebral cortex ao faʻafeiloaʻi e tamaʻi tamaʻi foliga faateleina i le umi o le dendritic a. a faaitiitia i le tele o le vavae. O lona uiga, o manu laiti e faʻaalia se eseesega suiga i le tufatufaina o synapses i luga o neʻau pyramid pe a faatusatusa i manu matutua (Kolb et al., 2003a). Lona lua, pe a tuʻuina tamaʻi afaina i ni faʻalavelave lavelave mo le valu itula i le aso ao lumanaʻi lo latou maitaga ona sosoo ai lea ma le tolu vaiaso, o le auʻiliʻiliga o le mafaufau matua o a latou pepe na faʻaalia se faaitiitia i le umi o le dendritic ma se faateleina i le tele o le vavae. O le mea lea, e le gata o loo i ai se aafiaga o prenatal poto masani ae o le aafiaga e ese le agavaa mai le poto masani i le taimi o le talavou po o le matua. I le maasiasi, o suiga uma i le tali atu i fale faʻalavelave e mafua ai le faʻaleleia o gaioiga faʻamalosi ma galuega tau afi.

E tolu savali manino mai nei suʻesuʻega. Muamua, o le tele o faʻalogona lagona ma faʻalauiloa e ono mafai ona maua ai suiga tumau palasitino i le faiʻai. Lona lua, o le lava lava aafiaga e tasi e mafai ona fesuisuiai le faiʻai i le eseese o tausaga. Tolu, e leai se fegalegaleaiga faigofie i le va o faʻamatalaga o le synaptic plasticity and behavior during development. Ae peitai, o le a le mea e mautinoa, o nei mea tutupu muamua na i ai se aafiaga mamana i le faʻalapotopotoga o faiai i le taimi o le atinaʻe ma le matua.

2. Fualaau faasaina

Ua leva ona lauiloa o le vave ona aafia i le ava malosi e afaina ai le faia o le faiai, ae na faatoa faaalia talu ai nei o isi fualaau faasaina, e aofia ai fualaau faasaina, e mafai ona suia tele ai le faia o le faiai. Robinson ma Kolb (2004) na iloa ai o le aafia i le psychomotor o mea faʻamalosi i le tagata matua na maua ai suiga tetele i le fausaga o sela i totonu o le PFC ma le nucleus accumbens (NAcc). Ae o nei vailaʻau (amphetamine, cocaine, nicotine) na maua ai le faateleina o le umi o le dendritic ma le vela i le medial front frontal cortex (mPFC) ma le NAcc, sa i ai se faaitiitia o nei faiga i le gaosiga o le frontal orbital (OFC), pe i nisi tulaga , leai se suiga. Na latou faaalia mulimuli ane e toetoe lava o vasega uma o fualaau faasaina e maua ai suiga i le PFC, ma o aafiaga e eseese lava i itu e lua. Talu ai ona o le faia o faiʻai e masani lava ona faʻaalia i fualaau oona, pe i le utero poʻo le taimi o le atinaʻeina o le postnatal, matou te fesili poo a aʻafiaga o nei fualaau oona o le ai ai i le faʻataunuʻuina o meaola.

O a matou suʻesuʻega muamua na tilotilo i aʻafiaga o le amphetamine poʻo le methylphenidate na tuʻuina atu i le vaitau o le tupulaga (faʻataʻitaʻiga, Diaz, Heijtz, Kolb, & Forssberg, 2003). O vailaʻau uma na suia ai le faʻatulagaga o le PFC. O suiga o le dendritic na fesoʻotai ma amio le talafeagai i ratusi ua togafitia, ona o latou faʻaalia le amataina o le amataina pe a faʻatusatusa atu i taʻaloga e togafitia i saline faʻapea foʻi ma le le lelei o le faatinoga i se suʻega o le manatuaina o galuega. O le mea lea e foliga mai ai o suiga o le Psychomotor e suia ai le atinae o le PFC ma ua faaalia i amioga le talafeagai e uiga i amio e muamua i le olaga.

E mafai foʻi ona faʻaalia tamaiti i togafitiga faʻasoifua maloloina i le utero poʻo le faʻasologa. Tolu ituaiga masani o fualaau faasaina o antipsychotics, antidepressants, ma popolega. O i latou uma e toʻatolu o loʻo iai ni aafiaga mataʻutia i le atinaʻeina o meaola. Frost, Cerceo, Carroll, ma Kolb (2009) Iloiloina le tusiata i luga o fualaau o tagata matutua e togafitia i foliga masani-(haloperidol) po o fualaau oona (olanzapine) antipsychotic i laasaga o atinae e fetaui ma le fetal (aso postnatal 3-10) po o le fetal ma le aoga amata (aso postnatal 3-20) i tagata. O vailaʻau uma e lua e maua ai le faʻaitiitia o le umi o le dendritic, o le faʻalauteleina o le sendritic, ma le vela o le vevela i le pito i luma o le medial ma le corbex. I se suʻesuʻega mulimuli ane na faʻaaogaina ai ni anufe na faʻaalia e tusitala vaivaiga i galuega a le neuropsychological e aʻafia ai le PFC e pei o le manatua galuega.

I se faʻatusatusaina o suʻesuʻega na tatou vaʻai i le aafiaga o le faʻaalia o le fanatasal i le diazepam poʻo le fluoxetine i kio (Kolb, Gibb, Pearce, & Tanguay, 2008). O fualaau oona e aafia ai le faiʻai ma le atinaʻeina o amioga, ae i itu faafeagai. O le diazepam Prenatal na faʻalauteleina le umi o le dendritic ma le maualuga o le vela i totonu o siama pyramidal i le coriette o le parietal ma o lenei mea na fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia o galuega tau afi. I le eseesega, o le fluoxetine na faʻaititia ai le tuuga o le tuuga o le dendritic ma o lenei mea na fetaui lelei ma le faaletonu o aʻoaʻoga faʻapitoa tau aʻoaʻoga faʻapitoa i le matua.

O le isi fesili e tasi pe o le vave oʻo atu i fualaau faʻamalositino e mafai ona suia ai le gaʻo o le faiʻai i se taimi mulimuli ane i le olaga. Na matou faailoa muamua atu afai e tuuina atu i tama matutua amphetamine, cocaine, poo le nicotine ma mulimuli ane tuʻuina i ni siosiomaga faʻalavelave, na tapunia le paʻu o le eletise (Hamilton & Kolb, 2005; Kolb, Gorny, Samaha, & Robinson, 2003b). I se suʻesuʻega mulimuli ane, na ma tuuina atu ai le methylphenidate o le tamaititi ma i le avea ai ma tagata matutua na matou tuʻuina nei manu i ni siosiomaga faʻalavelave, ma, o le taimi lava lea, na matou iloa ai o le vave faʻatagaina o fualaau faasaina na poloka ai le mea na faʻamoemoeina-o suiga faʻalagolago i le cortex (Comeau & Kolb, 2011). E le gata i lea, i se suʻesuʻega tutusa na matou faaalia ai o le methylphenidate o loʻo faʻaleagaina le faʻataunuʻuina o galuega i luga o le neuropsychological task sensitive to frontal functioning.

I le aotelega, o le faʻaalia i togafitiga uma faʻamaʻi ma vailaʻau o le faʻaleagaina o loʻo i ai se aafiaga loloto i atinaʻe muamua ma amio e muaʻi faʻatatau. O nei aʻafiaga e foliga mai e tumau umi pe tumau ma mafai ona aafia ai le faiʻai plasticity i le matua. O aʻafiaga e leʻi faʻamoemoeina o togafitiga o fualaau i luga o le faiʻai ma le atinaʻeina o amioga e mautinoa lava e taua i le atinaʻeina o pepe. E manino lava e le o se valaau faigofie pe o tina ua maitaga o loʻo i ai le atuatuvale tele, mafaufau, poʻo le atuatuvale - e tatau ona faʻamaonia vailaʻau ona o nei amioga e ono afaina ai le atinaʻe o pepe i le pepe ma aemaise lava i le tulaga o loʻo i ai se tina faʻamalosi- fegalegaleaiga pepe. Ae peitai, o le suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai, o nei vailaʻau e tatau ona faʻaaogaina i le maualalo o fualaau lelei e mafai ona faʻaaogaina ae le na o le "faʻafilemuina" o aʻafiaga i tinā ma le popole tele.

3. Gonadal hormones

O le mea sili ona manino o le faʻaalia i hormones o le eleele i le taimi o le atinaʻe, o le eseesega lea o faʻamaʻi e amata i le tulaga faʻataʻitaʻi. I lenei tulaga, o le gaosia o le testosterone e alii e taʻitaʻia ai le atinaʻeina o tane. Mulimuli ane i le olaga, o le estrogen ma le testosterone e aʻafia ai tagata e taliaina i le tele o itulagi o le tino, e aofia ai le faiʻai. O suʻesuʻega a le MRI i le faia o le faiai o tagata e faʻaalia ai le tele o eseesega i le fua o le atinaʻe o faiʻai i tamaʻitaʻi e toʻalua (O'Hare & Sowell, 2008). Aemaise lava, o le aofaʻi atoa o le faiʻai e osofaʻi i fafine e tusa ma le 11 ma le 15 i tausaga taʻitasi ma alii ma tamaitai. Ae e tele atu mea e fai i le feusuaʻiga i totonu o le faiʻai nai lo le fua o le matua. Faataitaiga, Kolb ma Stewart (1991) na faʻaalia i tamaʻi o loʻo i ai i le mPFC e sili atu le tele o mea o loʻo i ai i le tane ma o loʻo maua i le OFC e sili atu lapopoa i fafine. O nei eseesega na mou ese atu ina ua faʻamavaeina manu i le taimi na fanau ai. E faapena foi, Goldstein et al. (2001) faia se iloiloga atoa o le voluma o le 45 o vaʻaiga eseese o faiʻai mai le MRI suʻesuʻeina o tagata matutua soifua maloloina. E i ai le eseesega o feusuaiga i le volumes, e tusa ma le numera o le cerebral, ma e moni lava lenei mea i totonu o le PFC: o tamaitai e sili atu le tele o le PFC lautele ae o tane e sili atu le lapoa o le OFC. O lenei tulaga faʻafeusuaiga e fesoʻotaʻi ma tulaga maualuga o le faʻaitulagi o le faʻaaogaina o le gasegase i le amataga o le olaga i meaola falesuesue. E foliga mai i totonu o tagata ma meaola falesuesue e faʻafeiloaʻi e hormones faʻatoʻa meaola faʻapitoa. E taua tele lenei mea pe a tatou mafaufau o aʻafiaga o isi faʻalavelave faʻapitoa e pei o le faʻalavelave i fale faʻapitoa po o mafaufauga o le lotofuatiaifo e faʻafeusuaʻi solo. E foliga mai o le tele o isi atinaʻe tuputupu aʻe e mafai ona ese le suia o le tamaʻitaʻi ma le tamaʻi mafaufau, e ui lava o nai suʻesuʻega na faia moni ai lenei faʻatusatusaga.

4. Fesoʻotaʻiga a matua ma tamaiti

O pepe pepe Mammalian e fananau mai i se tulaga matua e feagai ma se luitau taua i le amataga o le olaga. Latou te faalagolago i o latou matua ma e tatau ona latou aoao e iloa, manatua, ma sili atu i latou e tausia. E ui lava tatou te iloa nei o meaola laiti (ma e oʻo lava i manu vaefa) e mafai ona sili atu mea e sili atu nai lo mea na iloa muamua (silasila i ai Hofer & Sullivan, 2008), e leai se masalosalo e matua taua tele sootaga a matua-tamaitiiti ma o loʻo latou faia se vaega taua i le faia o faiʻai. Eseesega i le mamanu o uluaʻi fegalegaleaiga a le tina ma pepe e mafai ona amataina se faʻalavelave alualu i luma o aʻafiaga e faʻaauau pea ona avea ma tagata matua (Myers, Brunelli, Squire, Shindledecker, & Hofer, 1989). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega a le kovana ua faʻaalia ai o le taimi na faʻaaluina, o le tele o le faʻatagaina ma le teuteuina o tina, ma le taimi e faʻaalu ai tina i se tulaga maualuga maualuga e faʻamalosia ai le faʻavauvau ma le eseese o eseesega ma amioga eseese. I le sefulu tausaga talu ai Meaney ma ana paaga (eg Cameron et al., 2005) ua mafai ona faʻaalia nei fesoʻotaʻiga o pepe-pepe-pepe faʻafaigofie ona faʻaleleia le atinaʻeina o le tali atu i le mafaufau o le hypothalamic-adrenal ma le tele o uiga faʻalagona ma le mafaufau i le matua. O nei fesuiaiga e fesoʻotaʻi ma fesuiaiga i le himpocampal cell membrane corticosterone receptors, lea o le a pulea e suiga i faʻamatalaga o le gaʻo (Weaver et al., 2006).

O aʻafiaga o fesuiaiga o le tausia o tina e le o faʻatapulaaina i le hippocampus, e ui i lea, ma e mafai ona lautele lautele. Faataitaiga, Fenoglio, Chen ma Barum (2006) ua faaalia ai o le faaleleia atili o le tausiga o tina i le vaiaso muamua o le olaga na maua ai suiga tumau i auala o faailo i totonu o le hypothalamus ma le amgydala (tagai foi ile toe iloiloga Fenoglio, Bruson, & Barum, 2006).

Matou te le iloa ni faʻatusatusaga faʻapitoa e tilotilo solo i le tino, aemaise lava le muaʻi luma, le palota i le tali atu i feeseeseaiga i fegalegaleaiga o pepe-pepe, ae o ia suiga e ono foliga mai. Ua matou faʻaalia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaipoipo i aso taitasi, o le faiga lea na faʻaaogaina e faʻaleleia ai fegalegaleaiga a pepe ma pepe i le Fenoglio et al. (2006) suʻesuʻega, e faʻatupulaʻia ai le umi o le dendritic ma le vaʻaia i le mPFC ma le OFC i matua matutua (Muhammad & Kolb, 2011).

5. Fegalegaleaiga a tupulaga

O faʻatalatalanoaga a tupulaga e masani ona aʻafia amioga a tagata matutua talu mai suʻesuʻega a Harlow (eg, Harlow & Harlow, 1965). O se tasi o mafutaga vavalalata a le tupulaga, o le mea lea ua taua e taua mo le atinaʻeina o tagata matutua matutua agavaʻa (eg, Pellis & Pellis, 2010). O le lobe luma e fai se vaega taua i le amio taʻavale. O le manua o le pepe i le mPFC ma le OFC e faʻamaonia le amio taʻavale, e ui i auala eseese (faʻataʻitaʻiga, Pellis et al., 2006). I le maitauina o ia taunuuga, matou te maitauina o le atinaʻe, ma isi faʻatinoga, o itu e lua o le pito i luma, o le a ese le suia pe afai o le taʻalo i amioga e faʻamalosi i le atinaʻega. Na maua ai e rato a le tagata le avanoa e taaalo ai ma 1 poʻo 3 adult rats poʻo 1 poʻo 3 isi tamaʻi manu. E toetoe lava a leai se taʻalo ma manu matutua ae o le amio na faʻateleina ai le tele o manu laiti sa i ai. O le suʻesuʻeina o sela i totonu o le PFC na faʻaalia ai le tali mai o le OFC i le numera o taʻaloga o loʻo auai, ma e le o faia, peitaʻi na faʻaalia e le mPFC le tele o le taʻaloga, ae le o le numera o faʻasalalauga (Bell, Pellis, & Kolb, 2010). Ua matou faaalia mulimuli ane i se faasologa o suesuega e tele ituaiga o mea na tutupu i le amataga o le suiga o amioga a le rat, e aofia ai le popole o le prenatal, le malosi o le postnatal stimulus, ma le faʻaalia o tamaiti i le methylphenidate (eg, Muhammad, Hossain, Pellis, & Kolb, 2011) ma, i tulaga taʻitasi, o loʻo i ai mea e le masani ai i le atinaʻe muamua. Atonu ei ai se lesona taua iinei pe a tatou mafaufau i tulaga e le masani ai, e pei o le autism poʻo le gaioiga-le faaletonu o le tino (ADHD). O faʻalavelave masani i amioga taʻavale e mafai ona aʻafia ai le atinaʻe muamua ma mulimuli ane amioga matutua.

6. Faanatinati

E tele tusitusiga na aoina i le 60 tausaga talu ai o loʻo faʻaalia ai aʻafiaga o le atuatuvale i luga o le faiʻai ma amioga i tagata matutua, ae ua na o se taimi talu ai nei, ua talisapaia le matafaioi o le mafatia i tamaiti. Ua iloa nei o popolega uma o le tino ma le pepe e mafua mai i tagata taitoatasi mo le tele o amioga taufaaleaga ma mafaufauga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le atuatuvale o le prenatal o se tulaga lamatia i le atinaʻeina o le schizophrenia, ADHD, atuatuvale, ma le tagofia o fualaau faasaina (Anda et al., 2006; van den Bergh & Marcoen, 2004). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma manu vaʻa ua faʻamaonia nei faʻamaumauga ma le aotelega o taunuʻuga o le faʻalavelave faʻaleagaina, i togi ma isi tagata e le o tagata soifua, na maua ai ni mea e le masani ai faʻaleaoga e pei o le maualuga ma le umi le faʻamalosia o le tali, le lelei le aʻoaʻoina ma le manatua, le lava o le gauai, suʻesuʻe suʻesuʻega amio, faʻafetaui agafesootai ma taʻalo amio, ma se fiafiaga maualuga mo le ava (faataitaiga, toe iloilo e Weinstock, 2008).

O le paopao i suiga i le synaptic organization o le mafaufau o meaola e faʻasolosolo i meaola e itiiti le suʻesuʻeina, ae peitai, o aʻafiaga e foliga mai e fesootaʻi ma auiliiliga o le faʻalavelave faigata. Faataitaiga, Murmu et al. (2006) na lipotia mai o le mamafa o le tuumatai i le tolu vaiaso o le gaioiga na mafua ai le faaitiitia o le vela ma le umi o le dendritic i le mPFC ma le OFC o le matua matutua. I ata vaaia, Muhammad & Kolb (2011) na maua ai le atuatuvale o le prenatal i le vaiaso lona lua o le gestation na faʻaititia ai le maualuga o le vela i le mPFC ae leai se aoga i le OFC ma faʻalauteleina ai le tele o vaʻai i le NAcc o tagata matutua matutua. O le suʻesuʻega o le umi o le dendritic na faʻaalia ai se eseesega o le mamanu, e pei o le faateleina o le umi o le dendritic i le MPFC ma le NAcc, ae o le faʻaitiitia o le OFC. I le maasiasi, Mychasiuk, Gibb ma Kolb (2011) na iloa ai o le popolega agamalu i le vaiaso lona lua na sili atu ai le maualuga o le vaʻaia i le mPFC ma le OFC pe a suʻesuʻeina le mafaufau i le tamaititi, nai lo tagata matutua. O le tuufaatasia o nei suʻesuʻega ua faaalia ai o eseesega i le taimi o le mamafa o le prenatal ma le tausaga lea e suesueina ai le faiai e mafua ai le eseese o suiga o le palasitini i alavao. Ae tasi lava le mea o loʻo manino, e ui i lea, o aʻafiaga o le popolega o le prenatal e foliga mai e ese mai i popolega matutua. Faataitaiga, Liston et al. (2006) muamua na aliali mai o le matuia o tagata matutua na mafua ai ona paʻu i le faʻalauteleina o le sendendic ma le vaʻaia i le mPFC ae o le siʻitia o le OFC.

E na o le tasi lava le suʻesuʻega ua tatou nofouta i le vaʻaia o aʻafiaga o le faʻamaʻaloga o le taimi muamua (vavalalata o tina) i luga o le faʻamalosia o le faʻalapotopotoga i le mafaufau matua. O lea, Muhammad & Kolb (2011) na maua ai le vavalalata o tina i luga o le mPFC, OFC, ma le NAcc i matua matutua. O le a le mea o le a fuafuaina e mulimuli i le faʻamalosia o le faʻasalaga poʻo le pepe o le auala lea e fesoʻotaʻi ai nei fesuiaiga i fesuiaiga faʻapitoa ma amioga mulimuli ane pe faʻafefea foi ona avea tali paʻu ma tali i isi faʻalavelave e pei o fale faʻalavelave, taʻaloga, poʻo matua. O ia suʻesuʻega e mautinoa lava o le a avea ma uiga o suʻesuʻega i le lumanaʻi.

7. Laʻau oona

I le taimi lava pe a uma le fanau mai, o tamaʻi mamamoe e vave ona tumu i le tele o microbes. O nei microbes e aʻafia ai le atiina ae o le tele o galuega a le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaogaina le microbiota i aʻafiaga i luga o le ate (eg, Björkholm et al., 2009). Talu ai o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga masani i le va o faʻafitauli o le neurodevelopmental e pei o le autism ma le schizophrenia ma le maʻisuka o le pathogen i le taimi o le soifuaga (eg, Finegold et al., 2002; Mittal, Ellman, & Cannon, 2008), Diaz Heijtz et al. (i le lolomiina) mafaufau pe o nei ituaiga o siama e mafai ona suia ai le faiai ma le atinaeina o amio. Latou te faia. Na faʻatusaina e tusitala faʻatatauga o amioga uma a le afi ma le faiʻai i mumumu na atinaʻe ma poʻo le leai foi o le faʻaogaina o le mircrobiota. Na iloa e tusitala o le aʻafiaga o siama e aafia ai auala o faailoilo, alatupe o le neurotransmitter, ma le gaosia o protein e fesootai i le synaptic i le cortex ma le striatum i le atinaʻeina o mio ma o nei suiga na fesootaʻi ma suiga i galuega afi. O se sailiga fiafia lenei ona e maua mai ai le malamalamaaga i le auala e mafai ai e faʻamaʻi pipisi i le taimi o le atinaʻe ona suia le faia o le faiai ma mulimuli ane amioga matutua.

8. Meaʻai

O loʻo i ai le tele o tusitusiga i luga o aʻafiaga o le protein ma / poʻo caloric restricted diets i luga o le faiʻai ma le faʻaleleia o amioga (eg, Lewis, 1990) ae itiiti ifo le iloa e uiga i aʻafiaga o mea faʻaleleia atili i le faia o faiʻai. E masani ona manatu e sili atu le faamaloloina o le tino pe a tuʻuina atu i ai ni meaʻai lelei ina ia talafeagai ai ona faʻatalanoa e ono faafaigofieina le atinaeina o faiʻai e vitamini ma / poʻo mea faʻaopopo minerale. O le taumafa masani i le taimi o le periota e maua ai suiga eseese i le amio ma le faiʻai (Meck & Williams, 2003). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻasologa o le lisi o faʻasologa o faʻataʻitaʻiga e taʻitaʻia ai le faʻalauiloaina o le fanua faʻapitoa i le tele o suʻesuʻega tau suʻesuʻega faʻafanua (eg, Meck & Williams, 2003; Tees, & Mohammadi, 1999) ma faʻateleina le maualuga o le aʻafia o le nerve growth (NGF) i le hippocampus ma le neocortex (eg, Sandstrom, Loy, & Williams, 2002). Halliwell, Tees ma Kolb (2011) na faia foi suʻesuʻega tutusa ma iloa ai o le olelaina ole olelaina na faʻatupulaia ai le umi o le dendritic i le kesi cerebral cortex ma le CA1 pyramidal hippocampal.

Halliwell (2011) ua ia suʻesuʻeina foʻi aʻafiaga o le faʻaopoopoga o se vailaʻau / minerale faaopoopo i meaʻai o le lactating rats. Sa filifili o ia e faʻaaoga se faʻaopoopoga o mea taumafa na lipotia mai e faʻaleleia ai lagona ma osofaʻiga i tagata matutua ma tagatanuʻu e iai faʻafitauli eseese (Leung, Wiens & Kaplan, 2011) ma faʻaititia ai le ita, tulaga o galuega ma le vavaeese o tagata i le autism ma le faateleina o le tuusao (Mehl-Madrona, Leung, Kennedy, Paul, & Kaplan, 2010). O le suʻesuʻega a le fanau matutua o le lactating males na fafagaina le fesoasoani tutusa na maua ai le faateleina o le umi o le dendritic i neurons i le mPFC ma le cortex tietite ae le o le OFC. I le faaopoopo atu i ai, o le taumafataga na aoga i le fesuiaʻiina o aafiaga o le agamalu o le prenatar i le faaitiitia o le umi o le dendritic i le OFC.

E tele mea e totoe e aʻoaʻoina ai e uiga i aʻafiaga o faʻatapulaʻaina o mea taumafa ma le faʻaopoopoga i le atinaʻeina o fesoʻotaiga ma amioga. O nei faiga e suia ai le faia o le faiai, ae pei o le tele o isi mea o loʻo talanoaina iinei, tatou te le maua se ata manino o le auala o le a fegalegaleai ai aafiaga muamua ma aafiaga mulimuli ane, e pei o fualaau faʻamalosi, e suia ai le faiai ma amioga.

faaiuga

O lo tatou malamalama i le natura masani o le atinaʻeina o faiʻai ua faʻalauteleina i se taimi umi i le 30 tausaga talu ai, ae ua amata ona tatou malamalama i nisi o mea e faʻafesuiaʻi ai lenei atinaʻe. O le malamalama i lenei suiga o le a taua tele mo i tatou e amata ai ona tatala le paso o faaletonu o le neurodevelopmental ma ia amataina togafitiga muamua e poloka ai pe fesuiaʻi ai suiga faʻaleaga. O se faʻalavelave manino, o mea na tutupu e le o ni mea faʻapitoa se tasi, ae ao tatou ola i le olaga, o aʻafiaga e fegalegaleai e suia ai amioga ma faiʻai, o se faagasologa e masani ona taua o le metaplasticity.

A o matou talanoaina le eseesega o le poto masani o le poto masani i le atinaʻeina o faiʻai ua matou faʻaaogaina le "atinaʻe o le mafaufau" e pei lava o se taimi e tasi. E manino lava lenei mea ma e leai se masalosalo o le a tatou iloa mulimuli ane o loʻo i ai ni faamalama mataʻutia o le taimi lea e sili atu (pe itiiti ifo) le atiaʻe o faiʻai nai lo isi taimi. E le gata i lea, e foliga mai o vaega eseese o le vavau o le a faʻaalia ai le tele o faamalama mataʻutia. Ua tatou maua, mo se faʻataʻitaʻiga, afai e manua le uila i le amataga o le talavou o loʻo i ai se mea leaga e mafua mai i le manua lava e tasi i le taimi o le talavou (Nemati & Kolb, 2010). O le mea e mataʻutia, e ui i lea, o le itu i tua e moni mo manua i le pito i luma. O le faʻanoanoa i fafo o le faamalama matala o le a avea ma luitau mo le isi sefulu tausaga.

Ua matou taulaʻi atu iinei i luga o metotia o le faʻatautaia o palasitisi ae matou te iloa lelei o suiga o palasitino i le faʻalapotopotoga o faiʻai e mafai ona suʻesuʻe i le tele o isi tulaga. I le iuga, o le faʻavaeina o le suiga o synaptic o le a maua i le faʻaalia o le gene. O le faʻafitauli o le masalo o aafiaga e fesuisuiai ai amioga o le a fesoʻotaʻi ma suiga i le faitau selau po o le faitau selau o kenera. O le luʻitau o le faailoaina lea o suiga e sili ona fesoʻotai vavalalata ma suiga vaaia o amio.

Faʻafetai / Feteʻenaʻi Tului

Matou te fia faafetai i le NSER ma le CIHR mo la latou lagolago mo se taimi umi mo suʻesuʻega e faʻatatau i la matou galuega na talanoaina i lenei iloiloga. Matou te faafetai foi ia Cathy Carroll, Wendy Comeau, Dawn Danka, Grazyna Gorny, Celeste Halliwell, Richelle Mychasiuk, Arif Muhammad, ma Kehe Xie mo a latou saofaga i suesuega.

mau faasino

  • Anda RF, Felitti VJ, Bremner JD, Walker JD, Whitfield C, Perry BD, Giles WH. O aʻafiaga tumau o le sauaina ma aʻafiaga faʻafefe i le taimi o le tamaitiiti. Se liua o molimau mai le neurobiology ma le epidemiology. Faʻamaumauga a Europa o le Fomaʻi ma le Neuroscience Clinical. 2006; 256: 174-186. [PMC free article] [PubMed]
  • Panauskas G. Pain-induced plasticity in the cordinal cord. I: Shaw CA, McEachern J, faatonu. Toto i se Theory of Neuroplasticity. Philadelphia, PA: Psychology Press; 2001. pp. 373-386.
  • Bell HC, Pellis SM, Kolb B. Juvenile peer play experience ma le atinaʻeina o le lapataiga ma le medial frontfront cortex. Suesuega ole Brain Behavioral. 2010; 207: 7-13. [PubMed]
  • Black JE, Kodish IM, Grossman AW, Klintsova AY, Orlovskaya D, Vostrikov V, Greenough WT. Faʻailoga o le vaega V o le pyramidal neurons i le pito i luma o le gasegase o tagata gasegase ei ai le gasegase. Amerika Journal of Psychiatry. 2004; 161: 742-744. [PubMed]
  • Blumberg MS, Freeman JH, Robinson SR. Se tuaoi fou mo le atinaʻeina o le neuroscience amio. I: Blumberg MS, Freeman JH, Robinson SR, faatonu. Oxford Handbook of Developmental Behavioral Neuroscience. New York, NY: Oxford University Press; 2010. pp. 1-6.
  • Björkholm B, Bok CM, Lundin A, Rafter J, Hibberd ML, Pettersson S. Inisinia microbiota faʻaaoga le xenobiotic metabolism i le ate. PLOS ONE. 2009; 4: e6958. [PMC free article] [PubMed]
  • Cameron NM, Champagne FA, Carine P, Fish EW, Ozaki-Kuroda K, Meaney M. Le polokalame o eseesega a le tagata lava ia i tali puipui ma fua faʻataʻitaʻiga i totonu o le rat e ala i suiga eseese o le tausiga o tina. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2005; 29: 843-865. [PubMed]
  • Comeau W, Hastings E, Kolb B. eseesega aafiaga o muai ma postnatal FGF-2 nei medial prefrontal cortical manua. Suesuega ole Brain Behavioral. 2007; 180: 18-27. [PubMed]
  • Comeau WL, McDonald R, Kolb B. Faʻaaogaina aʻoaʻoga faʻapitoa i le faʻataʻavaleina o faʻataʻavalevale i luma. Suesuega ole Brain Behavioral. 2010; 214: 91-101. [PubMed]
  • Sauma W, Kolb B. Vaʻaia o le tagata i methylphenidate poloka mulimuli ane-faʻalagolago i le paitino i le matua. 2011. Manuscript i le gauaʻi.
  • Diaz Heijtz R, Kolb B, Forssberg H. Mafai e se inumaga togafitiga o amphetamine i le taimi o le muai talavou suia le mamanu o le faalapotopotoga synaptic i le faiai? Europa a le Neuroscience. 2003; 18: 3394-3399. [PubMed]
  • Diaz Heijtz R, Wang S, Anuar F, Qian Y, Björkholm B, Samuelsson A, Pettersson S. masani atinae ma amioga faiai modulates microbiota gāʻau. Taualumaga a le National Academy of Science (USA) (i le lolomiina). [PMC free article] [PubMed]
  • Eriksson SALA, Perfi lieva E, Björk-Eriksson T, Alborn AM, Nordborg C, Peterson DA, Gage FH. Neurogenesis i le tagata matua hippocampus. Natura Faafomai. 1998; 4: 1313-1317. [PubMed]
  • Fenoglio KA, Brunson KL, Baram TZ. Ole siama o le Hippocampal e mafua mai i le amataga o le olaga: Vaega o galuega ma mea molemole. Faʻasalalau i le Neuroendocrinology. 2006; 27: 180-192. [PMC free article] [PubMed]
  • Fenoglio KA, Chen Y, Baram TZ. Neuroplasticity o le au hypothalamic-pituitary-adrenal vave i le olaga e manaomia ai le faafaigaluegaina faifaipea o le popole-le faatonutonuina itulagi faiai. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 2434-2442. [PMC free article] [PubMed]
  • Finegold SM, Molitoris D, Pese Y, Liu C, Vaisanen ML, Bolte E, microflora Kaul A. Gastrointestinal suesuega i vaivai o laʻua mafaufau tuai-onset. Falemaʻi Iniseti. 2002; 35 (Suppl 1): S6-S16. [PubMed]
  • Frost faia, Cerceo S, Carroll C, Kolb B. amataga aafia i Haloperidol po Olanzapine faatosina suiga umi o pepa dendritic. Synapse. 2009; 64: 191-199. [PMC free article] [PubMed]
  • Gibb R. Perinatal aafiaga ma le toe manuia mai le manua. 2004. Le Faʻasalalau PhD suʻesuʻe, University of Lethbridge, Kanata.
  • Gibb R, Gonzalez CLR, Wegenast W, le toe faaleleia e faafaigofieina faaosofia Kolb B. le faaaoga nei manua cortical i isumu matutua. Suesuega ole Brain Behavioral. 2010; 214: 102-107. [PubMed]
  • Giffin F, Mitchell De. Le fua faatatau o le toe faʻaleleia o le vaʻaia pe a uma le faʻaaogaina o le monocular i tamaiti. Journal of Physiology. 1978; 274: 511-537. [PMC free article] [PubMed]
  • Goldstein JM, Seidman LJ, Horton NJ, Makris N, Kennedy DN, Cainess VS, Tsuang MT. O le masaniga masani o feusuaiga o le tagata matua matua fai fuafua i le ata o foliga vaaia magnetic. Cerebral Cortex. 2001; 11: 490-497. [PubMed]
  • Gould E, Tanapat P, Hastings NB, Shors TJ. Neurogenesis i le matua: O se mea aoga i le aʻoga. Trends in Scientific Science. 1999; 3: 186-192. [PubMed]
  • Greenough WT, Black JE, Wallace CS. Aafiaga ma le atinaʻe o faiʻai. Atinae o le Psychobiology. 1987; 22: 727-252. [PubMed]
  • Greenough WT, Chang Fesoasoani. Faʻaleleiina o le fausaga o le synapse ma le mamanu i le cereberal cortex. I: Peters A, Jones EG, faatonu. Cerebral Cortex, Vol 7. New York, NY: Plenum Press; 1989. pp. 391-440.
  • Gregg CT, Shingo T, Weiss S. Namu vavave o le mammalian forebrain. Faʻasalalauga a le Sosaiete o Faʻamatalaga Faʻataʻitaʻi. 2001; 53: 1-19. [PubMed]
  • Halliwell CI. Togafitiga faʻasalavei mulimuli o tina maitaga faamamafa ma fananau manua Cortical. 2011. Le Faʻasalalau PhD suʻesuʻe, University of Lethbridge, Kanata.
  • Halliwell C, Tees R, Kolb B. toe faaleleia e faaleleia ai togafitiga choline o tina maitaga mai manua frontal perinatal i isumu. 2011. Manuscript i le gauaʻi.
  • Hamilton D, Kolb B. Nicotine, poto masani, ma le faiʻai plasticity. Neuroscience Neuroscience. 2005; 119: 355-365. [PubMed]
  • Faʻaauau HF, Harlow MK. O faʻaoga faʻapitoa. I: Schier A, Harlow HF, Stollnitz F, faatonu. Faʻaleagaina o mea e le masani ai. Vol. 2. Niu Ioka, NY: Aʻoga Tausipepa; 1965.
  • Hebb faia. Le Faʻalapotopotoga o Amioga. New York, NY: McGraw-Hill; 1949.
  • Hofer MA, Sullivan RM. Agai i se neurobiology o piitaga. I: Nelson CA, Luciana M, faatonu. Tusitaulima o atinaʻe Neuroscience faapitoa o le mafaufau. Cambridge, MA: MIT Press; 2008. pp. 787-806.
  • Jacobs B, Scheibel AB. O se suʻesuʻega faʻasolosolo faʻatulagaina o le vaega a Wernicke i tagata. I. Suiga o le gaioiga. Journal o faatusatusa Neurology. 1993; 327: 383-396. [PubMed]
  • Kempermann G, Gage FH. New nerve sene mo le tagata matua faiʻai. Faasaienisi American. 1999; 280 (5): 48-53. [PubMed]
  • Kolb B. faiai plasticity ma amioga. Mahwah, NJ: Erlbaum; 1995.
  • Kolb B, Cioe J, aafiaga Comeau W. eseese o galuega afi ma le aoaoina o mea faitino i arborization dendritic ma density ivitū i isumu. Neurobiology of Learning and Memory. 2008; 90: 295-300. [PubMed]
  • Kolb B, Gibb R. le faaaoga faaosofia faafaigofie le toe faaleleia e faaaogaina i ma suiga dendritic ina ua uma ona fananau medial frontal po posterior manuʻa parietal i isumu. Suesuega ole Brain Behavioral. 2010; 214: 115-120. [PubMed]
  • Kolb B, Gibb R, Gorny G. Aafiaga-faalagolago suiga i arbor dendritic ma density ivitū i neocortex eseese ma tausaga ma feusuaʻiga. Neurobiology of Learning and Memory. 2003a; 79: 1-10. [PubMed]
  • Kolb B, Gorny G, Li Y, Samaha AN, Robinson TE. Amphetamine po cocaine faatapulaa ai le tomai o aafiaga mulimuli ane e faalauiloa plasticity taua i le neocortex ma accumbens vaega faaogatotonu len¯ao. Taualumaga a le National Academy o Saienisi (USA) 2003b; 100: 10523-10528. [PMC free article] [PubMed]
  • Kolb B, Gibb R, Pearce S, Tanguay R. aafia o tina maitaga i vailaau talavai suia le toe faaleleia nei manua le faiai i le amataga o isumu. Society for Neuroscience Abstracts. 2008; 349: 5.
  • Kolisi B, Morshead C, Gonzalez C, Kim N, Shingo T, Weiss S. Faʻatupulaia le mafuaʻaga-faʻaosofia le fatuina o le tino fou o le tino ma le toe faʻaleleia o le tino pe a uma ona faʻaleagaina le paʻu i le uila afi. Lautusi o le Cerebral Blood Flow and Metabolism. 2007; 27: 983-997. [PubMed]
  • Kolb B, Stewart J. Feeseeseaiga i feusuaiga i le faʻalauteleina o sela i le pito i luma o kusi. Journal of Neuroendocrinology. 1991; 3: 95-99. [PubMed]
  • Kolb B, Whishaw IQ. Fundamentals o Tagata Neuropsychology. 6th lomiga. New York, NY: Worth; 2009.
  • Leung BM, Wiens KP, Kaplan BJ. E faʻaleleia e le prenatal micronutrient supplementation le faʻaleleia o mafaufauga o tamaiti? O se iloiloga faʻaleleia. Kamupanī Faʻasologa o Fanau Fanau. 2011; 11: 1-12. [PMC free article] [PubMed]
  • Lewis PD. Taumafa ma le atinae anatomical o le faiai. I: van Gelder NM, Butterworth RF, Drujan BD, faatonu. (Mala) Taumafa ma le faiai pepe. New York, NY: Wiley-Liss; 1990. pp. 89-109.
  • Liston C, Miller MM, Godwater DS, Radley JJ, Rocher AB, Hof PR, McEwen BS. suiga faaōleōle-faamamafa i prefrontal cortical dendritic morphology valoia impairments filifili i seti-taugofie attentional matuia. Journal of Neuroscience. 2006; 26: 7870-7874. [PubMed]
  • Mattson MP, Duan W, Chan SL, Guo Z. I le: agai atu i se aʻoga o le neuroplasticity. Shaw CA, McEachern J, faatonu. Filatelefaia, PA: mataupu tau le mafaufau Press; 2001. pp. 402-426.
  • Meck WH, Williams CL. Faʻaaogaina o le choline i le avanoa i le taimi o le gaioiga: O aʻafiaga mo le manatuaina ma le gauai faʻagasolo i le isi itu. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2003; 27: 385-399. [PubMed]
  • Mehl-Madrona L, Leung B, Kennedy C, Paul S, Kaplan BJ. Micronutrients versus pulega tulaga vailaau i vaivai o laʻua mafaufau: O se suesuega naturalistic tulaga pulea. Aʻoga o le Child Adolescent Psychopharmacology. 2010; 20: 95-103. [PMC free article] [PubMed]
  • Mittal VA, Ellman LM, Cannon TD. Fesoʻotaʻiga Gene-siosiomaga ma le fefaʻasoaʻiga i le schizophrenia: O le matafaioi o faʻalavelave taulaʻi. Schizophrenia Bulletin. 2008; 34: 1083-1094. [PMC free article] [PubMed]
  • Muhammad A, Hossain S, Pellis S, faaosofia Kolb B. le faaaoga i le taimi o atinae attenuates amphetamine sensitization ma suia neuronal morphology. Neuroscience Neuroscience. 2011; 125: 161-174. [PubMed]
  • Muhammad A, Kolb B. amioga modulates popole o tina maitaga agamalu ma density ivitū neuronal aunoa ma le aafia sensitization amphetamine. Neuroscience Atinaʻe (i le lolomiina). [PubMed]
  • Muhammad A, Kolb B. tuueseeseina o tina suia amioga ma density ivitū neuronal e aunoa ma le faatosinaina sensitization amphetamine. Suesuega ole Brain Behavioral. 2011; 223: 7-16. [PubMed]
  • Murmu M, Salomon S, Biala Y, Weinstock M, Braun K, Bock J. Suiga i le vevela ma le faigata o le dendritic i le pito i luma o le fanau i fanau a tina e afaina i le popole i le taimi o le maitaga. Europa a le Neuroscience. 2006; 24: 1477-1487. [PubMed]
  • Mychasiuk R, Gibb R, Kolb B. tina maitaga mātamata faatosina popole suiga neuroanatomical i le cortex prefrontal ma hippocampus o le atiina ae fanau isumu. Suesuega faiai. 2011; 1412: 55-62. [PubMed]
  • Myers MM, Brunelli GATA, Squire JM, Shindledecker R, Hofer MA. Amioga a matua o le kuli a le SHR i lona sootaga ma le toto maualuga o le toto. Atinae o le Psychobiology. 1989; 22: 29-53. [PubMed]
  • Nemati F, Kolb B. manua cortex Motor ua eseese aafiaga o amioga ma anatomical i faatamaitiiti ma isumu matutua. Neuroscience Neuroscience. 2010; 24: 612-622. [PubMed]
  • O'Hare ED, Sowell ER. Faʻataʻitaʻiga o suiga tau atinaʻe i mea paʻepaʻe ma le paʻepaʻe i le faiʻai o le tagata. I: Nelson CA, Luciana M, faatonu. Tusitaulima o atinaʻe Neuroscience faapitoa o le mafaufau. Cambridge, MA: MIT Press; 2008. pp. 23-38.
  • Pellis SM, Hastings E, Takeshi T, Kamitakahara H, Komorowska J, Forgie ML, Kolb B. O aʻafiaga o le faʻaleagaina o le paʻu i luma o le paʻu i le faʻaogaina o tali puipui e tamaloloa i taʻaloga taʻalo ma le le fiafia. Neuroscience Neuroscience. 2006; 120: 72-84. [PubMed]
  • Pellis S, Pellis V. Le Brain Taalo. Niu Ioka, NY: Oneworld Publications; 2010.
  • Prusky GT, Silver BD, Tschetter WW, Alam NM, Douglas RM. O mea faʻapitoa-faʻalagolago i le plasticity mai le tatalaina o mata e mafai ai ona faʻaleleia atili le faʻaleleia atili o le gaioiga faʻaaliga. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 9817-9827. [PubMed]
  • Raison C, Capuron L, Miller AH. Cytokines usu pese: Inflammation ma le pathogenesis o le atuatuvale. Trends in Immunology. 2006; 27: 24-31. [PMC free article] [PubMed]
  • Rampon C, Jiang CH, Dong H, Tang YP, Lockart DJ, Schultz PG, Hu Y. Aafiaga o le faʻaleleia o le siosiomaga i faʻamatalaga i le mafaufau. Taualumaga a le National Academy of Science (USA) 2000; 97: 12880-12884. [PMC free article] [PubMed]
  • Robinson TE, Kolb B. Palasitisi faʻasaina e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 33-46. [PubMed]
  • Sandstrom NJ, Loy R, Williams CL. O le faʻaaogaina o le numera o le prenatal e faʻaleleia ai le maualuga o le NGF i le hippocampus ma le frontal cortex o talavou ma matutua matutua. Suesueina o Brain. 2002; 947: 9-16. [PubMed]
  • Schanberg SM, Field TM. O le popole tele ma le faʻaosofiaga o le tamaʻi maso ma le muamua o le tagata. Atinaʻeina o Tama. 1987; 58: 1431-1447. [PubMed]
  • Sirevaag AM, Greenough WT. O se otootoga faʻafuainumera o faʻataʻotoga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga i tamaʻi e faʻaalia i faʻalavelave faʻapitoa, agafesootai ma tagata taʻitasi. Suesueina o Brain. 1987; 441: 386-392. [PubMed]
  • Tees RC, Mohammadi E. O aʻafiaga o le faʻasologa o meaʻai faʻapitoa i luga o aʻoaʻoga faʻapitoa matutua ma aʻoaʻoga faʻatautaia ma le manatuaina i tamaʻi. Atinae o le Psychobiology. 1999; 35: 226-240. [PubMed]
  • Teskey GC, Monfils MH, Vaʻai G, Kolb B. E fesootaʻi le faʻaogaina o meaola faʻatasi ma suiga feteʻenaʻi i le mea o loʻo taʻua i le dendritic i le mea e le o le tino V ma le striatum mai le neocortical layer III. Synapse. 2006; 59: 1-9. [PubMed]
  • Teskey GC. Faʻaaogaina o le faʻaleleia e faʻataʻitaʻi ai suiga e le mafai ona faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina ma le manatuaina, faʻafitauli o le neuropsychiatric, ma le epilepsy. I: Shaw CA, McEachern JC, faatonu. I se talitonuga o le neuroplasticity. Philadelphia, PA: Taylor ma Francis; 2001. pp. 347-358.
  • van den Bergh BR, Marcoen A. O le atuatuvale maualuga o le tina matua e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi o le ADHD, faʻafitauli faʻafitauli, ma le popole i 8- ma 9-tausaga. Atinaʻeina o Tama. 2004; 75: 1085-1097. [PubMed]
  • Weaver ICG, Cervoni N, Champagne FA, D'Alessio AC, Sharma S, Seckl JR, Dymov S, Szf M, Meaney MJ. Epigenetic faʻatulagaina e amioga a tina. Natura Neuroscience. 2004; 7: 847-854. [PubMed]
  • Weaver ICG, Meaney M, Szf M. Matafaioi a maternal i luga o le tusitusiga a le tina ma amioga faʻafefeteina i totonu o le fanau e mafai ona faʻamalosia i le matua. Taualumaga a le National Academy of Science (USA) 2006; 103: 3480-3486. [PMC free article] [PubMed]
  • Weinstock M. O faʻasologa o amioga faʻaʻumiʻumi o le mafatiaga o le prenatal. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2008; 32: 1073-1086. [PubMed]
  • Wiesel TN, Hubel DH. O tali nofo toatasi-i totonu o le tino o tamaiti e leai se faʻaaliga i le mata e tasi. Journal of Neurophysiology. 1963; 26: 1003-1017. [PubMed]