Faʻatinoina le leai o ni taofi: faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma isi aʻafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau (2009)

Neurosci Biobehav Rev. 2009 Apr;33(4):516-24.

puna

Polokalame Suʻesuʻega Biopsychiatry Atinaʻe, McLean Hospital / Harvard Medical School, Belmont, MA 02478, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

O mea leaga e tutupu i le olaga e feso'ota'i ma le tele o le psychopathology, e aofia ai le fa'ateleina o le lamatiaga mo le fa'aaogaina o vaila'au. I lenei iloiloga, matou te taulaʻi atu i le va o fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaalia i faigata ma le atinaʻeina o faiʻai, ma faʻafesoʻotaʻi lenei mea i faʻamalama faʻaleleia o faʻafitauli. O lenei iloiloga e aofia ai faʻamatalaga falemaʻi ma faʻataʻitaʻiga, tusi faʻamaoniga mai suʻesuʻega faʻamaʻi, suʻesuʻega morphometric ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, ma mole mole biology ma genetics. O le fegalegaleai o le faʻaalia i se taimi maʻaleʻale ma mea faʻapitoa e maua ai se faʻalavelave e taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o vailaʻau i tausaga laiti, ma faʻateleina ai le ono avea ma vaisu e ala i le talavou poʻo le matua matua. O se faʻataʻitaʻiga faʻamaʻi-incubation / corticolimbic dysfunction ua faʻatulagaina e faʻavae i luga o le fesoʻotaʻiga o faʻalavelave faʻalavelave, laasaga o le atinaʻe, ma mea e tutupu i le neuromaturational e ono faʻamatalaina ai le sailia o vasega faapitoa o vailaʻau mulimuli ane i le olaga. E tolu mafua'aga autu e saofagā i lenei fa'agasologa fa'avae tausaga o le fa'ateleina o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina: (1) se faiga fa'apopoleina e tali atu ai i popolega; (2) vaitaimi ma'ale'ale o le a'afia; ma (3) fa'agasologa fa'amatua a'o talavou. Fa'atasi, o mea nei e mafai ona fa'amatalaina pe aisea e fa'atupu ai le fa'alavelave vave e fa'atuputeleina ai le fa'aleagaina o vaila'au i le taimi o le talavou.

uputatala: faatautala, talavou, ava malosi, cocaine, taimi ma'ale'ale, fa'aoso, fa'alavelave

faʻatomuaga

O fa'alavelave fa'aletamaiti, e afua mai i le sauaina, toesea o matua, molimauina o sauaga i totonu o aiga po'o fa'aletonu i totonu o aiga, ose mafua'aga tele lea o le leaga o le soifua maloloina o le mafaufau ma le tino (Chapman et al., 2004; Dube et al., 2003; Felitti, 2002). O se tasi o taunuuga sili o faigata vave o se faʻalavelave faʻafuaseʻi tele mo le faʻaaogaina o vailaʻau, faʻaleagaina, ma le faʻalagolago (Dube et al., 2003). O matou, ma isi, ua fa'ailoa mai o le fa'aleagaina o tamaiti e maua mai ai se fa'alavelave fa'aletino ma le neurohumoral mea e suia ai ala o le atina'eina o fai'ai (fa'ata'ita'iga, ((Andersen, 2003; Teicher et al., 2002)), ma o aʻafiaga o le neurobiological o le faʻaalia i le faʻaleagaina o tamaiti e tutusa ma aʻafiaga o le faʻaalia i faʻafitauli tau atinaʻe i suʻesuʻega muamua (Teicher et al., 2006). O le faʻamoemoe o lenei iloiloga o le faʻapotopotoina lea o nisi o aʻafiaga talu ai nei na lipotia mai o le vave faʻalavelave i le atinaʻeina o faiʻai i manu ma tagata, e taulaʻi atu i faʻalapotopotoga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalamaina le mafuaʻaga o fesoʻotaʻiga i le va o faʻalavelave vave ma le faʻaleagaina mulimuli ane o le ava malosi, nicotine, ma fualaau faasaina. . O se faamamafa tele o lenei iloiloga o le a i luga o mea tau atinaʻe / faʻaletino, ma le iloa o le faʻaaogaina o fualaau oona o se "faʻaletonu o le atinaʻe" lea e iai faʻamalama o le faʻafitauli pe a faʻaalia i vailaʻau faʻaleagaina e sili atu ona taʻitaʻia i le faʻaleagaina ma le faʻalagolago (Chambers et al., 2003; Wagner ma Anthony, 2002). I lenei faʻavae matou te faʻaopoopoina faʻamaoniga fou mo le i ai o taimi maʻaleʻale lea e sili atu ona aʻafia ai vaega o faiʻai tuʻufaʻatasia i aʻafiaga o le atuatuvale, ma faʻamamafa ai le tele o le taimi tuai e ono faʻalavelave i le va o le taimi o le faʻaalia ma faʻaalia o aʻafiaga leaga.

Fa'atiga o Atina'e ma Fa'ama'i Fa'aaogā Fa'a'ona

O le a'afiaga o fa'alavelave fa'aletamaiti o lo'o fa'aalia manino i le Su'esu'ega Fa'aletonu Tamaiti (ACE) e fa'atatau i su'esu'ega lata mai o le 17,337 sui o le Kaiser-Permanente HMO i San Diego (Chapman et al., 2004; Dube et al., 2003; Felitti, 2002). Ole numera ole ACE 'ese'ese 'tulaga-fa'alagolago' e fa'ateleina ai fa'ailoga po'o fa'ama'i. O le lamatiaga o le faitau aofaʻi o tagata e fesoʻotaʻi ma faʻalavelave vave o le 50% mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina, 54% mo le atuatuvale o loʻo i ai nei, 65% mo le ava malosi, 67% mo le pule i le ola, ma le 78% mo le faʻaogaina o fualaau faʻasaina (Chapman et al., 2004; Dube et al., 2003). O isi suʻesuʻega na suʻesuʻeina le sootaga i le va o le faʻaaogaina o vailaʻau ma faʻafitauli o tamaiti. O le ogaoga o le faʻaalia i le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti (CSA) ma le lamatiaga o le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina na iloiloina e faʻavae i luga o le vaevaeina o le CSA i ni vaega se tolu (Fergusson et al., 1996). Fetuuna'iga mo tulaga fa'ale-mafaufau, le CSA e le fa'afeso'ota'i e le'i feso'ota'i ma se fa'atuputeleina tele o le lamatiaga o le ava malosi po'o isi vaila'au fa'atauva'a/fa'alagolago. Fa'afeso'ota'i le CSA e aunoa ma le fa'afeusuaiga fa'atupula'ia le lamatiaga mo le fa'aaoga sese/fa'alagolago i le ava, ae le mo le fa'aleagaina o isi vaila'au. Peita'i, o le CSA e aofia ai le taumafai/fa'amae'aina feusua'iga fa'atuputeleina le fa'atupuina o le ava malosi/fa'alagolago i le 2.7-pa'iga ma le fa'atuputeleina o le fa'aogaina o vaila'au/fa'alagolago e 6.6-fa'alua. Kendler ma ana uo (Kendler et al., 2000) na faʻaalia foi e taua le mamafa o le CSA, ae i lenei suʻesuʻega e oʻo lava i laʻasaga maualalo e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga. I se faapuupuuga, na latou iloa ai o le CSA e le o le itutino e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le 2.9-fold i le lamatiaga mo le faʻalagolago i fualaau faasaina, ae o le CSA e aʻafia ai feusuaʻiga na fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le 5.7 (Kendler et al., 2000).

O le mafutaga i le va o le vave ona togafitia ma le ava malosi poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻaalia i se matua faʻafefe. I le avea ai o se vaega o se suʻesuʻega tele a le aoga a le malo i amioga lamatia o le soifua maloloina o talavou, o tamaiti aoga i vasega 8, 10, ma le 12 (N=4790) na fesiligia e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau ua mavae ma le taimi nei ma sa fesiligia (ioe / leai) e uiga i le tino ma le taimi ua tuanaʻi. sauaga fa'afeusuaiga (Bensley et al., 1999). O le fa'aleagaina na feso'ota'i ma le sili atu i le fa'a 3 fa'atuputeleina o le fa'ata'ita'iga o le ava/sikareti, ma sili atu i le fa'a 12 fa'atuputeleina o le fa'aogaina o mariuana po'o le inu masani e tupu ile 10 tausaga. Mo le vasega valu, o le tu'ufa'atasiga o feusuaiga ma sauaga fa'aletino na feso'ota'i ma le fa'a-2-sili atu o le lamatiaga o le inu mama ma le feololo ma le toeitiiti 8-fa'atupula'ia le lamatiaga o le inu tele. Mo le vasega 10, o le fa'aleagaina na feso'ota'i ma le fa'a-2 fa'atuputeleina o le lamatiaga o le inu mama ma le feololo ma le sili atu i le fa'a-3 fa'atuputeleina o le fa'atupuina o le inu tele. Ae ui i lea, e oo atu i le vasega 12, o le maualuga o le inupia o talavou e le o sauaina na matua tutusa lava ma i latou na lipotia le sauaina. O le faʻaalia i vaega taʻitasi o faʻafitauli o tamaiti e fesoʻotaʻi ma le 2- i le 4-faʻateleina le faʻateleina o le ono mafai ona faʻaaogaina fualaau faasaina i le 14 tausaga (Dube et al., 2003). E le gata i lea, na faaluaina e le CSA le lamatiaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i le olaga atoa, ma faʻateleina i le sili atu i le 12-paiga le lamatiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e amata i le amataga o le matua (Holmes, 1997). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le faʻaalia i le vave faʻalavelave e faʻaleleia ai le psychopathology i le lautele, ma suia le amataina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i tausaga laiti. O le tele o le aʻafiaga e faʻalagolago i le maualuga o le faʻaalia i ituaiga eseese o le faʻaleagaina poʻo le mamafa o le tulaga muamua. O le i'uga, o le tele o pasene o tagata sauaina e fa'aalia i le taimi o se fa'amalama o le atina'e o le fa'aletonu pe a fa'aaogaina e ono o'o atu ai i le sauaina ma le fa'alagolago i le lumana'i (King ma Chassin, 2007; Orlando et al., 2004).

I vaega o loʻo totoe o lenei iloiloga, matou te faʻamatalaina se faʻataʻitaʻiga e aofia ai le faʻafefea ona fegalegaleai le taimi o le faʻalavelave faʻalavelave faʻatasi ma faʻagasologa masani o le matua e faʻaleleia ai le faʻaogaina o mea faʻaleagaina. E leʻi leva ona matou tuʻuina atu se faʻalavelave faʻalavelave / corticolimbic development cascade e taʻu mai ai o faʻalavelave vave e mafai ona fesoʻotaʻi ma se faʻaaliga muamua o faʻafitauli faʻavaivai pe a faʻatusatusa i se faitau aofaʻi masani (Andersen et al., 2008; Teicher et al., i le lomitusi). O iinei, matou te faʻaogaina ai le faʻataʻitaʻiga lava e tasi e faʻamatala ai pe faʻafefea ona faʻaalia le faʻalavelave i le amataga o le olaga e ono faʻaalia ai se tagata e faʻaaoga ma faʻaleagaina mea i le laʻititi nai lo le masani ona matauina i le faitau aofaʻi masani.

O le Neurobiology o le Fa'aleagaina o Mea - a tele Faʻasologa Autu

O vailaʻau e manatu e tauia e maua ai le tele o suiga o loʻo aʻafia i le faʻagasologa o mea ua fai ma vaisu e pei ona faʻatalanoaina muamua e ni nai vaega autu o faiʻai (Hyman et al., 2006). Muamua, o le lagona le fiafia ma le fiafia e fesoʻotaʻi uma fualaau faʻaleagaina e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens (Dayan ma Balleine, 2002; Koob ma Swerdlow, 1988; Weiss, 2005). Lona lua, o le hippocampus faʻamalosia le faagasologa o le aʻoaʻoina e uiga i lenei fiafiaga, ma faʻatumauina le manatuaga o fegalegaleaiga o le poto masani (Grace et al., 2007). E mafai e le hippocampus ona faʻaogaina pe "faitotoa" tali a le nucleus accumbens e faʻaalia ai nei aafiaga muamua. Lona tolu, o faʻamatalaga o le siʻosiʻomaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua tuʻuina atu i ai se tau e faʻamalosia e ala i faiga faʻatulagaina (Berridge, 2007). O le taunuuga o le salience faaosofia e faʻatalanoaina muamua e ala i le faʻaogaina o le cortex muamua i luma i totonu o accumbens (Kalivas et al., 1998; 2005; Pickens et al., 2003; Robinson ma Berridge, 1993), faʻatasi ai ma fesoʻotaʻiga vailaʻau faʻapitoa na faia i le amygdala (Tagaʻi ma al., 2003). Fa'alagolago i fualaau fa'asaina e mafua mai i se fa'asologa patino o neuroadaptations e tupu pe a uma ona fa'aaoga fa'afia (Hyman et al., 2006). O nei fetuutuuna'iga e mafai ona tupu i so'o se vaega ma vaega autu uma pe a mae'a ona fa'aauau pea ona fa'aaoga fualaau. Faʻatasi, o le faʻavae o le "taʻavale malosi e aunoa ma se taofi" e aofia ai manatu autu e tolu o le auala e mafai ai e faigata vave ona faʻavasegaina vaega o le faiʻai o loʻo faʻavaeina ai nei faiga faʻafefe ma le taamilosaga lava ia (vaai Ata 1).

Ata 1

Ua fa'ata'ita'iina mai i lenei ta'amilosaga o le fai'ai ua fa'apopoleina. I lalo o setete e le o ni vaisu, o le nucleus accumbens e maua ai faʻamatalaga mai le tele o vaega faiʻai, e aofia ai le hippocampus ma le pito i luma. ...

O se fa'aoso fa'aoso/corticolimbic fa'atupuina fa'ata'ita'iga fa'apea o le fa'aleagaina o fualaau fa'asaina

Faʻavae i luga o tusitusiga o loʻo iloiloina iinei, o le maualuga o vaisu o fualaau faasaina pe a maeʻa le faʻaleagaina o tamaiti e mafai ona faʻamatalaina i se vaega e le faʻalavelave faʻalavelave / corticolimbic developmental cascade hypothesis (Andersen ma Teicher, 2008) e pei ona fa'atatau i fualaau fa'asaina. O lenei manatu ua fa'ailoa mai e fa'apea, o le a'afia i le fa'apopoleina o le olaga i le amataga o le olaga e fa'atupu ai le fa'aleagaina e tagata o fualaau fa'asaina a'o le'i matutua e ala i mataupu e tolu nei:

  1. Fa'ateleina le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ona o le maualuga o le fa'aogaina o le hypothalamic-pituitary-adrenal axis (HPA) (Hyman et al., 2006).
  2. O le fa'aalia i le fa'alavelave e feso'ota'i ma vaitau ma'ale'ale o le fa'aleaga (Andersen ma Teicher, 2008; Andersen ma Teicher, 2004) lea o le a tu'ufa'atasia le sao i le fa'aleagaina o fualaau fa'asaina. O le atuatuvalega o le olaga amata atonu e sili atu ona filifilia mo le hippocampus ma faʻaleleia le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau. O faʻalavelave vave e mafai foi ona faʻateleina le gaioiga o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens, e mafua ai se tulaga faʻavae o le anhedonia lea e faʻalavelave ai tagata i le suʻeina o fualaau faasaina (Matthews ma Robbins, 2003). Atonu e sili atu le filifilia o le atuatuvalega o le olaga mulimuli ane mo le pito i luma (prefrontal cortex).Leussis ma Andersen, 2008), ma fa'ateleina le a'afia i fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au (Ernst et al., 2006; Brenhouse et al., 2008a).
  3. O vaega o fai'ai ma ta'amilosaga e mana'omia le matua i se tulaga fa'apitoa mo a'afiaga o le fa'apopoleina vave e fa'aalia.

Fa'atasi, o nei faiga e fa'atuputeleina ai le fa'aogaina o vaila'au ma suia le matua o le fa'aoga muamua nai lo le masani ona matauina i tagata e le o fa'aleagaina. O le a matou iloiloina faʻamaoniga e lagolagoina nei faʻamatalaga ma aofia uma ai mea e tolu.

1. Fa'aalia i polokalame fa'amamafa le fa'agaoioiga a le HPA

O le fa'aalia i le fa'apopoleina i le amataga o le olaga e fa'agaoioia ai faiga e tali atu ai i fa'alavelave, ma fa'amautu ai le suiga o la latou fa'alapotopotoga mole mole e suia ai lo latou lagona ma le fa'aituau (Caldji et al., 1998; Liu et al., 1997; Meaney ma Szyf, 2005; Seckl, 1998; Weaver et al., 2004; Welberg ma Seckl, 2001; Talavou, 2002). O suiga mole mole ua faailoa mai i le taimi nei e aofia ai: (1) suiga i le subunit structure o le GABA-benzodiazepine supramolecular complex, e mafua ai le atinaʻeina o le benzodiazepine tutotonu ma le maualuga o le GABA-A receptors i le hippocampus, amygdala ma locus coeruleus (Caldji et al., 2000a; Caldji et al., 2000b; Caldji et al., 1998; Hsu et al., 2003); (2) maualuga i le corticotropin tuʻuina atu le hormone (CRH) mRNA maualuga i amygdala ma le hypothalamus ma faʻaititia le CRH mRNA i le hippocampus (Caldji et al., 1998; Liu et al., 1997); (3) faaitiitia ∝2 noradrenergic receptor density i le locus coeruleus (Caldji et al., 1998); ma (4) suiga epigenetic i le DNA methylation mamanu o le hippocampal exon 17 glucocorticoid receptor (GR) promoter gene (Weaver et al., 2004; Weaver et al., 2006). I se faapuupuuga, e ala i nei mea, poʻo isi mea mole mole o loʻo faʻatali i le mauaina, polokalame faʻamalosi vave ma faʻamuamua le faiʻai mammalian e faʻaalia le faʻaleleia atili o tali faʻalavelave, lea e fegalegaleai ma isi mea e faʻateleina ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻalagolago.

Le sootaga i le va o le atuatuvale ma le faaaogaina o fualaau faasaina

O le fa'apopoleina ua fa'ailoa mai e iai sona sao taua i le amataga ma le fa'atumauina o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma ua fa'ailoaina o se mea taua e mafua ai le toe fa'afo'i atu i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina i tagata (Kreek ma Koob, 1998). I faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na maua ai le popole o le mafaufau e faʻaosofia ai le manaʻo malosi mo cocaine i vaisu (Sinha et al., 1999; Sinha et al., 2000). O nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai aʻafiaga o le faʻaleagaina o tamaiti i le faʻalavelave faʻalavelave ma le HPA tulafono faatonutonu. O teine ​​(tausaga 7-15 tausaga) faʻatasi ma se talaʻaga o le CSA (n=13) na faʻaalia ai le maualalo o le basal ma le net ovine CRH faʻaosofia le maualuga o le ACTH e faʻatatau i pule (n=13; (De Bellis et al., 1994a)). Ole maualuga ole urinary ma le plasma cortisol ma ovine CRH-stimulated levels, e ui i lea, e tutusa i tagata na afaina i le CSA ma i latou o loʻo pulea. O nei taunuuga e mafai ona atagia mai ai se ituaiga o le HPA dysregulation ma le pituitary hypo-responsiveness i le ovine CRH ma le faʻateleina o le tali atu i le faʻaititia o le ACTH i tamaiti. I se eseesega, Heim et al., (Heim et al., 2001) lipotia faafeagai dysregulatory taunuuga o CSA i tagata matuas. O fafine sauaina e aunoa ma se faʻalavelave faʻalavelave tele na faʻaalia le sili atu nai lo le masani a le ACTH i le pulega o le CRF, ae o fafine faʻaleagaina e iai le maʻi tigaina ma fafine faʻanoanoa e aunoa ma le faʻaleagaina vave na faʻafefeina tali ACTH e faʻatatau i le pulea. O fafine sauaina e aunoa ma se faʻafitauli faʻafitauli tele na faʻaalia ai le laina maualalo ma le ACTH na faʻaosofia ai le plasma cortisol concentrations. E faʻapena foʻi, o tamaʻitaʻi e iai tala faʻasolopito o tamaiti laiti na faʻaalia le faateleina o le ACTH ma le cortisol tali i le dexamethasone / CRF. O le faʻateleina o tali na fesoʻotaʻi ma le ogaoga, umi, ma le amataga o le faʻaleagaina (Heim et al., 2008). O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le faʻaogaina o le pituitary pito i luma ma le faʻatulafonoina o le faʻaogaina o le adrenal cortex e tupu i tagata faʻaleagaina e aunoa ma se faʻalavelave faʻalavelave tele poʻo faʻamaʻi faʻamaʻi post-traumatic.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a manu ua faʻaalia ai o le atuatuvale e aʻafia ai le tali atu i vailaʻau faʻaleagaina i le tele o auala. O le fa'aalia fa'afia muamua i tulaga fa'apopoleina e fa'atuputeleina ai le gaioi o tagata ta'ito'atasi i vaila'au fa'amasani. O fa'alavelave eseese e aofia ai le fa'alavelave fa'afuase'i o le si'usi'u (Piazza et al., 1990), fa'amalosi fa'amalosi (Deroche et al., 1992a), popolega lautele (Deroche et al., 1994), ma le popole i le le lava o mea'ai (Deroche et al., 1992a), fa'aopoopoina le tali atu o le locomotor i le systemic amphetamine po'o le morphine. O lagona fa'apopoleina i le amphetamine ma le morphine e fa'alagolago i le fa'aogaina o le HPA axis, ma e le tupu i manu o lo'o taofiofia ai le fa'aosoina o le corticosterone.Deroche et al., 1992a; Deroche et al., 1994; Marinelli et al., 1996). Na'o le fa'atonuina o le corticosterone (e aunoa ma le fa'apopoleina) e lava lea e fa'aalia ai le tali atu o le locomotor i le amphetamine, e pei o le fa'alavelave fa'atamatama na tupu ona o le taofiofia o tina i le vaiaso mulimuli o le maitaga (Deroche et al., 1992b). Glucocorticoids lava ia ei ai aʻafiaga euphoric tuusaʻo i nisi tagata ma faʻamalosia meatotino i manu suʻesuʻe, e pei ona faʻamaonia i le atinaʻeina o le pulea e le tagata lava ia o le corticosterone, lea e tupu i le plasma corticosterone maualuga e faʻatusatusa i mea na aʻafia e le atuatuvale (Piazza et al., 1993). Ae ui i lea, o loʻo i ai le tele o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaogaina o le corticosterone self-administration (Piazza et al., 1993).

Masalo o le mea e sili ona taua, o le faʻaalia i le tele o faʻalavelave faʻalavelave ua maua e toe faʻafoʻi ai le sailia muamua o le heroin (Shaham et al., 2000; Shaham ma Stewart, 1995), cocaine (Ahmed ma Koob, 1997; Erb et al., 1996), ava malosi (Le et al., 2000; Le et al., 1998), ma le nicotine (Buczek et al., 1999). I nisi o suʻesuʻega, o le faʻamaʻi e sili atu le malosi o le toe faʻaleleia o aʻafiaga nai lo le toe faʻaalia i le vailaʻau (Shaham et al., 1996; Shaham ma Stewart, 1996). O le fa'apopoleina e toe fa'afo'i mai ai mea e fiafia i ai nofoaga na fa'atamaia e fualaau fa'asaina (Wang et al., 2000). Metyrapone (lea e poloka ai le faʻamalositino o le corticosterone faʻaosoina ae e le suia ai le maualuga o le corticosterone basal) e faʻaitiitia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le puleaina e le tagata lava ia o le koko, e aunoa ma le faʻaosofiaina o se faʻalavelave faʻapitoa o le afi poʻo le faʻatonuina o meaʻai (Deroche et al., 1994).

I le faaiuga, o suʻesuʻega faʻapitoa na faʻaalia ai o le atuatuvale o se mea taua i le amataina, tausiga ma le toe faʻaaogaina o vailaʻau (Deroche et al., 1992a; Erb et al., 2001; Taʻavale, 1997; Kabbaj et al., 2001; Piazza et al., 1990; Shaham et al., 2000; Shalev et al., 2002; Shalev et al., 2001; Stewart, 2000). O le fa'aleleia po'o le le fa'atonuina o tali fa'alavelave ona o le sauaina o tamaiti e mafai, a itiiti mai i se vaega, fa'atalanoaina le fa'atuputeleina o le a'afia o tagata sauaina o lo'o sao i vaisu o fualaau fa'asaina (McEwen, 2000a; Rodriguez de Fonseca ma Navarro, 1998; Sinha, 2001; Stewart et al., 1997; Triffleman et al., 1995).

2. O le fa'aalia i le fa'alavelave e feso'ota'i ma vaitau ma'ale'ale o le fa'ama'a'a'a'a'ese o le a tu'ufa'atasia le sao i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina.

O le taimi o le fa'alumaina e mafai fo'i ona iai se sao e le fa'atauaina i le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu. O faiga neurotransmitter ta'ito'atasi po'o vaega o fai'ai e sili ona a'afia i a'afiaga i fafo i taimi fa'amalama fa'apitoa e ta'ua o vaitaimi ma'ale'ale. O taimi maʻaleʻale e fesoʻotaʻi ma mea faʻapitoa o le neurogenesis, eseesega, ma le ola (Andersen, 2003; Bottjer ma Arnold, 1997; Harper et al., 2004; Heim ma Nemeroff, 2001; Koehl et al., 2002; Nowakowski ma Hayes, 1999; Sanchez et al., 2001). E ui o faʻagasologa o loʻo faʻamatalaina moni ai se vaitaimi maʻaleʻale e le o iloa, o auala talafeagai o suiga e aofia ai, ae le gata i, le fesuiaiga o faiga faʻaleleia o le faiʻai, suiga faʻaalia o mea neurotrophic, ma le atinaʻeina o faʻailoga. O suiga i so'o se tasi o nei mea i le taimi o se vaitaimi ma'ale'ale e maua ai se aafiaga tumau i le fausaga ma galuega (Adler et al., 2006; Andersen, 2003). E pei ona toe iloiloina i lalo, o le popole i le amataga o le olaga e a'afia ai le tele o faiga e fa'atusaina ai le fai'ai.

O le fa'ateleina o le fa'alavelave fa'alavelave e suia ai le atina'eina o fai'ai

O suiga ole axis HPA e fa'ateleina ai le fa'alavelave fa'alavelave (tenet #1), ae o nei suiga e iai a'afiaga tulaga ese i le atina'eina o fai'ai. O a'afiaga mata'ina ma le loloto o le CRH (Brunson et al., 2001) ma hormones o le atuatuvale, e galulue faʻatasi ma monoamine neuromodulators ma amino acids excitatory (McEwen, 2000b), e suia faiga faavae neural. O le faʻaaogaina o glucocorticoids i le amataga o le olaga i manu suʻesuʻe e faʻaitiitia ai le mamafa o le faiʻai ma mea DNA (Ardeleanu ma Strerescu, 1978), taofiofia le mitosis pe a mavae le fanauina o sela granule i le cerebellum ma gyrus dentate (Bohn, 1980), fa'alavelave i le vaeluaga o sela glial (Lauder, 1983), ma fa'aitiitia le aofa'i o va'aiga dendritic i vaega eseese o fai'ai (Schapiro, 1971). O galuega talu ai nei o loʻo faʻaalia manino mai ai o le vave faʻaalia i faʻamaʻi mole mole faʻaosoina e aʻafia ai le myelination (Leussis ma Andersen, 2008; Meyer, 1983; Tsuneishi et al., 1991), neuronal arborization(McEwen, 2000b), neurogenesis(Gould ma Tanapat, 1999; Mirescu ma Gould, 2006), ma le synaptogenesis (Andersen ma Teicher, 2004; Garcia, 2002).

O aʻafiaga o le atuatuvale i luga o le faiʻai, e ui i lea, e le o se mea lautele. O vaega fa'apitoa o fai'ai e 'ese'ese i lo latou ma'ale'ale i a'afiaga fa'apopoleina. E mafai ona a'afia le fa'afitauli i fa'ama'i (genes) (Caspi et al., 2002; Caspi et al., 2003; Koenen et al., 2005), itupa (Barna et al., 2003; De Bellis ma Keshavan, 2003; Teicher et al., 2004), taimi (Andersen, 2003; Andersen et al., 2008; Leussis ma Andersen, 2008; Perlman et al., 2007), le tele o mea e tali atu ai glucocorticoid (Benesova ma Pavlik, 1985; Haynes et al., 2001; McEwen et al., 1992; Pryce, 2007), ma le malosi o neu i le lotoifale e faʻasaʻo ai le CRH e tali atu ai i le faʻalavelave (Chen et al., 2004). I lenei iloiloga, matou te taulai atu i le auala e mafai ai e le taimi o le faʻalavelave faʻalavelave ona faʻafaigofieina le faʻaalia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e ala i suiga o le faiʻai faʻaitulagi. O vaega o faiʻai e foliga mai e faʻaalia ai le faʻaogaina o le morphometric i aʻafiaga o le vave faʻalavelave poʻo le faʻaleagaina o tamaiti e aofia ai corpus callosum, hippocampus, cerebellum ma neocortex (Andersen et al., 2008). I le amataga, o le a tatou talanoaina le tuai o aʻafiaga o le amataga o le olaga i luga o le hippocampus, lea e faʻaalia i le va o le talavou ma le matua (Andersen ma Teicher, 2004). O suiga i le nucleus accumbens ma le pito i luma o le a talanoaina foi.

O faʻalavelave vave e aʻafia ai le atinaʻeina o le hippocampus

O su'esu'ega tu'ufa'atasiga ma su'esu'ega fa'apitoa e ta'u mai ai o le fa'apopoleina i le amataga o le olaga e mafua ai le tuai o a'afiaga i le atina'eina o le hippocampal. Suiga i le voluma hippocampal e foliga mai e aliali mai i le taimi o le matua. O su'esu'ega fa'afoma'i su'esu'eina o le morphometry o le hippocampal i ē na sao mai le sauaina o tamaiti ua maitauina le tele o le gau (Andersen et al., 2008; Bremner et al., 1997; Driessen et al., 2000; Stein, 1997; Vermetten et al., 2006; Vythilingam et al., 2002). I se faʻatusatusaga, o suʻesuʻega i tamaiti faʻaleagaina ma le PTSD na le maua se faʻamaoniga o le gau o le hippocampal volume (Carrion et al., 2001; De Bellis et al., 1999b; De Bellis et al., 2002), ma o le mea moni, o se faʻaopoopoga tele o le aofaʻi o mea paʻepaʻe na lipotia mai (Tupler ma De Bellis, 2006). O le mea lea, o aʻafiaga o le faʻaleagaina o tamaiti e fesoʻotaʻi ma le gau o le hippocampal volume i le matua, ae le o le taimi o le tamaitiiti poʻo le amataga o le talavou (Andersen et al., 2008; Teicher et al., 2003). Na matou maua talu ai nei le faʻaititia o le lua o le hippocampal volume e mulimuli i le CSA i se faʻataʻitaʻiga talavou matutua e sili atu pe a fai o le faʻaleagaina na tupu i le va o le 3-5 tausaga ma le va o le 11-13 tausaga (Andersen et al., 2008). O vaitaimi nei e fetaui ma le tele o le gaosiga o vaega o mea efuefu hippocampal tagata (Gogtay et al., 2006). O su'esu'ega fa'apitoa e foliga mai e fa'afetaui ai nei fa'ai'uga e foliga mai e 'ese'ese i le va o su'esu'ega su'esu'e tamaiti po'o tagata matutua. O le fa'amamafa vave o le fa'aesea i le fa'atupuina o isumu e taofia ai le fa'atupuina o le fa'atupuina o synapses i le CA1 ma le CA3 o le hippocampus o isumu; ae ui i lea, o le atuatuvale vave e le taofia ai le teuteuina, lea e taitai atu ai i se faaletonu tumau i le synaptic density i le tuai o le talavou / matua matua (60 aso le matua i le iole) (Andersen ma Teicher, 2004). O le mea lea, e foliga mai o le faʻaalia i le vave faʻalavelave e suia ai le ala o le atinaʻeina o le hippocampal, faʻatasi ai ma aʻafiaga leaga o le vave faʻalavelave e faʻaalia i le taimi o le suiga mai le talavou i le matua matua.

O le matafaioi a le hippocampus o le tuʻuina atu lea o fesoʻotaʻiga faʻamatalaga o faʻamatalaga e sau mai le pito i luma o le cortex i le maualuga o le nucleus accumbens (Grace et al., 2007), ma o lea e a'afia ai i fa'agaioiga fa'amanino vaila'au. O le leiloa o le hippocampal synaptic density, po'o le grey matter volume, e foliga mai e tupu i le amataga o le atuatuvale o tagata taʻitoʻatasi aʻo latou pasi atu i le talavou e mafai ona faʻalavelave pe suia lenei gaioiga gating. I le taimi nei, e itiiti se mea e iloa e uiga i aʻafiaga o suiga vave o le hippocampal faʻaosoina i le faʻafitauli i le faʻaogaina o vailaʻau. Ae ui i lea, o faʻamaʻi faʻamaʻi o le ventromedial hippocampus i le vaiaso muamua o le olaga i isumu e faʻateleina ai le aofaʻi ma le tele o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, ae le o le mea e malolo ai i se faasologa o fua faatatau o le puleaina e le tagata lava ia o le methamphetamine (Brady et al., 2008). O nei faʻamatalaga e ogatasi ma le faʻaitiitia o le faʻaogaina o mea faʻapipiʻi i totonu o le accumbens, ma o le a faʻaalia ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi aʻo leʻi oʻo i le talavou e sili atu ona aʻafia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le laʻititi nai lo ana tupulaga. O se isi fa'amatalaga atonu o le fa'apopoleina o suiga o le hippocampal e fa'aitiitia ai le fa'atonutonuina o manatu le lelei o le HPA axis (tenet #1; Goursaud et al., 2006). O suʻesuʻega o le sili atu le faʻaogaina o vailaʻau pe a maeʻa togafiti hippocampal i suʻesuʻega faʻapitoa e ogatasi ma suʻesuʻega a le falemaʻi o loʻo talanoaina i luga.

Polokalame faʻalavelave faʻatupuina o le faʻaogaina o le dopamine system mo le faʻaitiitia o taui ma le maualuga o le anhedonia

O loʻo faʻamautu lelei o le faʻaalia i le amataga o le olaga popole e faʻateleina ai lagona o le dysphoria, anhedonia, ma le popole (Rudi-Bettschen et al., 2006). O se iloiloga au'ili'ili, fa'apitoa na tu'uina atu e Matthews ma Robbins i le 2003 (Matthews ma Robbins, 2003) o lo'o fautua mai ai o le fa'apopoleina o le olaga amata e fa'avaivaia ai le faiga o taui. O le tete'a faifaipea o tina e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o tali o amioga i le faʻaosofia o le manaʻo i le iole matutua pe a faʻatusatusa i le faʻatonutonuina (Matthews et al., 1996). E pei ona matauina i le tele o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le pulea e le tagata lava ia, intercranial self-stimulation, ma mea e fiafia i ai le sucrose, o faʻamaumauga o loʻo fautua mai pea o mea faʻamalosi e faʻaalia ai ni tali le malosi i isumu eseese (Matthews ma Robbins, 2003). Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu tuʻufua e faʻaalia ai foi aʻafiaga lelei ma le le lelei ma le sucrose e fai ma vaifofo faʻatusatusa, e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaogaina o taui i lenei faʻaosofia masani (Matthews ma Robbins, 2003). O le faʻaaogaina o vailaʻau e fesoasoani e foia ai lenei lagona o le anhedonia, ma e mulimuli mai o le mataupu mamafa o le a sili atu ona maaleale i aʻafiaga o vailaʻau i se taumafaiga e faʻamaonia lenei tulaga basal.

O le faʻalavelave faʻalavelave e galue, i se vaega, e ala i le suia o le dopamine (DA) system i totonu ole nucleus accumbens. Faʻavae i luga o taunuʻuga a tagata matutua o le le maua o tina, faʻamaoniga o amioga, e pei o le faʻateleina o gaioiga o locomotor e tali atu i mea fou (Taofi et al., 2004), i cocaine (Taofi et al., 2004), ma le faʻamalosia o le siʻusiʻu e lagolagoina ai le manatu e faʻapea o le le maua o tina e faʻaleleia ai le lagona o le DA i totonu o le nucleus accumbens. Na matou iloa o le faʻaleagaina o tina aʻo leʻi faʻasusuina na faʻateleina le anotusi o le DA ma faʻaitiitia ai le suiga o le serotonin (5-HT / 5-HIAA ratio) i le nucleus accumbens ma amygdala i le taimi o le matua (Andersen et al., 1999). Ole fua saʻo e faʻaalia ai o vavae ese e maualuga le maualuga o le extracellular DA i lenei itulagi e tali atu ai i cocaine (Kosten et al., 2003), o se aʻafiaga e mafai ona faʻatalanoaina e tulaga maualalo o le DA transporter (Taofi et al., 2004; Meaney et al., 2002). O a'afiaga i le nucleus accumbens, peita'i, e le gata ina fa'atapula'aina i mea tutupu i le amataga o le olaga. Hall et al (Hall et al., 1998) na maua ai o le faʻamaʻiina o le susu mai le tausiga faʻaesea na maua ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le 5-HIAA ma le faʻateleina o le maualuga o le DA ma le faʻateleina o le faʻamaʻiina o le DA faʻamalosia i le nucleus accumbens. O le mea lea, o le faʻamaʻi vave vave e mafai ona faʻateleina ai le faʻaogaina o vailaʻau e ala i le suia o le atinaʻeina o le mesolimbic DA system, ae o aʻafiaga o le atuatuvale e mafai ona aliaʻe i soʻo se matua.

O se tasi o auala e mafai ai ona faʻateleina le faʻateleina o le accumbens DA e maua ai lagona o le dysphoria ma le anhedonia e ala i ana gaioiga i luga o le transcriptional regulatory factor, CREB (Nestler ma Carlezon, 2006). Ae ui i lea, o le mea moni, o le faateleina o le maualuga o le CREB e leʻi matauina i manu vavae ese mai tina (Lippmann et al., 2007) ma fautua atu e mafai ona faʻaosoina le anhedonia e se isi masini poʻo suiga i se isi mea i totonu o le faiʻai. Corticosterone ma / poʻo le CRH aʻafiaga i luga o le mesolimbic DA system e mafai ona faʻaogaina le faʻamalosia o le faʻaogaina o le faʻaogaina o amioga i vailaʻau o le faʻaleagaina (Barrot et al., 1999; Deroche et al., 1995; Koob, 1999; 2000; Marinelli ma Piazza, 2002; Piazza et al., 1996; Rouge-Pont et al., 1998; Tagata, 1998). O le fa'alavelave fa'afuase'i e maua mai ai fetuutuuna'iga neural i le nucleus accumbens - ventral tegmental area e tutusa lelei ma a'afiaga o le fa'aalia o fualaau fa'asaina (Fitzgerald et al., 1996; Ortiz et al., 1996).

O le faʻaalia i le faʻaleagaina o tamaiti e mafai foi ona faʻateleina le lamatiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau e ala i le aʻafiaina o le faiga o le DA ma le faʻalogo i mea faʻamalosi. O le faʻaleagaina o tamaiti ua fesoʻotaʻi ma le maualuga o le maualuga o le DA poʻo le homovanillic acid (De Bellis et al., 1999a; De Bellis et al., 1994b), ma faʻaititia le maualuga o le plasma o le dopamine beta-hydroxylase (Galvin et al., 1995) le enzyme e nafa ma le liua o le DA i le norepinephrine.

O le atuatuvale o talavou e aafia ai le pito i luma

I le faʻatusatusa i le faʻatuai o aʻafiaga o le faʻamaʻi i luga o le hippocampal morphometry, o le faʻalavelave e faʻaalia ai ona aʻafiaga sili i luga o le cortex muamua i le taimi o le talavou (Andersen et al., 2008; Hall, 1998; Leussis ma Andersen, 2008). E le gata i lea, o nei aafiaga e matauina e aunoa ma se faatuai e pei ona matauina mo le hippocampus (Andersen ma Teicher, 2004). Le atina'e umi o le pito i luma (Crews et al., 2007; Spear, 2000) e ono fa'atupuina ai le fa'aa'afia i a'afiaga o le fa'alavelave i le taimi o le talavou. E le gata i lea, o le maualuga o le glucocorticoid receptors o loʻo faʻaalia i le cortex i lenei laasaga, lea e ono faʻateleina ai aʻafiaga o le atuatuvale (Pryce, 2007). Fa'alavelave fa'alavelave i le taimi o le talavou, e aofia ai le CSA i su'esu'ega falema'i (Andersen et al., 2008) po'o le fa'aesea fa'aagafesootai i su'esu'ega fa'apitoa (Hall, 1998; Leussis ma Andersen, 2008), e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o mea efuefu muamua ma le synaptic density, ma sina suiga itiiti i isi vaega faiʻai. Faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻafomaʻi, o lenei gau synaptic o loʻo atagia mai ai le faʻateleina o le faʻaosoina o le glutamatergic gaoioiga (Leussis et al., 2008). O le faʻaleleia atili o le glutamatergic gaoioiga i le pito i luma o le cortex e ogatasi ma le faʻalauteleina o tulaga faʻatulagaina o vailaʻau o le faʻaleagaina (silasila i le aʻoaʻoga #3).

O le mea moni, o suʻesuʻega na suʻesuʻeina le sootaga i le va o le atuatuvale o talavou ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ua faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻafitauli. Ibotenic lesions o le medial prefrontal cortex o isumu, lea e ono faʻaitiitia ai le faʻaogaina o mea faʻapipiʻi, na mafua ai le sili atu o le tali atu i le faʻalavelave ma le faʻateleina o le faʻamaʻiina o le dopamine i totonu o le accumbens (Taofi et al., 2000). O le fa'aesea na tausia, ae le o ni isumu ua le maua e tina, na fa'aalia ai le lagona o locomotor i le 1.5 mg/kg amphetamine (Weiss et al., 2001). I lea tulaga, o fualaau oona e maua mai ai vaisu ma le maualuga o le suʻeina o fualaau faasaina (ie, heroin ma le taFranken et al., 2003)) atonu e sili atu ona aʻafia i faʻalavelave faʻalavelave mulimuli ane. E pei ona talanoaina i le mataupu #3, o le prefrontal cortex o loʻo aʻafia i le faʻaalia o amioga o le suʻeina o fualaau faʻasaina pe a faʻavaeina le faʻaupuga o fualaau faasaina.

3. E mana'omia se tulaga o le matua o le fai'ai ina ia fa'aalia ai a'afiaga o le fa'alavelave muamua

O le talavou e fai ma sui o se faʻamalama mataʻutia o le faʻalavelave mo vaisu i vailaʻau, e ui o le tele o fesuiaiga o loʻo i ai i le matua o le amataga i totonu o vasega taʻitasi fualaau (silasila i Ata 2). E pei Ata 2 faʻaalia, faʻaaogaina fualaau faasaina e le amataina i le 50% o le faitau aofaʻi seia oʻo i le talavou (tenet #3). E foliga mai e moni lenei mea i vasega uma o fualaau faasaina. Fa'amaumauga o fa'amaumauga o lo'o fa'aalia ai o le amataga muamua o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina e matua fa'ateleina ai le a'afiaga o le fa'alagolago ma vaisu i le olaga atoa (Hill et al., 2000; SAMHSA, 1999). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le lamatiaga mo le ava malosi e faʻateleina le 40% mo i latou e amata ona inu aʻo leʻi 15 tausaga (SAMHSA, 1999). E faʻapea foʻi, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi mo le faʻalagolago i le koko pe a uma ona faʻaalia muamua e fa faʻalavelave pe a faʻaaogaina aʻo leʻi oʻo i le 12 tausaga, ma faʻaitiitia tele i tausaga faʻaopoopo taʻitasi o le faʻasaʻo (O'Brien ma Anthony, 2005). O le tumau o le lamatiaga o le mariuana, tapaa, ma le faʻaleagaina o mea inu ua faʻateleina foʻi pe a faʻaalia i le taimi o le talavou (Waylen ma Wolke, 2004; Westermeyer, 1999). O iinei, matou te siitia ai le manatu o le faʻaalia i le faʻalavelave i taimi maʻaleʻale o le atinaʻe (tenet #2) e iai foʻi aʻafiaga e ala i le faia o se suiga agavale i le matua o le amataga o le suʻega o vailaʻau.

Ata 2

Tausaga o le fa'aaogaina muamua o ituaiga 'ese'ese o vaila'au fa'aleagaina. O fa'amaumauga o lo'o fa'avasegaina o le fa'aputuga pasene o le aofa'i o tagata fa'aoga mo se ituaiga o vaila'au fa'aaoga sese i le matua o le fa'aaogaina muamua. O fa'amaumauga na aoina e le National Survey on Drug Use and Health, 2002 ...

O le Tenet #3 o loʻo fautua mai e faʻapea o le aʻafiaga atoa o le vave faʻalavelave i luga o le faʻaogaina o vailaʻau o loʻo taoto pea seia oʻo i le talavou, e pei ona manatu mo le schizophrenia (Weinberger, 1987), atuatuvalega (Andersen ma Teicher, 2008; Teicher et al i le lomitusi), ma le vave fa'aalia o fualaau fa'asaina (Andersen, 2005). O mea e tutupu i le amataga o le olaga e fa'apolokalameina ai se fa'ata'ita'iga o atina'e e fa'aauau i le talavou ma le talavou matua. O nisi o a'afiaga o le atuatuvale e mafai ona iloa i se taimi pu'upu'u, e aofia ai le toe fa'atulagaina o dendritic (Leussis ma Andersen, 2008; Radley et al., 2005). O isi, e pei o le faʻaitiitia o le hippocampal synaptic density, e mafai ona faʻaalia mulimuli ane i le olaga (Andersen et al., 1999; Andersen ma Teicher, 2004). Matou te fautua atu o suiga matua i le pito i luma o le cortex, lea e taua tele i le sailia o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi, atonu o le ki i le malamalama i le amataga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina.

O le faagasologa o mea ua fai ma vaisu e aofia ai se vaega malosi, faaosofia lea e toe faʻagaoioia e faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le tagofia o fualaau faasaina ma ua manatu o se mea taua i le toe faʻafoʻi (Kalivas et al., 2005; Volkow, 2005; Robinson ma Berridge, 1993; Vezina ma Stewart, 1984)). O faʻamatalaga mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tuʻinanau (ie, siosiomaga siosiomaga, paraphenalia) i totonu o tagata e faʻagaoioia ai faʻamalosi i le pito i luma o loʻo aʻafia i le gaosiga o taui (Goldstein ma Volkow, 2002; Grant et al., 1996; Maas et al., 1998; Tzschentke, 2000). O lenei faʻamatalaga e faʻaaogaina e faʻatusatusa ai le taua faʻaosofia o faʻamatalaga e faʻavae i luga o taui e ono mafai (Elliott et al., 2003; Lonetona ma al., 2000) ma maua ai se fa'aosofiaga fa'apitoa (mana'o i fualaau fa'asaina) (Childress et al., 1999). I taimi e le o ni vaisu, o le GABA gaioiga e faʻaleleia ai le fetuutuunai o amio e ala i le faʻatagaina o le tele o faʻamatalaga o faʻamatalaga e faʻaogaina ai le gaosiga o le glutamate (Seamans ma Yang, 2004). Ae ui i lea, i lalo o tulaga e faʻamalosia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma toe faʻafoʻi, o le D1 o loʻo faʻafeiloaʻi e sili atu ona faʻaalia i luga o glutamatergic neurons e faʻatatau i le accumbens. O se taunuuga, o le faʻatupuina o le faʻateleina o le dopamine gaioiga e sili atu ona faʻaosofia ai lenei ala ma faʻaleleia amioga suʻesuʻe fualaau faʻasaina i le faʻaleagaina o isi amioga (faʻaitiitiga, faʻaitiitia le fetuutuunai o amioga; Ata 1; (Kalivas et al., 2005)).

O le matua o le fai'ai talavou e feso'ota'i ma le fa'aletonu i fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au

Su'esu'ega fa'ama'i (Ata 2) o loʻo faʻaalia ai o le tele o vaisu e le aliaʻe seia oʻo i le talavou. O le matua o le pito i luma o le cortex ma lona fesoʻotaʻiga i isi itulagi atonu o se mea taua i le taimi o lenei faagasologa (Ernst et al., 2006). O eseesega o atinaʻe i le gaioiga o taui na matauina i suʻesuʻega BOLD fMRI i tamaiti. O le tali atu i luma o le matua le matua i le taui e sili atu ona salalau ma faʻaitiitia pe a faʻatusatusa i tagata matutua (Durston, 2003). I se faʻatusatusaga, o tamaiti e faʻaalia le faʻagaoioia sili atu i le accumbens (Ernst et al., 2005). O le matua e taʻitaʻia atu ai i se faʻamaʻi faʻatapulaʻa faʻapitoa (faʻaitiitia le faʻasalalau) mamanu o le faʻagaioiga (Rubia et al., 2000), lea e foliga mai e atagia ai le tipiina o fesoʻotaʻiga synaptic.

Fausiaina i luga o le galuega a Kalivas et al, Brenhouse ma paʻaga {Brenhouse, 2008 #7113} talu ai nei na faʻaalia ai o D1 dopamine faʻafeiloaʻi i luga o filo o loʻo faʻaalia mai le pito i luma o le cortex i le nucleus accumbens e masani lava ona faʻaalia i le taimi o le talavou, ae o le D1 receptors i lenei itulagi. ma o loʻo i luga o nei faʻamau e maualalo i manu laiti ma matutua. O lenei faʻamatalaga e ogatasi ma suʻesuʻega muamua i isumu na fautua mai ai o mea faʻamalosi e faʻaitiitia ai aʻafiaga i pito i luma o le faiʻai e faʻatatau i gaioiga faʻasolosolo aʻo leʻi oʻo i le talavou (Andersen et al., 2001; Leslie et al., 2004). Faʻateleina D1 faʻafeiloaʻi i le pito i luma o le cortex e faʻaleleia ai le lagona lelei i siosiomaga / faʻaaliga e fesoʻotaʻi ma cocaine i tupulaga talavou, oe manaʻomia ni tui maualalo o cocaine nai lo manu laiti pe matutua e fausia ai nofoaga taua (Badanic et al., 2006; Brenhouse et al., 2008a). O le taimi lava na faʻavae ai, o nei faʻalapotopotoga faʻatau fualaau faʻasaina talavou e sili atu ona tetee atu i le faʻaumatia nai lo faʻalapotopotoga matutua (Brenhouse ma Andersen, 2008b). I se aotelega, o le aʻoaʻoga #3 o loʻo fautua mai ai o amioga e fai ma vaisu e oʻo mai i luga ole laina i le taimi o le talavou e le gata i tagata mafatia ma tagata e le o faʻalavelave, ona o se vaega o le matua o le pito i luma.

faaiuga

O le faʻaalia i faʻalavelave vave o le a suia ai le suʻeina o vailaʻau i se matua muamua i totonu o lenei faamalama, ae pe o nei suiga e mafua ona o suiga i le gating o le hippocampus (vave faʻalavelave), maualuga le dopamine i le accumbens (faʻalavelave vave), poʻo suiga synaptic i le o lo'o tumau pea le su'esu'eina o le pito i luma (prefrontal cortex). O lo'o fa'aalia i totonu se fa'ata'ita'iga fa'atauva'a o le fa'aaogaina o vaila'au e aunoa ma ni taofi Ata 1. Faʻatasi, o faʻamaumauga o loʻo iloiloina i lenei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai ua toe faʻaleleia le faiga o taui. O le fa'aletonu o le HPA axis e mafai ona fa'alavelaveina se tagata i le fa'aogaina fa'amalosi, ae o le fa'ateleina o le anhedonia e fa'ateleina ai le fa'aogaina ma le fa'alagolago. O taofi masani e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o vailaʻau, o loʻo maua i le hippocampus ma le pito i luma o le cortex, e le lelei ma e mafai moni lava ona faʻaosoina le faiga e suʻe vailaʻau e sili atu nai lo le mea na faʻamoemoeina. O lenei iloiloga o lo'o maua ai fa'amaoniga e fa'apea o le a'afia i fa'alavelave fa'afuase'i a'o fa'agasolo le atina'e e fa'atupu ai le fa'atupuina o se tagata i le vave fa'aleagaina o vaila'au nai lo tagata e le'i fa'aleagaina. O le malamalama i le matafaioi a le atinaʻe o loʻo faʻaalia i le faʻaalia o nei tulaga lamatia e masani ona le amanaiaina, ae manaʻomia le faʻalauteleina o le malamalama i le atoatoa o le aʻafiaga o le amataga o le olaga (CSA, teteʻa o tina) i luga o le faʻaaogaina o vailaʻau. O le mea moni, o a'afiaga o fa'alavelave vave e ono tuai ona fa'aalia, ae fa'afuase'i ona fa'aalia i le amataga o le talavou. O lenei tuai tuai e mafai ona maua ai se lagona sese o le saogalemu e faapea o faigata vave e itiiti pe leai se afaina umi i le tagata. Ae ui i lea, o lenei fa'atuai e mafai ona maua ai se avanoa e mafai ai e fa'alavelave vave ona taofia le a'afiaga o fa'alavelave tau atina'e.

Faʻafetai

Lagolagoina, i se vaega, e ala i taui mai le NARSAD (2001, 2002, 2005), NIDA RO1DA-016934, RO1DA-017846), NIMH (RO1MH-66222) ma le Simches ma Rosenberg Families. MHT o se John W. Alden Trust Investigator.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Adler LA, Spencer T, Faraone SV, Kessler RC, Howes MJ, Biederman J, Secnik K. Faʻamaoni o le pailate Matutua ADHD Lava Lipoti Fua (ASRS) e Faʻatatau i Tagata Matutua ADHD faʻamaoniga. Ann Clin Psychiatry. 2006;18: 145-8. [PubMed]
  • Ahmed SH, Koob GF. Cocaine-ae le o le su'eina o mea'ai e toe fa'afoisia e ala i le popole pe a mae'a. Psychopharmacology (Berl) 1997;132: 289-95. [PubMed]
  • Andersen SL. Ala o le atinaʻeina o faiʻai: tulaga o le faʻafitauli poʻo le faʻamalama o avanoa? Neurosci Biobehav Rev. 2003;27: 3-18. [PubMed]
  • Andersen SL. Mea fa'aoso ma le fai'ai ua atia'e. Trends Pharmacol Sci. 2005;26: 237-43. [PubMed]
  • Andersen SL, LeBlanc CJ, Lyss PJ. Faʻateleina faʻatuputeleina o faʻamatalaga c-fos i le faʻaogaina o le dopamine system. Synapse. 2001;41: 345-50. [PubMed]
  • Andersen SL, Lyss PJ, Dumont NL, Teicher MH. Fa'atumauina a'afiaga o le neurochemical o le tete'a vave o tina i luga o fausaga limbic. Ann NY Acad Sci. 1999;877: 756-9. [PubMed]
  • Andersen SL, Teicher MH. Faʻatuai aʻafiaga o le faʻamaʻi vave ile atinaʻeina o le hippocampal. Neuropsychopharmacology. 2004;29: 1988-93. [PubMed]
  • Andersen SL, Teicher MH. Fa'atiga, vaitaimi ma'ale'ale ma mea tutupu fa'amatu'u ile fa'anoanoa o talavou. Trends Neurosci. 2008
  • Andersen SL, Tomada A, Vincow ES, Valente E, Polcari A, Teicher MH. Faʻamatalaga muamua mo taimi maʻaleʻale i le aʻafiaga o le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti i le atinaʻeina o faiʻai faʻaitulagi. Tusitala o Neuropsychiatry ma Clinical Neurosciences. i le lomitusi.
  • Ardeleanu A, Strerescu N. RNA ma DNA synthesis i le atinaʻeina o le faiʻai isumu: aʻafiaga o le hormonal. Psychoneuroendocrinology. 1978;3: 93-101. [PubMed]
  • Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Eur J Pharmacol. 2006;550: 95-106. [PubMed]
  • Barna I, Balint E, Baranyi J, Bakos N, Makara GB, Haller J. Aafiaga faʻapitoa o le tamaʻitaʻi i luga o le popole ma le corticotropin-releasing hormone mRNA faʻamatalaga i isumu. Brain Res Bull. 2003;62: 85-91. [PubMed]
  • Barrot M, Marinelli M, Abrous DN, Rouge-Pont F, Le Moal M, Piazza PV. Ole faʻaogaina ole faʻaogaina ile faʻamalolo o le dopamine ma le faʻaalia o polotini e pei o Fos i totonu ole lavelave rat striatal. Eur J Neurosci. 1999;11: 1155-66. [PubMed]
  • Ben-Ari Y. Faʻafiafiaga gaioiga a gaba i le taimi o le atinaʻe: o le natura o le faafaileleina. Nat Rev Neurosci. 2002;3: 728-39. [PubMed]
  • Benesova O, Pavlik A. Brain glucocorticoid receptors ma la latou matafaioi i amioga teratogenicity o glucocorticoids synthetic. Arch Toxicol Suppl. 1985;8: 73-6. [PubMed]
  • Bensley LS, Spieker SJ, Van Eenwyk J, Schoder J. Na lipotia mai e le tagata lava ia le faʻaleagaina o tala faʻasolopito ma amioga faʻafitauli tau talavou. II. Fa'aaogāina o le 'ava mālosi ma vaila'au. Soifua Maloloina Autalavou. 1999;24: 173-80. [PubMed]
  • Berridge KC. Le finauga i luga o le matafaioi a dopamine i le taui: o le mataupu mo le soifua maloloina. Psychopharmacology (Berl) 2007;191: 391-431. [PubMed]
  • Bohn MC. Granule cell genesis i le hippocampus o isumu na togafitia i pepe faatoa fananau mai i le hydrocortisone. Neuroscience. 1980;5: 2003-12. [PubMed]
  • Bottjer SW, Arnold AP. Atina'e palasitika i neural circuits mo se amio a'oa'oina. Annu Rev Neurosci. 1997;20: 459-81. [PubMed]
  • Brady AM, McCallum SE, Glick SD, O'Donnell P. Faʻaleleia le pulea e le tagata lava ia methamphetamine i se faʻataʻitaʻiga iole neurodevelopmental o le schizophrenia. Psychopharmacol. 2008;200: 205-15.
  • Brake WG, Flores G, Francis D, Meaney MJ, Srivastava LK, Gratton A. Enhanced nucleus accumbens dopamine ma plasma corticosterone stress tali i isumu matutua ma neonatal excitotoxic lesions i le medial prefrontal cortex. Neuroscience. 2000;96: 687-95. [PubMed]
  • Brake WG, Zhang TY, Diorio J, Meaney MJ, Gratton A. Aafiaga o le amataga o le tausiaina o tulaga i luga o le mesocorticolimbic dopamine ma tali amio i psychostimulants ma faʻalavelave i isumu matutua. Eur J Neurosci. 2004;19: 1863-74. [PubMed]
  • Bremner JD, Randall P, Vermetten E, Staib L, Bronen RA, Mazure C, Capelli S, McCarthy G, Innis RB, Charney DS. Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻamaufaʻailogaina o le maualuga o le hippocampal i le faʻalavelave faʻalavelave posttraumatic e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le tino ma feusuaiga-o se lipoti muamua. Biol Psychiatry. 1997;41: 23-32. [PMC free article] [PubMed]
  • Brenhouse H, Sonntag KC, Andersen SL. O lo'o fa'aalia e le D1 dopamine le tali atu i luma o le cortex projection neurons: O se masini mo le fa'aleleia atili o le fa'aosoina o fa'amatalaga o fualaau oona i le talavou. Journal of Neuroscience. 2008a;28: 2375-2382. [PubMed]
  • Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻateʻaina le faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le cocaine i tulaga o tama talavou, pe a faatusatusa i tagata matutua. Behav Neurosci. 2008b;122: 460-5. [PubMed]
  • Brunson KL, Eghbal-Ahmadi M, Bender R, Chen Y, Baram TZ. O le umi, faʻasolosolo le paʻu o le sela o le hippocampal ma le faʻaleagaina e mafua mai i le puleaina o le corticotropin-releasing hormone e toe faʻaleleia ai aʻafiaga o le atuatuvale i le amataga o le olaga. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2001;98: 8856-61. [PMC free article] [PubMed]
  • Buczek Y, Le AD, Stewart J, Shaham Y. Stress toe fa'afo'i le su'e nicotine ae le sucrose su'e su'e i isumu. Psychopharmacology (Berl) 1999;144: 183-8. [PubMed]
  • Caldji C, Diorio J, Meaney MJ. O fesuiaiga o le tausiga o tina i le pepe meamea e faatonutonuina ai le atinaʻeina o le faʻalavelave faʻalavelave. Biol Psychiatry. 2000a;48: 1164-74. [PubMed]
  • Caldji C, Francis D, Sharma S, Plotsky PM, Meaney MJ. O a'afiaga o le si'osi'omaga o le vave fa'atupuina i luga o le atina'eina o le GABAA ma le ogatotonu o le benzodiazepine fa'amautu maualuga ma le fefe-fa'amata'u fou i le iole. Neuropsychopharmacology. 2000b;22: 219-29. [PubMed]
  • Caldji C, Tannenbaum B, Sharma S, Francis D, Plotsky PM, Meaney MJ. O le tausiga o tina i le taimi o tamameamea e faʻatonutonu ai le atinaʻeina o neural system e faʻatalanoaina le faʻaalia o le fefe i le iole. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1998;95: 5335-40. [PMC free article] [PubMed]
  • Carrion VG, Weems CF, Eliez S, Patwardhan A, Brown W, Ray RD, Reiss AL. Faʻaitiitia ole asymmetry pito i luma ile maʻi faʻamaʻi posttraumatic o tamaiti. Biol Psychiatry. 2001;50: 943-51. [PubMed]
  • Caspi A, McClay J, Moffitt TE, Mill J, Martin J, Craig IW, Taylor A, Poulton R. Matafaioi o genotype i le taamilosaga o sauaga i tamaiti faʻaleagaina. Saienisi. 2002;297: 851-4. [PubMed]
  • Caspi A, Sugden K, Moffitt TE, Taylor A, Craig IW, Harrington H, McClay J, Mill J, Martin J, Braithwaite A, Poulton R. Aafiaga o le popole i le olaga i luga o le atuatuvale: faʻaleleia e se polymorphism i le 5-HTT gene . Saienisi. 2003;301: 386-9. [PubMed]
  • Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Am J Psychiatry. 2003;160: 1041-52. [PMC free article] [PubMed]
  • Chapman DP, Whitfield CL, Felitti VJ, Dube SR, Edwards VJ, Anda RF. Aafiaga leaga o tamaiti ma le lamatiaga o faʻafitauli o le atuatuvale i le matua. I Aafiaga Faʻafitauli. 2004;82: 217-25. [PubMed]
  • Chen Y, Bender RA, Brunson KL, Pomper JK, Grigoriadis DE, Wurst W, Baram TZ. Suiga o le eseesega o le dendritic e ala i le corticotropin-releasing factor i le atinaʻeina o le hippocampus. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004;101: 15782-7. [PMC free article] [PubMed]
  • Childress AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgerald J, Reivich M, O'Brien CP. Le faʻamalosia faʻagata i le taimi o le gaoia o le koko. Am J Psychiatry. 1999;156: 11-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Foafoaga F, He J, Hodge C. Taulaga tuputupu aʻe faʻapitoa: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli mo vaisu. Pharmacol Biochem Behav. 2007;86: 189-99. [PubMed]
  • Dayan P, Balleine BW. Taui, faaosofia, ma le faamalosia o le aoaoina. Neuron. 2002;36: 285-98. [PubMed]
  • De Bellis MD, Baum AS, Birmaher B, Keshavan MS, Eccard CH, Boring AM, Jenkins FJ, Ryan ND. AE Bennett Research Award. Atina'e traumatology. Vaega I: Faiga fa'aletino. Biol Psychiatry. 1999a;45: 1259-70. [PubMed]
  • De Bellis MD, Chrousos GP, Dorn LD, Burke L, Helmers K, Kling MA, Trickett PK, Putnam FW. Hypothalamic-pituitary-adrenal axis dysregulation i teine ​​​​faʻaleagaina faʻafeusuaiga. J Clin Endocrinol Metab. 1994a;78: 249-55. [PubMed]
  • De Bellis MD, Clark DB, Beers SR, Soloff PH, Boring AM, Hall J, Kersh A, Keshavan MS. Hippocampal volume i le faʻaaogaina o le ava malosi o talavou. Am J Psychiatry. 2000;157: 737-44. [PubMed]
  • De Bellis MD, Keshavan MS. Eseesega o feusuaiga i le matua o le faiʻai i le faʻaleagaina o le tamaititi posttraumatic stress disorder. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27: 103-17. [PubMed]
  • De Bellis MD, Keshavan MS, Clark DB, Casey BJ, Giedd JN, Boring AM, Frustaci K, Ryan ND. Atina'e traumatology. Vaega II: Atiina ae o le fai'ai. Biol Psychiatry. 1999b;45: 1271-84. [PubMed]
  • De Bellis MD, Keshavan MS, Shifflett H, Iyengar S, Beers SR, Hall J, Moritz G. Faʻatonuga o faiʻai ile faʻamaʻi faʻaleagaina o tamaiti e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave posttraumatic: o se suʻesuʻega sociodemographically fetaui. Biol Psychiatry. 2002;52: 1066-78. [PubMed]
  • De Bellis MD, Lefter L, Trickett PK, Putnam FW., Jr. Urinary catecholamine excretion i teine ​​​​faʻaleagaina faʻafeusuaiga. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 1994b;33: 320-7. [PubMed]
  • Deroche V, Marinelli M, Maccari S, Le Moal M, Simon H, Piazza PV. Fa'aoso fa'apopoleina lagona ma glucocorticoids. I. Fa'alogoina o a'afiaga o locomotor fa'alagolago i le dopamine o le amphetamine ma le morphine e fa'alagolago i le fa'aosoina o le corticosterone. J Neurosci. 1995;15: 7181-8. [PubMed]
  • Deroche V, Piazza PV, Casolini P, Maccari S, Le Moal M, Simon H. Stress-induced sensitization i amphetamine ma morphine psychomotor aafiaga faʻalagolago i le faʻamalosia o le corticosterone secretion. Brain Res. 1992a;598: 343-8. [PubMed]
  • Deroche V, Piazza PV, Le Moal M, Simon H. Tuʻuesea faʻaagafesootai-faʻateleina le faʻaleleia o aʻafiaga o le psychomotor o le morphine e faʻalagolago i le faʻaogaina o le corticosterone. Brain Res. 1994;640: 136-9. [PubMed]
  • Deroche V, Piazza PV, Maccari S, Le Moal M, Simon H. Faʻaauau le pulega o le corticosterone e faʻaalia ai le tali a le locomotor i le amphetamine. Brain Res. 1992b;584: 309-13. [PubMed]
  • Driessen M, Herrmann J, Stahl K, Zwaan M, Meier S, Hill A, Osterheider M, Petersen D. Magnetic resonance imaging volumes o le hippocampus ma le amygdala i fafine o loʻo i ai le le atoatoa o le tagata ma le vave faʻaleagaina. Arch Gen Psychiatry. 2000;57: 1115-22. [PubMed]
  • Dube SR, Felitti VJ, Dong M, Chapman DP, Giles WH, Anda RF. Faʻaleagaina o tamaiti, faʻatamala, ma le faʻaleagaina o le aiga ma le lamatiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina: suʻesuʻega leaga o aafiaga o tamaiti laiti. Pediatrics. 2003;111: 564-72. [PubMed]
  • Durston S. O se toe iloiloga o faavae olaola o le ADHD: o le a se mea ua tatou aʻoaʻoina mai suʻesuʻega ata? Ment Retard Dev Disabil Res Rev. 2003;9: 184-95. [PubMed]
  • Elliott R, Newman JL, Longe OA, Deakin JF. Faʻasologa o tali eseese i le striatum ma le orbitofrontal cortex i taui tau tupe i tagata: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻamaneta faʻataʻitaʻi. J Neurosci. 2003;23: 303-7. [PubMed]
  • Erb S, Salmaso N, Rodaros D, Stewart J. O se matafaioi mo le auala o loʻo i ai le CRF mai le ogatotonu o le amygdala i le moega o le stria terminalis i le faʻamalosia o le toe faʻafoʻiina o cocaine saili i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2001;158: 360-5. [PubMed]
  • Erb S, Shaham Y, Stewart J. O le mamafa e toe faʻafoʻi ai amioga suʻesuʻe cocaine pe a maeʻa le faʻamutaina umi ma se vaitaimi e leai ni vailaʻau. Psychopharmacology (Berl) 1996;128: 408-12. [PubMed]
  • Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005;25: 1279-91. [PubMed]
  • Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006;36: 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  • Feliti VJ. Le sootaga o aafiaga le lelei o tamaiti i le soifua maloloina o tagata matutua: Liu auro i le ta'ita'i. Z Psychosom Med Psychother. 2002;48: 359-69. [PubMed]
  • Fergusson DM, Horwood LJ, Lynskey MT. Faʻasalaga faʻafeusuaiga a tamaiti ma faʻafitauli o le mafaufau i le talavou matua: II. O taunu'uga fa'ale-mafaufau o sauaga fa'afeusuaiga a tamaiti. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 1996;35: 1365-74. [PubMed]
  • Fitzgerald LW, Ortiz J, Hamedani AG, Nestler EJ. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e faateleina ai le faʻaalia o le GluR1 ma le NMDAR1 glutamate receptor i le vaega faʻapitoa o le rat ratios: faʻafeʻaiga masani masani i le vaʻaia o soʻo. J Neurosci. 1996;16: 274-82. [PubMed]
  • Francis DD, Diorio J, Plotsky PM, Meaney MJ. O le fa'atamaoaigaina o le si'osi'omaga e fa'aliliuina ai a'afiaga o le tete'a o tina ile fa'alavelave fa'alavelave. J Neurosci. 2002;22: 7840-3. [PubMed]
  • Franken IH, Stam CJ, Hendriks VM, van den Brink W. Neurophysiological faʻamaoniga mo le faʻaogaina o le mafaufau faʻaletonu o faʻamatalaga o fualaau faasaina i le heroin faalagolago. Psychopharmacology (Berl) 2003;170: 205-12. [PubMed]
  • Galvin M, Ten Eyck R, Shekhar A, Stilwell B, Fineberg N, Laite G, Karwisch G. Serum dopamine beta hydroxylase ma le faʻaleagaina i tamaiti falemaʻi faʻapitoa i le mafaufau. Faʻasalaga o le Tamaitiiti Negl. 1995;19: 821-32. [PubMed]
  • Garcia R. Stress, metaplasticity, ma antidepressants. Curr Mol Med. 2002;2: 629-38. [PubMed]
  • Goeders NE. O se matafaioi neuroendocrine i le faʻamalosia o cocaine. Psychoneuroendocrinology. 1997;22: 237-59. [PubMed]
  • Gogtay N, Nugent TF, 3rd, Herman DH, Ordonez A, Greenstein D, Hayashi KM, Clasen L, Toga AW, Giedd JN, Rapoport JL, Thompson PM. Fa'afanua malosi o le atina'e masani o le hippocampal tagata. Hippocampus. 2006;16: 664-72. [PubMed]
  • Goldstein RZ, Volkow ND. O vailaau faʻasaina ma lona aʻaʻo mai le neurobiology faavae: faʻamaonia faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le paʻu o luma. Am J Psychiatry. 2002;159: 1642-52. [PMC free article] [PubMed]
  • Gould E, Tanapat P. Stress ma hippocampal neurogenesis. Biol Psychiatry. 1999;46: 1472-9. [PubMed]
  • Goursaud AP, Mendoza SP, Capitanio JP. Po'o fa'aleagaina ea fa'ama'i o le ibotenic acid i le pepe fou o le fa'avaeina o le hippocampal po'o le amygdala e fa'aleagaina ai le tali atu ma le fa'atonutonuina o le HPA i le pepe rhesus macaques (Macaca mulatta)? Brain Res. 2006;1071: 97-104. [PubMed]
  • Grace AA, Floresco SB, Goto Y, Lodge DJ. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends Neurosci. 2007;30: 220-7. [PubMed]
  • Grant S, Lonetona ED, Newlin DB, Villemagne VL, Liu X, Contoreggi C, Phillips RL, Kimes AS, Margolin A. Faatoagaina o gaioiga manatua ao faagasolo le gaioiga-o le gaioiga o le koko. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1996;93: 12040-5. [PMC free article] [PubMed]
  • Gustafsson L, Nylander I. Suiga faʻalagolago i le taimi i le faʻaaogaina o le ethanol i tamaʻi iole wistar e faʻaalia i le pupuu ma le faaumiumi o le vavae ese o tina i aso uma i se 4-bottle free-choice paradigm. Alcohol Clin Exp Res. 2006;30: 2008-16. [PubMed]
  • Maota FS. O le fa'aagafesootai o tama'ita'i, talavou, ma isumu matutua e iai a'afiaga ma'oti ma amioga. Crit Rev Neurobiol. 1998;12: 129-62. [PubMed]
  • Hall FS, Wilkinson LS, Humby T, Inglis W, Kendall DA, Marsden CA, Robbins TW. Tuʻuesea le tausia o isumu: suiga muamua ma postsynaptic i striatal dopaminergic system. Pharmacol Biochem Behav. 1998;59: 859-72. [PubMed]
  • Harper DG, Stopa EG, McKee AC, Satlin A, Fish D, Volicer L. Dementia severity ma Lewy tino e aʻafia ai circadian rhythms i le faʻamaʻi o le Alzheimer. Neurobiol Aging. 2004;25: 771-81. [PubMed]
  • Haynes LE, Griffiths MR, Hyde RE, Barber DJ, Mitchell IJ. Dexamethasone fa'aosoina le apoptosis fa'atapula'aina ma le tele o le fa'aleagaina o vaega laiti o le striatum ma le hippocampus: a'afiaga mo fa'afitauli o lagona. Neuroscience. 2001;104: 57-69. [PubMed]
  • Heim C, Nemeroff CB. Le matafaioi o le faʻaleagaina o tamaiti i le neurobiology o lagona ma popolega faʻalavelave: suʻesuʻega faʻapitoa ma falemaʻi. Biol Psychiatry. 2001;49: 1023-39. [PubMed]
  • Heim C, Newport DJ, Bonsall R, Miller AH, Nemeroff CB. Suia le pituitary-adrenal axis tali i suʻega faʻaoso faʻaosooso i tagata matutua na sao mai le sauaina o tamaiti. Am J Psychiatry. 2001;158: 575-81. [PubMed]
  • Heim C, Mletzko T, Purselle D, Musselman DL, Nemeroff CB. O le suʻega faʻapitoa o le dexamethasone / corticotropin-releasing factor i tamaloloa e iai le atuatuvale tele: matafaioi o le faʻaleagaina o tamaiti. Biol Psychiatry. 2008;63: 398-405. [PubMed]
  • Hill SY, Shen S, Lowers L, Locke J. Faʻailoga o loʻo valoia le amataga o le inu ava talavou i totonu o aiga e maualuga le lamatiaga mo le atinaʻeina o le ava malosi. Biol Psychiatry. 2000;48: 265-75. [PubMed]
  • Holmes WC. Feso'ota'iga i le va o le tala'aga o le fa'atama'i fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga ma mulimuli ane, fa'aletonu le fa'aaogaina o vaila'au o le mafaufau i talavou i se fa'ata'ita'iga o tane HIV seropositive. Soifua Maloloina Autalavou. 1997;20: 414-9. [PubMed]
  • Hsu FC, Zhang GJ, Raol YS, Valentino RJ, Coulter DA, Brooks-Kayal AR. O le toe tagofiaina o pepe pepe ma le tete'a o tina e suia tumau ai le hippocampal GABAA tali atu ma tali atu i le atuatuvalega. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2003;100: 12213-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Annu Rev Neurosci. 2006;29: 565-98. [PubMed]
  • Ito Y, Teicher MH, Glod CA, Harper D, Magnus E, Gelbard HA. Faʻateleina le faʻateleina o faʻalavelave faʻaletonu electrophysiological i tamaiti e iai le faʻaleagaina o le mafaufau, faaletino, ma feusuaiga. Tusitala o Neuropsychiatry ma Clinical Neurosciences. 1993;5: 401-8. [PubMed]
  • Jaworski JN, Francis DD, Brommer CL, Morgan ET, Kuhar MJ. O aʻafiaga o le vavae ese o tina i luga o le faʻaaogaina o le ethanol, GABA receptors ma metabolizing enzymes i isumu matutua. Psychopharmacology (Berl) 2005;181: 8-15. [PubMed]
  • Kabbaj M, Norton CS, Kollack-Walker S, Watson SJ, Robinson TE, Akil H. Faʻasalaga faʻale-agafesootai e suia ai le mauaina o le cocaine le pulea e le tagata lava ia i isumu: matafaioi o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i amioga e ave ai cocaine. Psychopharmacology (Berl) 2001;158: 382-7. [PubMed]
  • Kalivas PW, Pierce RC, Cornish J, Sorg BA. O se matafaioi mo le faʻalogoina i le manaʻo ma le toe faʻafoʻi i vaisu cocaine. J Psychopharmacol. 1998;12: 49-53. [PubMed]
  • Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. Le faʻamalosia le faʻamalosia i vaisu: o se faʻamaʻi i le faʻasalalauga muamua-accumbens glutamate. Neuron. 2005;45: 647-50. [PubMed]
  • Katz LC, Shatz CJ. Synaptic gaoioiga ma le fausiaina o cortical circuits. Saienisi. 1996;274: 1133-8. [PubMed]
  • Kendler KS, Bulik CM, Silberg J, Hettema JM, Myers J, Prescott CA. Sauaina tau feusuaiga a tamaiti ma tagata matutua o le mafaufau ma le faʻaaogaina o vailaʻau i fafine: o se suʻesuʻega faʻamaʻi ma faʻamaʻi. Arch Gen Psychiatry. 2000;57: 953-9. [PubMed]
  • King KM, Chassin L. O se suʻesuʻega faʻamoemoeina o aʻafiaga o le matua o le amataina o le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i luga o le faʻalagolago i fualaau o talavou matutua. J Suesue Fualaau oona. 2007;68: 256-65. [PubMed]
  • Koehl M, Lemaire V, Mayo W, Abrous DN, Maccari S, Piazza PV, Le Moal M, Vallee M. Faʻafitauli taʻitoʻatasi i le faʻaaogaina o vailaʻau ma faʻalavelave faʻaleagaina: matafaioi o aʻafiaga vave o le siosiomaga. Neurotox Res. 2002;4: 281-96. [PubMed]
  • Koenen KC, Saxe G, Purcell S, Smoller JW, Bartholomew D, Miller A, Hall E, Kaplow J, Bosquet M, Moulton S, Baldwin C. Polymorphisms i FKBP5 e fesoʻotaʻi ma le vavaeeseina o peritraumatic i tamaiti faʻamaʻi manua. Mol Psychiatry. 2005;10: 1058-9. [PubMed]
  • Koob GF. Le matafaioi a le striatopallidal ma faʻalauteleina amygdala faiga i vaisu fualaau. Ann NY Acad Sci. 1999;877: 445-60. [PubMed]
  • Koob GF. Neurobiology o vaisu. I le atinaʻeina o togafitiga fou. Ann NY Acad Sci. 2000;909: 170-85. [PubMed]
  • Koob GF, Swerdlow NR. Le gaioiga galue o le mesolimbic dopamine system. Ann NY Acad Sci. 1988;537: 216-27. [PubMed]
  • Koob GF, Weiss F. Neuropharmacology o cocaine ma ethanol faalagolago. Dev Alcohol lata mai nei. 1992;10: 201-33. [PubMed]
  • Kosten TA, Zhang XY, Kehoe P. Faʻamaʻi faʻamaʻi faʻamaʻi pepe fou e faʻaleleia ai le faʻateleina o le cocaine i le maualuga o le dopamine ventral striatal i pups iole. Brain Res Dev Brain Res. 2003;141: 109-16.
  • Kreek MJ, Koob GF. Faʻalagolago i vailaʻau: faʻalavelave ma le faʻaleagaina o ala o taui o faiʻai. Fualaau oona. 1998;51: 23-47. [PubMed]
  • Kumar S, Fleming RL, Morrow AL. Fa'atonuga ole ethanol ole gamma-aminobutyric acid A talitali: genomic ma nongenomic mechanisms. Pharmacol Ther. 2004;101: 211-26. [PubMed]
  • Lauder JM. O a'afiaga o Hormonal ma aga malie ile atina'eina ole fai'ai. Psychoneuroendocrinology. 1983;8: 121-55. [PubMed]
  • Le AD, Harding S, Juzytsch W, Watchus J, Shalev U, Shaham Y. O le matafaioi a le corticotrophin-faʻasaʻoina o mea i le faʻalavelave faʻaosoina le toe faʻafoʻi atu i le ava-saili amioga i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2000;150: 317-24. [PubMed]
  • Le AD, Quan B, Juzytch W, Fletcher PJ, Joharchi N, Shaham Y. Toe faʻafoʻisia o le suʻeina o le ava e ala i le faʻauluina o tui o le ava malosi ma le faʻaalia i le atuatuvale i isumu. Psychopharmacology (Berl) 1998;135: 169-74. [PubMed]
  • Leslie FM, Loughlin SE, Wang R, Perez L, Lotfipour S, Belluzzia JD. O le atinaʻeina o talavou o le tali atu i le mafaufau muamua: faʻamatalaga mai suʻesuʻega manu. Ann NY Acad Sci. 2004;1021: 148-59. [PubMed]
  • Leussis MP, Andersen SL. Pe o le talavou o se vaitaimi ma'ale'ale mo le atuatuvale? Amioga ma neuroanatomical maua mai se faʻataʻitaʻiga faʻalavelave faʻaagafesootai. Synapse. 2008;62: 22-30. [PubMed]
  • Leussis MP, Lawson K, Stone K, Andersen SL. O aʻafiaga tumau o se faʻalavelave faʻaagafesootai talavou i luga o le synaptic density, vaega II: Toe faʻafoʻisia le faʻaleagaina o le synaptic i le cortex e adinazolam ma MK-801. Synapse. 2008;62: 185-192. [PubMed]
  • Lippmann M, Bress A, Nemeroff CB, Plotsky PM, Monteggia LM. Uiga umi ma suiga mole mole e feso'ota'i ma le tete'a o tina i isumu. Eur J Neurosci. 2007;25: 3091-8. [PubMed]
  • Liu D, Diorio J, Tannenbaum B, Caldji C, Francis D, Freedman A, Sharma S, Pearson D, Plotsky PM, Meaney MJ. tausiga o tina, hippocampal glucocorticoid receptors, ma le hypothalamic-pituitary-adrenal tali i le atuatuvale. Saienisi. 1997;277: 1659-62. [PubMed]
  • Lonetona ED, Ernst M, Grant S, Bonson K, Weinstein A. Faʻailoga faʻapitoa poʻo le faʻaaoga sese o fualaau faasaina: ata faʻatino. Cereb Cortex. 2000;10: 334-42. [PubMed]
  • Maas LC, Lukas SE, Kaufman MJ, Weiss RD, Daniels SL, Rogers VW, Kukes TJ, Renshaw PF. Faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le magnetic resinance o le faia o le faiʻai o tagata i le taimi o le faʻaaogaina o le koko o le koko. Am J Psychiatry. 1998;155: 124-6. [PubMed]
  • Mackie S, Shaw P, Lenroot R, Pierson R, Greenstein DK, Nugent TF, 3rd, Sharp WS, Giedd JN, Rapoport JL. Fa'atupuina o le Cerebellar ma taunu'uga fa'afoma'i ile fa'ama'i fa'aletonu ole fa'alogo. Am J Psychiatry. 2007;164: 647-55. [PubMed]
  • Marinelli M, Le Moal M, Piazza PV. O le poloka faʻamaʻi faʻamaʻi o le corticosterone secretion e faʻafefe ai meaʻai faʻatapulaʻaina-faʻaosoina lagona o le locomotor tali atu i cocaine. Brain Res. 1996;724: 251-5. [PubMed]
  • Marinelli M, Piazza PV. Fegalegaleaiga i le va o hormones glucocorticoid, faʻalavelave ma vailaʻau psychostimulant. Eur J Neurosci. 2002;16: 387-94. [PubMed]
  • Matthews K, Robbins TW. Amata muamua o se faʻamoemoega o tali a tagata matutua i le taui: o aʻafiaga o le teteʻa faifai pea o tina i le iole. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27: 45-55. [PubMed]
  • Matthews K, Wilkinson LS, Robbins TW. O le tuueseeseina faifaipea o isumu a'o le'i te'a le susu e fa'aitiitia ai le tali atu o amioga i fa'aoso fa'atama'ita'i ma fa'atutu i le matua. Physiol Behav. 1996;59: 99-107. [PubMed]
  • McEwen BS. Allostasis ma allostatic uta: aʻafiaga mo neuropsychopharmacology. Neuropsychopharmacology. 2000a;22: 108-24. [PubMed]
  • McEwen BS. A'afiaga o aafiaga leaga mo le fa'atulagaina ma le fa'agaioiga o fai'ai. Biol Psychiatry. 2000b;48: 721-31. [PubMed]
  • McEwen BS, Gould EA, Sakai RR. Le faʻafitauli o le hippocampus i le puipuiga ma le faʻaleagaina o aʻafiaga o glucocorticoids e faʻatatau i le atuatuvale. Br J Psychiatry Suppl. 1992: 18-23. [PubMed]
  • Meaney MJ, Brake W, Gratton A. Tulafono faatonutonu o le siosiomaga o le atinaʻeina o faiga o le dopamine mesolimbic: o se faiga neurobiological mo le faʻaleagaina o fualaau faasaina? Psychoneuroendocrinology. 2002;27: 127-38. [PubMed]
  • Meaney MJ, Szyf M. Siosiomaga polokalame o faʻalavelave faʻalavelave e ala i le DNA methylation: ola i le va o se siosiomaga malosi ma se genome tumau. Dialogues Clin Neurosci. 2005;7: 103-23. [PMC free article] [PubMed]
  • Meyer JS. O le amataga o le adrenalectomy e faaosofia ai le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o le faiʻai o isumu. Exp Neurol. 1983;82: 432-46. [PubMed]
  • Mirescu C, Gould E. Stress ma neurogenesis matutua. Hippocampus. 2006;16: 233-8. [PubMed]
  • Nair A, Vadodaria KC, Banerjee SB, Benekareddy M, Dias BG, Duman RS, Vaidya VA. Fa'atonu Fa'atonu Fa'atonuga o Fa'amatalaga Fa'aupuga Neurotrophic Fa'atupu Tulaga Tulaga Fai'ai ma Cyclic AMP Response Element-Binding Protein Expression i le Postnatal and Adult Rat Hippocampus. Neuropsychopharmacology. 2006
  • Navalta CP, Polcari A, Webster DM, Boghossian A, Teicher MH. Aafiaga o le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti i luga o le neuropsychological ma le mafaufau i tamaitai kolisi. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 2006;18: 45-53. [PubMed]
  • Nestler EJ, Carlezon WA., Jr. O le mesolimbic dopamine taui tau i le atuatuvale. Biol Psychiatry. 2006;59: 1151-9. [PubMed]
  • Nowakowski RS, Hayes NL. Atina'e CNS: o se aotelega. Dev Psychopham. 1999;11: 395-417. [PubMed]
  • O'Brien MS, Anthony JC. Tulaga lamatia o le faʻalagolago i cocaine: faʻatusatusaga faʻamaʻi mo le Iunaite Setete, 2000-2001. Neuropsychopharmacology. 2005;30: 1006-18. [PubMed]
  • Orlando M, Tucker JS, Ellickson PL, Klein DJ. Fa'atupuina ala o le ulaula tapaa ma o latou fa'amaopoopo mai le amataga o le talavou i le talavou matua. J Suesue Clin Clin. 2004;72: 400-10. [PubMed]
  • Ortiz J, Fitzgerald LW, Lane S, Terwilliger R, Nestler EJ. Fa'atonuga fa'aolaola i le mesolimbic dopamine system e tali atu ai i le fa'alavelave faifaipea. Neuropsychopharmacology. 1996;14: 443-52. [PubMed]
  • Perlman WR, Webster MJ, Herman MM, Kleinman JE, Weickert CS. Eseesega o tausaga i le glucocorticoid receptor mRNA maualuga i le faiʻai o le tagata. Neurobiol Aging. 2007;28: 447-58. [PubMed]
  • Peterson BS, Staib L, Scahill L, Zhang H, Anderson C, Leckman JF, Cohen DJ, Gore JC, Albert J, Webster R. Faʻaitulagi faiʻai ma ventricular volumes i Tourette syndrome. Arch Gen Psychiatry. 2001;58: 427-40. [PubMed]
  • Piazza PV, Deminiere JM, le Moal M, Simon H. Stress-ma fa'ama'i-fa'aoso lagona fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atuputeleina le fa'atupuina o le fa'atupuina o le amphetamine. Brain Res. 1990;514: 22-6. [PubMed]
  • Piazza PV, Deroche V, Deminiere JM, Maccari S, Le Moal M, Simon H. Corticosterone i le tele o tulaga faʻalavelave faʻalavelave o loʻo i ai le faʻamalosia o mea totino: aʻafiaga mo amioga suʻesuʻe lagona. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1993;90: 11738-42. [PMC free article] [PubMed]
  • Piazza PV, Rouge-Pont F, Deroche V, Maccari S, Simon H, Le Moal M. Glucocorticoids o loʻo i ai aʻafiaga faʻaosofia a le setete i luga o le mesencephalic dopaminergic transmission. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1996;93: 8716-20. [PMC free article] [PubMed]
  • Pickens CL, Saddoris MP, Setlow B, Gallagher M, Holland PC, Schoenbaum G. O matafaioi eseese mo le cortex orbitofrontal ma le amygdala basolateral i se galuega faʻamalosia le faʻaititia. J Neurosci. 2003;23: 11078-84. [PubMed]
  • Pryce CR. Postnatal ontogeny o le faʻaaliga o kenera corticosteroid receptor i le faiʻai mamame: Inter-species ma intra-species eseesega. Brain Res Faʻaaliga 2007
  • Radley JJ, Rocher AB, Janssen WG, Hof PR, McEwen BS, Morrison JH. Le toe fa'afo'isia o le toe fa'afo'iina o le apical dendritic i le rat medial prefrontal cortex pe a mae'a fa'alavelave. Exp Neurol. 2005;196: 199-203. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993;18: 247-91. [PubMed]
  • Rodriguez de Fonseca F, Navarro M. Matafaioi o le limbic system i le faalagolago i fualaau faasaina. Ann Med. 1998;30: 397-405. [PubMed]
  • Roman E, Nylander I. O le a'afiaga o lagona fa'alagona i le amataga o le olaga i luga o tagata matutua e ofo fua le ethanol-i'uga o le tete'a o tina i isumu. Manatua. 2005;8: 157-74. [PubMed]
  • Rouge-Pont F, Deroche V, Le Moal M, Piazza PV. O le eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻamaʻiina o le dopamine faʻamalosi i totonu o le nucleus accumbens e aʻafia e corticosterone. Eur J Neurosci. 1998;10: 3903-7. [PubMed]
  • Rubia K, Overmeyer S, Taylor E, Brammer M, Williams SC, Simmons A, Andrew C, Bullmore ET. Fa'atonuga i luma fa'atasi ma le matua: fa'afanua ala o le neurodevelopmental ma le fMRI. Neurosci Biobehav Rev. 2000;24: 13-9. [PubMed]
  • Ruedi-Bettschen D, Zhang W, Russig H, Ferger B, Weston A, Pedersen EM, Feldon J, Pryce CR. O le vave fa'ate'aina e ta'ita'i atu ai i le suia o le amio, tuto'atasi ma le endocrine tali i lu'itau o le si'osi'omaga i iole matutua Fischer. Eur J Neurosci. 2006;24: 2879-93. [PubMed]
  • SAMHSA Aotelega o mea na maua mai le su'esu'ega a aiga ile 1998 ile fa'aaogaina o fualaau fa'asaina. US Department of Health and Human Services; Rockville, MD: 1999. p. 128.
  • Sanchez MM, Ladd CO, Plotsky PM. Uluai aafiaga leaga e avea o se atinaʻe tulaga lamatia mo le psychopathology mulimuli ane: faʻamaoniga mai rodent ma primate faʻataʻitaʻiga. Dev Psychopham. 2001;13: 419-49. [PubMed]
  • Sapolsky RM. O se masini mo le glucocorticoid toxicity i le hippocampus: faʻateleina le faʻafitauli o le neuronal i faʻaleaga metabolic. J Neurosci. 1985;5: 1228-32. [PubMed]
  • Schapiro S. Hormonal ma le siosiomaga aʻafiaga i le faiʻai ma amioga. I: Sterman MB, McGinty DJ, faatonu. Atinae ole Fai'ai ma Amio. A'oa'oga Fa'asalalau; NY: 1971. itulau 307–34.
  • Schiffer F, Teicher MH, Anderson C, Tomoda A, Polcari A, Navalta CP, Andersen SL. Fuafuaga o le valence faʻalagona hemispheric i mataupu taʻitasi: O se auala fou ma suʻesuʻega ma togafitiga faʻapitoa. Behav Brain Funct. 2007;3: 1-22. [PMC free article] [PubMed]
  • Schiffer F, Teicher MH, Papanicolaou AC. Fa'ailoa mai fa'amaoniga fa'apitoa mo le gaioiga sa'o o le fai'ai i le taimi o le toe manatua o manatuaga fa'alavelave. Tusitala o Neuropsychiatry ma Clinical Neurosciences. 1995;7: 169-75. [PubMed]
  • Seamans JK, Yang CR. O uiga autu ma faiga o le dopamine modulation i le pito i luma. Prog Neurobiol. 2004;74: 1-58. [PubMed]
  • Seckl JR. Polokalame fa'aletino o le fetus. Clin Perinatol. 1998;25:939–62. vii. [PubMed]
  • Vaʻai RE, Fuchs RA, Ledford CC, McLaughlin J. Vaisu fualaau, toe faʻafoʻi, ma le amygdala. Ann NY Acad Sci. 2003;985: 294-307. [PubMed]
  • O oe lava DW. Neural substrates o le tuinanau o fualaau faasaina ma toe foi i vaisu. Ann Med. 1998;30: 379-89. [PubMed]
  • Shaham Y, Erb S, Stewart J. Stress-faʻaosoina toe faʻafoʻi i heroin ma cocaine saili i isumu: o se iloiloga. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 2000;33: 13-33. [PubMed]
  • Shaham Y, Rajabi H, Stewart J. Toe foʻi i le heroin-saili i isumu i lalo o le tausiga o le opioid: o aʻafiaga o le atuatuvale, heroin priming, ma le alu ese. J Neurosci. 1996;16: 1957-63. [PubMed]
  • Shaham Y, Stewart J. Stress toe faʻafoʻi le heroin-saili i manu e leai ni vailaʻau: o se aʻafiaga e faʻataʻitaʻi ai le heroin, ae le o le alu ese. Psychopharmacology (Berl) 1995;119: 334-41. [PubMed]
  • Shaham Y, Stewart J. Aafiaga o le opioid ma le dopamine receptor antagonists i le toe faʻafoʻi faʻaosoina e le faʻalavelave ma le toe faʻaalia i heroin i isumu. Psychopharmacology (Berl) 1996;125: 385-91. [PubMed]
  • Shalev U, Grimm JW, Shaham Y. Neurobiology o le toe foʻi i le heroin ma le suʻeina o cocaine: o se iloiloga. Pharmacol Rev. 2002;54: 1-42. [PubMed]
  • Shalev U, Morales M, Hope B, Yap J, Shaham Y. Suiga faʻalagolago i taimi i amioga faʻaumatia ma le faʻamalosia o le toe faʻafoʻisia o fualaau faʻasaina pe a maeʻa le faʻateʻaina mai le heroin i isumu. Psychopharmacology (Berl) 2001;156: 98-107. [PubMed]
  • Sinha R. E fa'afefea ona fa'atuputeleina e le fa'ama'i le lamatiaga o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina ma toe fa'afo'i mai? Psychopharmacology (Berl) 2001;158: 343-59. [PubMed]
  • Sinha R, Catapano D, O'Malley S. Mana'o fa'aosoina ma fa'alavelave fa'alavelave i tagata ta'ito'atasi fa'alagolago i cocaine. Psychopharmacology (Berl) 1999;142: 343-51. [PubMed]
  • Sinha R, Fuse T, Aubin LR, O'Malley SS. Fa'alavelave fa'ale-mafaufau, fa'amatalaga e feso'ota'i ma vaila'au ma le mana'o i cocaine. Psychopharmacology (Berl) 2000;152: 140-8. [PubMed]
  • Sowell ER, Thompson PM, Toga AW. Fa'afanua suiga i le tino o le tagata i le gasologa o le olaga. Neuroscientist. 2004;10: 372-92. [PubMed]
  • Spear L. Le fai'ai talavou ma fa'aaliga amio fa'atatau i tausaga. Neuroscience ma Bio-amio Iloiloga. 2000;24: 417-463.
  • Stein MB. Hippocampal volume i fafine ua afaina i sauaga tau feusuaiga a tamaiti. Mafaufauga Psychol. 1997;27: 951-9. [PubMed]
  • Stewart J. Pathways e toe faʻafoʻi: o le neurobiology o fualaau faʻamaʻi-ma le faʻavaivaia o le faʻaaogaina o fualaau oona. J. Neurosci Fomaʻi. 2000;25: 125-36. [PMC free article] [PubMed]
  • Stewart SH, Karp J, Pihl RO, Peterson RA. Fa'apopoleina ma'ale'ale ma fa'ailoa e le tagata lava ia mafua'aga mo le fa'aogaina o vaila'au. J Fa'atautala Fa'atatau. 1997;9: 223-40. [PubMed]
  • Teicher MH. Fa'asaunoa vave, fa'aletonu le tino, ma le fa'aletonu o le tagata. I totonu: Silk K, faatonu. Biological and Neurobehavioral Studies of Borderline Personality Disorder. American Psychiatric Assoc. Tusitala; Uosigitone DC: 1994. itulau 177–207.
  • Teicher MH, Andersen SL, Polcari A, Anderson CM, Navalta CP. O le neurobiology o le tuputupu aʻe o le atuatuvale ma le faʻalavelave o tamaiti. Fomaʻi maʻi i North Am. 2002;25: 397-426. [PubMed]
  • Teicher MH, Andersen SL, Polcari A, Anderson CM, Navalta CP, Kim DM. O aʻafiaga o le neurobiological o le vave faʻalavelave ma le faʻaleagaina o tamaiti. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27: 33-44. [PubMed]
  • Teicher MH, Dumont NL, Ito Y, Vaituzis C, Giedd JN, Andersen SL. O le tuulafoaiina o tamaiti e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le vaega o le corpus callosum. Biol Psychiatry. 2004;56: 80-5. [PubMed]
  • Teicher MH, Tomoda A, Andersen SL. Neurobiological taunuuga o le vave faʻalavelave ma le faʻaleagaina o tamaiti: o taunuuga mai suʻesuʻega a tagata ma manu e faʻatusatusa? Ann NY Acad Sci. 2006;1071: 313-23. [PubMed]
  • Teicher M, Samson J, Polcari A, Andersen S. Le umi o le taimi i le va o le amataga o le faʻaleagaina o feusuaiga a tamaiti ma le faʻaalia o le eepression i se faʻataʻitaʻiga talavou matutua. Journal of Clinical Psychiatry. i le lomitusi.
  • Triffleman EG, Marmar CR, Delucchi KL, Ronfeldt H. Faʻalavelave faʻafuaseʻi o tamaiti ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi i le faʻaaogaina o vailaʻau i totonu. J Nerv Ment Dis. 1995;183: 172-6. [PubMed]
  • Tsuneishi S, Takada S, Motoike T, Ohashi T, Sano K, Nakamura H. Aafiaga o le dexamethasone i le faʻaalia o le myelin basic protein, proteolipid protein, ma glial fibrillary acidic protein genes i le atinaʻeina o le faiʻai o isumu. Brain Res Dev Brain Res. 1991;61: 117-23.
  • Tupler LA, De Bellis MD. Vaega o le hippocampal volume i tamaiti ma talavou ma le faʻamaʻi faʻamaʻi posttraumatic. Biol Psychiatry. 2006;59: 523-9. [PubMed]
  • Tzschentke TM. Le medial prefrontal cortex o se vaega o le faiʻai taui faiga. Amino Acids. 2000;19: 211-9. [PubMed]
  • Vermetten E, Schmahl C, Lindner S, Loewenstein RJ, Bremner JD. Hippocampal ma le amygdalar volumes i le le atoatoa o le faʻasinomaga. Am J Psychiatry. 2006;163: 630-6. [PMC free article] [PubMed]
  • Vezina P, Stewart J. Conditioning ma nofoaga-faʻapitoa lagona o le faʻateleina o gaioiga faʻaosoina e le morphine i le VTA. Pharmacol Biochem Behav. 1984;20: 925-34. [PubMed]
  • Vincent SL, Pabreza L, Benes FM. Fa'atoa matuaina o le GABA-immunoreactive neurons o le rat medial prefrontal cortex. J Comp Neurol. 1995;355: 81-92. [PubMed]
  • Volkow ND. O le a se mea tatou te iloa e uiga i le tagofia o fualaau faasaina? Am J Psychiatry. 2005;162: 1401-2. [PubMed]
  • Vythilingam M, Heim C, Newport J, Miller AH, Anderson E, Bronen R, Brummer M, Staib L, Vermetten E, Charney DS, Nemeroff CB, Bremner JD. Faʻalavelave faʻafuaseʻi o tamaiti e fesoʻotaʻi ma le laʻititi laʻititi o le hippocampal i fafine e iai le atuatuvale tele. Am J Psychiatry. 2002;159: 2072-80. [PMC free article] [PubMed]
  • Wagner FA, Anthony JC. Mai le fa'aaogaina muamua o fualaau fa'asaina i le fa'alagolago i fualaau fa'asaina; vaitaimi o le tuputupu a'e o lamatiaga mo le faalagolago i mariuana, cocaine, ma le ava malosi. Neuropsychopharmacology. 2002;26: 479-88. [PubMed]
  • Wang B, Luo F, Zhang WT, Han JS. O le fa'amamafa po'o le fa'auluina o fualaau fa'asaina e fa'aosoina ai le toe fa'aola ole mea e mana'omia ile nofoaga fa'amate. Neuroreport. 2000;11: 2781-4. [PubMed]
  • Waylen A, Wolke D. Sex 'n' fualaau faasaina 'n' rock 'n roll: o uiga ma agafesootai o le taimi o le olaga lautele. Eur J Endocrinol. 2004;151(Suppl 3): U151–9. [PubMed]
  • Weaver IC, Cervoni N, Champagne FA, D'Alessio AC, Sharma S, Seckl JR, Dymov S, Szyf M, Meaney MJ. Polokalame epigenetic e ala i amioga a tina. Nat Neurosci. 2004;7: 847-54. [PubMed]
  • Weaver IC, Meaney MJ, Szyf M. O aʻafiaga o le tausiga o tina i luga o le hippocampal transcriptome ma faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i fanau e mafai ona toe faʻafoʻi i le matua. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2006;103: 3480-5. [PMC free article] [PubMed]
  • Weinberger DR. O aʻafiaga o le atinaʻeina masani o faiʻai mo le faʻamaʻi o le schizophrenia. Arch Gen Psychiatry. 1987;44: 660-9. [PubMed]
  • Weiss F. Neurobiology o le tuʻinanau, faʻatulagaina taui ma toe faʻafoʻi. Curr Opin Pharmacol. 2005;5: 9-19. [PubMed]
  • Weiss F, Ciccocioppo R, Parsons LH, Katner S, Liu X, Zorrilla EP, Valdez GR, Ben-Shahar O, Angeletti S, Richter RR. Amioga fa'amalosi e su'e fualaau fa'asaina ma toe fo'i. Neuroadaptation, faʻalavelave, ma mea faʻapitoa. Ann NY Acad Sci. 2001;937: 1-26. [PubMed]
  • Welberg LA, Seckl JR. Fa'anoanoaga a'o le'i fananau mai, glucocorticoids ma polokalame ole fai'ai. J Neuroendocrinol. 2001;13: 113-28. [PubMed]
  • Westermeyer J. Le matafaioi o aganuʻu ma agafesootai i le mafuaʻaga o faʻalavelave faʻalavelave. Fomaʻi maʻi i North Am. 1999;22: 253-73. [PubMed]
  • talavou JB. Polokalama o galuega sympathoadrenal. Trends Endocrinol Metab. 2002;13: 381-5. [PubMed]