Atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa: fesoʻotaʻiga o le dopamine i le amio a le tamaititi (2014)

Brain Cogn. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2015 Aug 1.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

Brain Cogn. 2014 Aug; 89: 27-38.

Lomia i luga o le initaneti 2013 Oct 17. Tui:  10.1016 / j.bandc.2013.09.011

PMCID: PMC4226044

NIHMSID: NIHMS535184

 

Aarthi Padmanabhan1 ma Beatriz Luna1

Faamatalaga tusitala ► Faamatalaga o le Puletaofia ma Laisene ►

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Brain Cogn

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O le talavou o se vaitau o le atinaʻe e iloa e le tele o suiga o neurobiological e matua aʻafia ai le amio ma le galue o le faiʻai. O le talavou e faapitoa lava lona fiafia ona o fuainumera mataʻutia e faailoa mai ai o fuainumera o le olaga faaletino e faateleina i le tolu i le tolu i le taimi lea e faatusatusa i le tamaitiiti, e mafua mai i le maualuga i amioga lamatia e mafua mai i le faateleina o le le mautonu ma le sailia o lagona. E le gata i lea, o loʻo i ai le fesuiaiga tele e le mafaamatalaina i nei amio o loʻo i ai i vaega e faʻasalalau e ala i mea ola. O faʻagasolo lata mai i genetics molemole ma le faʻaogaina o le neuroimaging ua tuʻuina atu ai se avanoa uiga ese ma le fiafia e suʻesuʻe le aunoa i le aafiaga o aʻafiaga o le kenera i luga o le faiʻai o loʻo galue i totonu o tagata. E ui e le o faʻamaonia e kenera ni amioga patino, latou te faia le fuafuaina o le fausaga ma le gaioiga o puipuiga e taua i le faʻaogaina o gaioiga e amata ai amioga. O le mea lea, o le suʻesuʻeina o le fegalegaleaiga o kenerapi ma fua o le faiʻai e galue i luga o le atinaʻe e mafai ona faʻamalamalama i taimi taua taimi pe a tulaʻi mai le eseesega o tagata taitoatasi i amioga faʻapitoa. O iinei tatou te iloiloina ai manu ma tagata soifua e suʻeina le neurobiological faavae o le tuputupu aʻe o le tupulaga e faatatau i le dopamine neurotransmission. O le Dopamine e taua tele ona o (1) lana matafaioi i amioga fatuga ma afaina, (2) lona matafaioi i le pathogenesis o togafitiga faʻapitoa, ma (3) le faʻalauteleina o le tuputupu aʻe o auala faailo o le dopamine i luga o le talavou. O le a tatou taulai atu i suʻesuʻega o loʻo iai i le taimi nei e suʻeina le gaioiga o kenera e aʻafia ai le dopamine i luga o le faiʻai. Matou te tuʻuina atu le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o meaola e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o fesuiaiga o le dopamine genetically mediated i luga o le faiʻai i le taimi o le talavou, ia manatua pea tapulaʻa o lenei auala.

Alu i le:

faʻatomuaga

I le soifuaga o le tagata soifua, o le tupulaga talavou e tutusa lelei ma le amataga o le talavou, pe a oʻo ina amataina ma faʻapipiʻi le faagasologa o le neuroendocrine faʻatasi ma se faʻalavelave lavelave o suiga o meaola e aofia ai, tino taua, feusuaiga, neurochimium, neurofunctional, physiological, cardiovascular, ma le respiratory maturation (Falkner ma Tanner 1986; Romao 2003). O nei suiga faʻale-natura e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le siosiomaga ma faʻamaonia ai se taimi faigata ma le malosi o le soifua maloloina faaletino, mafaufau, ma agafesootai (Spear, 2000). I luga o ituaiga meaola ma aganuu, ei ai uiga lelei i le taimi o le talavou e aofia ai le tumutumu i le lagona / sailiili fou faatasi ai ma le faaitiitia o tulaga o le aloese mai le aloese, e mafua ai le faateleina o amioga le lelei (Laviola, Macri et al. 2003). O le masani o le faateleina o le lagona ma le fiafia e mafai ona fetuunai, e mafai ai e talavou ona saili le tutoatasi i fafo atu o le fale. I se isi faaupuga, o nisi tulaga lamatia atonu e talafeagai e faafaigofie ai le suiga i matafaioi a tagata matutua i sosaiete. Ae ui i lea, o nisi amioga e maualuga le taua o mea e mafai ona faʻaalia e mafai ona faʻaalia ai se tasi i taunuuga leaga (Spear, 2000). O le mea lea, tatou te faʻamatalaina le lamatiaga e pei o le auai i se amio ma ni taunuʻuga tauia manuia (faʻapitoa foi o le faʻamalosiaga-faʻasolosoloina amioga), ae maualuga taunuuga le lelei. O aʻafiaga o amioga matautia e sili ona maualuga i le tauleʻaleʻa (faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i fualaau faasaina ma le ava malosi, faʻanoanoa valea, ma le leai o se puipuiga), e mafai ona iloga e pei o le soifuaga o le tino ma le faʻaleagaina o le siʻitia o le tamaoaiga mai le laʻititi (Dahl 2004). I le faaopoopo atu i lamatiaga o le atinaʻe masani, o le talavou e masani lava o se taimi e faʻaalia mai ai faʻafitauli o le mafaufau e pei o faʻafitauli o le mafaufau, faʻafitauli o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o meaʻai, ma mafaufauga (Pine 2002; Chambers, Taylor et al. 2003; Sisk ma Zehr 2005; Paus, Keshavan et al. 2008), o tulaga lamatia e le o atoatoa ona faamatalaina. I le faʻamalamalamaina o lenei faʻamaoniga, e taua foi le maitau o talavou e mafai ona faʻatautaia filifiliga (Paus 2005), mafaufauga faʻapitoa, ma masani ona faia ni amioga faʻafaʻatonu (Steinberg, Cauffman et al. 2009). O le mea lea, o le tele o amioga iloga o amioga lamatia ua matauina i le talavou e masani lava ona i ai i le tulaga o tulaga sili ona fiafia ma / pe tau sailiiliga taui (Casey, Getz et al. 2008; Blakemore ma Robbins 2012), faʻamaonia ai se tulaga tulaga ese ma tulaga lautele o le aʻafiaga ma le neuroplasticity e leʻo atoatoa ona faʻaalia.

E ui lava i faʻamaoniga o le maualuga o le faʻatupulaʻia o tulaga lamatia o amioga i le talavou, faatasi ai ma le masalosalo o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i luga o latou lava lagona i le lagona ma le fiailoa sailia, e tele fesuiaiga i amioga a le tamaititi e tumau pea le le malamalama. O lona uiga, e ui o nisi tagata talavou e maualuga le tulaga lamatia, o isi e le oi ai, ma o tulaga ia e aofia ai tagata taitoatasi i le lamatiaga o mea eseese. I tausaga talu ai nei, o le gafa o genetics ua tuufaatasia ma suʻesuʻega o le neuroscience e suʻesuʻe ai le neurobiological faavae o le fesuisuiai i amioga. O lenei auala, ua lauiloa o le "genetics genetics", ua faavae i le manatu o le faiʻai ma le fausaga e mafai ona avea o ni faailoga pupuu i le va o kenera ma amioga, ona o le vavalalata o le faiʻai e galue i le genotype (Hariri ma Weinberger 2003).

O lenei iloiloga e faʻatatau i le aʻafiaga o le neurotransmitter dopamine ma fesuiaʻiga i genes o le dopamine i luga o lagona faʻaosofia e unaʻia i le talavou. Matou muamua iloiloina tusitusiga i luga o le matua o matua faiʻai sisitema - e pei o frontostriatal liʻo - ma a latou matafaioi i amioga talavou. Ole vaega ole dopamine ile faʻatulagaina ole amio faʻaosofia ma le umi ole atinaʻe ole galue ole dopamine e ala ile talavou o le a talanoaina i le isi. Ma le mea mulimuli, matou te taulaʻi i le toe iloiloga o faʻataʻitaʻiga genetics suʻesuʻega faʻaaogaina masani masani polymorphism i ki autu o le faʻailo o le igoa o le dopamine genes e oʻo atu ai i se talosaga mo lumanaʻi suʻesuʻega i le tuputupu aʻe faiai talavou.

Alu i le:

Faʻaauau le faʻaleleia o amioga ma lumaostriatal circuits i le talavou

O faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le tauleʻaleʻa e taufai faʻagasolo ona faʻaosofia faʻasalalauga e ese mai i tagata matutua (mo iloiloga: Geier ma Luna (2009; Ernst, Daniele et al. 2011)), e taʻitaʻia ai i le faia o filifiliga i lalo ifo ma le sili ona lamatia. O le faʻavaeina o le faʻamalosia o le tamaʻitaʻi e faʻalagolago i le manatu e le faʻaituau le tauleʻaleʻa i taui e ono maua (Steinberg 2004) ma faʻaalia le faʻaogaina o le gaioiga o le mafaufau (Yurgelun-Todd 2007), faʻatasi ai ma le faʻaauau pea o le matua i faiga ole faiʻai lea e faʻavae uma ai (Casey, Getz et al. 2008; Ernst ma Fudge 2009).

O le tagata soifua e amanaʻia o se pona autu mo le faʻamalosia o gaioiga ma amioga e aʻafia ai, aemaise lava i le mafai ona faʻapipiʻi suiga o le siosiomaga ma ia faʻaleleia lelei amioga e ala i le faʻatasiina ma le cortex muamua (PFC) e ala i auala faʻapitoa ae faʻavae faʻasalaga faʻatulafonoina (Alexander, DeLong et al. 1986; Postu ma Dagher 2006; Di Martino, Scheres et al. 2008) o loʻo i ai ni amioga manino (Tekin ma Cummings 2002). matagaluega frontal-striatal Major faagaoioia e ala i le fuafuaga excitatory mai itulagi frontal i vaega striatal faapitoa (eg dorsolateral PFC e dorsal caudate, lateral OFC e ventromedial caudate, medial OFC i vaega faaogatotonu len¯ao accumbens) ma toe foi e ala i le thalamus. O nei poloka vavalalata e maua i ni ala tetele se lua; saʻo ma leai. O le ala tuusaʻo, lea e faʻaleagaina ai le thalamus, e aofia ai faʻataʻitaʻiga GABAergic mai le striatum i le ogatotonu ile vaeluaga o le globus pallidus i thalamus. O le ala faʻaalatua e aofia ai faʻataʻitaʻiga GABAergic mai le striatum i le globus pallidus externa i le pito i lalo o le subthalamic, mulimuli ane le fiafia i le va o le globus pallidus interna, lea e taofia ai le thalamus. O le mea lea, o amioga alofa ua faʻaaogaina e ala i le ala saʻo ma o le ala faʻaalatua e faʻalavelave ai i mea e le manaʻomia ma tauvaga. O le mea lea, o faʻamamafa ma faʻalavelave i le gaioiga o le frontostriatal circuits e mafai ona mafua ai le tauvaga i le va o auala tuusao ma le le tuusao, e oʻo atu ai i amioga faʻapitoa.

I lenei iuga, faataitaiga neurobiological o matutua atinae fautua atu e faapea o se faiga faatosina matutua toaga i luga, tulia e striatum, ma se faiga o le mafaufau faasolo ina matua pea, tulia e PFC, e mafai ona faia se eseʻesega e faaaogaina i totonu o tulafono faatonutonu le amio e silisili ona lelei (ie taofia o se ono tauia , ae le talafeagai le amio) faʻaleleia ai le lamatiaga o le amio i le talavou ((Nelson, Leibenluft et al. 2005; Ernst, Pine et al. 2006; Casey, Getz et al. 2008), mo se otootoga o nei ata vaaia Sturman ma Moghaddam, (2011)). O le mea moni, o suʻesuʻega e faʻaogaina ai le faʻaogaina o le faʻamalosia o le gaioiga o loʻo faʻaalia ai le eseesega o vaega tetele ma le PFC faʻamalosia i le talavou e uiga i le matua (Bjork, Knutson et al. 2004; Ernst, Nelson et al. 2005; Galvan, Hare et al. 2006; Bjork, Smith et al. 2010; van Leijenhorst, Moor et al. 2010; Padmanabhan 2011), faatasi ai ma le tele o suʻesuʻega o loʻo lipotia ai se faʻaopoopoga o le faʻamalosia o tagata, faʻatasi ai ma le faʻaititia i luma o le faʻafaigaluegaina muamua. E le gata i lea, o suʻesuʻega faʻafesoʻotaʻi suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le tuufaatasia ma le faʻamaopoopoina i le va o le faiʻai, e aofia ai le faʻaogaina o fesoʻotaiga, faʻamalosia ma sili atu le lelei nai lo le talavou, taʻitaʻia le faʻaititia o galuega-le talafeagai le fesoʻotaʻiga, faʻamalosia o fesoʻotaiga e lagolagoina sini faʻatonutonu, ma le faʻamalologa fesoʻotaʻiga (Durston, Davidson et al. 2006; Liston, Watts et al. 2006; Fair, Cohen et al. 2009; Stevens, Pearlson et al. 2009; Hwang, Velanova et al. 2010). O meaola manu ma mea faʻapitoa o tagata e taʻu mai ai le faʻaalia o faʻalogo mo le serotonin, dopamine, adenergic, ma endocannabinoids (Lidow ma Rakic ​​1992), o se tumutumu i le tele o inisinia (Anderson, Classey et al. 1995; Lewis 1997; Erickson ma Lewis 2002), ma le siʻitia o maualuga o le GABA (Hedner, Iversen et al. 1984). O nei fesuiaiga e suia ai le paleni faʻasalaga-faʻamaonia i le faʻailoga o le neuronal e faʻaleleia ai le puleaina o le gaioiga i le matua. I le mea mulimuli, faʻalauteleina le faʻamalosagaina i le faʻataunuʻu i lalo o vae, suiga i le axon caliber, teuteuina o synapses ma tali, faʻaogaina o le masini, ma suiga faʻafefe (Yakovlev ma Lecours 1967; Rakic, Bourgeois et al. 1986; Benes, Turtle et al. 1994; Andersen 2003) faʻaleleia le atinaʻeina o faiʻai, faʻamalosia ma faʻamalosia fesoʻotaʻiga sili ona faʻaaogaina, aʻo faʻavaivaia poʻo le faʻaaogaina poʻo le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga e ala i aafiaga tulaga ese ((Huttenlocher 1990; Jernigan, Trauner et al. 1991; Pfefferbaum, Mathalon et al. 1994; Giedd, Blumenthal et al. 1999), mo le toe iloiloga:Paus 2005)). I le tuufaatasia, o le taimi nei o loʻo faʻamalamalamaina ai le puipuia o le tumau i totonu o le galuega ma le tuʻufaʻatasia i le va o le pito i luma ma le tele o vaega i le tele o vaega o le faʻalapotopotoga e saofagā i se faiva vaʻaia (ma mulimuli ane amio) phenotype.

Alu i le:

Dopamine

Faʻasologa o le afaina o le frontostriatal o mea afaina, gaioiga, ma auala eletise e le neurotransmitter dopamine (DA) (mo iloiloga e vaai (Schultz 2002; Malamalama 2004; Cools 2008), e ala i le faʻatautaia o le ala tuusaʻo e ala i le gaioioiga o faʻasalaga faʻamaonia a le ATA (D1-pei o le) ma le faʻasaina o le ala faʻaalatua e ala i le gaioiga a faʻamaumauga a le ACC faʻamaonia (D2-pei). DA neurons i le ogatotonu o le ogatotonu i le vavao vavalalata i le NAcc faapea ai ma le pyramidal neurons i totonu o le PFC, o lea e faʻafetaui ai le faʻavasegaina o nei uʻamea ma faʻatuina se sootaga vavalalata malosi i le va o striatum ma PFC (Grace, Floresco et al. 2007). ua modulated tulaga DA e faagasologa dissociable lua o DA faataunuuina e fegalegaleai, (1) a tonicity talaaga tumau faatonutonuina fogaeleele firing o neurons DA ma glutamatergic afferents mai cortical i itulagi striatal, ma le (2) a firing mapuna aʻe maualuga amplitude faamatuu phasic (Grace, Floresco et al. 2007). O nei auala e lua o le faʻamaoniga a le AT ua maua e taʻitaʻi atu ai i amioga vaʻaia (Floresco, West et al. 2003) ma faʻatulafonoina e ala i le toe faʻaleleia ma le faʻamalosia o enzymes. O mea anapogi anapogi e tutupu i le tali atu i mea e tutupu i taui, lea e ono avea o se faailoilo taua mo le faʻailoga sese ma faʻafesuiai suiga o amioga i tali i le siosiomaga (Schultz 1998). O suiga vaivai ile maualuga o le TA e mafai ona avea ma se mea sauniuni mo se tino e tali atu i faʻamatalaga o le siosiomaga e fesoʻotai ma taui (Schultz 1998). O nei faiga e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le faʻatulagaina o le TTT e faʻatonutonuina ai le faʻamaonia o le faʻamaonia i se faiga faʻasaina ma le ata o le DA ua faʻaalia e faʻaleleia ai le gaosiga o le tonic (Niv, Daw et al. 2007).

O le polokalama a le AT e maua ai se suiga taua i le talavou, lea e talafeagai mo amioga a le tauleʻaleʻa mo ni mafuaaga. Muamua, o le faʻamaoniga a le AT e lagolagoina le faʻamalosia o le aʻoga e pei ona faʻaalia ai le malosi o synapses, ma aʻafia ai le palasitino. Lona lua, o le faʻataʻitaʻiga a le ATA o galuega faʻavae ma le muaʻi aʻafiaga e aʻafia ai amioga afaina ma faʻaosofia e suia i le talavou. I le mea mulimuli, o faʻalavelave faʻaalia i le faʻamaoniga o le AT e aafia ai i le pathophioiology o le neuropsychiatric disorders lea e masani lava ona tupu mai i le talavou (e pei o le fesuiaiga, le faʻamauaina o fualaau). O lomiga e faʻataʻatia ai le atinaʻeina o le tiute a le DA ma aʻafiaga mo amioga a le tauleʻaleʻa ua toe iloiloina loloto i isi mea, (tao 2000; Chambers, Taylor et al. 2003; O'Donnell 2010; Wahlstrom, Collins ma isi. 2010; Wahlstrom, White et al. 2010; Luciana, Wahlstrom et al. 2012) ma o loʻo aoteleina i lalo. O le tele o faʻamatalaga i luga o le polokalama a le AT i le talavou e mai i le tagata e le o tagata soifua faʻataʻitaʻiga ma le tootoo ma o mea na maua e le saʻo. Faʻatasi ma lenei faʻamaumauga i le mafaufau, o otootoga talafeagai e otootoina i lalo e faʻamaonia ai se tulaga masani e ono i ai ni aʻafiaga mo amioga a le taulealea.

O le pito i luga o le gaioiga o le laina o le midbrain DA ua faʻamauina i le ata o le rat (McCutcheon, White et al. 2009), ma fautua mai ai le maualuga o le maualuga o le AD. O isi suʻesuʻega ua maitauina le maualuga i le tele o concentrations a le DC i le tuai o le talavou ma se faʻaititia mulimuli ane o le matua ((Badanich, Adler et al. 2006; Philpot, Wecker et al. 2009). O suʻesuʻega a le tagata e leai ni tagata e faʻaalia ai o le maualuga maualuga o le DA i le taimi o le talavou o loʻo iai i le PFC ao le i pa'ū ifo i le matua (Goldman-Rakic ​​ma Brown 1982). I suʻesuʻega a tagata i tua atu o le tino, o loʻo faʻateleina le faʻalauteleina o le AT i le laʻititi seia oʻo i le tauleʻaleʻa ona faʻaitiitia ai pe tumau ai foi (Haycock, Becker et al. 2003). I se suʻesuʻega se tasi, o laʻasaga faaopoopo o le DA i le NAcc na maualalo i le talavou e faʻatusatusa i le matua (Cao, Lotfipour et al. 2007). Dopaminergic innervation i pFC maualuga i le talavou (Rosenberg ma Lewis 1995; Benes, Taylor ma isi. 2000), faatasi ai ma le tele o le faateleina o loʻo i totonu o le vaega o le cortical layer III, o se itulagi e sili ona aʻafia i le gaioiga o le mafaufau (Lewis ma Gonzalez-Burgos 2000). O nei suiga e tutupu i le umi o le autasi ma le aofaʻi atoa o le faʻatinoga o le au (Rosenberg ma Lewis 1994; Lambe, Krimer et al. 2000). E i ai foi le faateleina o le tele o synapses i le va o neurons ma pyramidal neurons i le vaega III o le cortex (Lambe, Krimer et al. 2000) faʻapea foʻi ma le pito i luga o le fesoʻotaʻiga faʻamaʻi mai le PFC i le NAcc, aemaise ile D1-e faʻamalosi ai neu (Brenhouse, Sonntag et al. 2008). E tusa ai ma le tele o mea e maua ai, o suʻesuʻega a le tagata e leai ni tagata e taʻu mai ai le maualuga o le D1 ma le D2 taliga i le siitia o le PFC i fua eseese, ma le D1 le tele o le taligalu o loʻo faʻaalia i luga atu nai lo le D2, o pito i luga o le tauleʻaleʻaleʻa / talavou matua (Tseng ma O'Donnell 2007). O se suʻesuʻega suʻesuʻega a tagata na maua ai D1 taligalu eletise pito i luga o 14-18 tausaga o le matua (Weickert, Webster et al. 2007), faʻaitiitia i le taimi mulimuli ane. Se pito i luga o sela ei ai D1 na faʻamaumauina faʻamaumauga i le PFC (Andersen, Thompson et al. 2000; Weickert, Webster et al. 2007). I totonu o le lotoa, pito i luga o le D1 ma le D2 faʻaleleia e tupu i le laʻititi ma amata ona faʻaitiitia i le talavou, faʻaalia i manu ma galuega a tagata (Seeman, Bzowej et al. 1987; Lidow ma Rakic ​​1992; Montague, Lawler et al. 1999; Andersen, Thompson et al. 2002). Ae ui i lea, o isi faʻamaoniga e taʻu mai ai le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le eletise a le AT i luga o le fale, ae le o le tele o le malosi (o mea e tumau ai le tumau) i le matua (Teicher, Andersen et al. 1995). O suʻesuʻega i luga o le au faʻasalalauga a le AT e le ogatasi i le ogatotonu o le talatala e fautuaina ai le leai o se faʻaleleia o le faʻaleleiaina o le atinaʻe (Moll, Mehnert et al. 2000), faʻatupulaʻia le talavou (Galineau, Kodas et al. 2004), ma tumutumu i le tuai o le tamaitiiti (Coulter, Happe et al. 1996). O isi suʻesuʻega ua fautuaina e faapea, i totonu o le vasa, o le a faʻateleina le maualuga o le 'auʻau a le DA i le laʻititi o le tamaitiiti ma tumau ai i le taimi o le talavou (Coulter, Happe et al. 1996; Tarazi, Tomasini et al. 1998; Galineau, Kodas et al. 2004).

I le faaopoopo atu i lenei tulaga faigata, o suiga matuitama o le galuega a le DA e le i vavaeina saʻo i amioga i le talavou e fautua mai ai o se iloiloga auiliili o le fegalegaleaiga o vaega eseese o le polokalama a le AT (faataitaiga, le taliaina, kiliaina, innervation) ma o latou aafiaga tuusaʻo i amioga (tao 2011; Luciana, Wahlstrom et al. 2012). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le siitia o tonic DA i le taimi o le talavou e mafai ona aʻafia ai tulafono faatonutonu o tali tali i le tali atu i faʻamatalaga alofa pe tauia (mo le iloiloga tagaʻi (Luciana, Wahlstrom et al. 2012)), peitai e leʻi faʻamaoniaina le faʻamaonia. O loʻo tuʻuina mai o le polokalama a le AT i le "lafitaga faʻatulagaina" i le talavou e uiga i le laʻitiiti poʻo le matua (Chambers, Taylor et al. 2003), ona o le maualuga i le ogatotonu o le telefoni a DA, o le maualuga o le maualuga, o le innervation, faapea foi ma le faateleina o le tele o le talipupuni. O tusitusiga a tagata matutua e taʻu mai ai o le faateleina o le faʻamaoniga a le AT e ala i le faʻaaogaina o le DA poʻo le Agonists e faʻateleina le sailia ma le suʻesuʻeina o amio, ae o le faʻaitiitia o le faʻamaoniaina o le AT e faʻatasi ai ma tagata faʻalavelave e taofia na amioga (Pijnenburg, Honig et al. 1976; Fouriezos, Hansson et al. 1978; Le Moal ma Simon 1991). O nei sailiiliga vave faasino i se faataitaiga hypothesized o galuega tauave matutua DA lea aotelega faateleina taitaia signaling DA e uunaiga faateleina, po o le auala-e pei o amioga-ona o le faateleina o le faatoaagaina mai o le ala tuusao ma inhibition o le ala o le faaalatua. O isi faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le suiga o le ATA i le talavou i amioga e faʻamaonia ai o le tupulaga talavou e faʻaalia le faateleina o le faʻamalosia o aʻafiaga i fualaau faʻasaina e aʻafia ai le tuʻuina atu o le AT, e pei o le ava, nicotine, amphetamines, ma cocaine (Adriani, Chiarotti et al. 1998; Laviola, Adriani et al. 1999; Adriani ma Laviola 2000; Badanich, Adler et al. 2006; Shram, Funk et al. 2006; Frantz, O'Dell et al. 2007; Mathews ma McCormick 2007; Brenhouse ma Andersen 2008; Varlinskaya ma Spear 2010). Tamaiti talavou e faʻaalia ai foʻi le faʻaititia o le tali atu i mea e faʻaleagaina ai (e pei o le faʻamalosagaina o le faʻamalosaga, faʻaitiitia aafiaga o le psychomotor) (tao 2002; Doremus, Brunell et al. 2003; Levin, Rezvani et al. 2003) ma le faʻalauteleina o lagona i le ave faʻamaumau a le ACC (Spear, Shalaby et al. 1980; Spear and Brake 1983; Teicher, Barber et al. 1993). Suesuega i faataitaiga o tagata ma manu matutua ua fautuaina tulaga vailauga o DA signaling e le gata i PFC ma striatum e talafeagai mo le faatinoga silisili ona lelei, o le mulimuli a inverted U-mamanuina Yerkes-Dodson piʻoga tali inumaga o DA signaling ma amioga (Robbins ma Arnsten 2009; Cools ma DʻEsposito 2011). I le mulimuli ai i lenei faʻataʻitaʻiga, o le faateleina o le AT i le talavou atonu e sili atu nai lo le laasaga e manaʻomia mo le galue lelei (Wahlstrom, Collins ma isi. 2010; Wahlstrom, White et al. 2010). DA signaling i talavou e mafai foi ona aafia ai ma ia uunaia ala i le eseesega i le fua faatatau o maturation o faiga subcortical e faatatau i cortical, ma se eseʻesega e faaaogaina i totonu o le faiai matutua ua tulia e striatal signaling ma immaturities i tulafono faatonutonu PFC-tulia (Chambers, Taylor et al. 2003; Ernst, Pine et al. 2006).

E ui i le maualuga o le faʻamaoniga o faʻamaumauga faʻamaonia ma le lautele o loʻo tutupu i le tauleʻaleʻa, e tele lava suiga faʻapitoa i le faʻamaoniaina o le AT, faʻapea foi amioga a le DA, e ono mafua mai i se tuufaatasiga o aʻafiaga o le gataifale ma le siosiomaga (Faʻaalu ma Collins 1999; Frank ma Hutchison 2009). O le malamalama i le natura o nei eseesega eseese e mafai ona i ai le malosi taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tupulaga talavou e maualuga atu le maualuga o le tonic DA, maualuga eletise o le receptor DA, ma le maualalo o le faʻamaonia ma le faʻaleagaina o le AT, e mafai ona aofia ai amioga faʻasolosolo (e pei o le lagona / fiailoa saili) i se tulaga e sili atu nai lo le tauleʻaleʻa ma faʻaitiitia le faʻamaoniaina o le AT ma avanoa (Mo iloiloga tagaʻi (Luciana, Wahlstrom et al. 2012)). O nei mamanu faʻavae e faʻavae i luga o suʻesuʻega muamua a tagata matutua e faʻamaonia ai le taua o le setete state of the system system - lea e fesuisuiai tagata taitoatasi. Mo se faataitaiga, o le faateleina DA tulaga i tagata taitoatasi oe ua faifai maualuga tulaga DA impairs faatinoga faapitoa o le mafaufau, (atonu tulei i latou i luga o le tumutumu o le piʻoga U inverted) ae o le faaleleia o loo taʻua i tagata taitoatasi ma tulaga faifai maualalo (tulei i latou latalata atu i le luga o le pupuni) (Matay, Goldberg et al. 2003; Apud, Mattay et al. 2007; Cools, Frank et al. 2009). E ui e faigofie lenei faʻataʻitaʻiga, tatou te faʻaaogaina lenei mea e avea o se faʻavae e suʻesuʻe ai mea e faʻaaogaina ai le gasegase i le TA, ma pe faʻapefea ona fesoʻotaʻi nei mea ma suiga masani i le atinaʻega. I le mulimuli ai i lenei faʻataʻitaʻiga, e ono mafai ona ese le eseʻesega o le eseese o le tagata i le talavou e uiga i eseesega o le matua ona o le matua i le polokalama a le AT.

Alu i le:

Atinaʻe Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻiga

I le tulaga faʻapitoa, o le faʻamalamalamaina o le natura o le neurochemical systems i le atinaʻeina o tagata e luʻitauina, aua e le mafai ona faʻaaogaina vailaau faʻasolosolo ma isi faʻalavelave osofaʻi (ie PET) e suʻesuʻe ai le atinaʻeina o le faitau aofaʻi. I se taumafaiga e atiina ae hypotheses biologically plausible ma testable i le uunaiga a DA i galuega tauave faiai, ua taulai atu taumafaiga talu ai nei i luga o le faailoaina variants i le genome tagata e saʻo galuega tauave porotini aafiaga ma mulimuli ane feaveai ma galuega tauave faiai faiga-tulaga. Ua faʻaogaina e le au suʻesuʻe fuafaatatau o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻatulagaga e avea o ni mea faʻapitoa e vavalalata ai ina ia malamalama atili ai i le aafiaga o le fesuiaiga o gafa i amioga a le tagata (Hariri ma Weinberger 2003). O lenei faiga e faavae i le manatu e faapea o aʻafiaga faʻavae i amioga e faʻatalanoaina e ala i suiga i le telefoni feaveaʻi ma faiga o loʻo galue ai i le faiʻai. O le mea moni, o le suʻesuʻeina o le aafiaga o polymorphisms genetine i luga o le faiʻai pe o le "ata faʻataʻitaʻiga" ua uma ona maua ai se malamalamaaga tele e uiga i le aʻafiaga o le fesuiaiga o genetically i luga o le faiva o le faiʻai (eg (Hariri ma Weinberger 2003; Brown ma Hariri 2006; Drabant, Hariri et al. 2006; Hariri ma Lewis 2006)). Ae peitaʻi silasila: (Flint ma le Munafo 2007; Walters ma Owen 2007; Kendler ma Neale 2010) mo tapulaa ma iloiloga o lenei auala. O le mafuaaga mo le suʻesuʻeina o suʻesuʻega o genetics, o le, faatasi ai ma ana meafaigaluega faʻapitoa ma lona gafatia mo le mauaina o faʻamatalaga auʻiliʻili ma faʻatinoga, o le ata o le mafaufau e maua ai le folafolaga faapitoa mo le fesoʻotaʻiina o aʻafiaga o kenera i amioga. Tuuina mai e ono aafia ai nisi tagata taitoatasi e sili atu nai lo isi, ma e ono le tumau aafiaga tau kenera o le atinae o le faiga DA, ma suiga i le lifespan, suesue le uunaiga a variability genetically-tulia o le faiga DA i atinae faiai ua gafatia tele i elucidate le faavae o meaola o eseesega o tagata taʻitoʻatasi i amioga faʻapea foʻi le lamatiaga mo le faʻaleleia o le mafaufau.

Variants i genes na faʻamaonia mo le tele o puipuiga mai le DA na fesoʻotaʻi muamua ma feeseeseaiga i le va o tagata taitoatasi i le galuega o le brain and front structure (eg (Bertolino, Blasi et al. 2006; Drabant, Hariri et al. 2006; Yacubian, Sommer et al. 2007; Dreher, Kohn et al. 2009; Aarts, Roelofs et al. 2010), ma le fesuisuiai i le amio faʻapitoa e faʻapitoa i le suʻesuʻega o le talavou e aofia ai le le mautonu, sailiili fou, uiga faʻamalosi, galuega faʻapitoa, togafiti faʻamalosi, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma le natuiology o le faʻaleagaina o le neuropsychiatric e pei o le schizophrenia, ADHD ma le maʻi o Parkinson ((Karayiorgou, Altemus et al. 1997; Eley, Lichtenstein et al. 2003; Enoka, Schuckit et al. 2003; Lee, Lahey et al. 2007), mo le toe iloiloga vaai (Nemoda, Szekely et al. 2011)). I vaega o loʻo mulimuli mai tatou te iloiloina suʻesuʻega o le neuroimaging o polymorphisms functional common in genes e aʻafia ai le faʻamaoniaina o le AT. O le a tatou talanoaina suʻesuʻega o polymorphis tasi (nucleotide polyporphisms) e tasi ma le fesuiaiga o le nucleotide tandem (VNTR) polymorphisms. Tatou te taulaʻi patino i le faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o genetics e faʻaaoga ai foliga faʻamaʻi ma le faʻavaeina o le magnetic resonance (MRI ma le fMRI). I le avea ai ma faʻamaoniga o faʻalapotopotoga amio faʻatasi ma aʻafiaga a le DA, ua toe iloiloina loloto i isi mea (eg (Nemoda, Szekely et al. 2011; Cormier, Muellner et al. 2013), tatou te taulaʻi lava i le suʻesuʻeina o fatuga suʻesuʻe. E ui lava o lenei iloiloga e taulaʻi i le faʻaleleia o le masani, ua tatou aoteleina suʻesuʻega autu o suʻesuʻega faʻasolosolo i mea tau atinaʻe i faʻalapotopotoga faʻapitoa ma atinaʻe faʻapitoa e aʻafia ai le DA (e pei o le schizophrenia ma le ADHD) i Laulau 1.

Ata vali ata

Alu i le:

DA Receptor Genes (DRD1, DRD2, ma DRD4)

Le tufatufa atu o le D1- (D1 ma le D5) ma le D2 (D2, D3, D4) -o pei o faʻamaufaʻailoga i luga o le faiʻai e mafua ai se paleni faʻapitoa o faʻamaonia-inhibitory signals signaling, lea e faʻaalia ai se malosi malosi i luga o galuega o le frontostriatal ma le fesoʻotaʻiga, ma le tele o le tele o faʻalogo i totonu o le striatum. Tusa uma D1 ma le D2-o le talitutusa pei o le G-faʻapipiʻi faʻatasi, ma tautua i tulaga tetee, faateleina ma initia le adenosine monophosphate cyclic, ia sili ona fiafia pe taofia le gaioiga o le neuron. D1 ma le D2 talitutusa ua i ai ni matafaioi felagolagomai. D1 faʻaleleia faʻaleleia e mafai ai mo le tausia o faʻamatalaga i luga o le initaneti ma le faʻamautuina o setete faʻatino, ma le D2 o le faʻamaonia o le taligalu e aofia i le faʻafouina faʻafouina o faʻamatalaga ma faʻatagaina mo le fesuiaiga i le va o tulaga faʻatinoina (Seamans, Durstewitz et al. 2001; Faʻaola ma Seamans 2002; Seamans ma Yang 2004). D1 ua sili atu le tele o faʻaleleia i le ala tuusao, o laʻau GABAergic faʻafiafia e tali atu ai i amioga e sili ona lelei, ma D2 i le auala tuusao, lea e taofia ai le GABAeric neurons ma faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le ala faʻaala. Faateleina uma i le D1 ma le D2 taliga, e pei ona vaaia i le talavou e mafai ona i ai se aafiaga lautele i le faiai, lea e mafai ona iu ai i le faateleina o amioga e faalagolago i ai DN (e pei o le taui ma le sailia ma le fiafia).

I le PFC, D1 faʻaauau gaioiga i luga o siama pyramidic glutamatergic, faʻalauteleina le faʻatautaia o galuega (Farde, Halldin et al. 1987; Goldman-Rakic ​​1990; Lidow, Goldman-Rakic ​​et al. 1991). I le taimi lava e tasi, D1 le faʻamalosia o le faʻaleleia i GABAergic (inhibitory) i totonu o le lotoifale o loʻo galue e taofiofia ai mea e le talafeagai ai glutamatergic inputs (Talia, Seamans et al. 2000). O suʻesuʻega faʻatapulaʻa suʻesuʻeina polymorphisms o le D1-o le gasegase gene (DRD1) e uiga i le faatulagaga o faiʻai / galuega. O se tasi suʻesuʻega e faʻaaoga ai tagata matutua na faʻaalia le suia o le muaʻi------------------------------------------------ DRD1 Dde O aʻu o le nucleotide polymorphism e aofia ai le sui A a G i le 50 UTR (Tura, Turner et al. 2008). AG heterozygotes, oe ua faateleina D1 taliga, na faʻaalia le faateleina o le faʻafaigaluegaina o le DLPFC e faatatau i le AA homozygotes, o le na faia se faʻalauteleina tufatufa atu o vaega o faiʻai. O nei sailiiliga o loʻo fesoʻotai ma isi galuega e faʻatumauina ai o le faateleina o le muai luma o le leo leo leo e maua ai le faʻaleleia atili o le gaioiga faʻamalosi ma le sili atu le lelei o faʻamaufaʻailoga (eg (Egan, Goldberg et al. 2001; Matay, Goldberg et al. 2003)).

Le D2 o le talini, lea o loʻo faʻaalia atili i le vaega e fesoʻotaʻi ma le PFC, o loʻo galue malosi i luga o fesoʻotaiga i lumaostriatal e ala i le faʻasaina o le faʻalavelave ma le faʻaleagaina o ala faʻalavelave (Cepeda ma Levine 1998; Goto ma Grace 2005). D2 e iai ni siaki tuusaʻo e lua, o le vaʻaiga puupuu (D2-S) galue e pei o se autoceptor presinnaptic, faʻasaina le tatalaina faʻamaumauga a le AT, ae o le vavalalata umi (D2-L) o loʻo galue muamua e faʻalavelaveina le meli synaptic (Centonze, Grande et al. 2003). Faʻaititia le D2 O le autoreceptor function e faʻatele ai le tuʻuina mai o le AT ma tagata taʻitoʻatasi ma faʻaititia le D2-E faʻaalia le tele o sailiiliga fou ma le toe faʻafoʻiina o taui (Zald, Cowan et al. 2008; Pecina, Mickey et al. 2012). Polymorphic functional in gene gene code code mo le D2 talini (DRD2) o le aafiaga o le mRNA transcription o le polotini, ma iu lava ina faailoaina lona galuega e aofia ai, -141 C Ins / Del, Ser311Cys, Taq1A ANKK1, Taq1B, C957T, rs12364283, rs2283265 ma le rs1076560 (Zhang, Bertolino et al. 2007). Polymorphisms e aʻafia ai D2 e aofia ai le DRD2 / ANNK1 TaqIA, o le tapulaa faʻasolosolo umi o le polymorphism lea e mafua ai le sui Glu i Lys amino acid i le laina ANNK1 lata ane, ma le -141C Ins / Del SNP o loʻo i totonu o le faʻalapotopotoga faalauiloa o le DRD2 gene. O le TaqI A1 allele ma le Del allele ua fesoʻotai ma le faʻaititia o le D2 faʻamaonia (Arinami, Gao et al. 1997; Noble 2000), e ui lava o se suʻesuʻega e tasi e taʻu mai ai le heterosis molelaʻau ma le TaqIA polymorphism, ma le faʻaitiitia o le D2 tele i heterozygotes e faatatau i homozygotes (Pohjalainen, Nagren et al. 1999). O le mea lea, o palakalafa Del ma A1 ua fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le toe faʻafoʻiina o le taui i totonu o le tino i le matua (Cohen, Young et al. 2005; Forbes, Brown et al. 2009). O le A1 faʻaleleia foi na fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamuamua muamua ma le fesoʻotaʻiga i le pito i luma o le itu i le taimi o le faʻaaogaina o galuega (Stelzel, Basten et al. 2010).

I le faatusatusa atu i suʻesuʻega a tagata matutua, o nai suʻesuʻega e faʻaaoga ai na o tagata talavou na auai na latou iloa o le A1 allele e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le tauleleia o taui i le faʻalauiloa (Stice ma Dagher 2010) ma le faʻasalaga (Stice, Spoor et al. 2008) faʻamalosi. I le talavou, pe a iai se maualuga maualuga o le D2 taliga, o le sootaga i le va o le faia o faiʻai ma le D2 O le mauaina o le talini e mafai ona tutusa ma mea na maua muamua e ala i le faaaogaina o togafitiga faafomaʻi e taulai i le D2 talini (Kirsch, Reuter et al. 2006; van der Schaaf, van Schouwenburg et al. 2012), o loʻo fautua mai se tausaga e ala i feusuaiga faʻataʻitaʻiga lea e le o faʻamalosia lelei.

Le D4 receptor o le D2-o foliga ma o loʻo faʻamatalaina i luga o neuroneta postsynaptique ma le muaʻi synaptic corticostriatal glutamatergic afferents. Faʻailoga faʻamaonia e faʻamaonia ai o le D4 talitutusa atinae e tutusa lelei ma le D2 talini (faatasi ma tumutumu i le tuai o le tamaitiiti ma mulimuli ane le alualu i luma i le matua) (Tarazi, Tomasini et al. 1998). O le gene (DRD4) e faʻamaonia mo le D4 o le talini e iai ni polymorphisms galue, lea o le 48-base pair VNTR i le exon 3 lea e sili ona taatele i se 7-toe fai poo 4-toe fai, e masani ona suʻesuʻeina. O le 7-toe faʻaleleia e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le postina o le AD, ona o le faʻaitiitia o le malosi o le CAMP-faʻaitiitia, e mafua ai le le faʻamaina o neuroneta (Toe faʻatulaga, Sanyal et al. 1995; Seeger, Schloss et al. 2001), ma ua fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le faʻafoʻiina o le tau i le telefoni, e fesoʻotaʻi ma le 4-toe faʻaleleia (toe faʻaleleia)Schoots ma Van Tol 2003; Forbes, Brown et al. 2009; Stice, Yokum et al. 2012). A SNP i le DRD4 gene (rs6277, -521 SNP) e maua ai se 40% faʻaitiitia i le transcription RNA mo le T-allele e faatatau i le C-allele (Okuyama, Ishiguro et al. 1999), e ui o le isi suʻesuʻega e leai se eseesega (Kereszturi, Kiraly et al. 2006). I le taimi nei, ua lipotia mai e se tasi suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o tagata taʻitoʻatasi e faʻamaonia mo le C allele ua faʻaalia le faateleina o le faʻaogaina o le PFC / tua i le taimi o le faagasologa o le tele o taui (Camara, Kramer et al. 2010). Naʻo DRD4 VNTR na suʻesuʻeina i le atinaʻeina o le faitau aofaʻi, faʻatasi ai ma le eletise 7-toe faʻaleleia ua faʻaitiitia le mafiafia o le tau i le PFC o tamaiti (Shaw, Gornick et al. 2007), faʻateleina le faʻamalosia o tagata i faʻamalosiaga i tamaiti ma tamaʻitaʻi e fai ma taʻitaʻifaga o le popole i tama talavou (Perez-Edgar, Hardee et al. 2013), ma faʻaitiitia le faʻamalosia i taui o meaʻai e fai ma faʻataʻitaʻiga o le maua o le mamafa i tama talavou (Stice, Yokum et al. 2010). O aʻafiaga o lenei polymorphism i luga o le faiʻai o loʻo galue i le talavou e mafai ona tutusa ma mea na maua e tagata matutua.

I le tuufaatasiga, o nei suʻesuʻega ua faaalia ai o suiga eseese i le kenera o le receptor DA e aafia ai le faia o le faiʻai i luma o le atinaʻe i tamaiti, talavou ma tagata matutua. Ae ui i lea, e leai ni suʻesuʻega i le taimi nei na suʻesuʻeina le faatosinaga o nei polymorphisms i luga o le atinaʻe. O suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei e taʻu mai ai D1 ma le D2 taligalu eletise pito i luga i le tuai o le tamaitiiti, ma fautua mai o le maualuga o le taliaina o le maualuga i le talavou e uiga i le matua. I le mulimuli i le ata U, ua faʻatupulaʻia le D1 ma le D2 o le mauaina o le mauaina o le taliaina atonu e mafua ai le faateleina o le tauvaga i le va o auala tuusao ma le tuusao lea e mafai ona sili atu ona faateleina i talavou e maua ai le maualuga o le mauaina o le talipusa i le laina, e oo atu ai i le tele o faatulagaga e le o faatulagaina.

Alu i le:

DA genes genctuations (COMT, DAT1)

Faiga Faʻavae Fonotaga i le COMT Gene

Catechol-O methyltransferase (COMT), o le enzyme mo le catecholamine catabolism, e taua tele i le faatonutonuina o le suiga ole DA i le PFC lea e tau le maua ai e le au faʻasalalau (DA)Hong, Shu-Leong et al. 1998; Matsumoto, Weickert et al. 2003). I totonu ole genet COMT (COMT) o se tasi o le nucleotide polymorphism (SNP) e mafua ai se methionine (feiloai) i valine (Val) sui i codon 158 (Tunbridge 2010). Le COMT val afaina o loʻo fesoʻotaʻi ma le maualuga o le elekone gaioiolosi ma mafua ai ona maualalo le maualuga ole synaptic dopamine, ae o le Fesoʻotaʻiga a le COMT afaina i le tusa ma le tasi le tolu le itiiti ifo o le enzyme gaoioiga ma mafua ai le synaptic dopamine (Chen, Lipska et al. 2004). Faʻafeiloaʻi faʻataʻitaʻiga o loʻo i luga o le COMT gaoioiga. E ui lava o le tele o faʻamatalaga i le PFC, o le COMT val158met o le polymorphism e fesoʻotaʻi foʻi ma aafiaga i lalo o le eleele i le ogatotonu o le DNA (Meyer-Lindenberg, Kohn et al. 2005).

le COMT val158met SNP ua lautele ona suʻesuʻeina i le tulaga o le faʻasagaina o le frontostriatal i taimi o galuega faʻamalosi (Egan, Goldberg et al. 2001; Bilder, Volavka et al. 2002; Malhotra, Kestler et al. 2002; Goldberg, Egan et al. 2003; Matay, Goldberg et al. 2003; Diamond, Briand et al. 2004) e aofia ai le manatua o galuega, taliina o tali, faʻatulagaina o suiga ma le tauia o taui. O loʻo faʻamaonia mai e molimau o tagata taitoatasi ma le feiloai faʻaleleia faʻaleleia faʻaalia le sili atu le lelei o le faʻataunuʻu (eg (Egan, Goldberg et al. 2001; Matay, Goldberg et al. 2003; Meyer-Lindenberg, Kohn et al. 2005)) faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le faʻataʻitaʻia o le faʻamalosia o tagata (Yacubian, Sommer et al. 2007; Dreher, Kohn et al. 2009) e faatatau i tagata taitoatasi ma le Val faʻaleleia. E le gata i lea, o le faʻateleina o le maualuga o le ATA e fegalegaleai ma le COMT val158met SNP faʻatasi ma le putative liliu ese U ma le feiloai o tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻaogaina o le tino i taimi o galuega o le pulea o le loto ma Val tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia le faʻaleleia (Matay, Goldberg et al. 2003; Apud, Mattay et al. 2007). E faavae i luga o lenei faʻamaoniga, ua tuʻuina atu e faʻapea o talavou, oe na faʻateleina le maualuga o le TA, e tusa ai ma tagata matutua, e mafai ona mulimulitai i se mamanu faʻapitoa e fai ma galuega a COMT genotype e pei o suʻesuʻega faʻafomaʻi i tagata matutua. O talavou nei o loʻo tauaveina le feiloai o le uila e mafai ona sili atu le maualuga o laasaga, lea e mafai ona iu ai i le le atoatoa o galuega faatino, e faatatau i Val (Wahlstrom, Collins ma isi. 2010; Wahlstrom, White et al. 2010). O le mea lea e ono mafai ai ona faʻaalia eseesega faʻapitoa-tagata taʻitoʻatasi o se galuega a le aiga ME i le isi atunuʻu e faʻavae i luga o le kenera (eg Val e mafai ona tuʻuina atu i luga o le atinaʻe se mea e fesoʻotaʻi ai, pe a maualuga le maualuga ole ATA nai lo le matua). Ae ui i lea, o suʻesuʻega faatapulaaina ua suesueina ai le aafiaga o le COMT val158met polymorphism i le faiʻai o le tagata matua, ma o nei suʻesuʻega muamua e fefiloi ma e manaʻomia ai le toe faia o se kopi. I le taimi o se visuo-avanoa faigaluega manatua galuega i tagata taitoatasi i le va ole tausaga o le 6 ma le 20,Dumontheil et al. (2011), faʻamaonia o le faʻasagaina i luma ma le parietal itulagi ua faateleina i le atinaʻeina o tagata taʻitoʻatasi e faʻaaogaina mo le Val afaina, ae leai feiloai uila, e fautuaina ai le faʻatuai ona faʻatupulaia o galuega faʻamalosi i tagata taʻitoʻatasi ma le Val faʻaleleia. Val/Val homozygotes na faʻaalia ai foi le faasolosolo malie o le faʻaogaina o le tino i luga o le atinaʻe i le pito i tua o le cortex, atonu e atagia mai ai le faʻagasolo malie o le teuteu ma le leai o se gaioiga i le gaosiga o le tino. COMT o aʻafiaga i le talavou na maua foi i suʻesuʻega o le faʻatulagaina ma le faʻatinoina o galuega, faʻatasi ma talavou ma le Val faʻaleleia e faʻaalia ai le faʻamalosia o le amio paʻepaʻe ma faʻaitiitia ai le faʻasalaga ole faiʻai i le mafaufau e faatatau i feiloai (Thomason, Waugh et al. 2009; Thomason, Dougherty et al. 2010), e ui lava o nei suʻesuʻega e leʻi atinaʻeina e aunoa ma se vaega o faʻatusatusaga matutua. Ma le mea mulimuli, o se suʻesuʻega e tasi (mai le 6-84 tausaga) na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le eleelea i le PFC i totonu feiloai / feiloai tagata taitoatasi e faatatau i val / val ae leai se matua e ala i faʻataʻitaʻiga o fegalegaleaiga (Viliamu, Gatt et al. 2008).

Faiga Faʻavae Fonotaga i le DAT1 Gene

O le DA transporter (DAT) e tele lava ina faʻaalia i totonu o le laupepa ma e nafa ma le faʻamalosia o le DA, faʻamaʻoloina le DA mai le isi vaega faaopoopo pe a uma ona faʻasao (Iaber, Bloch et al. 1998). O le polymorphs VNTR i le gene o loʻo faʻamaonia mo le DAT (DAT1 or SLC6A3) e maua ai faʻamalosaga i le va o 3 ma 13 faʻasolosolo se faasologa o paiga 40-base i lona 3 'e le faʻamatalaina le vaega (Vandenbergh, Persico et al. 1992) e pei o se mea e seasea ona maua ai suiga o le itulagi o le itulagi. Ole maualuga ole laupepa o le DAT mo masaniga masani (9-toe fai ma 10-toe) e matua itiiti lava mo le eletise 9-toe faia nai lo le 10-toe faia, sosooina le eletise 9-toe faia ma le faʻaitiitia o le DAT ma le synaptic sili atu DA (Fuke, Suo et al. 2001; Mill, Asherson et al. 2002; VanNess, Owens et al. 2005), e ui lava o nisi o suʻesuʻega ua fautuaina le faafeagai (Mill, Asherson et al. 2002; o van de Giessen, o Win et al. 2009). Faʻaʻupuina le maualalo o le DAT e faʻaitiitia ai le faʻamaonia o synaptic DA e faʻateleina ai le maualuga o le TA (Cagniard, Balsam et al. 2006; Cagniard, Beeler et al. 2006). O suʻesuʻega a le FMRI e masani lava ona faʻapitoa i le 9R faʻaleleia ma le faʻateleina o le toe talileleia o taui i totonu o le 'Yacubian, Sommer et al. 2007; Dreher, Kohn et al. 2009; Forbes, Brown et al. 2009). E ui lava o le DAT o loʻo faʻaalia i le tulaga, o faʻamaoniga e faʻapitoa i le 9-toe faʻaleleia faʻatasi ma le faateleina o le telefoni feaveaʻi ma le faʻatinoina o le faʻatinoga o le PFC i le taimi o le manatuaina o manatua galuega ma le faʻaaogaina o galuega (Aarts, Roelofs et al. 2010; Garcia-Garcia, Barcelo et al. 2010), ma faʻateleina le faʻatinoga o le PFC i le taimi o le faʻatagaina o le inhibitory, lea na faʻamatalaina o le lagolagoina o le faʻaleleia o le inhibitory control (Congdon, Lesch et al. 2008; Congdon, Constable et al. 2009). Atinaʻe Atinaʻe e faʻaaoga ai le DAT1 feteenaʻiga fautuaina e masani lava o le atinaʻeina o tupulaga talavou i le 9-toe faʻaleleia faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻatoagaina o le pito i luma ma le tele o itulagi i le taimi o le faʻalavelave faʻasaina (Braet, Johnson ma isi. 2011), ma le tauvaga taui (Paloyelis, Mehta et al. 2012). O nei taunuʻuga e taʻu mai ai o le genotype DAT1 e mafai ona faʻapipiʻiina le faiga i se tulaga ese i le tauleʻaleʻa - faatasi ai ma le 9-toe faʻaleleia e oʻo ai i le faʻaitiitia o le malosi o le gaioiga ma le faʻaogaina o le tino-nai lo le matua - pe a faʻauluina le eletise 9 ma le faʻateleina o le faʻatoaga. E mafai i le tauleʻaleʻa, pe a oʻo mai le maualuga o le AT, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo tauaveina le 9-toe faʻaleleia o loʻo i ai le tele o le faʻamaonia o le synaptic DA, lea e ono i ai faʻafeagai faʻafeagai i luga ole mafaufau e sili atu nai lo le matua.

Alu i le:

Gaioiga Gene-Gene

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e sili ona taulaʻi atu i polymorphis functioning single genes. O le lavelave o le polokalama a le AT, o le eseesega o le matua o vaega eseese o le faiga, o fegalegaleaiga o vaega eseese o le tino, ma le fegalegaleaiga o le polokalama a le DA ma isi faiga o le faiai, ua fautua mai ai e le o tutoatasi ia aafiaga o le gaʻo pe faʻamatalaga. O tagata sailiili talu ai nei na amata ona suʻesuʻeina fegalegaleaiga i le va o faʻasologa o aʻafiaga e tele. Aumai le faʻamaoniga o le tele o vaega o le polokalama a le AT e faʻateleina pe suia i le talavou ma o lena gaioiga e tasi e mafai ona faʻaalia ese mai i le mafaufau o le tauleʻaleʻa, e mafai foi ona ese fegalegaleaiga o le gaʻo i le faiʻai matua nai lo le matua matua. I le tutusa ai o le tutusa o le tutusa o le polymorphism, o suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai aafiaga i luga o le faia o faiʻai e avea o se faʻatinoga o fegalegaleaiga i le va o kene (Bertolino, Blasi et al. 2006; Yacubian, Sommer et al. 2007; Bertolino, Di et al. 2008; Dreher, Kohn et al. 2009). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega muamua na faʻaalia ai aʻafiaga o le COMT val158met SNP ma le DAT1 3'VNTR i le taimi o le faʻamoemoega o tau ma vaega o faʻataʻitaʻiga o le taulimaina o taui i le PFC ma le striatum, lipotia le faʻateleina o le faʻatoagaina faʻatasi ma kenekene na faʻalauteleina ai le mauaina (Yacubian, Sommer et al. 2007; Dreher, Kohn et al. 2009). Ae ui i lea, ona o le faatapulaaina o fuafaatusa, o nei suesuega ua na o le suesueina lava o ni polymorphisms e tasi i le taimi e tasi. Talu ai nei, na suʻesuʻeina ai e le au suʻesuʻe le faʻamalosi o nisi o DN i luga o le faiʻai i le taimi o le faʻaaogaina o taui e faʻaaoga ai se "multilocus composite score" (Plomin, Haworth ma isi. 2009), atofa atu i tagata auai taitoatasi se togi faʻatasi e faʻavae i luga o tulaga o le faʻaaliga o le AT. O le manatu i tua o lenei auala, o le tuufaatasia o genes talafeagai e tusa ai ma se fuainumera o faʻamatalaga faʻatupulaia e mafai ona faʻamatalaina ai le tele o fesuiaiga nai lo le nofo toʻatasi lea e mafai ona iai ni aʻafiaga le taua. O lenei suʻesuʻega e faʻapipiʻiina le gutu o COMT, DAT1, ma le DA na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le gaioioiga faʻaleleia o le tino e avea o se faʻatinoga o le faʻateleina o le ATA i le matua (Nikolava, Ferrell et al. 2011), ma taofi ma faʻamalamalama i le talavou (Stice, Yokum et al. 2012) i le taimi na maua ai taui tau tupe. O le faʻaaogaina o nei sailiiliga, ma le suʻesuʻeina o gaioiga faʻatasi i luga o le atinaʻe e manaʻomia ina ia malamalama atili ai i aʻafiaga faʻaleagaina o kenera.

Alu i le:

Iloiloga ma Taʻiala mo le Lumanaʻi mo Ata Ata suʻesuʻega faʻapitoa

O le mafuaʻaga faʻavae mo uiga faʻapitoa o amio e ono mafua mai i suiga eseese i le tele o ituaiga / polymorphisms ma a latou fegalegaleaiga ma isi ma le siosiomaga. O le tele o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o genetics ua taulai atu i mafutaga i le va o le faiʻai ma le tasi poʻo le lima o genes poʻo polymorphisms. E le gata i lea, talu ai o suʻesuʻega faʻamalosia e manaʻomia ai le vaeluaina o vaega, o le faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o genetics e sili ona taulaʻi i luga o alalaupapa maualuga e tufatufa tutusa i le faitau aofaʻi o loʻo i ai le lelei poʻo le aʻafiaga. O le mea pito i lalo i lenei auala, o nei suiga e na o se vaega itiiti o le feteʻenaʻi o faʻalavelave faʻalavelave poʻo uiga. O le mea lea, o le autu autu o le faʻataʻitaʻiina o ituaiga mea e le o le sailia o aʻafiaga o fesoʻotaʻiga, ae ia sili atu ona malamalama i lalo o le fausaga o ni faʻafitauli matuia.

Talu ai o polymorphic genetic union e itiiti lava ni aafiaga i luga o amioga eseese ma uiga eseese, o le suʻesuʻeina o le faatosinaga o fesuiaiga masani i luga o le galue o le faiʻai e manaʻomia ai le tele o le lagona ma le faʻamaoni o metotia na maua. E tatau ona faʻaaogaina suʻesuʻega o genetics i le lelei ma faʻamaonia fuafaatatau o le fiafia (e pei o galuega a le FMRI o loʻo faʻaaogaina e tatau ona faʻalagolago ma faʻaauau le faʻaaogaina o le faiʻai o le faiʻai ma faʻaalia le feeseeseaiga i totonu o tagata auai). FMRI o se tasi o auala sili ona taatele ma faʻalagolago i le fuaina o le faiʻai i le lelei o le fanua faʻapitoa ma le faaletino, ae ua tuʻuina mai o se tulaga le saʻo o le faiai, e atagia ai se suiga faʻafesoʻotaʻi o le faʻaaogaina o meaʻai (Logothetis, Pauls et al. 2001), faʻamatalaga o aʻafiaga o le gaʻo e faʻagata. O le mea lea, o le faʻafesoʻotaʻi o auala eseese e fuaina ai le faiʻai ma le fausiaina i le fesuiaiga o le faʻavasegaina ma le faʻaogaina o le tino ma le faia o faiga talafeagai mo mea tau le siosiomaga o le a sili atu le aoga mo le malamalama atili i aʻafiaga o le gaioiga i luga o le faiʻai (Bigos ma Hariri 2007; Fisher, Muñoz iā al. 2008; Nemoda, Szekely et al. 2011). O suʻesuʻega faʻainitaneti o le a faʻamanuiaina foi mai galuega faaliliu, suʻesuʻeina le faatosinaga o sui tauva i totonu o tagata ma ituaiga o meaola faʻalelei na faʻaaogaina faʻaoga faʻapitoa / faʻasologa o le tino (Casey, Soliman et al. 2010). E ui lava i tapulaa o le faaliliuina o amio a le tagata i manu, aʻoga e faʻaaoga fomu faʻalelei fesuisuiaʻi mo ata autu a le DN, e aofia ai COMT ma DA kenera o le talipupuni na faaalia ai foliga tutusa o le mafaufau ma amio e pei foi o tagata (mo iloiloga tagai (Casey, Soliman et al. 2010)). O le mea lea, e ono mafai ona faʻaalia i luga o le faiʻai ni mea taua e tutusa i ituaiga meaola. E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga o meaola manu o loʻo i ai le avanoa e sili atu le puupuu o le ola ma le pulea lelei o le siosiomaga.

O le isi auala e faʻaleleia atili ai le faʻatuatuaga i suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina lea o faataitaiga tele e mafai ona maua ai le malosi e faʻaalia ai ni mea laiti ma aʻafiaga. O lipoti muamua na fautua mai ai o le vavalalata o le faiʻai e galue i le genotype e ono mafai ai ona gauai le gaioiga i le toaitiiti o tagata auai nai lo suesuega masani a amioga. Faataitaiga,Munafo et al. (2008) na faia se faʻataʻitaʻiga-suʻesuʻega o suʻesuʻega na lipotia ai faʻasalalauga i le va o le VNTR polymorphism i le serotonin transporter gene (5-HTTLPR) ma le amygdala faʻamalosiaga ma fautuaina ai o le suʻesuʻeina o genetics o le a manaʻomia ai se faʻataʻitaʻiga tele o tagata 70 tagata e ausia .8 mana mo le malosiaga faakeli o .05. I le manatu o se tufatufaina atu o tala o tala, o le a oʻo ai i le 30-35 tagata auai i vaega taʻitasi. E faapena foi, ua fautuaina e isi o faataitaiga o le sili atu o mataupu 25 i vaega taitasi e talafeagai mo le aoao lautele o le GMRI ina ia maua ai le atoatoaga (Thirion, Pinel iā al. 2007). Meta-iloiloga e fuafua ai le tele o fuataga o suʻesuʻega faʻasolosolo faʻasolosolo ma faʻataʻitaʻiga lelei mo le lumanaʻi e manaʻomia mo suʻesuʻega o polymorphisms DNA (Munafo, Bowes et al. 2005; Barnett, Scoriels et al. 2008). Ae peitai, e taua foi le manatua o meta-auiliiliga e foliga mai e le faaituau, aua o suesuega ma sailiiliga le aoga e masani ona le lolomiina. E foliga mai o le a tatau ona faʻalauteleina ia ituaiga faʻataʻitaʻiga ina ia mafai ai ona toe faʻaalia mea na maua muamua ma maua ai ni iloiloga saʻo o aʻafiaga o ituaiga eseese o polymorphisms.

Alu i le:

Aotelega / Faaiuga

O le le mafaia ona tausisia le amio masani ma le faateleina o le sailia o lagona e tumau i le talavou, e mafua ai le faateleina o amioga lamatia. E ui o nei amioga e mafai ona faʻasalalau e aʻafiaga e le o ni meaola, e tatau ona tatou faʻamalamalamaina auala faʻaleleia e ave ai le atinaʻe ina ia malamalama atili ai i o latou taunuuga. O faʻamaoniga e faʻasino atu i le alualu i luma o le faʻaleleia o faiʻai e aofia ai le PFC ma le malosi i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. O nei faiga e lagolagoina ai amioga faʻamalosia ma faʻamalosia ai le faʻafitauli i le faʻaleleia o le mafaufau. O le PFC ma le striatum o loʻo lagolagoina le faʻamalosiina o amioga e ala i la latou fesoʻotaʻiga vavalalata, lea ua faʻatulagaina e le galuega a le DA. O le avanoa faʻatasi ma le faʻamaoniga o le a faʻalauteleina i le vaitaimi o le talavou ma e mafai ona faʻateleina le sailia o le fiafia i se auala talafeagai ina ia maua ai tomai e lagolago ai le ola o tagata matutua. Ae ui i lea, o le maualuga o le laasaga o le AT i both striatum ma le PFC i le tauleʻaleʻa atonu e mafua ai le faateleina o le lagona lelei i taui faatasi ai ma le le lelei o le faatonutonuina o amioga pulea, ma faateleina ai le tulaga lamatia mo amioga lamatia. E ui lava i mamanu lautele o le suiga matuitui i le DA, o loʻo i ai le tele o fesuiaiga i amioga a le tama talavou, lea e fatuina ai fesili e uiga i auala faʻavae e faʻavaeina ai lenei fesuiaiga, se laina o suʻesuʻega ae o le a suʻesuʻeina. O faʻamatalaga lautele o se tasi lea o mafuaʻaga autu o le fesuisuiaʻi, galue e ala i le faʻaogaina o auala faʻavaomalo ma le faʻaleleia o le tino e maua ai ni faʻalavelave faʻalavelave e faʻaalia i le amio ma le faʻaleagaina. O le tele o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o genetics e oʻo mai i le taimi nei ua taulaʻi atu i eseesega i le va o kenera i le tagata matua poʻo i totonu o vaega taʻitasi valavala, e ui i le faʻaalia o faʻamaoniga o loʻo faʻaauau pea ona toe faʻatulagaina le faiʻai i le isi itu ma o le gaioiga e foliga mai e eseese i vaega eseese. O le faʻamalamalamaina o le natura o nei suiga suiga o le a sili atu ona malamalama i le suesueina o le faiʻai nai lo le eseesega o fua eseese i totonu o vaitausaga matutua. Le faʻatapulaʻaina o suʻesuʻega faʻasolosolo suʻesuʻega o vailaʻau (ie (Dumontheil, Roggeman et al. 2011) ua fautuaina e faapea o le itu o le gaʻo i luga o le faiʻai e mafai ona sui i le atinaʻe ao toe faʻafouina le faiʻai. O le gasologa o le gasologa o le gasologa o le genetics e tatau ona suʻesuʻeina gaioiga o gasegase i atinaʻe (ma le olaga), lelei i se umi umi. O lenei mea e mafai ona i ai ni aʻafiaga malosi mo le malamalama i le neurobiology o le maualuga o le lamatiaga i le taimi o le talavou, iloa o mea e ono tutupu mo le faʻaleleia o le mafaufau, atinaʻe togafitiga faʻasologa o tausaga, ma le faʻamalamalamaina o auala taʻitasi e oʻo atu ai i amioga i tulaga matutua.

Le

faatumutumuga

  • Frontostriatal faiga faʻavae autu e mafua ai ona matua i le talavou
  • O le polokalama o le dopamine e faʻaaogaina ai le toe faatulagaina lelei i le talavou
  • E mafai ona faʻaaogaina genetics e suʻesuʻe ai le faavae o meaola o le fesuisuiaʻi i le gaioiga galue
  • E mafai ona taua le fatuina o le fatu e suʻesuʻe ai le aʻafiaga o le dopamine i le talavou

Alu i le:

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

Alu i le:

Faʻamatalaga Lisi

  1. Aarts E, Roelofs A, et al. O le numera dopamine o loʻo faʻasalalau le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaosofia ma le mafaufauina o tagata: faʻamaoniga mai faʻamatalaga faʻavae. Neuropsychopharmacology. 2010; 35 (9): 1943-1951. [PMC free article] [PubMed]
  2. Adriani W, Chiarotti F, et al. Maua maualuga le sailiga fou ma le faapitoa o le ammonitamine i le maunu e masani ona faatusatusa i lauusiusi matutua. Behav Neurosci. 1998; 112 (5): 1152-1166. [PubMed]
  3. Adriani W, Laviola G. O se gaioiga faʻapitoa ma le amio e faʻafofoga i le malosi o le malosi ma le amphetamine i gaioio o le gaosiga. Neuropharmacology. 2000; 39 (2): 334-346. [PubMed]
  4. Alexander GE, DeLong MR, et al. Faatulagaina tutusa o vaʻavaʻai faʻasalalauga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma gafa ma le cortex. Annu Rev Neurosci. 1986; 9: 357-381. [PubMed]
  5. Andersen SL. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai: manatu o le faʻafitauli poʻo le faamalama o avanoa? Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2003; 27 (1-2): 3-18. [PubMed]
  6. Andersen SL, Thompson AP, et al. O suiga a Pubertal i hormones o le gonadal e le aʻafia ai le faʻataʻitaʻiina o le faʻataʻitaʻiga o le suimeni o le dopamine. Psychoneuroendocrinology. 2002; 27 (6): 683-691. [PubMed]
  7. Andersen SL, Thompson AT, et al. Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi. Synapse. 2000; 37 (2): 167-169. [PubMed]
  8. Anderson SA, Classsey JD, et al. Atinaʻega faʻasolosolo o vailaʻau o le dentritic neuron dendritic ma vailaʻau-immunoreactive launiu neuron axon terminals in layer III o monkey prefrontal cortex. Neuroscience. 1995; 67 (1): 7-22. [PubMed]
  9. Apud JA, Mattay V, et al. Tolcapone faʻaleleia le faʻamalamalamaga ma le faʻamalosia o faʻamatalaga faʻamatalaga i mataupu masani a tagata soifua. Neuropsychopharmacology. 2007; 32 (5): 1011-1020. [PubMed]
  10. Arinami T, Gao M, et al. O se polymorphic functionality i le vaega faʻasalalau o le gene o le receptor dopamine D2 e fesoʻotaʻi ma le schizophrenia. Faiga Faʻavae Tagata Faigaluega a le Tagata. 1997; 6 (4): 577-582. [PubMed]
  11. Faʻafeiloaʻi V, Sanyal S, et al. Faʻasagaga o le maualuga o le AMP i le cyclic cyclic e eseese ituaiga o vailaʻau o le D4. Tusi a Neurochemistry. 1995; 65 (3): 1157-1165. [PubMed]
  12. Badanich KA, Adler KJ, et al. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Eur J Pharmacol. 2006; 550 (1-3): 95-106. [PubMed]
  13. Barnett JH, Scoriels L, et al. Meta-iloiloga o aʻafiaga o le catechol-Geneaveransferase geneX Val158 / 108Met polymorphism. Biol Psychiatry. 2008; 64 (2): 137-144. [PubMed]
  14. Bedard AC, Schulz KP, et al. O le suiga o le vili o le Dopamine e suia ai le faʻamalosia o le striatum i le autalavou ma le ADHD. Neuroimage. 2010; 53 (3): 935-942. [PMC free article] [PubMed]
  15. Benes FM, Taylor JB, et al. O le liua ma le paʻu o le monoaminergic systems i le medial frontfront cortex i le taimi o le postnatal: o aʻafiaga mo le atinaʻeina o togafitiga o le mafaufau. Cereb Cortex. 2000; 10 (10): 1014-1027. [PubMed]
  16. Benes FM, Turtle M, et al. O le faʻamalosiina o se laina telefoni i totonu o le hippocampal o loʻo tupu i le faiai o le tagata aʻo laʻititi, talavou, ma lona matua. Arch Gen Psychiatry. 1994; 51 (6): 477-484. [PubMed]
  17. Bertolino A, Blasi G, et al. Faʻaopopo faʻaopoopoga o fesuiaiga o le kenera i le dopamine e faʻatonutonuina ai genes i luga o le mafaufau galue faʻataʻoto i le faiʻai o le tagata. Journal of Neuroscience. 2006; 26 (15): 3918-3922. [PubMed]
  18. Bertolino A, Di GA, et al. O le epistasis i le va o le toto o le DNA e faʻamaonia ai se tali le tuʻuina atu o le hippocampus tagata i taimi o manatuaga galuega. Biol Psychiatry. 2008; 64 (3): 226-234. [PubMed]
  19. Bigos KL, Hariri AR. Neuroimaging: tekinolosi i le atinaʻe o genes, faiʻai, ma amioga. Neuroimaging Clin.N.Am. 2007; 17 (4): 459-467. viii. [PMC free article] [PubMed]
  20. Bilder RM, Volavka J, et al. Neurocognitive correlation o le COMT Val (158) Faʻateleina le polymorphism i le faʻataʻitaʻiga masani. Biol Psychiatry. 2002; 52 (7): 701-707. [PubMed]
  21. Bjork JM, Knutson B, et al. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J Neurosci. 2004; 24 (8): 1793-1802. [PubMed]
  22. Bjork JM, Smith AR, et al. Tupulaga Talavou, tagata matutua ma taui: faʻatusatusaina le faʻaosoina o le neurocircuitry e faʻaaoga ai le fMRI. PLoS.One. 2010; 5 (7): e11440. [PMC free article] [PubMed]
  23. Blakemore SJ, Robbins TW. Faaiuga-faia i le faiʻai matua. Nat Neurosci. 2012; 15 (9): 1184-1191. [PubMed]
  24. Braet W, Johnson KA, et al. faʻafesoʻotaʻiga le MMRI i le taimi o le taliina o tali ma le gaioiga sese: o le matafaioi o le gene DAT1 e masani ona atiaʻe tama talavou ma i latou na maua i le ADHD. Neuropsychologia. 2011; 49 (7): 1641-1650. [PubMed]
  25. Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻateʻaina le faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le cocaine i tulaga o tama talavou, pe a faatusatusa i tagata matutua. Behav Neurosci. 2008; 122 (2): 460-465. [PubMed]
  26. Brenhouse HC, Sonntag KC, et al. Faʻaaliga o le nusipepa D1 dopamine o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea faʻataʻitaʻi: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. J Neurosci. 2008; 28 (10): 2375-2382. [PMC free article] [PubMed]
  27. Brown SM, Hariri AR. Neuroimaging study of polymorphisms gene lerotonin: suʻesuʻeina le faʻaogaina o genes, faiʻai, ma amio. Cogn Affect.Behav.Neurosci. 2006; 6 (1): 44-52. [PubMed]
  28. Cagniard B, Balsam PD, et al. O mice e maualuga le dopamine o loʻo faʻaalia le faʻaleleia atili o le faʻaosofia, ae le o le aʻoaʻoina, mo se taui o meaai. Neuropsychopharmacology: o le faʻasalalauga faʻapitoa o le Kolisi a Amerika o Neuropsychopharmacology. 2006; 31 (7): 1362-1370. [PubMed]
  29. Cagniard B, Beeler JA, et al. O le fua o le Dopamine e faia i le leai o se aʻoaʻoga fou. Neuron. 2006; 51 (5): 541-547. [PubMed]
  30. Camara E, Kramer UM, et al. O aʻafiaga o le COMT (Val108 / 158Met) ma le DND4 (SNP-521) o le dopamine genotypes i luga o gaioiga o faiʻai e fesoʻotaʻi ma le valence ma le tele o taui. Cerebral Cortex. 2010; 20 (8): 1985-1996. [PubMed]
  31. Cao J, Lotfipour S, et al. Le matua o le matua o siakiina o siaki-siaki. Neuropsychopharmacology. 2007; 32 (11): 2279-2289. [PubMed]
  32. Casey BJ, Getz S, et al. Le mafaufau o le taulealea. Dev Rev. 2008; 28 (1): 62-77. [PMC free article] [PubMed]
  33. Casey BJ, Soliman F, et al. Faʻamatalaga faʻapitoa ma le atinaʻe: luitau ma folafolaga. Hum.Brain Mapp. 2010; 31 (6): 838-851. [PMC free article] [PubMed]
  34. Centonze D, Grande C, et al. Subtypes ole suʻega e aofia ai i le komipiuta ma le postsynaptic actions o le dopamine i luga o le internalurons. Le Journal of neuroscience: o le tusitala aloaia a le Sosaiete mo Neuroscience. 2003; 23 (15): 6245-6254. [PubMed]
  35. Cepeda C, Levine MS. Dopamine ma le N-methyl-D-aspartate o fesootaiga i le neostriatum. Dev Neurosci. 1998; 20 (1): 1-18. [PubMed]
  36. Chambers RA, Taylor JR, et al. Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Am J Psychiatry. 2003; 160 (6): 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
  37. Chen J, Lipska BK, et al. Suʻesuʻega faʻapitoa o suiga o le kenera i le catechol-Omethyltransferase (COMT): faʻapitoa i luga o le mRNA, protein, ma le enzyme gaoioiga i tua atu o le faiʻai o le tagata. Amerika Journal of Human Genetics. 2004; 75 (5): 807-821. [PMC free article] [PubMed]
  38. Cohen MX, Young J, et al. O eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le faʻaaogaina o vailaʻau ma dopamine o loʻo valoia ai tali faʻaletausaga. Suesuega ole fatu. Suesuega o mafaufau faiʻai. 2005; 25 (3): 851-861. [PubMed]
  39. Congdon E, Keoleo RT, et al. Aafiaga o SLC6A3 ma COMT fesuiaiga i luga o le faʻafouina o le neural i le taimi o le taliina o tali. Suesuega Faʻataʻitaʻi. 2009; 81 (3): 144-152. [PMC free article] [PubMed]
  40. Congdon E, Lesch KP, et al. Faʻamatalaga o DRD4 ma DAT polymorphisms ma le faʻasaina o amioga i tagata soifua maloloina soifua: aʻafiaga mo le le mautonu. Amerika talafaamaumau o togafitiga faafomaʻi. Vaega B, genetics Neuropsychiatric: o le lomiga aloaia a le International Society of Psychiatric Genetics. 2008; 147B (1): 27-32. [PubMed]
  41. Cools R. Matafaioi o le dopamine i le faagaeetia ma le mafaufau o le amio. Neuroscientist. 2008; 14 (4): 381-395. [PubMed]
  42. Cools R, DʻEsposito M. Inverted-u-shaped dopamine gaioiga i luga o tagata galue manatuaina ma le mafaufau pulea. Biol Psychiatry. 2011; 69 (12): e113 – e125. [PMC free article] [PubMed]
  43. Cools R, Frank MJ, et al. O le dopamine dopamine o loʻo vaʻaia ai le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le faʻapitoa i le puleaina o fualaau faʻasaina. Journal of Neuroscience. 2009; 29 (5): 1538-1543. [PMC free article] [PubMed]
  44. Cormier F, Muellner J, et al. Genetics o faʻatonutonu faʻafitauli faaletonu i Parkinson's faamaʻi. J Neural Transm. 2013; 120 (4): 665–671. [PubMed]
  45. Coulter CL, Happe HK, et al. Faʻasalalauga falemeli o le vaʻaia o le dopamine: se suʻesuʻega autūmiographic faʻatusatusaga. Brain Res Dev Brain Res. 1996; 92 (2): 172-181. [PubMed]
  46. Dahl RE. Atinaʻega o le faiai o tupulaga talavou: o se vaitaimi o vaivaiga ma avanoa. Faʻasologa o le tuatusi. Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 1-22. [PubMed]
  47. Faʻaalu RA, Collins PF. Neurobiology o le fausiaina o uiga patino: dopamine, faʻafaigofieina o faʻamalosiaga faaosofia, ma le faʻalavelave. O le Behavioral ma le potoi faiʻai. 1999; 22 (3): 491-517. talanoaga 518-469. [PubMed]
  48. Di Martino A, Scheres A, et al. Fesoʻotaʻiga Faʻatino o le tagata: o se mea e faʻatino ai FMRI suʻesuʻega. Cerebral Cortex. 2008; 18 (12): 2735-2747. [PubMed]
  49. Diamond A, Briand L, et al. Faiga faʻavae faʻapitoa ma le neurochimium o galuega faʻataʻoto i totonu o fanau. Am.J.Pchchchiatry. 2004; 161 (1): 125-132. [PubMed]
  50. Doremus TL, Brunell SC, et al. Aafiaga o le anxiogenic i le taimi e alu ese mai ai i le ethanol i tupulaga talavou ma tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2003; 75 (2): 411-418. [PubMed]
  51. Drabant EM, Hariri AR, et al. Catechol O-methyltransferase val158met genotype ma metotia faʻavae e fesoʻotaʻi ma le faʻaosofia o le afaina ma le faatonutonuina. Arch Gen Psychiatry. 2006; 63 (12): 1396-1406. [PubMed]
  52. Dreher JC, Kohn P, et al. O suiga i totonu o dopamine genes e aʻafia ai le tali mai o le polokalama faʻalelei tagata. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009; 106 (2): 617-622. [PMC free article] [PubMed]
  53. Dumontheil I, Roggeman C, et al. Aafiaga o le COMT Genotype i luga o le Gaoioiga Galue ma le Brain Activity Changes During Development. Biol Psychiatry. 2011 [PubMed]
  54. Faʻasologa D, Seamans JK. O le faʻaaogaina o le matafaioi o dopamine D1 faʻaaliga i le manatuaina o galuega. Fesoʻotaʻiga Neural: le faʻamaumauga aloaia o le International Neural Network Society. 2002; 15 (4-6): 561-572. [PubMed]
  55. Faʻasologa D, Seamans JK, et al. Faʻasalalau faʻasalalauga o le Dopamine o le faʻatuai o le taimi i totonu o se faʻatautaia o fesoʻotaʻiga muamua o le cortex. Journal of Neurophysiology. 2000; 83 (3): 1733-1750. [PubMed]
  56. Durston S, Davidson MC, et al. O se fesuiaiga mai le faasalalauina atu i gaoioiga faʻasolosolo faʻasalalau ma le atinaʻeina. Dev Sci. 2006; 9 (1): 1-8. [PubMed]
  57. Durston S, Fossella JA, et al. O le faʻataʻitaʻiga o le Dopamine e maua mai ai le aʻafiaga o le aiga ile gaioiga-faaletonu / le atoatoa o le tino e ala i le faʻamalosia o le tino. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2008; 47 (1): 61-67. [PubMed]
  58. Egan MF, Goldberg TE, et al. Aafiaga o COMT Val108 / 158 Faʻaaogā le génotype i luga o le lobe function function ma le aʻafia mo le schizophrenia. Proc.Natl.Acad.Sci.USA 2001; 98 (12): 6917-6922. [PMC free article] [PubMed]
  59. Eley TC, Lichtenstein P, et al. O se suʻesuʻega faʻasolosolo masani o le faʻasalalauga o uiga faʻasauā ma amio le pulea. Dev.Psychopathol. 2003; 15 (2): 383-402. [PubMed]
  60. Enoch MA, Schuckit MA, et al. Genetics o le 'ava malosi e faʻaaogā ai pusa faʻapitoa. Alcohol Clin Exp Res. 2003; 27 (2): 169-176. [PubMed]
  61. Erickson SL, Lewis DA. Faʻasalalauga Faʻasalalau o le vaʻavaʻaveʻa- ma le GABA felaʻasaʻi-faʻamaloiloina o le axon i le manuki faʻataunuʻu muamua. J.Comp Neurol. 2002; 448 (2): 186-202. [PubMed]
  62. Ernst M, Daniele T, et al. Vaʻaiga fou i luga o le amio a le tauleʻaleʻa: faʻaauau ma le faʻatulagaga. Atinaeina o le Cognitive Neuroscience. 2011; 1 (4): 377-389. [PMC free article] [PubMed]
  63. Ernst M, Fudge JL. O se faʻataʻitaʻiga o le neurobiology faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia: anatomy, fesoʻotaʻiga ma le ontogeny o vae tolu. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33 (3): 367-382. [PMC free article] [PubMed]
  64. Ernst M, Nelson EE, et al. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005; 25 (4): 1279-1291. [PubMed]
  65. Ernst M, Pine DS, et al. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006; 36 (3): 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  66. Fair DA, Cohen AL, et al. Fesoʻotaʻiga aoga faiʻai fausia mai se "lotoifale i tufatufa faʻalapotopotoga. PLoS Comput Biol. 2009; 5 (5): e1000381. [PMC free article] [PubMed]
  67. Falkner FT, Tanner JM. Tuputupu ae o tagata: o se fefaʻatauaʻiga lelei. New York: Plenum Press; 1986.
  68. Farde L, Halldin C, et al. Iloiloga PET o subtypes o le receptor o le dopamine tagata e faaaoga ai le 11C-SCH 23390 ma le 11C-raclopride. Psychopharmacology (Berl) 1987; 92 (3): 278-284. [PubMed]
  69. Fisher PM, Munoz KE, et al. Faailoaina auala o le neurogenetic o le lamatiaga mo le togafitiga o le mafaufau. Am.J.Med.Genet.C.Semin.MedGenGen. 2008; 148 (2): 147-153. [PMC free article] [PubMed]
  70. Flint J, Munafo MR. O le manatu autu i le psychiatric genetics. Mafaufauga Psychol. 2007; 37 (2): 163-180. [PMC free article] [PubMed]
  71. Floresco SB, West AR, et al. O le faʻafefe o le faʻaogaina o le dopamine neuron firing differentially regulates tonic and phasic dopamine transmission. Nat Neurosci. 2003; 6 (9): 968-973. [PubMed]
  72. Forbes EE, Brown SM, et al. O suiga eseese i vaega o le dopamine neurotransmission e aʻafia ai le faʻatinoga o le gaioioiga o le tino e fesoʻotai ma le le mautonu. Mol.Psychiatry. 2009; 14 (1): 60-70. [PMC free article] [PubMed]
  73. Fouriezos G, Hansson P, et al. O le tosoina o le faiʻai i le neuroleptic o le faiʻai e faʻamalosia ai taui i tamaʻi. J.Comp Physiol Psychol. 1978; 92 (4): 661-671. [PubMed]
  74. Frank MJ, Hutchison K. Faʻasologa o gasegase e aloese mai ai i le faia o filifiliga: faʻaaogaina o le polymorphisms a le D2. Neuroscience. 2009; 164 (1): 131-140. [PMC free article] [PubMed]
  75. Frantz KJ, O'Dell LE, et al. Amioga ma neurochemical tali i kokaini i periadolescent ma matutua matutua. Neuropsychopharmacology. 2007; 32 (3): 625-637. [PubMed]
  76. Fuke S, Suo S, et al. O le VNTR polymorphism o le genea transporter tagata o le dopamine (DAT1) e aafia ai le faʻaalia o le gene. Pharmacogenomics. 2001; 1 (2): 152-156. [PubMed]
  77. Galineau L, Kodas E, et al. Vaʻalele o le dopamine ma le serotonin transporters i le mafaufau o le ratis: o suʻesuʻega autoraiographic. Neurosci Lett. 2004; 363 (3): 266-271. [PubMed]
  78. Galvan A, Hare TA, et al. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006; 26 (25): 6885-6892. [PubMed]
  79. Garcia-Garcia M, Barcelo F, et al. O le matafaioi a le dopamine o loʻo faʻauluina le DAT1 genotype i luga o le neural correlation o le gafatia o le mafaufau. Europa a le Neuroscience. 2010; 31 (4): 754-760. [PubMed]
  80. Geier CF, Luna B. O le matuitui o le faʻamalosia o le gaioiga ma le pulea o le loto. Pharmacol.Biochem.Behav. 2009; 93 (3): 212-221. [PMC free article] [PubMed]
  81. Giedd JN, Blumenthal J, et al. Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Nat Neurosci. 1999; 2 (10): 861-863. [PubMed]
  82. Gilsbach S, Neufang S, et al. Aafiaga o le DRD4 genotype i luga o fesoʻotaiga i totonu o fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma galuega faʻatino i tamaiti ma tamaiti. Atinaeina o le Cognitive Neuroscience. 2012; 2 (4): 417-427. [PubMed]
  83. Goldberg TE, Egan MF, et al. Faʻatonuga o le 'auʻaunaga i le manatuaina o galuega: sootaga i le Catechol-O-methyltransferase Val158Met genotype ma le schizophrenia. Arch.Gen.Psychiatry. 2003; 60 (9): 889-896. [PubMed]
  84. Goldman-Rakic ​​PS. Polokalame faʻatusatusa i le cerebral cortex: o le tulaga o le malamalama. I: Arbib MA, Robinson JA, faatonu. Faʻamaumauga faʻapitoa ma faʻafesoʻotaʻi tutusa. New York: MIT Press; 1990. pp. 155-176.
  85. Goldman-Rakic ​​PS, Brown RM. Faʻasalalauga Faʻasalalauga o mea e maua i le monoamine ma faʻasologa i le cerebral cortex o rkeysus beke. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1982; 256 (3): 339-349. [PubMed]
  86. Goto Y, Grace AA. O fegalegaleaiga o le Dopamine-faalagolago i le va o le limbic ma le muaʻi faʻamalosi palasitini i totonu o le nucleus accumbens: faʻavevesi ona o le siakiina o le koko. Neuron. 2005; 47 (2): 255-266. [PubMed]
  87. Grace AA, Floresco SB, et al. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends Neurosci. 2007; 30 (5): 220-227. [PubMed]
  88. Hariri AR, Lewis DA. Genetics ma le lumanaʻi o le fomaʻi psychiatry. Am.J.Pchchchiatry. 2006; 163 (10): 1676-1678. [PubMed]
  89. Hariri AR, Weinberger DR. Faiga faʻataʻitaʻi ata. Br.Med.Bull. 2003; 65: 259-270. [PubMed]
  90. Haycock JW, Becker L, et al. Faailoga o le vavalalata i le va o suiga o tausaga i le dopamine ma isi faailoga vailaau o le dopamineric i le tagata. Tusi a Neurochemistry. 2003; 87 (3): 574-585. [PubMed]
  91. Hedner T, Iversen K, et al. Faʻatonuga o le GABA faʻapitoa i le taimi o le atinaʻeina o le pepe i le rat: uiga o le neurochimium. J Neural Transm. 1984; 59 (2): 105-118. [PubMed]
  92. Hong J, Shu-Leong H, et al. Tufatufaina o le catechol-O-methyltransferase i totonu o le tino tutotonu o le tino. Neuroreport. 1998; 9 (12): 2861-2864. [PubMed]
  93. Huttenlocher PR. Suesuega faʻataʻitaʻiga o le gaosiga o le gaioiga o le tino. Neuropsychologia. 1990; 28 (6): 517-527. [PubMed]
  94. Hwang K, Velanova K, et al. Le faʻamalosiina o fesoʻotaiga faʻamalosi pito i lalo pito i lalo o le atinaʻeina o le pulea o le inhibitory: o le faʻatulagaina o le magnetic resonance imaging suʻesuʻega lelei fesoʻotaʻiga. J Neurosci. 2010; 30 (46): 15535-15545. [PMC free article] [PubMed]
  95. Jaber M, Bloch B, et al. O aʻafiaga, telefoni feaveaʻi ma fuamulami o taunuuga o le gaosiga o le manava o le dopamine. CR Seances Soc Biol Fil. 1998; 192 (6): 1127-1137. [PubMed]
  96. Jernigan TL, Trauner DA, et al. Maturation o gaioiga o tagata na matauina i vivo ao talavou. Brain. 1991; 114 (P A 5): 2037-2049. [PubMed]
  97. Karayiorgou M, Altemus M, et al. Genotype fuafuaina le maualalo o le catechol-Omethyltransferase gaoioiga o se tulaga lamatia mo le atuatuvale ma le le mautonu. Proc.Natl.Acad.Sci.USA 1997; 94 (9): 4572-4575. [PMC free article] [PubMed]
  98. Kendler KS, Neale MC. Endophenotype: o se suʻesuʻega faʻavae. Mentalic Psychiatry. 2010; 15 (8): 789-797. [PMC free article] [PubMed]
  99. Kereszturi E, Kiraly O, et al. Leai se aafiaga tuusao o le 521 C / T polymorphism i le dopamine generator D4 generator gene resotor i luga o galuega tusitusi. BMC molioʻo mole mole. 2006; 7: 18. [PMC free article] [PubMed]
  100. Kirsch P, Reuter M, et al. Faʻataʻitaʻiga o fegalegaleaiga faʻasinosini: o le aʻafiaga o DRD2 TaqIA polymorphism ma le dopamine agonist bromocriptine i le faia o le faiʻai i le taimi o le faʻamoemoega o taui. Neurosci Lett. 2006; 405 (3): 196-201. [PubMed]
  101. Lambe EK, Krimer LS, et al. Faʻasologa faʻasolosolo o le atinaʻeina o le catecholamine ma le serotonin mea e faʻaaogaina e faʻaalia ai le neurons i le pito i luma o le kesi o le rkeyus monkey. Journal of Neuroscience. 2000; 20 (23): 8780-8787. [PubMed]
  102. Laviola G, Adriani W, et al. O mea e lamatia ai le mafaufau o le mafaufau i le mafaufau i le psychostimulants i tama talavou ma meaola manu. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 1999; 23 (7): 993-1010. [PubMed]
  103. Laviola G, Macri S, et al. Tulaga o le faʻalavelave i tamaʻi tamaʻitaʻi: suʻesuʻega o le psychobiology ma le vave epigenetic influence. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2003; 27 (1-2): 19-31. [PubMed]
  104. Le Moal M, Simon H. Mesocorticolimbic dopaminergic networking: galuega faatino ma tulafono faatonutonu. Iloiloga Faaletino. 1991; 71 (1): 155-234. [PubMed]
  105. Lee SS, Lahey BB, et al. Faʻalapotopotoga o le dopamine e faʻafeiloaʻi faʻasologa faʻasolosolo faʻasoesa i amioga i le valu tausaga le umi o suʻesuʻega o tamaiti ma tamaiti. Am.J.Med.Genet.B Neuropsychiatr.Genet. 2007; 144B (3): 310-317. [PubMed]
  106. Levin ED, Rezvani AH, et al. Tauleʻaleʻa amata-nicotine-faʻafoeina ile faʻatulagaina i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl) 2003; 169 (2): 141-149. [PubMed]
  107. Lewis DA. Atinaʻeina o le pito i luma i le taimi o le talavou: malamalamaaga i vailaʻau faʻataʻetaʻetaʻi vaivai i le schizophrenia. Neuropsychopharmacology. 1997; 16 (6): 385-398. [PubMed]
  108. Lewis DA, Gonzalez-Burgos G. Fesoʻotaʻiga faʻasalalauga loloto i le muaʻi faʻamaʻi ma le pathophysiology o le schizophrenia. Brain Res Bull. 2000; 52 (5): 309-317. [PubMed]
  109. Vavaega MS, Goldman-Rakic ​​PS, et al. Faʻatonuina le faʻamalosia o le faʻaleleia o le neurotransmitter i le tele o itulagi o le cerebral cortex primate. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1991; 88 (22): 10218-10221. [PMC free article] [PubMed]
  110. Laʻau Vavao MS, Rakic ​​P. Faʻatulagaga o le faʻamaoniga o le namu o le neurotransmitter monoaminergic i totonu o le priman neocortex i le taimi o le atinaʻe o postnatal. Cereb Cortex. 1992; 2 (5): 401-416. [PubMed]
  111. Liston C, Watts R, et al. Frontostriatal microstructure faʻaleleia le faʻaleleia lelei o le puleaina o le mafaufau. Cerebral Cortex. 2006; 16 (4): 553-560. [PubMed]
  112. Logothetis NK, Pauls M JA, et al. Suesuega Neurophysiological i le faʻavae o le faʻailoga mMRI. Natura. 2001; 412: 150-157. [PubMed]
  113. Luciana M, Wahlstrom D, et al. Faiga faʻamalosia o le faʻaosofia o le faʻamalosi i le talavou: suiga i le matutua i le faʻamaonia, eseʻesega o tagata taitoatasi, ma aʻafiaga mo le atinaʻe o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia. Dev Psychol. 2012; 48 (3): 844-861. [PMC free article] [PubMed]
  114. Malhotra AK, Kestler LJ, et al. O se polymorphic functionality i le genet COMT ma le faatinoga i luga o se suʻega o le cognition muamua. Am.J.Pchchchiatry. 2002; 159 (4): 652-654. [PubMed]
  115. Mathews IZ, McCormick CM. O tamaʻi tamaʻitaʻi ma alii i le tuai o le talavou e eseese mai tagata matutua i le amounttamine-faagaioiga o le locomotor activity, ae le o se tulaga e sili ona lelei mo le amphetamine. Behav Pharmacol. 2007; 18 (7): 641-650. [PubMed]
  116. Matsumoto M, Weickert CS, et al. Catechol O-methyltransferase mRNA faʻamatalaga i le faiʻai o le tagata ma le rat: o faʻamaoniga mo se matafaioi i le galuega o le neuronal cortical. Neuroscience. 2003; 116 (1): 127-137. [PubMed]
  117. Matay VS, Goldberg TE, et al. Catechol O-methyltransferase val158-feiloaʻi le kenera ma le fesuiaiga o le tagata i le tali o le faiʻai i le amphetamine. Proc.Natl.Acad.Sci.USA 2003; 100 (10): 6186-6191. [PMC free article] [PubMed]
  118. McCutcheon JE, White FJ, et al. Eseesega o tagata taʻitoʻatasi i le DNA cell neuroadaptations pe a maeʻa le puleaina o le cocaine. Biol Psychiatry. 2009; 66 (8): 801-803. [PMC free article] [PubMed]
  119. Mechelli A, Tognin S, et al. Faʻafitauli faʻapitoa i aʻafiaga o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti: se faʻasologa faʻasolosolo o le morphometry ma le faʻatinoina o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻamaonia. Biol Psychiatry. 2009; 66 (3): 231-237. [PubMed]
  120. Meyer-Lindenberg A, Kohn PD, et al. Midbrain dopamine ma le muaʻi galuega i totonu o tagata: fegalegaleaiga ma le faʻaogaina e le COMT genotype. Nat.Neurosci. 2005; 8 (5): 594-596. [PubMed]
  121. Mill J, Asherson P, et al. O le faʻaalia o le vaega o le transamine transamine e faʻatonutonuina e le 3 'UTR VNTR: Faʻamaoniga mai le faiʻai ma lymphocytes e faʻaaogaina ai le tele o le RT-PCR. Am J Med Genet. 2002; 114 (8): 975–979. [PubMed]
  122. Moll GH, Mehnert C, et al. Vaevaega o le vaitausaga i le tele o vailaʻau o le mono mono transporters i itu eseese o le faiʻai o le rat mai le amataga o le tupulaga talavou i le tuai o le matua. Suesuega ole fatu. Atinaʻe suʻesuʻega faiʻai. 2000; 119 (2): 251-257. [PubMed]
  123. Montague DM, Lawler CP, et al. Faʻataʻitaʻiga o Atinaʻeina o le dopamine D1 faʻataʻitaʻi i totonu o le faʻavavega o tagata ma le faʻava. Neuropsychopharmacology. 1999; 21 (5): 641-649. [PubMed]
  124. Munafo MR, Bowes L, et al. Le tele o fesootaiga a le COMT (Val158 / 108 Met) gene ma le schizophrenia: o se meta-iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa. Mol.Psychiatry. 2005; 10 (8): 765-770. [PubMed]
  125. Munafo MR, Brown SM, et al. Serotonin transporter (5-HTTLPR) genotype ma le amygdala faʻamalosiaga: se tolu-iloiloga. Biol Psychiatry. 2008; 63 (9): 852-857. [PMC free article] [PubMed]
  126. Nelson EE, Leibenluft E, et al. O le faʻalautelega faʻale-aganuʻu o le talavou: o se faʻavasegaga o le mafaufau e uiga i le faagasologa ma lona fesoʻotaʻiga i le mafaufau. Mafaufauga Psychol. 2005; 35 (2): 163-174. [PubMed]
  127. Nemoda Z, Szekely A, et al. Vaega o le mafaufauga o polymorphisms gene polymorphisms i le talavou ma le talavou matutua. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2011; 35 (8): 1665-1686. [PMC free article] [PubMed]
  128. Nikolova YS, Ferrell RE, et al. Faʻateleina faʻamatalaga o gafa mo le faʻamaoniga o le dopamine o loʻo faʻataʻitaʻiina le tele o le gaioiga faʻaalia. Neuropsychopharmacology: lomiga aloaia a le American American College of Neuropsychopharmacology. 2011; 36 (9): 1940-1947. [PMC free article] [PubMed]
  129. Niv Y, Daw ND, et al. Tonic dopamine: tau o avanoa ma le pulea o le malosi tali. Psychopharmacology (Berl) 2007; 191 (3): 507-520. [PubMed]
  130. Noble EP. O le DND2 gene i psychiatric ma neurological disorders ma ona faʻapitoa. Pharmacogenomics. 2000; 1 (3): 309-333. [PubMed]
  131. O'Donnell P. Matutua faʻatamaitiitiina o le cortical dopamine. Suesuega Neurotoxicity. 2010; 18 (3–4): 306–312. [PubMed]
  132. Okuyama Y, Ishiguro H, et al. O se polymorphism genetic i le vaega o le faalauiloaina o DRD4 e fesootaʻi ma le faʻaaliga ma le faʻataunuʻu. Faʻamatalaga o suʻesuʻega o meaola o meaola ma meaola. 1999; 258 (2): 292-295. [PubMed]
  133. Padmanabhan A. Suiga o le faʻaleleia i le faiʻai o loʻo aʻafia ai le aʻafiaga o le tauia o taui i luga o le pulea o le inhibitory. Atinaeina o le Cognitive Neuroscience. 2011 [PMC free article] [PubMed]
  134. Paloyelis Y, Mehta MA, et al. Malamalama tele i le taimi o le taulimaina o taui i le mafaufau-faaletonu / faaletonu o le tino. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2012; 51 (7): 722-732. e729. [PMC free article] [PubMed]
  135. Paus T. Faʻataʻatiaina o le maturation o le faiʻai ma le atinaʻeina o le mafaufau i le taimi o le talavou. Trends Cogn Sci. 2005; 9 (2): 60-68. [PubMed]
  136. Paus T, Keshavan M, et al. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008; 9 (12): 947-957. [PMC free article] [PubMed]
  137. Pecina M, Mickey BJ, et al. DRD2 polymorphisms faʻapipiʻi le gaioiga o le taui ma lagona, dopamine neurotransmission ma le faʻamalamalamaga i le poto masani. Kortex; se tusi talaaga na tuuto i le suʻesuʻega o le popolega ma le amio. 2012 [PMC free article] [PubMed]
  138. Perez-Edgar K, Hardee JE, et al. DRD4 ma le faʻaogaina o le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻasaina o amioga faʻasalalau ma le popole o le tauleʻaleʻa. Lagona ma agaalofa Neuroscience. 2013 [PMC free article] [PubMed]
  139. Pfefferbaum A, Mathalon DH, et al. O se faʻatusatusaga o le faʻafesoʻotaʻi faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga o suiga i le morphology o le faiʻai mai le pepe seia oʻo i le matua. Faʻamaumauga o le Faʻalogo. 1994; 51 (9): 874-887. [PubMed]
  140. Philpot RM, Wecker L, et al. O le faʻaalia o le ethanol i le taimi o le talavou e suia ai le sosoʻoga o le atinae o dopaminergic mai le nucleus accumbens septi. Faʻamaumauga Faʻavaomalo mo le Atinaʻeina o le Atinaʻe: le tusitala aloaia o le International Society for Developmental Neuroscience. 2009; 27 (8): 805-815. [PubMed]
  141. Pijnenburg AJ, Honig WM, et al. Isi suʻesuʻega e uiga i aʻafiaga o le ergometrine ma isi mea e maua mai i le gaʻo pe a uma ona tuiina i le tumutumu o le rat. Faʻalapotopotoga tau faʻasalalauga o pharmacodynamie ma derapie. 1976; 222 (1): 103-115. [PubMed]
  142. Pine DS. Faʻalauteleina o le fatu ma le amataina o faʻafitauli o le mafaufau. Semina Clin Neuropsychiatry. 2002; 7 (4): 223-233. [PubMed]
  143. Plomin R, Haworth CM, et al. O faʻalavelave masani o ni uiga faʻatusa. Natura iloiloga. Genetics. 2009; 10 (12): 872-878. [PubMed]
  144. Pohjalainen T, Nagren K, et al. Ole fomaʻi ole dopamine D2 5'-flanking variant, -141C Ins / Del, e le o fesoʻotaʻi ma le faʻaititia ole dopamine D2 receptor density i vivo. Fale talavai. 1999; 9 (4): 505-509. [PubMed]
  145. Postma RB, Dagher A. Basal ganglia fesoʻotaʻiga faʻatulagaina e faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga o le 126 positron emissiongraphy ma faʻataʻitaʻiga faʻasologa faʻamaonia ata faʻataʻitaʻi. Cerebral Cortex. 2006; 16 (10): 1508-1521. [PubMed]
  146. Rakic ​​P, Bourgeois JP, et al. Faʻateleina le faʻamalosia o synapses i le tele o itulagi o le cerebral cortex primate. Saienisi. 1986; 232 (4747): 232-235. [PubMed]
  147. Raznahan A, Greenstein D, et al. Catechol-o-methyl transferase (COMT) val158met polymorphism ma le tuputupu aʻe o tamaiti i le gasegase o tagata maʻi ma le matua o le schizophrenia, o latou uso e leai ni mafaufau, ma pulega lelei. Neuroimage. 2011; 57 (4): 1517-1523. [PMC free article] [PubMed]
  148. Robbins TW, Arnsten AF. O le neuropsychopharmacology o le fronto-executive function: monoaminergic modulation. Annu Rev Neurosci. 2009; 32: 267-287. [PMC free article] [PubMed]
  149. Romeo RD. Faʻaauau: o se vaitaimi o faʻalapotopotoga ma faʻamalosiaga o hormones i luga o le atinaʻe o neurobehavioural. J.Neuroendocrinol. 2003; 15 (12): 1185-1192. [PubMed]
  150. Rosenberg DR, Lewis DA. Suiga i le innervation dopaminergic o le manuki i le taimi o le atinaʻeina o faʻailoga i le postnatal: o le tyrosine hydroxylase immunohistochmical study. Biol Psychiatry. 1994; 36 (4): 272-277. [PubMed]
  151. Rosenberg DR, Lewis DA. Faʻailogaina o le faʻailogaina o le inanervation o le manuki i le pito i luma ma le afi: o le tyrosine hydroxylase immunohistochnical analysis. Faʻamaumauga o Neurology Faʻatasi. 1995; 358 (3): 383-400. [PubMed]
  152. Schoots O, Van Tol HH. O le tali o le senate o le dopamine tagata D4 o tagata e faʻafetaui le faʻaaliga. O le tusi o le pharmacogenomics. 2003; 3 (6): 343-348. [PubMed]
  153. Schultz W. Faailoga tauia o le dopamine neurons. Journal of Neurophysiology. 1998; 80 (1): 1-27. [PubMed]
  154. Schultz W. Maua aloaia ma le dopamine ma le taui. Neuron. 2002; 36 (2): 241-263. [PubMed]
  155. Seamans JK, Durstewitz D, et al. Dopamine D1 / D5 faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o synaptic faʻaaogaina i le Valuga V o le kesi o le cortex muamua. Proc.Natl.Acad.Sci.USA 2001; 98 (1): 301-306. [PMC free article] [PubMed]
  156. Seamans JK, Yang CR. O le autu ma le faʻaaogaina o le modamine modulation i le pito i luma o le cortex. Prog Neurobiol. 2004; 74 (1): 1-58. [PubMed]
  157. Seeger G, Schloss P, et al. Marker gene polymorphisms i hyperkinetic faʻaletonu– vaʻaia o le tali atu o le falemaʻi i togafitiga ma methylphenidate? Neurosci Lett. 2001; 313 (1-2): 45-48. [PubMed]
  158. Seeman P, Bzowej NH, et al. Tagata suʻe suʻe le dopamine tagata i tamaiti ma tagata matua. Synapse. 1987; 1 (5): 399-404. [PubMed]
  159. Shaw P, Gornick M, et al. Polymorphisms o le dopamine D4 receptor, taunuʻuga o le falemaʻi, ma le faʻaogaina o le tino i le mafaufau-deficit / hyperactivity disorder. Arch.Gen.Psychiatry. 2007; 64 (8): 921-931. [PubMed]
  160. Shram MJ, Funk D, et al. O le faʻamaonia ma le matutua o tamaʻitaʻi e tali ese mai i suʻega e fuaina ai le taui ma le faʻaleagaga o aʻafiaga o le nicotine. Psychopharmacology (Berl) 2006; 186 (2): 201-208. [PubMed]
  161. Sisk CL, Zehr JL. O hormones Pubertal e faʻatulagaina le mafaufau ma le amio a le tauleʻaleʻa. Neuroendocrinol i luma. 2005; 26 (3-4): 163-174. [PubMed]
  162. Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2000; 24 (4): 417-463. [PubMed]
  163. Spear LP. Aʻafiaga o le ava malosi i talavou. Suʻesuʻega o le 'ava malosi & soifua maloloina: o le tusi faʻamaumau a le National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. 2002; 26 (4): 287–291. [PubMed]
  164. Spear LP. Taui, faʻalavelave ma aʻafia ai i le talavou: faʻafeiloaʻiga e faʻaleleia i luga o meaola ma meaola a le tagata. Atinaeina o le Cognitive Neuroscience. 2011; 1 (4): 392-400. [PMC free article] [PubMed]
  165. Spear LP, Brake SC. Faʻaauau: faʻatupuina o tausaga taʻitasi ma le mafaufau o le psychopharmacological i tamaʻi. Dev Psychobiol. 1983; 16 (2): 83-109. [PubMed]
  166. Spear LP, Shalaby IA, et al. Faʻaleleia le puleaina o halopaleidol i le taimi o le atinaʻeina: amio amio ma le psychopharmacological effects. Psychopharmacology (Berl) 1980; 70 (1): 47-58. [PubMed]
  167. Steinberg L. Risk i le laʻititi: o a suiga, ma aisea? Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 51-58. [PubMed]
  168. Steinberg L, Cauffman E, et al. O talavou e le lava le matutua nai lo tagata matutua?: Tamaititi 'avanoa i le faʻapapāina o tamaiti, le faʻasalaga oti oti, ma le APA tuuaia "flip-flop". Am Psychol. 2009; 64 (7): 583–594. [PubMed]
  169. Stelzel C, Basten U, et al. Faʻaiʻuga Frontostrietal i le faʻaaogaina o galuega e faʻalagolago i eseesega faʻavae i le eletise o le senituri d2. Le Journal of neuroscience: o le tusitala aloaia a le Sosaiete mo Neuroscience. 2010; 30 (42): 14205-14212. [PubMed]
  170. Stevens MC, Pearlson GD, et al. Suiga i le fegalegaleaiga o fesoʻotaʻiga o neura faʻa-le-malo mai le talavou i le matua. Faʻafanua o Brain Tagata. 2009; 30 (8): 2356-2366. [PubMed]
  171. Stice E, Dagher A. Genetic variation i le dopaminergic taui i tagata. Forum Nutr. 2010; 63: 176-185. [PubMed]
  172. Stice E, Spoor S, et al. O le fesoʻotaʻiga i le va o le meaʻai ma le faʻaitiitia o le tali atu i meaʻai e faʻamalosia e le TaqIA A1 allele. Saienisi. 2008; 322 (5900): 449-452. [PMC free article] [PubMed]
  173. Stice E, Yokum S, et al. O le tali atu i le matagaluega o totogi i le meaʻai e faʻataunuʻu ai le alualu i luma i le lumanaʻi i le tino: faʻatoʻaga o DRD2 ma DRD4. Neuroimage. 2010; 50 (4): 1618-1625. [PMC free article] [PubMed]
  174. Stice E, Yokum S, et al. O le telefoni genite composite e atagia ai le mana o le faailoga o le dopamine e vaʻaia ai le tali mai o le matagaluega i taui. Le Journal of neuroscience: o le tusitala aloaia a le Sosaiete mo Neuroscience. 2012; 32 (29): 10093-10100. [PMC free article] [PubMed]
  175. Sturman DA, Moghaddam B. O le neurobiology o le talavou: suiga i le faia o le faiʻai, malosi o galuega, ma amioga amio. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2011; 35 (8): 1704-1712. [PMC free article] [PubMed]
  176. Tarazi FI, Tomasini EC, et al. Faʻasalalauga faʻasalalau o le dopamine ma le serotonin transporters i le rat rat-putamen ma o le tumutumu o loʻo faʻateleina le sosoʻo. Neurosci Lett. 1998; 254 (1): 21-24. [PubMed]
  177. Teicher MH, Andersen SL, et al. O faʻamaoniga mo le suʻega o le dopamine e seleseleina i le va o le matua ma le matua i totonu o le paʻu ae le o se mea faʻapitoa. Brain Res Dev Brain Res. 1995; 89 (2): 167-172. [PubMed]
  178. Teicher MH, Barber NI, et al. Eseesega o atinae i le tali atu i le nigrostriatal ma mesocorticolimbic tali i haloperidol. Neuropsychopharmacology. 1993; 9 (2): 147-156. [PubMed]
  179. Tekin S, Cummings JL. Faʻamatalaga o le neuronal pito i luma-faʻapitoa ma le neuropsychiatry: o se faʻamatalaga. Journal of Psychosomatic Research. 2002; 53 (2): 647-654. [PubMed]
  180. Thirion B, Pinel P, et al. Iloiloina o se vaega toatele o le FMRI: Faʻamaumauga faʻamaumauga ma faʻamatalaga mo suʻesuʻega kulupu. Neuroimage. 2007; 35 (1): 105-120. [PubMed]
  181. Thomason ME, Dougherty RF, et al. COMoty genotype e aafia ai ni mea papaʻe muamua i mataupu i totonu o tamaiti ma tamaiti. Neuroimage. 2010; 53 (3): 926-934. [PMC free article] [PubMed]
  182. Thomason ME, Waugh CE, et al. Fesoʻotaʻiga COMT ma le faʻasalaga ole faiʻai i tamaiti. Neuroimage. 2009; 48 (1): 217-222. [PMC free article] [PubMed]
  183. Tseng KY, O'Donnell P.Dopamine fesuiaʻiga o muamua muamua cortical interneurons suiga i le taimi o talavou. Cereb Cortex. 2007; 17 (5): 1235–1240. [PMC free article] [PubMed]
  184. Tunbridge EM. O le kesi catechol-o-methyltransferase lona tulafono faatonutonu ma polymorphisms. Int.Rev.Neurobiol. 2010; 95: 7-27. [PubMed]
  185. Tura E, Turner JA, et al. O suʻesuʻega faʻapitoa e fautuaina ai aʻafiaga i le neurocircuitry i le schizophrenia. Neuroreport. 2008; 19 (6): 603-607. [PMC free article] [PubMed]
  186. van de Giessen EM, de Win MM, et al. Malosiaga o le gaosiga o le dopamine o loʻo maua i polymorphisms i totonu o le vailaʻau o le dopamine gene SLC6A3. J.Nucl.Med. 2009; 50 (1): 45-52. [PubMed]
  187. van der Schaaf ME, van Schouwenburg MR, et al. Faʻatuina o le Faʻalagolago i le Dopamine o Sini Faʻailoga a le Tagata I le taimi o le Taui ma le Faʻasalaga Toe Iloiloina Aʻoaʻoga. Cerebral Cortex. 2012 [PubMed]
  188. van Leijenhorst L, Moor BG, et al. Fuafuaga faʻataʻitaʻitama le talavou: Atinaʻeina o le tau o le tau ma le puleaina. Neuroimage. 2010 [PubMed]
  189. Vandenbergh DJ, Persico AM, et al. Faʻasologa o le eletise a le tagata (DAT1) i le chromosome 5p15.3 ma faʻaalia se VNTR. Fomaʻi. 1992; 14 (4): 1104-1106. [PubMed]
  190. VanNess SH, Owens MJ, et al. O le numera fesuiaʻi o le tandem toe faʻafouina le elemene i le DAT1 e faʻatonutonu ai le tele o le felauaiga o le in vitro dopamine. BMC Genet. 2005; 6: 55. [PMC free article] [PubMed]
  191. Varlinskaya EI, Spear LP. O le faʻalauiloaina o aʻafiaga popolega faʻapitoa i le ethanol i tama talavou ma tagata matutua Sprague-Dawley na tosoina i le maeʻa ona faʻaalia o le ethanol. Alu. 2010; 44 (1): 99-110. [PMC free article] [PubMed]
  192. Wahlstrom D, Collins P, et al. Faʻafouina o suiga i le dopamine neurotransmission i le tauleʻaleʻa: aʻafiaga o amio ma mataupu i le iloiloga. Brain Cogn. 2010; 72 (1): 146-159. [PMC free article] [PubMed]
  193. Wahlstrom D, White T, et al. Neurobehavioural molimau mo suiga i le dopamine polokalama gaioiga i le taimi o talavou. Neuroscience & Biobehavioural Iloiloga. 2010; 34 (5): 631-648. [PMC free article] [PubMed]
  194. Walters JT, Owen MJ. Faʻaiʻuga i togafitiga faʻafomaʻi. Mentalic Psychiatry. 2007; 12 (10): 886-890. [PubMed]
  195. Weickert CS, Webster MJ, et al. Faʻafeiloaʻiga i le faʻailoga i totonu o faailoga o le dopaminergic i le pito i luma o le tagata. Neuroscience. 2007; 144 (3): 1109-1119. [PubMed]
  196. Williams LM, Gatt JM, et al. O le tuʻufaʻatasia o faʻataʻitaʻiga o lagona, mafaufau ma oe lava faʻatonutonu: o se faʻaoga i le ”feteʻenaʻi o le matua. Tusi o talafaʻasolopito o le neuroscience tuʻufaʻatasia. 2008; 7 (3): 367–404. [PubMed]
  197. Atamai poto. Dopamine, aʻoaʻoga ma le faʻamalosi. Nat Rev Neurosci. 2004; 5 (6): 483-494. [PubMed]
  198. Yacubian J, Sommer T, et al. Fesoʻotaʻiga Gene-gene e fesoʻotaʻi ma le faʻamanuiaga o le talipupuni. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2007; 104 (19): 8125-8130. [PMC free article] [PubMed]
  199. Yakovlev PI, Lecours AR. Atinaʻe Faʻaitulagi o le Brain i le Popofou. A. Minkowski. Oxford: Blackwell Scientific; 1967. O le gasegase o le myelogenetic o le matua matua o le faiʻai; pp. 3-70.
  200. Yurgelun-Todd D. Suiga o lagona ma suiga i le taimi o le talavou. Curr Opin Neurobiol. 2007; 17 (2): 251-257. [PubMed]
  201. Zald DH, Cowan RL, et al. O le mauaina o le numera o le receptor midbrain dopamine e fesoʻotaʻi faʻatasi ma uiga fou o sailiiliga i tagata. Le Journal of neuroscience: o le tusitala aloaia a le Sosaiete mo Neuroscience. 2008; 28 (53): 14372-14378. [PMC free article] [PubMed]
  202. Zhang Y, Bertolino A, et al. Polymorphisms i le DNA D2 gene responsive gene e faʻaalia ai le faʻaalia o le gene, faʻavasegaina, ma le gaioiga o le gaioiga i le taimi e manatua ai galuega. Proc.Natl.Acad.Sci.USA 2007; 104 (51): 20552-20557. [PMC free article] [PubMed]