Faʻataʻitaʻiga tau atinaʻe i le taimi o le talavou i alii ma tamaitai: o se malamalamaaga o meaola e uiga i le faiʻai o le faiʻai (2011)

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:
PMCID: PMC3134153
NIHMSID: NIHMS296109
O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neurosci Biobehav Rev
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

lē faʻatino

O le talavou o se vaitau o suiga i le va o le laʻitiiti ma le matua o loʻo aofia ai suiga tetele i totonu o le mafaufau e pei o nisi, ae le o mea uma, suiga o amio. Maualuluga i le faʻafoʻiina o lagona ma le tauia o taui e mulimuli i le fesuiaiga o U i foliga o le amata ma le faʻamagaloina, faatasi ai ma le tumutumu o loʻo tupu i le taimi o le talavou. Ae ui i lea, o le gaioiga faʻamalosi e mulimulitai i se isi laina faʻalauteleina o le atinaʻe. O lenei toe iloiloga o le a taulaʻi atu i suiga i totonu o vaega autu ma o le a faʻamalamalama ai sootaga i le va o suiga ole faiʻai ma amio, faʻatasi ai ma faʻamaoniga mai le faʻatinoina o foliga faʻamaʻi (fMRI) i totonu o tagata i suʻesuʻega mole suʻesuʻeina o le atigipusa ma faʻamaoniga o mea i totonu o manu. Faʻafouina o tamaiti laiti i mea e fai i le neuronal o le a faʻaaogaina e malamalama ai pe faʻapefea ona faʻaalia amio masani ma le atisiputi i le taimi o le talavou. Matou te suʻesuʻe i suʻesuʻega ma suʻesuʻega faʻapitoa e tuʻuina atu ai se taʻiala mo le faʻamalamalamaina o le talavou ma lana matafaioi i le suiga i le matua.

uputatala: Tupulaga, mea lanu, teuteu, eseesega o feusuaʻiga, mea papaʻe

faʻatomuaga

O le talavou o se vaitau faapitoa i le atinaʻeina o faiʻai mammals. O le malamalama i le talavou ua faamatalaina i le tele o iloiloga i le tulaga o amioga (McCutcheon ma Marinelli, 2009; Spear, 2000; Steinberg, 2010; Laviola et al., 1999; Laviola et al., 2003) ma le tulaga o le faiga (Ernst ma Fudge, 2009), ae na o le talanoaina i se tapulaa faatapulaaina i le maualuga o suiga o le neuronal (Andersen, 2003; McCutcheon ma Marinelli, 2009; O'Donnell, 2010; Spear, 2000). O le a tatou iloiloina le neuroanatoma, fesoʻotaiga vavalalata, genetics, ma suiga faʻaalia e tutupu i le taimi o le talavou. Mulimuli ane, o se faʻavae i totonu o le faʻaogaina o auala e faʻapipiʻi le auala e suia ai e le tauleʻaleʻa i nei faailoga le amio.

1. Aotelega

1.1 Faʻamatalaina le talavou

O le talavou e mafai ona faauigaina o le vaitau i le va o 10-19 tausaga o le matua i tagata (WHO, 2010s), i le va o le lua-fa tausaga i primates (Schwandt et al., 2007), ma i le va o 35-60 aso o le matua i ronge (Andersen et al., 2000; McCutcheon ma Marinelli, 2009). Spear (2000) amata lana talanoaga i lenei vaitau ma le talavou masani ua faʻamatalaina o se vaitaimi o le fesuiaiga o amioga. O ia suiga i amioga e tausisia i taimi uma e ala i le tele o ituaiga o meaola mamanu e ala i le faateleina o le lagona lelei i tagata o tupulaga ma faasalalauga lautele (Blakemore, lenei tusi talaaga; Forbes ma Dahl, 2005; Steinberg, 2010; Panksepp, 1981), lamatiaga e ave (Laviola et al., 2003), ma le faʻatupulaʻia o le pulea o le mafaufau (Casey et al., 2008). O faʻamatalaga o le tauleʻaleʻa e mafai foi ona fuafua lelei i luga o suiga o le eleele pe a talafeagai i le tafaoga o feusuaiga (Sisk ma Foster, 2004). O finauga o loʻo tuʻuina atu iinei e leai lava se mea e vaivai ai ma e le tatau ona faʻaaogaina ma le faʻamaoni, nai lo o se faʻamatalaga.

O se atinaʻe fou e atinaʻe, faʻateleina matua, e tupu i le va o 18-29 o tausaga i totonu o tagata (Arnett, 2000). Faʻauiga aganuu, oso aʻe matua i tagata faʻamatalaina matauina e ui o le tele o neurobiological suiga fesoʻotaʻi ma le talavou ua uma, o le tino e leʻo "matua 'pei ona molimauina e le tuai i le mauaina o se galuega poʻo se faʻaipoipoga. Faʻasolopito, G. Stanley Hall (1904) faʻamatalaina se 'fou' faʻatupulaga vaitaimi na faʻamatalaina talavou mai se sosaiete aʻoaʻoga manatu na mulimuli ane taitai atu ai i le faʻateleina aloaʻia o se tulaga tulaga ese. O lona iʻuga, ua matou iloaina ni suiga uiga ese ma le taua o neurobiological e faʻailoaina ai le talavou. E ui o lenei iloiloga e taulaʻi lava i nei faʻamaumauga o le neurobiological o le talavou, e taua ai le iloa o i latou o ituaiga o isumu o loʻo i ai se vaitaimi e ono puʻeina ai le amataina o le matua (itiiti faʻamatalaga e maua i luga o le tagata-muamua primates). E pei ona talanoaina i lalo, isumu faʻaalia suiga iloga i le va o 40-60 aso, ae o le vaitaimi i le va o 60-100 aso e fesoʻotaʻi ma se telegese, mautu suiga e faifai malie faʻamalosia. Faʻamata o le a avea lenei o se "fou tulaʻi mai matutua" vaitaimi e tatau ona suʻesuʻe iai, ae le o se mea faʻasalalau foliga e faʻamatala ai se suiga fou o le aganuʻu i atunuʻu atinaʻe? O le taua o le faʻauigaina o laʻasaga o le a taunuʻu i se maliega autasi o le faʻatulagaina o le faʻatulagaina o le tino o loʻo faʻamatalaina e faʻafaigofie ai koluse-ituaiga ma faʻatusatusaga faʻafeusuaiga.

1.2 Aisea ua i ai se vaitaimi o soloaiga?

Mai se vaaiga o le evolusione, o amio na faia e ala i filifiliga masani e saunia ai se tagata ina ia manuia i le lalolagi lautele ma faaletino ao avea ma se tagata matua, e aofia ai le sailia ma le manuia o se paaga ma le toe gaosia. O lenei faagasologa e faaiu i le taimi o le talavou. O le mea e le masani ai, o mammals e maua mai i le oona ma tagata uma e aafia i se vaitau faigata o le vaitau lea o le taamilosaga i le tamaititi ma le faaitiitia o le faʻamalosia o matua e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga a tupulaga, tauvaga feusuaiga, ma luitau fou e faia faaiuga (iloilo e Spear, 2000). Neuroplasticity e mafai ai ona talafeagai le tali atu i siosiomaga faʻalauiloa ma o lenei mea o loʻo manino i le atinaʻeina o taui ma faʻafitauli faʻapitoa (Galvan, 2010). Ae ui i lea, o isi gaioiga atinae e faʻaalia ai le faʻatupulaia mausali o le pulea o le mafaufau i le taimi o le talavou e faafaigofie ai le faia o filifiliga (Geier ma Luna, 2009; Somerville ma Casey, 2010). Faʻatasi, o lenei tulaga ma le faʻavaeina o le atinae masani, lea o le toʻatele o tupulaga talavou e tauivi ma le fesuiaiga i tagata taʻitoʻatasi mai tupulaga ma matua ma tulaʻi mai o ni tagata tutoʻatasi tutoʻatasi, e pei o nei faiga e ausia ai le paleni. Pe a oʻo ina faʻalauteleina nei suiga, o le a faʻafetaui le tagata lava ia i tulaga tau le siosiomaga ma agafesootai. Ae ui i lea, o mea sese i lenei gaioiga e mafua ai amioga amio mama. O le tulai mai o togafitiga o le mafaufau e mafai ona avea ma se vaega o le vavae ese mai le masani masani o le matuitui, e mafua ai ni faafitauli i le olaga atoa ma le tauleleia o taui-ma lagona. E ese mai i le faʻaleagaina o mea e le masani ai, o mea sese i le sologa lelei ma le teuteuina o neurons poʻo le faʻaleleia, le lelei o le faʻamaeʻaina o le fiber conductivity poʻo le faʻasalalau o taufaasese o le amataga o le olaga, e foliga mai o ni tagata fai saofaga. O lenei iloiloga o le a taulaʻi atu i nei gaioiga alualu i luma i le mafaufau o le mamame, faatasi ai ma se faamamafa atoa i tulaga masani ae le o le mafaufau (eg, Andersen ma Teicher, 2008; 2009; Marco et al., 2011).

1.3 Nature o le suiga

O se auala masani i auala masani e maua ai le malamalamaaga i le lavelave o le natura o le tuputupu aʻe o talavou. E pei ona talanoaina e Paus (Paus et al., 2008), o faʻataʻitaʻiga o vaega eseese o le faiʻai e manino lava le faʻaalia o le faʻaogaina o le eseesega faʻaitulagi ma agavaʻa e fesoasoani i le uiga tele o le mafaufau o le tagata matua. I lenei iloiloga, tatou te suʻesuʻeina mea ua iloa e uiga i suiga i faʻatatauga o atinae ma le taulaʻi atu i le faʻagasologa o tupulaga talavou e pei ona faʻamatalaina i ituaiga mamame ma le va o le itupa. O tatou faʻatulagaga e faʻavae faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga tolu, faʻamatalaina e Ernst ma ana paʻaga (Ernst ma Fudge, 2009; Ernst ma Korelitz, 2009). O faʻatulagaga e tolu o aʻafiaga amio i suiga tetele e tolu, poʻo laina, e pei o le faʻaaogaina o le tino, le polokalama taui, ma le faʻamaonia / taliina tali. O nei fusi eseese e tolu e galulue faʻatasi e maua ai amio e faʻataʻitaʻi ai le matua matua. O pona taʻitasi o loʻo i ai lana lava atinaʻeina o atinaʻe, lea e maua ai se tamaititi i se tulaga o le fesuiaiga. O taunuuga mulimuli o amio e foliga mai e faalagolago i le pitonuʻu iloga o se laasaga ua iai poʻo e mafai ona mafua mai i se uaea faʻavaivai e le mafai ai ona faʻatino galuega faʻatonutonu. O le faʻataʻitaʻiga lona tolu i lona faigofie faʻapitoa e ofoina atu e faʻamatala ai le talavou e faʻaosofia le faʻatetetete i le tele o faʻalautelega faʻalagona, suiga i le tauia o taui, ma le fesuiaiga iloga i le faʻaogaina o le faʻamalosi ma le atinaʻeina o le mafaufau. O iinei, o le a tatou faʻaaogaina lenei faʻavae e faʻamatala ai auiliiliga auiliili i le tuputupu ae o le tama talavou i le tele o meaola ma feusuaiga ma le taulaʻi atu i vaega o le faiʻai o le cortical ma limo.

2. Le faia o se faʻasologa: Neuroanatomical changes

I le tulaga o le neuronal, o le faagasologa o le atinaʻe o faiʻai talavou o se tasi lea o faʻataʻotoga synaptic. Neurons na muaʻi tuʻuina i totonu o le mamanu o le innervation i le paʻu (Rakic ​​et al., 1986). Neurons na muai fananau mai i le loloto o le paʻu, ae o le innervation o le sili atu le maualuga o laʻau o le cortex e tupu mulimuli ane i le atinaʻeina. Neuronal o loʻo taulaiina e taʻitaʻia e le lua fusi (Rakic ​​et al., 1986; Vernadakis, 1975) ma faʻafeiloaʻiga o vailaʻau faʻasolosolo e faʻamoemoeina e le faʻamatalaga o le neurotransmitter (Landis ma Keefe, 1983; Purves ma Lichtman, 1980). Neurotransmitter expression e mafai ona tumau, e mafua ai le innervation i totonu o se vaega ua tuʻuina atu, poʻo ectopic, ma transmitters ua faʻaalia manino mo le atinaʻeina o le faʻavaega o le taʻiala. O le Synapses o loʻo faʻapipiʻi ona o mea fou e oʻo mai i totonu oa latou taʻaloga. O le lavelave o le prenatal ma le amataga o vaega o lenei faagasologa ua toe iloiloina i le sili atu le loloto i soo se mea (Levitt, 2003; Tau ma Peterson, 2010), ma o le a le talanoaina i auiliiliga iinei. Aʻo oʻo mai le tauleʻaleʻa, o le synapses e le lelei tele ma mulimuli ane leiloloa, ua taʻua o le teuteuina. O le teuteuina o se faagasologa e le tutusa ma apoptosis ma le leiloa, ona o le teuteuina o le toe faaleleia o sootaga o le sendendic ma synaptic ma o le apoptosis ua fuafuaina le oti i le cell. O le teuteuina o synapses e lauiloa tele i le faiʻai o le tagata matua i meaola eseese ma e mafai ona faʻatapulaʻaina i le maeʻaina o faʻataʻitaʻiga (post-mortem analyzes)Andersen ma Teicher, 2004; Huttenlocher, 1979; Lewis, 1997) pe faʻapipiʻiina mai le MRI, pe a suia suiga faʻaitulagi i mea paʻepaʻe ma papaʻe e oʻo i le tauleʻaleʻa ma faʻagesegese pe a oʻo mai tagata i le tolu sefulu tausaga o le olaga (Giedd et al., 1999a; Huttenlocher, 1979; Sowell et al., 2004). E ui lava e le talitonuina le teuteuina o le synaptic per se, e aʻafia ai le aʻafiaga o iloiloga (Rakic ​​et al., 1986; talanoaina Giedd et al., 2008), suiga o mea lanu enaena ma le paʻepaʻe atonu e atagia ai le fesuiaiga o vaega o synaptic mo le atinaʻe.

2.1. Uiga o Overproduction and Pruning

2.1.1. Synaptogenesis ma le teuteuina

O le faagasologa o le synaptogenesis ma le teuteuina e matua faasaolotoina i ituaiga meaola uma. Uluaʻi suʻesuʻega a tagata e Huttenlocher (Huttenlocher, 1979; Huttenlocher ma le Courten, 1987) ma Peni (Benes et al., 1987) o le muamua lea e faʻaalia suiga tetele i totonu o le lauulu ma le paʻepaʻe i le taimi o le talavou. Aemaise lava, o le teuteuina i totonu o le 3 o le faʻafesoʻotaʻi o le tagata e matua taua lava ma e tusa ma le 40% o synapses ua leiloa i le va o 7 ma 15 tausaga o le matua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le synaptic marker o le synaptophysin i le tagata e alu malie i le va o le fananau mai ma le 5 tausaga o le matua, e oʻo atu i se pasefika i le 10 tausaga o le matua, ma pa'ū i laʻititi matutua i le 16 tausaga o le matua i le pito i luma o le cortex (PFC)Glantz et al., 2007). Auiliiliga auiliili o le synaptogenesis i le rhesus monkey motor cortex o loo faaalia ai se mamanu tutusa i lena gaosiga o synaptic e faaauau pea i le taimi ua mavae ma ausia ai tulaga o le sosolo e lua taimi e maualuga atu nai lo tagata matutua. O le fua o le synaptogenesis o le a lemu pe a oo atu manuki i le feusuaiga faatagata matua (3 tausaga o le matua), ona vave alu loa lea i le tulaga matua (Zecevic et al., 1989). I le faʻatusatusaina, o tulaga faʻasolosolo o fua o le rat e tupu i le va o 25 ma 40 aso o le matua, ma tumau ai le mausali i le taimi mulimuli ane (Andersen ma Teicher, 2004). Ae peitai, e le o suiga uma o le volumes e mafua mai i le teuteuina o le synaptic (eg, o le tuusaʻoina o le dendritic). E sili atu le sao o metotia o le faitau i totonu o puaa e faʻaalia ai le gau o neu i le kenera vaaia muamua i luga o papa (sei vagana ai le IV) i kusi peʻa o le talavou (Yates ma Juraska, 2008). O feeseeseaiga faaitulagi i le pipisi o le cell, e pei o le synaptic, ua matauina foi. E ui ina faʻaalia e le cortex vaaia se 18-20% leiloloa i totonu o siama, o loʻo maua se siʻosiʻomaga itiiti o le 5% i le ventromedial, ae le o le pito i tua, PFC i kio (Markham et al., 2007). E ui lava o le siʻosiʻomaga ma le teuteuina e fesuisuiai i le va o itulagi ma i totonu o itulagi (i le va o vaʻaiga eseese), o le faagasologa o loʻo matauina i le tele o ituaiga meaola masani.

O le teuteuga e tupu tele lava i synapses asymmetric o loʻo tuʻuina i luga o vailaʻau o le dendritic, e pei ona faʻaalia i totonu o le uila afi (Zecevic et al., 1989), le vaega mole mole o le sototampal dentate gyrus ma le PFC lautele (Eckenhoff ma Rakic, 1991; Leoleo Mamoe, 1990). O le synapses asymmetric e sili ona fiafia i le natura, ae o le symmetric synapses e sili atu ona inosia. Ole maualuga ole GABA neurons (le eletise muamua e le lolomi) e tumau pea ona mausali i le matua (Brenhouse et al., 2008; Vincent et al., 1995), lea e tutusa lelei ma le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o le faʻaaogaina o synapses i luga o faʻasologa o le dendritic (Zecevic et al., 1989). O le faiga faavae o le teuteuina e le o malamalama atoatoa. Ae ui i lea, o iloiloga talu ai nei ua faʻamaonia ai i se vaega o le tulafono faatonutonuina o le teuteuina o faʻasalaga synapses. Faʻaititia le taulealea i NRG1, o se gaʻo e aofia i le tui o le neuregulin, e mafai ona faia se sao i le faʻamaonia / paleni faʻatoʻilaloina ma le filifilia o synaptic (Harris et al., 2009). Faʻataʻitaʻiga, lea e puipuia ai le puipuiga o le neurotransmitter ma o loʻo fesoʻotaʻi ma le SNARE, ma suia foi i le matua. Complexin 2 (CX2), o se faailoga o faʻasalalauga synapses, o loʻo faʻaalia ai se mamanu o le atinaʻe ma le vateatea e le 10 tausaga i totonu o tagata. I le eseesega, o le tino o le 1 (CX1), lea e fesootaʻi ma synapses inhibitory, e faasolosolo malie lava ona ala mai i le talavou matua i totonu o le PFC lautele (Salimi et al., 2008).

Aʻo faʻafeiloaʻi le tamaititi i le taimi o le talavou, e faʻaalia foi e le GABA ni suiga ogaoga o tausaga o loʻo taʻua. O nei suiga o le GABA e aoga i le natura, ao suiga i le glutamatergic e faʻavae. I le taimi muamua, o GABA o loʻo i ai ni mea faʻafiafia i le amataga o le atinaʻeina o le fale. GABA maua lona aafiaga faatosina e ala i le faʻaleleia o alalaupapa o chloride i le faagasologa o le vaiaso lona lua o le ola i le rat; GABA o loʻo tausisia lenei gaoioiga faʻatoʻilalo e ala ile matua (Ben-Ari, 2002). O lenei fesuiaiga-inhibitory transition o loʻo faia e ala i osiga tetele i tulaga o le calcium i le taimi o le atinaʻe, lea e faʻamalosia le atinaeina o synaptic (Ben-Ari, 2002). Faʻapipiʻiina o le masini e faʻatatau i le vave faʻateleina o gaioiga (faʻataʻitaʻiga, le Na (+) - K (+) - 2Cl (-) le tagata gaosi oloa [NKCC1]) e faʻaalia ai suiga tumau i le gaioiga faʻasalaga i le matua (Wang ma Kriegstein, 2010). O le mea lea, o suiga iloga i le gaioiga o le gaioiga i le taimi o lenei vaitaimi tau soloaiga e mafai ona toe faʻaleleia le faʻatautaia vave o le vaalele.

GETA neurons e taua tele i le faʻafetauiina o gaoioiga faʻapitoa e ala i se faʻalavelave faʻalavelave o le faʻaleleia ma faʻaleleia auala e faʻatautaia ai le tafe o le faʻamatalaga i le va o tagata o le pyramidal neurons (Constantinidis et al., 2002; Di Cristo et al., 2007). O nei gaoioiga faʻatoʻilaloina o le GABA e matua ma tutusa ma le atinaʻeina o le gaosiga o mafaufauga faʻapitoa (Luna ma al., 2010) ma faʻateleina le tele ao talavou i tagata (Lewis et al., 2004), tagata e le o tagata soifua (Cruz et al., 2003; Erickson et al., 1998) poo i totonu o tamaʻi (Tseng ma O'Donnell, 2007). O le GABA e maua muamua i ni tagata eseese e tolu e faʻaalia ai le palasini e puipuia ai palatini parvalbumin, calbindin, ma le calretinin. Immunohistochemistry o nei pulu eseese e mafai ona faʻaaogaina e faʻatautaia ai le atinae o le GABA. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fuamoa-immunoreactive neurons ma le GABA (membrane transport transmitter) (GAT1) i luga o le tagata e le o se tagata e tulaʻi mai malie, pito i luga o le olaga ma tumau maualuga seia oʻo i le 15 masina, ona palu ao talavou i tulaga matutua (Anderson et al., 1995; Conde et al., 1996; Cruz et al., 2003). E le gata i lea, o le palatini e faʻamatalaina ai le GABA i totonu o le faʻaaogaina o neu pyramidal (faʻataʻitaʻiga, vaega o le gephryin o le vaega muamua o le axon) faʻapipiʻi ao talavou (Cruz et al., 2009). O le GABA e faʻaopoopoina faʻamatalaga faʻamatalaga i le pyramidal e ala i le faʻafetaui o le saoasaoa o mea eseese eseese i totonu o nofoaga o loʻo faʻaogaina (tele glutamatergic). O lenei faagasologa e sili ona lelei ona molimauina e ala i le tulai mai o le tulaga maualuga maualuga o le tomai masani lea e aofia ai mafaufauga auiliili i le taimi o le suiga i le va o le matua ma le matua. I le tuufaatasiga, o le faiʻai vave e foliga mai e sili ona lelei e ala i le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga ma le GABA e fesoasoani i lenei gaioiga i le amataga o le olaga aʻo le i faʻasaina i le taimi o le talavou.

2.1.2 Heterosynchrony ma teuteuina

Heterosynchrony i le atinaʻe o faiʻai e faasino i eseesega faʻaitulagi i le taimi o le teuteuina i le gasologa o le atinaʻe. O le faʻamalosi ma le teuteuina ua sili ona atagia i se taimi lata mai nei ma suʻesuʻega faʻavae faʻatusa (Giedd et al., 1999a; Giedd et al., 1996b; Giedd et al., 1996c; Sowell et al., 2002; Sowell et al., 2001; Sowell et al., 2004; Tau ma Peterson, 2010). Ole suiga ole suiga o le tino ile mea e iloa ile MRI o loʻo fautuaina mai ai se mamanu ole gaosiga ma mulimuli ane teuteu ile maturation. O nei suiga e atagia mai ai le suia o suiga faʻavaomalo, aua o nei mea e le o se vaega o le neuron. O le metotia MRI e mafai ai mo le suʻesuʻega umi o le tele o itu o le mafaufau i totonu o se mataupu e tasi, lea e le mafai i isi auala. O suʻesuʻega umi na tuʻuina mai ai faʻataʻatiaga manino o faʻataʻitaʻiga o le heterosynchrony e pei o se ata tuai (http://www.loni.ucla.edu/~thompson/DEVEL/dynamic.html). I totonu o le paʻu, o lenei mamanu o le teuteu e tupu i tua ile pito i luma, faatasi ai ma le atinaʻeina o fausaga o le senetimotor cortex teuteuina muamua, ona sosoo ai lea ma faʻasologa o loʻo muamua atu i luma ole atunuʻu o loʻo tulaʻi mai (Paus et al., 2008). O suʻesuʻega mulimuli ane na faʻaalia ai le teuteuina i totonu eseese vaega o mea faitino, ata, afi, ma le pito i luma, ae peitai, e tupu i le taimi lava e tasi (Rakic ​​et al., 1986).

O le mea masani, o atunuʻu i lalo ifo o loʻo i ai i totonu o le tau (Tau ma Peterson, 2010). O le amygdala atonu o se tasi o atumotu na muamua atu e atiaʻe ma atiina ae i se faiga faʻafeusuaiga. I teineiti, o le amygdala o loʻo faʻaalia ai sina suiga itiiti i le tino o le tino i le taimi o le talavou, aua e oʻo atu i lona sili ona maualuga e 4 tausaga; i tama, o le amygdala volume o loʻo faasolosolosolo ona alualu i luga i le 18 tausaga e 53%. O isi itulagi, e aofia ai le paluga, moli, ma le cerebellum o loʻo faʻaalia ai se foliga fesuisuiai-U i le maualuga o le maualuga o le tumutumu i le taimi o le talavou ma voluma e faʻaitiitia e tusa ma 15% (toe iloilo (Durston et al., 2001)). O vaevaega o se fausaga ua tuʻuina atu ua faʻaalia ai suiga o tausaga e matua iloga (Gogtay et al., 2006). O suʻesuʻega muamua o le hippocampus ma le MRI na faʻaalia ai se faʻaititia o le voluma (12%) i le va o le matua. O le toe iloiloina o lenei faamatalaga i le sefulu tausaga mulimuli ane, na faaalia ai suiga iloga i totonu o vaevaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, o foliga pito i tua o le hippocampus e foliga mai e sili atu le lafoaia ma teuteu le mea e sili ona mamafa i se tulaga e sili atu nai lo itu muamua (Gogtay et al., 2006; Insausti et al., 2010).

O fesuiaiga faʻaitulagi e pei o nei o loʻo fautuaina ai vaitau eseese o le faʻafitauli e ono oʻo ai le le fiafia atonu e le o matua talisapaia ona o le televaveina o se vaega ole mafaufau ua tuuina atu (Andersen, 2003; 2005; Andersen ma Teicher, 2008). O suʻesuʻega e uiga i aʻafiaga o faʻalavelave i le taimi o le laʻititi e faʻaalia ai le 12-15% faʻaitiitia o le maualuga o le maualuga o le tino o le hippocampal i tagata (e pei o Bremner et al 1997), aemaise lava, o nei iloiloga na taulai tonu lava i nei vaega pito i luma e sili atu suiga tau atinae. Heterosynchrony i le atinaʻe i totonu o le tele o vaega o le auʻiliʻili (faʻataʻitaʻiga, itulagi, subregion, ma laulau) e tatau ona amanaia pe a suʻesuʻe le atinaʻeina masani poʻo le faʻaleleia o le atinaʻe pe a faʻasauā.

E ui e taua le MRI mo le suʻeina o suiga i le mea enaena i luga o le atoa o le faiʻai, o lenei auala e maua ai se malamalama faatapulaa i suiga suiga o loʻo tutupu i totonu o le tele o auala e faʻaaogaina ai le eletise. O fuainumera o meafaitino eleelea e atagia mai ai fua faatatau tau o le gasegase e le o faaalia ai suiga o galuega o loo manino i le faagasologa o le atinae, e pei o na o loo talanoaina i luga. Ae peitai, o le auiliiliga o faʻamatalaga o le gutu i le taimi o le talavou i le tino o le tagata pe a maeʻa ona fai (e pei o se osofaʻiga faigata e le mafai ona maua i le MRI) e mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga faaopoopo e tusa ai ma le natura o suiga e tutupu i lenei vaitau. Kenera e fesootaʻi ma le faʻalauteleina o le alualu i luma o le neuronal, e aofia ai le guidance axon, morphogenesis ma le synaptogenesis, ua faaitiitia i le talavou i koto (Harris et al., 2009). O faʻataʻitaʻiga faapitoa e aofia ai netrins, semaphorins, neuropilin, neurexin ma le neurolignin. Ole suiga ole tausaga i le neurexin e ogatusa ma le tosoina o le axon lea e faʻataʻitaʻiina le teuteuina ma le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le faʻaalia o le faʻaalia o le faʻaaliga i le va o 45 ma 90 aso i le rat (Cressman et al., 2010). O le faʻavasegaina o fuataga o faʻamatalaga o le gene ma le microarray e mafai ona faʻamalamalamaina ai genes fou e aofia i le tauleʻaleʻaleʻa ma le teuteuina. I lea ituaiga auʻiliʻili, o kulupu na faʻapipiʻiina i le tolu fusi faʻatulagaina: o se kulupu pikiapu (25 faʻapitoa), se fusifusi Ras / GTP (12 faʻamalamalamaina), ma le lipid metabolism ma le faʻaaogaina o steroid-related (13). O le kulupu o le cytoskeletal e toe faʻaleleia le maualuga o le toe faʻaleleia o mea faʻapitoa lea e tupu i le taimi o le talavou, o le fusi Ras / GTP o loʻo fautuaina atili ai suiga o galuega, ae o le lona tolu o le kulupu e foliga mai e faʻaalia ai suiga ma suiga i le fale. I le mea mulimuli, o tamaititi pito i lalo i le tino o le talimalo o le DNA, o loʻo faʻaalia ai o nei kenera o loʻo faʻaalia lelei e tutusa ma faʻaupuga o le tootoo (Cox et al., 2009).

E le o suiga uma i faʻamatalaga o le gene e fesoʻotaʻi ma faʻalapotopotoga faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o genes e fesoʻotaʻi ma glucocorticoid faʻaleleia suiga i le taimi o le talavou (Perlman et al., 2007; Pryce, 2008). I tagata ma tagata e leai ni tagata, o loʻo faʻapupulaina ma maua e le au glucocorticoid ia faʻaleleia le maualuga i le taimi o le talavou. Ae ui i lea, o le faʻataʻitaʻiga i le glucocorticoid receptors (GR) o loʻo faʻaalia ai uiga eseese, faʻatasi ai ma GR GROUP GRALpha-A ma 67-kDa GRalpha e taʻalo i tamaiti laiti ma toe oʻo i le talavou; I le eseesega, o le GRalpha-D e sili ona maualuga i le amataga o le atinaʻe ma ua faaitiitia mulimuli ane (Sinclair et al., 2010). O nei protein o le GR o loʻo faʻaalia tele i ni pyramidal neurons, ae faʻaalia ai le faʻagaoioi o faʻamatalaga i mea paʻepaʻe eleelea i le taimi nei.

I se suʻesuʻega tulaga ese o genes 2,979 e mafai ona faʻamatalaina le heterochrony (o lona uiga, o nei genes e faʻaalia manino i le va o itu, i lenei tulaga, le PFC lautele ma le kulupu i totonu o tagata), 58% o le numera o tupe mo le faʻagasolo lemu i le va o le i totonu o le vanu ma i lalo o le eleele (Somel et al., 2009). Na suʻesuʻeina foʻi genes mo eseesega o meaola i le va o tagata ma chimpanzees e faʻatatau i le heterochrony ma le atinaʻe o le postnatal. E maua e Chimpanzees se faʻataʻitaʻiga lelei i tagata, ae ia faʻapuupuu le vavalalata, lea e maua ai se isi auala e malamalama ai i le heterochrony. I lenei faʻatusatusaga, faʻaalia tutusa foliga o le geneina i le va o ituaiga meaola i le amataina o le tulaga faatagata matua (Somel et al., 2009), faatasi ai ma suiga e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o mataupu faʻapitoa

2.1.3. Tausiga o feusuaiga

MRI suʻesuʻega o meaola i tagata e faʻaalia ai e sili atu i le fafine le 9% sili atu nai lo tamaitai, ma le faʻaopopoina o eseesega o feusuaiga i totonu o le faʻavaeina o fale (Giedd et al., 1996a). O le kulutate nucleus is larger in females, ae o isi eseesega o loʻo matauina i fua faatatau o le faateleina o le tele. O le tele o le amygdala e faatelevave vave ai alii nai lo tamaitai, ma le faʻafeagai o loʻo vaʻaia mo le tele o le hippocampal. O le tama tane e alu i le lapoa, aʻo le fafine e leai se suiga tele e le fesuisuiai i tausaga uma (Giedd et al., 1996a). Caviness et al (Caviness et al., 1996) na faia se iloiloga o le MRI volumetric lea na faaalia ai o le forebrain nuceli (neostriatum) i fafine o loʻo i le matua matutua i le va o le 7-11. I le eseesega, o tino tutusa i alii o le vaitausaga tutusa e sili atu nai lo le matutua matutua, ma e ala i le aafia ai e tatau ona toe faʻamalosi ao le i matua. I le matua i le rat, o alii matutua o loʻo i ai le 18% medial venture PFC (mPFC) nai lo tamaitai, e mafua mai i le itiiti ifo o neurons (13% e faatatau i tane) ma glia cell (18%) (Markham et al., 2007). O suiga faapena ua uma ona faamatalaina i le kenele vaaia o le kene, lea e maua ai e alii le 20% sili atu le mamafa o le mamafa e tatau ona faia i se vaega i le 19% tele neurons nai lo tamaitai (Nunez et al., 2002; Reid ma Juraska, 1992).

E faʻapefea ona faʻaalia e nei eseesega feeseeseaiga le galue o le taumatematega. O le teuteugaina o ia lava e talitonuina e faʻatautaia ai le gaosiga (Changeaux et al., 1976; Purves ma Lichtman, 1980). O le taimi lava e faʻamautuina ai fesoʻotaʻiga neuronal i le matua matua, faiaʻoga i totonu o le fesoʻotaʻiga e le atoatoa ma synapses e teuteuina. E pei ona talanoaina luga, faʻaititia i synaptic density ma numera numera talitonuina e faʻateleina ai le lelei o gaioiga. O nei suiga faʻatulagaina e toe faʻatusatusa i le faʻaititia o kulukose faʻaaogaina (o se faʻailoga o le faiai faia; talanoaina i lalo i le Vaega 4.1), lea e maualuga atu i tamaiti ma talavou ao leʻi teuteuina. Aafiaga o lenei gaioiga e sili ona iloagofie pe a alu sese. O le male caudate o loʻo faia teuteuga e fesoʻotaʻi ma sili atu lamatiaga mo mausa ma faʻafitauli e fesoʻotaʻi i le afi, e aofia ai ma Tourette's Syndrome ma faʻafitauli le atoatoa hyperactivity le atoatoa (Teicher ma Andersen 1995). O malo e fesoʻotaʻi ma masaniga e ono faʻamalamalamaina i le matua; isi itulagi e aʻafia ai ma faʻasalalauga fou ma manatuaga o loʻo faʻafouina pea e le mafai ona totoina i le tutusa (Teicher et al. 1995). E itiiti ni neurons i soo se itulagi, e aofia ai le mPFC, atonu o le a faateleina le lelei i le vave gaoioi.

O eseesega o feusuaiga e mafai ona faatulagaina i le amataga o le olaga e ala i ammonia o le gaʻo lea e foliga mai ai le faiʻai o le tino (faatoa toe faamanatu i totonu Viveros et al, 2010). A o faagasolo le vaitaimi fou, o le liua o androgens i le estrogene e le neura aromatase e fesoasoani i aʻafiaga o fomaʻi i luga o le faiʻai o le faiʻai, e aofia ai le eseesega feusuaiga e ala i le "faʻatasia" o le failele fafine (MacLusky et al., 1994). O uluai faʻaaliga o le maualuga o le atrogene ma le iniseti gasegase e maua i le amataga o le atinaʻe i le hypothalamus, amygdala, popolatele ma le pFC faʻapitoa ma le somatosensory cortex (i totonu o le tagata e le o tagata faʻapitoa: Clark et al 1989; rat: Reid ma Juraska, 1992)). O le faʻamalosia o le testosterone i le faiʻai e sili atu ai ona faigata le iloa po o le fea le mea e faʻafefe ai le faʻafeusuaiga e mafua ai le eseese o feusuaiga. O faʻamatalaga e faʻaaoga ai le inrogenezaous androgene, 5α-dihydrotestosterone (DHT), e fesoasoani e faʻamalosi nei gaioiga faʻaleaga, ae o nei faʻaoga e tapulaʻa i le suʻesuʻega o mea maualalo lalo ifo poʻo mea faʻaleagaga chromosomal.

I suʻesuʻega masani e aʻafia ai le faaletonu o le chromosomal XXY (faʻataʻitaʻiga, Klinefelters), o nei tagata taʻitoʻatasi ua faʻaitiitia mea lanu enaena i le insula, gyri faaletino, amygdala, hippocampus, ma eria-eria (Giedd et al., 1996a). O faʻataʻitaʻiga talu ai nei i tagata ua lipotia mai o le maualuga o le eleelea o le eletise e le lelei le fesootaʻi ma le estradiol i teineiti (r = -0.32) ma o le maualuga o testosterone i tama (r = 0.32) (Peper et al., 2009). O feeseeseaiga faʻaitulagi mo aʻafiaga o aʻafiaga, e ui i lea, o loʻo i ai, e pei o mafutaga malosi i le va o le pito i lalo ole gyrus ma le estrogen i tamaʻitaʻi (r = -0.72). E le gata i lea, o manipulations o androgens i le popofou o le olaga ei ai taunuʻuga aoga i luga o galuega faʻapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻailoga tagata, o se galuega e fesoʻotaʻi ma le PFC, e sili atu ona lelei i alii talavou ma tamaitai e faʻafeiloaʻi i asrogen e fesoʻotaʻi ma fafine masani (Clark ma Goldman-Rakic, 1989). I le eseesega, faʻalauteleina i luga o le 'ava i le maualuga o le feusuaʻiga o le faʻafeusuaʻiga e taofia ai le faʻasaina muamua o pulupulu, lea e mafai ona faʻasalalau e ala i faʻalapotopotoga faʻapitoa i luga o le functional dopamine function (Morris et al., 2010).

O suʻesuʻega tuʻupuʻu na fautua mai ai o le estrogen e le aʻafia e faʻasolosolo ai le gasegase i luga o le PFC (e aofia ai vaega muamua ma le infralimbic)Juraska ma Markham, 2004; Markham et al., 2007), e feteʻenaʻi ma lipoti muamua o le estrogen agavaʻa e faʻaosofia ai le tele arborization i isi faiʻai itulagi pei o le hippocampus i tagata matutua (Hajszan et al., 2009; Toran-Allerand, 1996). O le Prepubertal ovariectomy e faʻaitiitia ai le televave o loʻo i totonu o tamaʻitaʻi, lea e mafai ona faʻamatalaina ai mea e sili ona lauulu i le fafine (Nunez et al., 2002). Faʻalauteleina o le testosterone ao faagasolo le taimi o le tamaititi i le teuteuina o tusitusiga i totonu o le tama tane amygdala (Zehr et al., 2006). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e fautua mai ai hormones o le gonadal e fai ma faʻalavelave taua i le fausiaina o le faiʻai o le tagata matua.

2.2. Faʻateleina ma teuteuina polokalama faʻaleleia

2.2.1 Overproduction o suʻega a le monoamine

O le faʻamalosia ma le teuteuina o le faʻaaogaina o masini e sili atu ona faigata pe a faʻatusatusa i suiga faʻavaomalo, ma galu e lua o suiga o le matutua e tupu tele. Ole numera o polokalame faʻafouina o le neurotransmitters, e aofia ai le dopamine (Gelbard et al., 1990; Kalsbeek et al., 1988; Lankford et al., 1988; Todd, 1992), norepinephrine (Feeney ma Westerberg, 1990; Kline et al., 1994) ma serotonin (Kuppermann ma Kasamatsu, 1984; Lauder ma Krebs, 1978; Whitaker-Azmitia ma Azmitia, 1986) ei ai vaʻavaʻaloga faʻagata i le faiʻai. O faʻamatalaga ectopic o subtypes eseese faʻaleleia i le taimi o le amataga o le atinaʻe o fesoʻotaʻiga e fesoʻotaʻi ma le tupu aʻe o le synaptic, totoga o le axonal, ma le faʻasologa o le gataifale. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga ectopic o le serotonin 5-HT7 faʻaleleia i totonu o le hippocampus e faʻapuupuu puupuu i le lua vaiaso muamua o le olaga i kio (Louiset et al., 2006; Vizuete et al., 1997). E tutusa foi, o le serotonin transporter (5-HTT) o loʻo maua i nonoa serotonerical faʻamaʻi i totonu o le neuroepithelia i le cortical ma le alatele ma auala faʻaleleia i le meli ile P0-P10 (Zhou et al., 2000). O foliga mai fafo o le 5-HTT ma le vailaʻau o le monoamine (VMAT) na matauina foi i nila o le tino, i le hippocampus, cerebral cortex, septum, ma le amygdala (Lebrand et al., 1998). O nei tagata faʻaulufaleina ma / poʻo ni faʻaleleia ua talitonu e taʻitaʻia le faʻailoga o le vaʻaia. O aʻafiaga o neurotransmitters o gataifale e faʻatuatuaina (Mazer et al., 1997), ma fai mai o ia tulaga maualuga e taua tele mo le natura o le aʻafiaga. O faʻamatalaga tali tutusa ectopic e mataʻituina foʻi i le paʻepaʻe. Mo se faʻataʻitaʻiga, e matauina le nuanua o le noradrenergic α2 i le mea papaʻe mama i le rat (Happe et al., 2004). Ae ui i lea, e le o faʻamatalaga uma o faʻaleleia e taʻalo ai i se gaioiga.

O se galu lona lua o le faʻaleleia o le talipupuni e tupu i le taimi o le talavou, o taimi e faʻaalia ai e le atigipusa ma le faʻailogaina o le faʻaaogaina o le U-shape curve o le atinaʻe lea e oʻo ai i tulaga faʻalauiloa e tumau i le matua. I le eseesega i le ectopic, o le le tumau lea o le faʻamatalaga lea e toetoe lava a toesea i le matua, o nei fuainumera o faʻaleleia e faasolosolo malie, maualuga, ma faʻaitiitia i le taimi matua. O se toe iloiloga o suiga o le faʻaaliga a le taulealea o loʻo maua i totonu Laulau 1, faatasi ai ma se faamamafa i luga o tagata e taliaina i totonu o limbic ma cortical regions. O le tafaoga o le sologa lelei ma le teuteuina e faalagolago ile itulagi (Andersen et al., 2000), ma o loʻo matauina i le tele o faailoga. Eseese faʻamatalaga e aofia ai: dopamine, serotonin, norepinephrine, glutamate, GABA, neurotensin, endocannabinoid, ma le cholinergic (Andersen et al., 2000; Eggan et al., 2010; Lidow et al., 1991). I le rhesus pokey, Lidow et al (Lidow et al., 1991) ua faʻaalia e faapea o le tele o atigipusa e atiae faʻatasi ma le synaptogenesis.

Afai tatou te taulai atu i luga o microcircuits e suʻe ai faʻasalaga e tutusa le matutua o faʻaleleia, o faʻamatalaga lata mai e sili atu le tele o suiga i le taimi o le talavou. O le tufatufaina atu o le tufatufaina atu o ia lava e suia i le va o eseesega o le neuronal phenotypes. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le foliga mai o sui o le D1 dopamine e suia a latou tulaga faʻaalia i le va o le maeʻaina o le matutua i le matua i luga o neʻau GABAergic (Brenhouse et al., 2008; Vincent et al., 1995). I le eseesega, o le faʻaitiitia ma le teuteuina o le faʻaaogaina o D1 faʻapitoa e tupu tele i luga o le faʻaaogaina o meaʻai (glutamatergic)Brenhouse et al., 2008). E patino lava, naʻo 2% o nei faʻataʻitaʻiga o le glutamatergic o le D1 e le faʻamalosia i tamaiti, e oʻo atu i le 44% i le P40, ma pau i 6% i le matua i P100. Pe o isi isi faʻaaliga e faʻaalia foliga eseese i luga o isi suʻega o le neuronal i le taimi o le talavou e tatau ona suʻesuʻeina. Laulau 1 e maua ai faʻamatalaga i luga o isi suiga o vasega faʻaleleia, ae o le faʻamaoniaina o ituaiga o le neuronal patino e masani ona le iloa. I le eseesega, faʻamaonia e D2 le faʻatagaina o le faʻavaveina o le GABA internurons i le maeʻa ai o le tamaititi (O'Donnell, 2010; Tseng ma O'Donnell, 2007). O nei neurons e taua mo le faʻaleleia lelei o le tele o meafaigaluega i taimi moni. O le mea lea, o le tufatufaina atu o le talipupuni i totonu o microcircuits ma o latou gafatia galue e suia tele lava aʻo talavou.

2.2.2 Feusuaiga faʻalagolago

O le uluai molimau mo eseesega o feusuaiga i faʻamatalaga o le faʻaaliga e sau mai se suʻesuʻega a le tagata PET lea o loʻo aʻafia ai e le DA ma le 5HT le tele o tane nai lo tamaitai mai 19-30 tausaga (Wong et al., 1984). Ua matou faʻaalia foi le eseʻesega o feusuaiga i le taimi o talavou laiti, faatasi ai ma tamaʻitaʻi e faʻaalia le itiiti ifo o le mauaina o le initaneti ma le faʻaititia (Andersen et al., 1997). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maualuga o le tali o le D2 na faʻaleleia le 144 ± 26% i tane e tusa ma le 31 ± 7% i tamaitai i le va o 25 ma 40 aso o le tausaga i le rat. I se tulaga talitutusa, o le teuteu o le taliaina o le sili atu lea i alii nai lo tamaitai ma na tupu i le va o 40 ma 120 aso (matua). O le mamafa o le D1 na faʻaititia 34 ± 4% i alii, ae na o 7 ± 8% i fafine. Mo faʻalavelave faʻapitoa, o le tane ma le fafine D1 o laʻau eletise eletise e tutusa ma le 40 aso o le matua, ma o loʻo faʻaalia uma sina laʻititi i aso 80. Ae ui i lea, o eseʻesega o feusuaʻiga i le D1 o loʻo maua pea i le P120, o loʻo maua ai le 1 ± 57.8% e sili atu i alii nai lo tamaitai. I le aotelega, e leai se eseesega o alii ma tamaitai i le maualuga o le D21.2 i le nucleus accumbens. Ae peitai, o le eseesega o feusuaiga eseese, e ui i lea, e le mafai ona gafatia le gaosia o le homone i le taimi o le talavou (Andersen et al., 2002). Gonadectomy i luma tonu o le D1 ma le D2 o loʻo le mafai ona faʻaleleia le maualuga o le aofaʻi i le taimi o le talavou; e leʻi faia muamua foi i le olaga. O nei taunuuga e mafua mai ai le faʻaalia o le gasegase i le testosterone e le faʻamalosia ai le responsor dopamine i luga o le faʻamalosi, ma e le o le estrogen foi e taofiofia ai le gasegase lautele. O tapulaa o le auiliiliga atonu na taofia ai le matauina o suiga o le feusuaiga. E ui lava o fetaui lelei e talafeagai lelei mo le fuaina o suiga o le eletise o se itulagi i le aotelega, o lenei faiga e le mafai ona faaalia ai pe o le a le aofaʻi o neu e faʻamatalaina nei faʻaleleia. O le mea lea, o le avanoa e tumau pea ona suia suiga o feusuaiga, ma o latou faʻafitauli faʻalauiloa, i luga o le tele o faitau aofaʻi o neurons e leʻi faʻaalia.

O lenei iloiloga o le a le taulai atu i taunuuga aoga o nei suiga o le faʻaleleia, e pei oi latou o loʻo suʻesuʻeina le tali atu i tagata faʻamaonia faʻamaonia poʻo tagata faʻatau. Ae ui i lea, e taua le maitauina o eseesega o feusuaiga i faʻaaogaina o faʻailoga e aʻafia i hormones, ma aʻafia ai suiga faʻalesiosiomaga ao talavou (Andersen et al., 2002; Kuhn et al., 2001).

3. Fesoʻotaʻiga

3.1. Faʻamatalaga masani o le neurotransmitter system

I totonu o lenei vaega, tatou te talanoaina pe faʻapefea ona faʻamautuina e le system neurotransmitter system se vaega o faiʻai ua fai. O le faletalimalo e amataina i le tulaga faʻataʻitaʻi, ae o loʻo faʻaauau pea i le talavou ma le matua. Ae ui i lea, o le tele o suʻesuʻega e faʻataʻitaʻiina ai le tauleʻaleʻa ma manatu ai o le innervation e maua mai i se faʻasologa masani. O suʻesuʻega a le tagata e uiga i le fesoʻotaiga vavalalata e toetoe lava a le mafai ona fai, e pei o le mea e fai ai punaoa o mea faiʻai e masani lava ona faʻasalalauina mamanu o le faiʻai i ni vaega laiti e puipuia ai le siakiina o mea. O le faaiuga a le MRI e le faatagaina ai le siakiina o le patino numera o le neuronal fesoʻotaʻi ma le tasi (e ese mai i faʻataʻitaʻiga, lea e iloilo uma ai myelin ma axon caliber i le taimi e tasi). E masani ona faʻaaogaina le maualuga o le felauaiga o se faailoga o mamanu o le innervation (eg, (Moll et al., 2000)). Ae ui i lea, o le tele o eletise e mafai ona fesuisuiaʻi e ese mai le innervation ma e ono le mafai ona fetaui lelei mo ia faamoemoega.

E faʻavae i luga o nai meaola faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina auala masani e faʻataʻitaʻi ai le talavou, o nisi e faʻaalia ai le alualu i luma laina o le innervation i luga o le maturation (eg, (Brenhouse et al., 2008; Brummelte ma Teuchert-Noodt, 2006; Cunningham et al., 2002; Erickson et al., 2000), ao isi (Cressman et al., 2010; Rios ma Villalobos, 2004) faʻaalia se mamanu U-fesuiaʻi. Ua matou matauina le alualu i luma laina o le innervation o le vaega V vailaau suamalie o le medico PFC i totonu o le tumutumu o le tumutumu o le 25, 44, ma 100 aso i le rat (Brenhouse et al., 2008). I se suʻesuʻega a Cunningham ma ana paʻaga (Cunningham et al., 2002), na maua foi se mamanu o le innervation laina ile fesoʻotaʻiga glutamatics i le va o le amygdala ma le PFC, lea e faʻaauau mai le fanau mai i le talavou ma le matua (60 aso o le matua) i le rat. O eseesega o tausaga i fesoʻotaʻiga synaptic e agavaa foi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le kulutamate neurons na fausia ai le axo-dendendritic (36.5%), axo-spinous (7.7%), ma le axo-somatic synapses (5.8%) i le GABAergic neurons, ae o 17.3%, 30.8% ma 1.9% i luga o le GABAergic neurons. O le faʻavaeina o nei fesoʻotaʻiga na masani lava ona mulimulitaʻia se mamanu o le vevela i le va o le matua

I le eseesega, o nisi o mamanu o le innervation o loʻo faʻaalia ai vasega e leai ni laina i la latou ala. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le medial PFC (o vaega taʻitasi e lua ma le infralimbic) o loʻo iai pea i le va o le 25 ma le 45 i le rat, ae faʻaititia e tusa ma le 50% i le va o 45 ma 90 (Cressman et al., 2010). O faʻamatalaga tali tutusa o loʻo matauina i fua. Faʻafeiloaʻi mai le thalamus tumaʻi i le pito i luma o le paʻu seia oʻo i le 13 aso o le matua, sosoo ai ma le 67% faʻaitiitia i le vaiaso lona tolu o le ola, pe a faʻagasolosolo ona alualu i luma seia oʻo i le tauleʻaleʻa ma faʻapipiʻi (Rios ma Villalobos, 2004). O le vaega muamua o le gaosiga o le innervation ua fesoʻotaʻi atu i le faʻatulagaina o le faʻatulagaga o le laulau III, ma fautuaina ai o le glutamate input drive synaptogenesis. E mulimuli le neo o le Dopamine i se mamanu tutusa o le innervation i le corimex primate (vaega 4, 9, 46): o dopaminergic axons i le layer III na faatupulaia le tolu i luma o le 5-7 masina, e aunoa ma se suiga talisapaia i luga o laupepa 1 ma le V (Erickson et al., 1998). Na faʻaauau pea ona faateleina le eseesega o le eseesega, e oʻo atu i le tumutumu (ono ono sili atu nai lo ulugaliʻi aupito laiti) i meaola 2-3 tausaga o le matua (talavou) aʻo leʻi pa'ū i le tulaga maualuga o tagata matutua (Rosenberg ma Lewis, 1995; Woo et al., 1997). Gerbils faʻaalia se mamanu talitutusa. O le innervation o le Dopamine i totonu o le amygdala e faateleina ai le tolu vaiaso muamua i le olaga i totonu o fatu, aʻo leʻi oʻo i lalo ifo le maualuga i le taimi o le talavou e faʻamautu ai le matua (Brummelte ma Teuchert-Noodt, 2006). O le mea lea, e foliga mai (ma e mautinoa e le o aofia ai i lenei toe iloiloga) o isi faʻavasegaina o le neurotransmitter e faʻaalia ai suiga tutusa i mamanu o le initaneti.

I lenei laasaga, e le o manino pe aisea e tutupu ai ituaiga mamanu o le innervation (e pei o le laina i luga o le U) i vaega eseese o meaola (Ata 2). O le avanoa muamua e taoto i le sampling o tausaga, pe a fai o le a le mafai ona i ai ni faʻafitauli matuia e leʻi manino lelei. O le mea lona lua e mafai ona i ai i le natura / galuega a le itulagi e le o nofoia. Ua matou siitiaina lenei lomiga i se taimi muamua i le tala o le tali o le dopamine (Teicher et al., 1995) ma isi mo le innervation (Erickson et al., 1998). Aemaise lava, o vaega eseese o loʻo aofia ai i galuega e manaʻomia ai le faʻafouina faifai pea e mafai ona aoga mai faʻalauteleina faʻasolosolo e tutupu vave i le olaga (aʻo lei oʻo i le matua). I le eseesega, o itulagi e aofia ai i le aoaoina o se olaga umi, e pei o se mausa, e aoga mai le faʻamalamalamaina e fesootaʻi ma le teuteuina. O le avanoa lona tolu o le innervation e faʻaalia ai mamanu o le tausaga i totonu o le laminar organization, faatasi ai ma le III III i le paʻu e faʻaalia ai le U-foliga, ma le loloto ma le papaʻu o loʻo faʻaalia ai se faʻagasologa alualu i luma. I le tuʻufaʻatasia, o le fesoʻotaʻiga tulaga ese i totonu o vailaau faʻamalosi ma meaola loloto e fesoasoani tele i le vaneina o le vaʻavaʻavaʻavaʻaina ao talavou (Benes, 2009).

Ata 2 

a) Ata o le tuʻufaʻatasiga faʻasalalau i le vaeluaga o le laina e Santiago Ramon y Cajal e mulimuli ia Nissl (agavale, ogatotonu) i se tagata matua ma le Golgi (right) i se pepe 1½ masina. B) mamanu o fesuiaiga o synaptic e tutupu i le taimi o suiga ...

3.2.1 Myelination

I le atinaʻeina, o le tele o le aofaʻi o le maua i le faiʻai e mafua mai i le faailogaina o le faʻamaloiloina o pepa fila (Benes et al., 1994). O le faʻamalologa e faʻateleina ai le saoasaoa o fefaʻatauaiga o faʻamatalaga, ma o loʻo i lalo ifo o se vaega o le matafaioi mo le faʻaalia o le tamaoaiga o le tamaʻi mamanu (repertory behavior mammani)Faatoaga, 2005). O le faʻamalologa i le faiai o le tagata e eseese e ala i feusuaiga ma le itumalo (Benes et al., 1994; Giedd et al., 1999b). Ua faasolosolo malie ona faateleina le faʻamalosolo i le matua i tamaʻitaʻi uma e lua, e faavae i luga o suʻesuʻega mulimuli ane (Benes et al., 1987) ma suʻesuʻega MRI e suʻeina ia suiga e ala i le vavaeina o mea papaʻe ma le lanu uliuli (Paus et al., 1999) poʻo le faʻaaogaina o le faʻasalalauga faʻasesega (DTI)Paus et al., 1999). O le tele o mea o loʻo iloa e uiga i suiga o le tuputupu aʻe i le faʻamalosagaina e faʻavae i luga o suʻesuʻega o le callosum, le tele o le myelin tract in the brain (eg, (Keshavan et al., 2002; Teicher et al., 2004)). Faʻatusatusa i suiga efuefu mataupu, a rostral - caudal mamanu o papaʻe mataupu faʻaauau pea ona faʻateleina tino maliu callosal tele i talavou matutua (Giedd et al., 1996a). O suiga o tausaga e tutupu i le vaega pito i luma (Paus et al., 1999). O isi mea paʻepaʻe mataupu, e taʻua o le paʻu o totonu ma le agavale o loʻo faʻamalosi, e faʻaauau pea ona maeʻa ma le matua. O le faʻasolosoloina o le faʻasalalauga o fesoʻotaʻiga lumaocortical e tupu i le lua ma le lona sefulu tausaga i totonu o tagata e mafai ona fesoʻotai ma le faʻaleleia o tulafono faatonutonu ma le faʻaosofia o le malosi e tupu mai pe a uma le tauleʻaleʻa (Luna ma al., 2010; Paus, 2005).

O le DTI e faʻataʻitaʻi i luga o fua faʻatatau o le vai, e ala i fua o le faʻaleagaina o le MD ma le anisotropy vaega (FA). I totonu o le telefoni ua tuʻuina atu, e eseese fesuiaiga o le FA mai le 0 (faʻalelei atoatoa le faʻasalalauga) i le 1 (faʻalelei le anisotropic diffusion), ma ua fuafuaina e le fiber diameter ma le maualuga, le faʻalagolago ma le tikeri o le faʻamalologa (Basser ma Pierpaoli, 1996). FA suʻesuʻe le tikeri o le faʻaauau o le faʻafefe o vai. O le vai i se tasi auala, e pei o mea e tupu i se pusa, ei ai le tulaga maualuga FA. O se faʻamatalaga lautele o le auala e mafai ai e MD ma le FA ona fesuiaiga i tausaga uma (5-30 tausaga) i le tele o ituaiga o faiʻai e mafai ona maua i lipoti mai Lebel et al (Lebel et al., 2008) ma Qiu et al (Qiu et al., 2008). O vaega o loʻo faamatalaina i le pepa Liebel et al, o le gau tele o le MD na tupu i le paluga o le kulimi i le taimi o le talavou ae o le spelnium o le callosum paʻu e oʻo i le atoa o le gau (~ 8%) aʻo leʻi oʻo ile 15 tausaga. Ae ui i lea, o fuafaatatau a le FA e sili atu ona atagia nai lo le faʻamalologaina, ma aofia ai fua faatatau o eseesega i le natura o tusitusiga fila (e pei o le vavalalata o mea totino taitasi ma lo latou fausiaina o le "tele"; Paus, 2010). O le mea lea, o suiga fuafuaina i le faʻamaopoopoina i luga o faʻavae a le FA e manaʻomia le amanaʻia uma o le myelin ma le axon diameter. O le `g 'ratio (axon diameter: axon diameter + myelin sheath mafiafia) ua atiaʻe e faʻatatau mo uma axon lapoa ma alava lapoa. Talu ai o le axon diameter ma le myelin mafiafia e afaina ai le saoasaoa o le saoasaoa ae le faʻateleina i le tutusa tikeri pe a maeʻa le tamaititi, o le `g 'fuafaatatau atonu e sili atu ona atagia mai suiga atinaʻe i papaʻe ma amioga (Paus ma Toro, 2009). O le fuafuaina o le maualuga o le faʻamalologa ma lona sootaga i le maualuga o le axonal e manaʻomia ai le microscopy electron. I le iole, o mea e le faʻaalia i luga o le vaʻaia o loʻo faaalia ai o le aofaʻi o siama felaulafoaʻi e sui i se faʻalapotopotoga faʻalagolago-faʻalagolago. Glia cell numera o loʻo tumau i le PFC i le va o le talavou ma le matua, ae faʻateleina le 40% ma le maturation i totonu o le PFC i tua (Markham et al., 2007). O le mea lea, o suiga i le DTI e atagia ai le suiga o le glia ma le eletise.

O se isi auala e fuafua ai suiga i le faʻamalosagaina o le suʻeina o faʻamatalaga o tagata. E ogatasi ma fuataga faʻale-aganuʻu sili atu, o genes e faʻatasi ma le faʻamalologa e faʻalauteleina le faʻaalia ao talavou i tagata (Harris et al., 2009). Mo se faʻataʻitaʻiga, o genes e aofia ai le MBP (myelin protein protein), MOG (myelin oligodendrocyte glycoprotein), ma le MAG (myelin e fesoʻotaʻi glycoprotein) faʻateleina a latou faʻamatalaga i le matua. Aʻo fesoʻotaʻi le MBP ma le MOG i suiga faʻavae i myelin, o le MAG e aʻafia i le faʻatasiina o le axonal caliber (gaoioiga) faʻatasi ma le tikeri o le faʻamalologa (Yin et al., 1998). I le tuufaatasia, o le elemene eleelea papaʻe e faateleina i se alualu i luma, laina laina lea e feteenai ma le U-foliga o le matua matuitui o le tino e masani ona iloa ai le talavou.

3.2.2 Feusuaiga faʻalagolago i le faʻamalologa

Eseesega o feusuaiga e tupu i le faʻamalosia ma e matauina i le amataga o le laititi. O le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faateleina o le faʻateleina o le faʻamalosia o le tele o vaʻalele i le gasologa o le talavou e avea ma tagata matua, ae le o tamaitai (Blanton et al., 2004; Leussis ma Andersen, 2008; Paus, 2010). Nai lo lena, o le faʻamalologa e foliga mai e tupu muamua i le va o tama. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaalia le eseesega o feusuaʻiga i le faʻataʻitaʻiina o le hippocampal i le 5 tausaga, ma le 37% sili atu le maualuga o le faʻamalolo i fafine nai lo alii (Benes et al., 1994). E iai ituaiga eseese o feusuaiga e matauina i ituaiga (faataitaiga, tagata, kio (Kodama, 2008)). I le avea ma tagata matua, o le faʻamalolo i totonu o le paʻu paʻu e sili atu i alii, e ui lava o tamaʻitaʻi e itiiti ifo le tele o suauu e maua (Nunez ma Juraska, 1998; Kim et al 1997). E faapena foi, o le ratipi PFC ei ai le 15% i lalo o siama i fafine nai lo alii e ala i le matua, lea e mafai ona saofagā i eseesega o feusuaiga i le maualuga i lena itulagi (Markham et al., 2007).

Aʻo vaevaeina le auʻiliʻili a DTI i faʻataʻitaʻiga o le FA ma le MD, o loʻo i ai faʻamatalaga eseese i le va o fuataga, feusuaiga, ma le itumalo atoa (Asato et al., 2010). O laina alava o le arcuate fasciculus (e fesoʻotaʻi le vaega a Wernicke ma le vaega a Broca) ma le pito i lalo o le fronto-occipital fasciculus (e faʻafesoʻotaʻi le sensorimotor ma vaega i luma) faʻaalia ai le faʻatele o le FA i teineiti, ae faʻaititia le FA i tamaititi i le va o le 6-20 tausaga ; leai ni itupa eseesega na maitauina mo MD (Ashtari et al., 2007; Schmithorst et al., 2008). O nei suiga ua fesoʻotai i le IQ ma le maualuga o le faʻaliliuina o upu i teine ​​talavou i luga o alii (Ashtari et al., 2007; Schmithorst et al., 2005). I se isi itu, o isi atigipusa e le o faʻaalia le faʻatupulaia o tausaga e faʻatatau i le FA, ae o le MD na faʻaititia (Eluvathingal et al., 2007). O fua e atagia ai le faateleina o le FA i le leai o ni suiga i le faasalalauga faʻasalalau (o se faʻamaufaʻailogaina o le tiʻetiʻe) e mafai ona taʻu mai ai se suiga mai le faʻaitiitia o le faʻamaoni i le sili atu o le faʻamalosia o fiber axonal (po o fusi uila) i le taimi o le talavou (Ashtari et al., 2007). O le sili atu ona lelei gaioiga o le a avea ma taunuʻuga taulaʻi o ia suiga.

E faʻatatau le tulaga ole testosterone ile 'g' suiga i tama tane (Perrin et al., 2008). O le `g fuafaatatau 'faateleina i tagata tagata, ae tumau le suia i fafine (Paus ma Toro, 2009). E mafai ona suia suiga o le Axonal i le taimi o le atinaʻe ma mafai ona faʻamatalaina le faateleina o le DTI i tama, aʻo suiga o tamaitai i le DTI e mafai ona sili atu ona atagia ai le faʻamalologa (Perrin et al., 2009) O suʻesuʻega faʻapitoa e faʻamaonia ai o le tamaititi o le paʻu paʻu e iloagofie i hormones pub, ma le ovariectomy i le 20 aso o le matua i le rat e faʻaititia ai le aofaʻi o pito i luga o le togi e faʻatusatusa i faʻataʻitaʻiga (Yates ma Juraska, 2008); o le aofaʻi o le au o lenei suʻesuʻega e leʻi aafia, ma o loʻo fautua mai nei suiga ona o le leiloa o myelin ae le o nila. O se tasi faʻamatalaga talafeagai o le eseesega o feusuaiga i le taimi o le ola o le oligodendrocytes, lea e vave oʻo atu i le tamaʻitaʻi talavou nai lo alii (Cerghet et al., 2006). O isi mea e aʻafia ai e aofia ai le estrogenic aafiaga e faʻafaigofieina ai isi hormones (eg, progesterone), hormones e aʻafia ai, pe oʻo foi i mea tuputupu aʻe e oʻo mai ai le faʻaleleia (talanoaina i Yates ma Juraska, 2008). O suʻesuʻega faaopoopo o le a faʻatumu ai gaioiga o loʻo misi i le auala e suia ai e le estrogen le faʻamalologaina.

Ua amata ona tatou malamalama pe faapefea ona fesootaʻi le synaptogenesis ma le teuteuina ma le faagasologa o le faagasologa ma le faiʻai e galueaiina ai le amio a le taulealea (Paus et al., 2008). Myelin e tele sona sao i le atinaʻeina, ae o le mea e sili ona taua, i le faʻamaopoopoina o le saoasaoa o le tele o meafaigaluega mai mamao eseese i se isi vaega. O le faʻamaoniga faʻapitoa e sili ona taua mo le atinaʻe masani e faʻaauau (Faatoaga, 2005), faatasi ai ma suiga i le faʻamalosagaina o loʻo aʻafia i le tele o maʻi o le mafaufau.

4.0. Faʻaleleia galuega faʻatino

O lenei iloiloga na aofia ai suiga faʻavae na tutupu i le taimi o le laʻitiiti i le matutua o le suiga, ae o suiga o galuega e mafai ona faʻaalia a latou lava mamanu. O le tele o le mafaufau e faʻaaogaina lona fausaga ma alagaoa (faataitaiga, metabolism glucose) e fesoʻotai ai i le va ma totonu o fausaga e faʻaalia ai amioga. E faʻafefea ona faʻaauau le faʻaogaina o le faiʻai i le tali atu i se faʻamalosiaga e mafai ona taʻu mai ia i tatou pe faapefea ona fesoʻotai fesoʻotaʻi faʻatasi. I totonu o lenei vaega, "fesoʻotaʻiga faʻatinoina" e pei ona fuaina e le MRI o loʻo faasino atu i fesoʻotaʻiga vavalalata o loʻo i ai i le va o eria e lua.

4.1. Faʻaaogaina malosi

O suiga o le morphological o loʻo faʻamatalaina i luga e masani lava ona muamua i suiga suiga i totonu o le faiʻai. O suʻesuʻega muamua i suiga o galuega na faʻaaoga ai le PET faʻataʻitaʻiga o le kulukose e faʻasolo ai le faʻaaogaina o le malosi i se mamanu faʻailoga (Chugani, 1998; Feinberg, 1988). O le faʻaaogaina o le kulukose i tagata e oʻo atu i tulaga o tagata matutua i le lua tausaga o le olaga (Chugani et al., 1987) ae tulaʻi i le 4-5 o tausaga ma o loʻo tumau pea i lenei fogaeleele seia oʻo i le 10 tausaga o le matua ae leʻi teuteuina i le ~ 50% e le 16-18 tausaga o le matua (Chugani, 1998). Kenera e fesootaʻi ma le glucose metabolism, faʻataʻitaʻiga, gene acyl coA dehydrogenase (ACADSB), o loʻo faʻaalia i tulaga maualuluga ao talavou, e ui lava e le o iloa i latou i lenei taimi o latou uiga taua (Harris et al., 2009).

O isi faailoga o le faiʻai e suʻesuʻeina ai le faiʻai o le faiʻai, e pei o le n-acetylaspartate (NAA; o le faailoga o neurons) ma le phosphocreatine (PCr; malosi malosi), ma le membrane phospholipid metabolism (faatasi ai ma tagata fai sPME ma le sPDE) na suesueina i le magnetics resonance spectroscopic imaging (MRSI) e tuʻuina atu ai se faʻasologa o le atinaʻeina o le atinaʻe. O suiga i nei faailoga na iloga i fasi pepa o le mafaufau i alii ma tamaitai 6-9.5, 9.5-12, ma 12-18 tausaga i le n = 106 mataupu (Goldstein et al., 2009). Faatusatusaga i le va o 6-9.5 tausaga le matutua i le 12-18 tausaga le matutua e leai se eseesega i NAA, lea e taʻu mai ai e leai se suiga o le neuronal. O lenei faʻamatalaga e faʻatusatusa faʻatusatusa i le lelei o le gau o le neuronal ua fuafuaina e ala i le fua saʻo i le tino o le tino (eg, Huttenlocher, 1979). Ae ui i lea, NAA ua saunia le acetate mo olidgodendrocytes oe nafa ma le gaosiga o le myelin. O le mea lea, e leai se suiga i le NAS i le tuputupu aʻe o le tupulaga talavou e mafai ona atagia ai le paleni i le va o le gau o le neuronal ma le faʻateleina o le faʻamalolo. PCR na faʻaitiitia i le laʻitiiti, ae o le maualuga i le pasene mataupu eleelea ma le sPME / sPDE ratios, lea e atagia mai ai le suiga o le membrane phospholipid, na maualuga atu. PCR ma le mamafa o mataupu eleelea na matuā faʻamalosia ma tausaga, ae NAA, sPME, sPDE, ma le sPME / sPDE e le o. E ui o nisi suiga atonu na misia e ala i le tuufaatasia o alii ma tamaitai, o nei faʻamaoniga e faʻamaonia ai e le o faʻaalia e le MRSI ni suiga i le gaosiga o le soifua tausaga.

4.2 Fesoʻotaʻiga Faʻatino e pei ona faʻamalamalamaina i le MRI

Fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia o se isi auala faʻaaoga e faʻaalia ai le vavalalata faaletino i le va o vaega o le faʻafouina i le taimi o le malologa poʻo le taimi o se galuega a le GMRI (Fair et al., 2008; Supekar et al., 2009; Thomason et al., 2009; Zuo et al., 2010). Faʻafanua o fesoʻotaʻiga faʻatinoina o loʻo fesoʻotaʻi atu (Fesoʻotaʻiga ma al., 2010), faʻatasi ai ma talosaga i le fMRI e fai ma sui o le faʻaaogaina lata mai o lenei fanua (Lichtman ma Sanes, 2008). O lenei auala e maua ai se malamalamaʻaga i le tuputupu aʻe o faiʻai talavou, e ui lava e faʻatapulaʻaina e nisi o matauga e faʻapea, o le fesoʻotaʻiga i totonu o galuega e maitauina i vaega e le o iai ni fesoʻotaʻiga moni (Honey et al., 2009; Koch et al., 2002). O le malo malolo fMRI e faʻavae i luga o mea na maitauina o le tele-amplitude tupu fua faʻasolosolo (<0.1 Hz) fesuiaʻiga tupu (Biswal et al., 2010). O auala e malamalama ai i fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga e aofia ai fatu-faʻavae (pe a fai o se amataga e amataina le lima e faʻailoa ai le amataga), tutoʻatasi vaega auiliiliga (ICA), ma vaʻavaʻaia-vaega auiliiliga. Faʻatinoina atinae o eseese faiʻai sisitema aofia ai le tuʻufaʻatasia o le faʻaititia o auala puʻupuʻu (ie, tuʻu eseʻesega) ma faʻateleina fesoʻotaʻiga mamao (ie, tuʻufaʻatasia) (Fair et al., 2007; Stevens et al., 2009). I se isi faaupuga, o le atinaʻe e maua mai i le lotoifale i se tufatufa atu o tufatufa atu mea faʻapipiʻi ona o le tele o itulagi e sili atu fesoʻotaʻi (Fair et al., 2009). Ole fetaulaiga ole fesoʻotaʻiga e le o gatasi, ae o vaega taʻitasi e fesoʻotaʻi ma vavalalata (Supekar et al., 2010).

O suʻesuʻega faʻafesoʻotaʻi faʻatusatusa o le mafutaga mafana fMRI e faʻaalia ai o loʻo iai i totonu o le faiʻai "se fesoʻotaʻiga le lelei" pe afai e le o gaioiga faʻamatalaina faʻamatalaga. O le faʻafesoʻotaʻi le faʻaaogaina e aofia ai le clyine cortex, mPFC, vailaau faʻapitoa o le toto, ma le gyrus angular. O nei fausaga o loʻo faʻaalia ai le faʻamalosia ma le faigofie o le osiga (0.1 Hz) pe'ā nofo filemu le tagata i le tulaga malolo. A o atili ai ona faʻatasia le faiʻai i le va i le va o le tamaitiiti ma le talavou (Fair et al., 2008), faʻalauteleina le fesoʻotaʻiga i totonu o le fesoʻotaʻiga le mafai ona tupu i le taimi o lenei suiga (i le va o 9-12 tausaga o le matua; Broyd et al., 2009). O le faʻafesoʻotaʻi le fesoʻotaʻiga ua faʻamaonia e fai ai se matafaioi i le fatufatuga, ae o se faʻaitiitiga i totonu o le fesoʻotaʻiga faʻaletonu ua fesoʻotai ma le schizophrenia ma le autism.

O isi fesoʻotaiga, e ui i lea, e mautinoa lava o loʻo iai i le faiʻai. I se suʻesuʻega e faʻatusatusa ai le tupulaga talavou (o lona uiga o tausaga 12.5 ± 0.51 [SD] tausaga) i talavou matutua (22.2 ± 1.67 [SD] tausaga) i fegalegaleaiga feusuaʻi, na faailoaina 13 telefoni faʻatulagaina (Jolles et al., 2010). O nei fesoʻotaʻiga, e valu na faʻaalia ai le tele o galuega i le va o le tafaoga i le taimi o le talavou, e lua e leai se eseesega i le gaioiga, ma e tolu na fesoʻotai ma galuega faʻapitoa poʻo le gaioiga (e pei o le sensorimotor, ata vaaia, ma laina eletise) ma faʻaalia ai le itiiti o le gaioiga ao talavou nai lo le talavou matutua. O le faʻamalamalamaina o nei fesoʻotaʻiga o le a faafaigofieina nei suʻesuʻega i le lumanaʻi pe aisea latou te faʻaalia ai suiga o tausaga.

5. Atinaʻega lelei o liʻo

I le taimi o le talavou, o suiga iloga o amioga e fesootaʻi atu i suiga o tausaga i totonu o le faiʻai. E tele faʻamatalaga o amioga a le tamaititi e maua i isi mea (Spear, 2000), ae matou te tuʻuina atu se aotelega puupuu o le auala e mafai ai ona faʻamatalaina nisi o nei amioga i le auala e mafai ai e suiga patino i le gaioiga galue i le taimi o le talavou. I totonu o le tusiga o le fausiaina o se faiʻai, e tofu le itulagi ma ana lava taimi o le tuputupu aʻe (Tau ma Peterson, 2010). O le mea masani, o nofoaga faʻasalalau e matutua mulimuli ane nai lo vaega laiti, e pei ona talanoaina i luga. O le atinaʻeina o atinaʻe po o le atinaʻeina o le tino i totonu o manulauti taʻitasi o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga vavave e ono amataina ai se filifili faʻapitonuʻu o mea e atinaʻe ai e suia ai le ala o le tele o vaipanoa o le mafaufau (Ernst ma Fudge, 2009; Haber ma Rauch, 2010). Mai lenei manatu, o suʻesuʻega umi o le a fesoasoani tele i le fuafuaina o le faasologa o fesuiaiga a le faiʻai a le atunuʻu e pei ona faʻagasolo ai vaʻaia o mea tutupu (Gogtay et al., 2006; Sowell et al., 2004). Mo se faʻataʻitaʻiga, o Shaw ma ana paʻaga (Shaw et al., 2007) ua faʻaalia o le gaosiga faʻapitoa i le fanau faʻatasi ma le ADHD e fesoʻotaʻi ma a latou tupulaga, ae o loʻo aʻafia e ala i le matua. I le eseesega, o le amataina o le fanau laiti o le schizophrenia e fesoʻotaʻi ma le teuteuina muamua o tulafono faatonutonu nai lo le matauina i tamaiti masani (Rapoport et al., 1999). O suesuega e pei o nei e taua mo le siakiina o le tulaga o le maʻi, ae ia faapipiiina foi i le taimi e tasi ia matala o le atinaʻe lea atonu e sili atu pe itiiti foi le aafia i aafiaga i fafo.

O le tulai mai o le mafaufau i le taimi o le taulealea i le tele o vaega o le taui-ma le aʻafiaga o aʻafiaga e aʻafia ai e le o se mea faʻapitoa. Tuuina atu le numera o suiga iloga e tutupu i lenei vaitau, o faagasologa atonu e faʻanoanoa pe na faʻaseseina i le taimi muamua i le olaga ma le faʻamaonia e nei suiga (Andersen, 2003; Andersen ma Teicher, 2008; Weinberger, 1987; Laviola et al., 2003) o le a faʻaalia i le vaitau lenei. O le taua o le faʻasalalau ma le faʻataʻitaʻiina o taimi maʻaleʻale o le malamalama i le leaga o taunuuga i le faʻaleleia o faiga. E le gata i lea, o le tele o le faaletonu ua i ai se faavae i taualumaga o le neurodevelopmental ua le mautonu. O le vave oʻo atu i faʻalavelave ua fai ma sui maualuga o mafuaʻaga mo le tele o faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega o le epidemiology ua faʻaalia ai o le aafia i mafatiaga e mafua ai ona maualuga atu le aʻafiaga i le tele o le faʻafitauli o le atuatuvale (Anda et al., 2006; Anda et al., 2002; Chapman et al., 2004), le faʻamaonia o le tagata o le tuaoi, faʻamauaina o fualaau faasaina (Andersen ma Teicher, 2009), ma le pule i le ola, faatasi ai ma le atuatuvale e pei o le sili ona taatele o tagata matutua matutua o le vave sauaina (Putnam, 2003; Zisook et al., 2007).

5.1. Atinaʻeina o galuega faʻafefe

O le atinaʻeina o gaioiga ma mamanu i totonu o le faiʻai e faigata tele, faʻatasi ai ma le tele o mea felafolafoaʻi e tuʻu faʻatasi. I le avea ai o se auala e faʻataʻoto ai faʻataʻotoga atinae, matou te tuʻuina atu le auiliiliga o loʻo taua i lalo ao latou fesoʻotaʻi atu i aafiaga uma ma taui i le taimi o le talavou. O nei auala e le aofia ai suʻesuʻega e le mafaitaulia ma suʻesuʻeina e suʻesuʻeina ai amioga ma fomaʻi o loʻo tutupu i le taimi o le talavou, ae o loʻo taulaʻi atu i suʻesuʻega e iai ni fesoʻotaʻiga neuroanatomical i o latou aʻa.

O le tele o amioga a le tagata ma le faaosofiaga e mafua mai i mafutaga muamua na maua i le va o taui poʻo mea faʻavevesi faʻafuaseʻi ma nofoaga o loʻo tutupu ai (Cardinal et al., 2002). O nei malosiaga, aʻoaʻoga faʻasoa e faʻamalosi ai a tatou amioga i le taimi nei ma le lumanai (Cardinal et al., 2002) ma faʻaalia i paʻaga o Pavlovian (conditioning mechanisms)Rosenkranz et al., 2003). O faʻamatalaga e uiga i le siʻosiʻomaga ma lagona e faʻapipiʻiina ile amygdala (BLA)Grace ma Rosenkranz, 2002), lea e fausia ai fegalegaleaiga mamana i le va o fuamoa e faʻamaonia ai le tupu mai o se mea e manaʻo i ai pe faʻaleagaina, ma maua ai "aafia" ile BLA (Cardinal et al., 2002; Laviolette et al., 2005; Schoenbaum, 2004; Tagaʻi ma al., 2003). Ae ui i lea, o le tali atu i fualaau faʻapitoa e tatau ona faʻamaonia ma fetaui i tulaga o lagona, lagona loloto, poʻo le gauai atu e faatatau i filifiliga (Paus et al., 1996). O lenei faagasologa e tupu i le PFC (Cardinal et al., 2003; Rebec ma le Sun, 2005; Schoenbaum, 2004; Ventura et al., 2007). O aʻafiaga noradrenergic ma dopaminergic i totonu o le PFC e faʻatautaia tulafono faatonutonu o le gauai, amioga ma lagona e ala i le faʻamalosia o fesoʻotaiga i fesoʻotaiga i va o neurons ma faʻasoa mea e fai ai (Arnsten, 2009). I totonu o le mPFC, o le faʻaogaina o faʻamatalaga o loʻo faʻagaoioia e faʻatonutonu ai le filifiliga filifilia.

O le mea lea, o faʻamatalaga mai le BLA e tuʻuina atu i le mPFC e ala i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga (Bechara et al., 1999; Laviolette et al., 2005; McDonald ma Pearson, 1989), pe a faʻatulagaina mo le faʻalogoga (Schultz, 1998) ma mea sese e talafeagai mo le vaʻai i taunuʻuga o le lumanaʻi (Falkenstein et al., 2000; Tau, 1999). O le iʻuga, e mafai ona tali mai ni fuamoa e faʻasino ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi i se auala talafeagai (faʻafefea)Pezze et al., 2003). O lenei galuega e faʻatinoina e dopaminergic faʻamaoniga i le mPFC (Jackson ma Moghaddam, 2004), lea e faʻaoga ai faʻamatalaga faaopoopo o le faʻalogo ma le fiafia i faʻamatalaga faʻalagona (Cardinal et al., 2002; Milad ma Quirk, 2002) e faʻafaigofie ai amioga faʻapipiʻi, taʻitaʻia. E auina atu e le mPFC lenei faʻamatalaga i le nucleus accumbens saʻo (Goto ma Grace, 2005; Voorn et al., 2004), pe leai foi e ala i le amygdala. Mulimuli ane, o le taunuuga i totonu o le mPFC, tuusao pe le tuusaʻo, e aʻafia ai le amio faaosofia i totonu o le nucleus accumbens.

O le gasegase o le gaioiga i le va o le amygdala ma le PFC ua faʻatulagaina e faʻaalia ai le vave faʻafuaseʻi o faʻamaʻi pipisi seia oʻo i le tauleʻaleʻa (Ernst et al., 2006). I totonu o le faʻataʻitaʻiga e tolu o loʻo faʻatulagaina e Ernst ma ana paʻaga (Ernst et al., 2006), o le aloese o mea e fesoʻotaʻi ma le amygdala faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga le amio e le faʻaleleia e se PFC matua. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o le tumutumu accumbens e faʻafetaui le malosi o le fesoʻotaʻiga i le va o le manava ma le faʻafefeteina (Horvitz, 2002). O lenei talitonuga o se tasi lea o nai mea e le masani ai e aofia ai mea ua iloa e uiga i le neurobiology o le atuatuvale i totonu o se atinaʻe atinae. Ae peitai, o le mafaufauga o lona uiga o tamaiti ma fanau talavou o le a tupu aʻe mai lo latou atuatuvale ma le tuputupu ae o le matua matua ma le fesootaʻiga, ae le o le tulaga (Andersen ma Teicher, 2004; 2008).

Matou te leʻi leva ona toe iloilo suiga o atinaʻe i le vaitaimi o le talavou e mafai ona faʻaititia ai le faʻafitauli i le atuatuvale (Andersen ma Teicher, 2008). I le faapuupuuga, e sili atu le tele o galuega a tamaiti nai lo tagata matutua i le amygdala e tali atu ai i fualaau faʻaleleia (Killgore et al., 2001), lea ua sili atu ona tupu i fanau ma tamaiti talavou ua i ai le faaletonu o le popolega lautele (Beesdo et al., 2009). Ae ui i lea, o le nucleus accumbens e sili atu ona aʻafia i le gaioiga o mea e faʻaosofia ma faʻavevesi i le tauleʻaleʻa nai lo le amygala (Ernst et al., 2005). O le faʻafaigaluegaina o le PFC i le tali atu i faʻaosofiaga faʻalagona e le tupu seia oʻo i le matua (Killgore et al., 2001). Muamua, o lenei mea e ogatusa ma suʻesuʻega o siakiga e faʻaalia ai le faʻaauauina o le atinaʻeina o le BLA i le PFC i le taimi o le talavou (Cunningham et al., 2002), ae o le mea e sili atu ona tāua, o le pito i luga o le faʻaogaina o PTS i BLA i totonu o le taimi o le talavou (Cressman et al., 2010). Faʻatasi, faʻalauteleina fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi e mafai ona maua ai se faavae mo le tolopoina (talavou) o le faʻaalia o faʻafitauli faʻavaivai ma le gaogao faalelagona lea e faʻaalia ai lenei tulaga matuitui e pei o le faatonutonuina o aʻafiaga e faʻapupulaina (pe le mafai ona atiaʻe).

5.2. Faʻaleleia galuega o matata taui

O suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega a le electrophysiologic ua faʻaalia ai le tulaga tulaga ese o vaevaega i le pito i luma o le faʻaaogaina o taui. O le mPFC (Broadman area [BA] 10 / 12 / 32 ma aofia ai le cingulate cingulate tua; BA 24) e tali atu i le taunuʻuga o le taui: faʻagaoioia pe a maua se taui e faʻamoemoeina ma faʻaaoga pe a le talia (Knutson et al., 2003; Schulz et al., 2004). O le faʻailoga o le pito i luma (OFC) o loʻo faʻatulagaina ai taunuʻuga o loʻo faʻamoemoeina ma fua faʻatatau o le faʻamalosiaga e faʻavae i luga o le taui. O le OFC o loʻo iai se sao tāua i le faʻaaogaina o aʻoaʻoga ma le tuai ona faʻamalosia (Dalley et al., 2004) e ala atu i ona sootaga i senetori, limbic, frontal, ma vaega eleele laiti. O le OFC o loʻo fevaevaeaʻi faʻatasi ma vaega faʻapitoa e tali atu ma le filifilia i le tau aogā, ao isi vaega e taofia faʻasalaga faʻapipiʻi e fesoʻotaʻi faʻatasi (Elliott et al., 2000; Elliott et al., 2003; Lonetona ma al., 2000).

O le faʻalavelave (faʻapitonuʻu o vaega tetele) e tali atu i le malosi (Ernst et al., 2004), valence (faʻaaloalo pe faʻavaivai) (Jensen et al., 2003) ma le vavalalata o le taui (taui le faʻaalia ua sili atu ona sili atu nai lo le taui na valoia (Berns et al., 2001; Elliott et al., 2000)), ae le o le afi afi (Zink et al., 2004). A o talavou, e tali atu le accumbens sili atu i le OFC e tauia (Galvan et al., 2005). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le tauleʻaleʻa a le tauleʻaleʻa e suia i le taulimaina o taui (Galvan, 2010).

Ae ui i lea, o faʻamaoniga o le faʻafefea ona tali atu le faʻaogaina o le faʻaogaina o fuainumera ma le faʻaogaina o fuainumera i le faʻamalosia o le cortex e sili atu le tele o le sao i le avea o tama talavou ma suiga i taui. O suʻesuʻega a manu na faʻaalia ai le faia o suiga i le tauleʻaleʻa e ala i le teuteuina ma le mafai ona taulaʻi atu i fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo aʻo faʻatulagaina fesoʻotaiga ma avea ma tagata matua -Brenhouse et al., 2008; Crews et al., 2007). Suesuega a le clinical fMRI e fautuaina ai e le gata i lea, ae o le mPFC o loʻo faʻagaoioia e faʻamaonia le faʻaleleia o aʻafiaga ao talavou (Bjork et al., 2004). Aʻo leʻi oʻo i lenei suiga, o galuega e faʻatatau i totogi e faʻatupuina ai le tele o faʻasalalauga ma le faʻagavaʻaina o le pito i luma o tamaiti nai lo tagata matutua (Durston et al., 2003). Ae ui i lea, e faʻaalia e tamaiti le faʻateleina o le faʻamalosia i le televise (accumbens) (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006). E pei ona tatou iloa e aunoa ma se masini e uiga i le atiina ae o taui i totonu o tagata, o le a tatou tosina atu i sailiiliga saʻo mo se malamalama sili atu.

O le matua o le mPFC e tuai ona faʻatusatusa i le tele o isi atigipusa (Andersen et al., 2000; Huttenlocher, 1979) ma oʻo atu i le pito sili ona maualuga o le synaptic latalata atu i le matua (Benes et al., 2000). Faʻateleina le totogo mai o le dopamine neurons (Benes et al., 1996; Kalsbeek et al., 1988; Verney et al., 1982), le tele o le taligalu (Andersen et al., 2000; Leslie et al., 1991), ma le 'eleʻele faʻauluʻa lona lua (Andersen, 2002) faʻamuamua i le faʻaleleia atili o le dopaminergic i le mPFC i le taimi o le talavou. O faʻamatalaga talu ai nei o loʻo faʻaalia ai foi le maualuga o le matutua i le faʻamalosia o le D1 o sosoʻo e le o saoasaoa i totonu o le mPFC, lea e tupu pe a maeʻa le 'Tseng et al., 2006), ma le pito i luga i le fua tele o le VTA dopaminergic neurons i lenei lava tausaga (McCutcheon ma Marinelli, 2009). O le faʻaalia o D1 faʻaleleia i luga o mea faʻaaogaina i le tumutumu i tumutumu ma tumutumu i le taimi o le talavou e tutusa ma amioga saili fualaau (Badanich et al., 2006; Brenhouse et al., 2008). O lenei faitau aofaʻi o le talipupuni ua aʻafia i le toe faʻafoʻiina o fualaau, ma o lona faʻamatalaga i le taimi o le talavou e taua tele (Kalivas, 2005). O nei fesuiaiga i le faʻaaogaina o taui faʻaleagaga e ono aʻafia ai tali faʻasolosolo i psychostimulants.

I le eseesega, o vaega o le basal extracellular dopamine ma dopaminergic tali i mea e faʻamalosi ai e le suia le talisapaia i le va o tagata matutua ma tagata matutua i totonu o le faʻalavelave (Frantz et al., 2007) poʻo le mPFC (Jezierski et al., 2007). Ae peitaʻi, o le vaeluaga o le vaʻaia: faʻamatalaga faʻaalia o le gaʻo vave vave c-fos i le tali atu i faʻateleina le faʻateleina o le alualu i luma i le va o le matua ma le matua (Andersen et al., 2001). E le gata i lea, o le amphetamine e maua ai tamaʻi laʻititi> faʻafouina o faʻataʻitaʻiga o c-fos i tamaiti (Andersen et al., 2001), ae o le faʻafaigofieina> faʻafouina laiti i talavou (Cao et al., 2007). I le tuufaatasia, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai e ese le eseesega o tamaiti laiti mai talavou, oe sili atu le matutua-tutusa, ia latou tali i mea e faʻamalosi ai ma le faʻaletonu. I se isi faaupuga, o le mea e ono mafai ona faʻaaogaina e le vailaau le tele i le taimi o le talavou e mulimuli mai i le tuusaʻo pe leai foi o le faʻaogaina o faʻataʻotoga i gaioiga laiti.

5.3. Faʻaleleia o galuega faʻatino

O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e pei o le Stroop, Simon, Flanker, Go / No-Go, ma le Taofi-Faailoga o galuega e manaʻomia le taofiofia o se amio e sili atu ona faʻaalia e faʻaalia ai le itiiti ifo o le masini otometi. O tulafono faatonutonu, taliina o tali, ma le feteenai ma le mataʻituina o mea sese o faiga faʻagasolo o loʻo auai i le tautua o le pulea o le loto ma le manuia o galuega. O faʻatinoga i luga o nei galuega uma e faʻaleleia ma le mausali i le atinaʻeina, ae le oʻo atu i laʻasaga o tagata matutua seia oʻo i le itiiti o le laʻititi po o le talavou (Bunge et al., 2002; Casey et al., 1997; Tavitason et al., 2006; Luna ma Sweeney, 2004; Rubia et al., 2000). E pei o le manatuaina o galuega, e mafai ona lofituina le malosi o le tagata lava ia i fanau e ala i le faateleina o manaʻoga o galuega. I totonu o tagata matutua, o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia e faʻalagolago i nofoaga lautele lautele e pei o le afi faaopoopo, mata o luma luma, cortex cingulate muamua, pFC lautele, ventralPFC / cortex orbitofrontal cortex, faapea foi le faaletino, ma vaega ole lalata e iai uma sootaga ma le striatum le faʻasalalauga (Leung et al., 2000; Marsh et al., 2007).

O le tali lelei i le faʻaleleia o le siosiomaga e manaʻomia ai le gauai filifili ma le faʻaosofiaga o taʻiala, faatasi ai ma le taofiofia o gaioiga e le toe manaʻomia pe le talafeagai. O lenei taofiga e fuaina i se tulaga faʻapitoa e ala i le taliina o tali, lea e aofia ai le tolu faʻatalatalanoaga, e pei ona fuafuaina e Barkely (Barkley, 1997): 1) le faʻamaina o se muamua muamua le tali, 2) faʻagataina se tali faifaipea poʻo le tali vave, ma le 3) faʻaitiitia le faʻalavelave poʻo le faʻalavelave i taimi o le tuai. O gaiolia basal ma PFC e aʻafia uma i nei faiga (Casey et al., 2008). O le mea lautele, ao puleaina e le gataila basal le faʻasaina o amioga le talafeagai (Mink, 1996), o le PFC o loʻo faʻasaina le faʻafefeina o faʻamatalaga talafeagai e ala i faʻatauvaga faʻamatalaga (Miller ma Cohen, 2001).

I le faatusatusa i le auala-aloese mai, lea e manaomia ai le faatosinaina o le soifua maloloina ma o le tele o le aufaasālalau e ala i le galulue faʻatasi o le PFC, striatum, ma le amygdala (toe iloilo (Ernst ma Fudge, 2009)), faʻafeiloaʻiga e faʻafeiloaʻi ai tagata faʻatautaia e faʻatautaia ai fuafuaga tau fuafuaga ma taimi (Deiber et al., 1999). O le matafaioi muamua o fesoʻotaʻiga i luma atu o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo e tuʻuina atu ai o ia i se isi tulaga vavalalata faʻalauiloa nai lo le faʻamalosia ma le gasologa o mea e faʻaoga ai.

5.4. Atinaeina o le taliina o tali

Aʻo mafai e talavou ona faia ni galuega faʻapitoa, o le mafai ona faʻaauauina pea ona faʻaleleia i le taimi o le talavou ma avea ma tagata matutua, O lenei faʻaleleia atili i totonu o le atinaʻe o loʻo fautua mai ai o loʻo mulimuli atu i lalo o le nebiobiology under cognition of cognition. O tamaiti e faʻaalia le sili atu le maualuga o le faʻatoaagaina nai lo tagata matutua i le pito i tua o lobe (Bunge et al., 2002) e aofia ai le vaeluaina o le vial frontial gyrus ma vaega o mafaufauga o le pito i luma o le gyrus frontal gyrus (Booth et al., 2003). E ogatasi lea ma le eseesega o tausaga e uiga i le saʻo ma le taimi e tali atu ai i luga o galuega / alu i le taimi o le tamaitiiti. O le mea e malie ai, o se DTI ma le fMRI faʻatasi na faia e Stevens ma ana uo (Stevens et al., 2009) na lipotia mai se sootaga tuusaʻo i le va o suiga o tausaga e fesoʻotaʻi ma le vavalalata i le va o le vaʻaia o le malo, le sao o le paietal cortex ma le paʻu saʻo, faʻateleina le faʻamalosia, ma le alualu i luma o galuega ile galuega Go / No Go. I se isi suesuega a le DTI, o le taliina o le tali i le 7-13 tausaga matua na matua fesoʻotaʻi ma maualuga FA ma le maualuga MD i le taumatau pito i lalo ma le sao faʻataunuʻu muamua (Madsen et al., 2010). O le faʻalautelega o le faʻalauteleina o le faʻamaloiloina o loʻo faʻatalanoaina i luga, o lea e ogatusa ma se faʻalauteleina o laina laina o le pulea o le mafaufau, e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le U-shaped pattern of impact and processing processing. E faʻaalia foi e fanau le malosi tele o le faatoaagaina nai lo tagata matutua i le itu tauagavale i le itu tauagavale i le taimi o le alu / leai (Booth et al., 2003) ma taofi (Rubia et al., 1999) galuega. Ua faʻatulagaina le gaiolia basal ina ia aofia ai i le faʻasaina o amioga le talafeagai (Casey et al., 2001), ma o gamonia basal e foliga mai ua matutua mai le laʻititi ao avea ma tagata matua.

O le neurobiology autu o nei taamilosaga ua uma ona talanoaina i luga pe leai foi se suʻesuʻega i totonu o se atinaʻe atinae. E ui lava o loʻo i ai le tele o faʻamaumauga o le neuroimaging e faʻataʻitaʻia ai le taliina o tali, e leai se suʻesuʻega o le neurochemistry i tua o nei faiga (mo se iloiloga atoa, see Eagle et al., 2008). O se tasi o faafitauli ogaoga e fesootaʻi ma le faʻataʻitaʻiga faʻamaonia o nei amioga o loʻo i totonu o vaiaso e manaʻomia e toleni ai manu e fai ai nei galuega, e faʻasaʻo ai a latou suʻesuʻega i le taimi o le atinaʻega. Talu ai ona o le taua o le pulea o le mafaufau ma le faʻamalosia o le faʻatonuga ao talavou i le matua, o lenei fanua e manaʻomia ai le sili atu le faʻalogo nai lo le mauaina.

6. O aafiaga na mafua ai le atinaʻe o faiʻai

Aʻo tuʻuina atu e kenera le mamanu e fau ai le faiʻai, e maua ai faʻataʻitaʻiga ina ia fetaui lelei le faiai ma manaoga o le siosiomaga. O le faʻauʻuga mulimuli o le tuʻuina atu o le synapse e faʻavae i luga o le faʻamaonia galuega. O le mafaufau o le tauleʻaleʻa e le gata ina faigofie ona aʻafia i aʻafiaga o le siosiomaga, ae o le talavou foi o se vaitau lea e faʻaalia ai uluai mea tutupu (Andersen, 2003; Andersen ma Teicher, 2008). Faʻasologa o fesoʻotaiga vavave faʻapitoa i le taimi o le talavou, ma o nei mea e faʻataʻitaʻiina e ala i galuega faʻapitoa ma le faʻaosofiaina o le poto masani (Ben-Ari, 2002; Francis et al., 2002; Katz ma Sata, 1996; Zhang ma Poo, 2001). O a matou iloiloga muamua (Andersen, 2003) talanoaina le taua tele o aʻafiaga o le siosiomaga i le faia o faiʻai. O isi iloiloga o mataupu e talanoaina ai le aʻafiaga o faʻalavelave faʻalavelave i luga o le faia o le faiʻai o le tauleʻaleʻa (Andersen ma Teicher, 2008; 2009). O le faʻaaogaina o fualaau faʻamalosi i le gasologa o le atinaʻe o le a suia ai foi le ala o se alafua, faatasi ai ma aʻafiaga e tupu mai ao talavou (Brenhouse et al., 2009; Ansorge et al., 2008).

aotelega

O le natura ma le maualuga o le suiga o le tamaititi i totonu o le neuroanatomy o le mafaufau e suia pea lava pea ao avea a tatou meafaigaluega o auiliiliga ma mea sili ona lelei. E le mafai ona talisapaia atoatoa le eseesega pe a suʻesuʻeina itumalo i vaega o galuega (eg (Gogtay et al., 2006)), faʻatasi ai ma le taimi atoa o faʻamatalaga, ma pe a oʻo i taimi muamua (Andersen ma Teicher, 2008) ma isi faʻailoga (faʻataʻitaʻiga, sex, Tanner stage) faʻatautaia. O le le atoatoa o taimi taimi i suʻesuʻega muamua na mafua ai ona faia ni faaiuga le saʻo e uiga i le taimi o le matua (talanoaina i McCutcheon ma Marinelli, 2009) ma pe o aafiaga muamua e afaina ai le atinaʻega. O lenei iloiloga e maua ai se aotelega o lo tatou malamalamaaga o loʻo i ai nei i suiga o le tamaititi i le faiʻai ao faagasolo lona suiga mai le laʻitiiti i le matua. O lenei tulaga ofoofogia e sili ona mafai ona faʻaaogaina ona o le faʻavavevave lea e mafai ai e le mamanu ona faʻafetaui i manaoga o lona siosiomaga.

Le 

Ata 1 

O le faasologa o taimi o gaioiga alualu i luma tagata ma meaola. O paʻu moli e faʻatusa ai le taimi mo tamaitai, lea e muamua atu i le tane, o loʻo faʻatusalia i lanu moana. O faʻaaliga e faʻaalia o le faʻaaliga ("ectopic") e vave tutupu i le olaga ma ...

faatumutumuga

  • Tatou te iloiloina le tauleʻaleʻa e avea o se faʻalautelega o le alualu i luma.
  • Neuroanatomical changes are juxposed with influences environment ma manaoga.
  • O fesoʻotaʻiga faʻasolosolo e fesoʻotaʻi ma suiga faʻalagolago i feusuaiga.
  • Matou te talanoaina le faʻaleleia o le malamalama i mea faʻalauiloa suʻesuʻega faʻapitoa.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  1. Adriani W, Laviola G. Windows o le faʻafitauli i togafitiga o le mafaufau ma le faʻasologa o togafitiga faʻasolosolo i le talavou talavou. Behav Pharmacol. 2004; 15: 341-352. [PubMed]
  2. Anda RF, Felitti VJ, Bremner JD, Walker JD, Whitfield C, Perry BD, Dube Sh R, Giles WH. O aʻafiaga tumau o le sauaina ma aʻafiaga leaga faʻasalalau i le taimi o le tamaitiiti: O se liua o faʻamaoniga mai le neurobiology ma le epidemiology. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. 2006; 256: 174-86. [PMC free article] [PubMed]
  3. Anda RF, Whitfield CL, Felitti VJ, Chapman D, Edwards VJ, Dube SR, Williamson DF. Aafiaga leaga o le olaga o le tamaitiiti, matua inu ava, ma mulimuli ane lamatiaga o le ava malosi ma le atuatuvale. Auaunaga Mafaufau. 2002; 53: 1001-9. [PubMed]
  4. Andersen S. Suiga i le elemene lona lua a le avefeʻau AMP i le taimi o le atinaʻeina e mafai ona faʻaalia ai faʻamaoniga faʻapitoa i le le lava o le faʻaletonu / le gasegase o le gasegase (ADHD) Research Brain Research. 2002; 130: 197-201. [PubMed]
  5. Andersen SL. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai: manatu o le faʻafitauli poʻo le faamalama o avanoa? Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2003; 27: 3-18. [PubMed]
  6. Andersen SL. Fuamalie ma atinaʻe atinaʻe. Trends Pharmacol Sci. 2005; 26: 237-43. [PubMed]
  7. Andersen SL, LeBlanc CJ, Lyss PJ. O le faateleina o le faʻaogaina o le i-fos expression i le tele o polokalama o le dopamine. Synapse. 2001; 41: 345-50. [PubMed]
  8. Andersen SL, Rutstein M, Benzo JM, Hostetter JC, Teicher MH. Eseesega o feusuaiga i le dopamine receptor overproduction ma le faʻaumatia. Neuroreport. 1997; 8: 1495-8. [PubMed]
  9. Andersen SL, Teicher MH. Taimi e tolopoina o le vave popole i le atinaeina o le hippocampal. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 1988-93. [PubMed]
  10. Andersen SL, Teicher MH. Faʻalavelave, taimi maʻaleʻale ma mea e tutupu i le taimi o le atuatuvale. Trends Neurosci. 2008 [PubMed]
  11. Andersen SL, Teicher MH. Faʻatinoina le leai o ni taofi: faʻalavelave faʻalavelave tupuga ma isi aʻafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33: 516-24. [PMC free article] [PubMed]
  12. Andersen SL, Thompson AP, Krenzel E, Teicher MH. O suiga a Pubertal i hormones o le gonadal e le aʻafia ai le faʻataʻitaʻiina o le faʻataʻitaʻiga o le suimeni o le dopamine. Psychoneuroendocrinology. 2002; 27: 683-91. [PubMed]
  13. Andersen SL, Thompson AT, Rutstein M, Hostetter JC, Teicher MH. Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi. Synapse. 2000; 37: 167-9. I le Faʻatulagaga Faʻamatalaga. [PubMed]
  14. Anderson SA, Classsey JD, Conde F, Lund JS, Lewis DA. Atinaʻega faʻasolosolo o vailaʻau o le dentritic neuron dendritic ma vailaʻau-immunoreactive launiu neuron axon terminals in layer III o monkey prefrontal cortex. Neuroscience. 1995; 67: 7-22. [PubMed]
  15. Ansorge MS, Morelli E, Gingrich JA. O le faʻaaogaina o le serotonin ae le o le telefoni i le taimi o le atinaʻe e faʻaalia ai le tuai, faʻalavelave faʻavevesi o lagona i totonu o lauusiusi. J Neurosci. 2008; 28: 199-207. [PubMed]
  16. Arnett JJ. Tupulaga matutua. O se talitonuga o le atinaʻe mai tupulaga tuai o le vaitausaga e oʻo atu i le luasefulu tausaga. Am Psycho. 2000; 55: 469-80. [PubMed]
  17. Asato MR, Terwilliger R, Woo J, Luna B. White Matter Atinaʻe i le Autalavou: A DTI Study. Cereb Cortex. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  18. Ashtari M, Cervellione KL, Hasan KM, Wu J, McIlree C, Kester H, Ardekani BA, Roofeh D, Szeszko PR, Kumra S. Fausiaina o mataupu i le va o le talavou i tane soifua maloloina: o se suʻesuʻega o ata tifaga e faʻasalalau ai. Neuroimage. 2007; 35: 501-10. [PubMed]
  19. Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Eur J Pharmacol. 2006; 550: 95-106. [PubMed]
  20. Bari A, Eagle DM, Mar AC, Robinson ES, Robbins TW. O aʻafiaga e le mafai ona faʻalavelaveina o noradrenaline, dopamine, ma le serotonin taofia le taofia i le taofi galuega fai i totonu o tama. Psychopharmacology (Berl) 2009; 205: 273-83. [PMC free article] [PubMed]
  21. Barkley RA. Vaʻaia o le faʻafitauli / le atoatoa o le tino, tulafono a le tagata lava ia, ma le taimi: agai atu i se mafaufauga sili atu. J Dev Behav Pediatr. 1997; 18: 271-9. [PubMed]
  22. Basser PJ, Pierpaoli C. Faatulagaga o meaola ma mea o le tino o meaola e maualuga e ala i le quantitative-diffusion-tensor MRI. J Magn Reson B. 1996; 111: 209-19. [PubMed]
  23. Mulimuli A, Damasio H, Damasio AR, Lee GP. Taunuuga eseese o le tagata i le amygdala ma le faʻataunuʻuina o le muamua i le faiga o filifiliga. J Neurosci. 1999; 19: 5473-81. [PubMed]
  24. Beesdo K, Lau JY, Guyer AE, McClure-Tone EB, Monk CS, Nelson EE, Maim SJ, Goldwin MA, Wittchen HU, Leibenluft E, Ernst M, Pine DS. O mea e masani ai ma le manino o le amygdala-function disorders in depress vs anxious adolescents. Arch Gen Psychiatry. 2009; 66: 275-85. [PMC free article] [PubMed]
  25. Ben-Ari Y. Faʻatinoga o gaioiga i le lumanaʻi aʻo faʻalauteleina: le natura o le faʻaleleia. Nat Rev Neurosci. 2002; 3: 728-39. [PubMed]
  26. Benes FM. Amygdalocortical Circuitry i Schizophrenia: Mai Alavai i Molecules. Neuropsychopharmacology. 2009 [PMC free article] [PubMed]
  27. Benes FM, Majocha R, Bird ED, Marotta CA. Faʻateleina le numera o le axon i le faʻaogaina o le cortex o le sikolasipi. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1987; 44: 1017-21. [PubMed]
  28. Benes FM, Taylor JB, Cunningham MC. O le liua ma le paʻu o le monoaminergic systems i le medial frontfront cortex i le taimi o le postnatal: o aʻafiaga mo le atinaʻeina o togafitiga o le mafaufau. Cereb Cortex. 2000; 10: 1014-27. [PubMed]
  29. Benes FM, Turtle M, Khan Y, Farol P. O le faʻasalaina o se vaega autu i luga o le hippocampal o loʻo tupu i le mafaufau o le tagata ao laʻitiiti, talavou, ma le matua. Arch Gen Psychiatry. 1994; 51: 477-84. [PubMed]
  30. Benes FM, Vincent SL, Molloy R, Khan Y. Faateleina fegalegaleaiga o le dopamine-immunoreactive variation i le GABA neurons o le rat medial prefrontal cortex e tupu i le taimi o le vaitau. Synapse. 1996; 23: 237-45. [PubMed]
  31. Berns GS, McClure SM, Pagnoni G, Montague PR. O le faʻalauiloaina e faʻaleleia ai le tali atu o faiʻai tagata i taui. J Neurosci. 2001; 21: 2793-8. [PubMed]
  32. Biswal BB, Mennes M, Zuo XN, Gohel S, Kelly C, Smith SM, Beckmann CF, Adelstein JS, Buckner RL, Colcombe S, Dogonowski AM, Ernst M, Fair D, Hampson M, Hoptman MJ, Hyde JS, Kiviniemi VJ , Kotter R, Li SJ, Lin CP, Lowe MJ, Mackay C, Madden DJ, Madsen KH, Margulies DS, Mayberg HS, McMahon K, Monk CS, Mostofsky SH, Nagel BJ, Pekar JJ, Peltier SJ, Petersen SE, Riedl V, Rombouts SA, Rypma B, Schlaggar BL, Schmidt S, Seidler RD, Siegle GJ, Sorg C, Teng GJ, Veijola J, Villringer A, Walter M, Wang L, Weng XC, Whitfield-Gabrieli S, Williamson P, Windischberger C, Zang YF, Zhang HY, Castellanos FX, Milham MP. I luga o le suʻesuʻega faasaienisi o le galuega a le tagata faiʻai. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 107: 4734-9. [PMC free article] [PubMed]
  33. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J Neurosci. 2004; 24: 1793-802. [PubMed]
  34. Blanton RE, Levitt JG, Peterson JR, Fadale D, Sporty ML, Lee M, To D, Mamona EC, Thompson PM, McCracken JT, Toga AW. Eseesega o alii ma tamaitai i le agavale tauagavale pito i lalo o tamaiti masani. Neuroimage. 2004; 22: 626-36. [PubMed]
  35. Booth JR, Burman DD, Meyer JR, Lei Z, Trommer BL, Davenport ND, Li W, Parrish TB, Gitelman DR, Mesulam MM. Atinaʻeina o aʻafiaga o le vaʻaia ma le filifiliga ma le taliina o tali. Neuroimage. 2003; 20: 737-51. [PubMed]
  36. Bremner JD, Narayan M, Staib LH, Southwick SM, McGlashan T, Charney DS. E faʻataunuʻu i le Neural le manatuaina o le faʻaleagaina o feusuaiga i tamaʻitaʻi ma e aunoa ma le faʻamalosia o le faʻamalosia o posttraumatic. Am J Psychiatry. 1999; 156: 1787-95. [PMC free article] [PubMed]
  37. Brenhouse H, Sonntag KC, Andersen SL. O le D1 dopamine receptor o loʻo faʻaogaina i luga ole laʻau faʻapipiʻi muamua: O se masini mo le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. Journal of Neuroscience. 2008; 28: 2375-2382. [PubMed]
  38. Brenhouse HC, Napierata L, Kussmaul L, Leussis M, Andersen SL. Vaʻaia o le methylphenidate Juvenile ma mea e aʻafia ai le faʻamalosia o le gaosiga. Dev Neurosci. 2009; 31: 95-106. [PubMed]
  39. Broyd SJ, Demanue C, Debener S, Fesoasoani SK, James CJ, Sonuga-Barke EJS. O le faigata o le faiʻai o le mafaufau e le afaina i mafaufauga ole mafaufau: o se iloiloga faʻaleleia. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33: 279-96. [PubMed]
  40. Brummelte S, Teuchert-Noodt G. Postnatal atinaeina o le initaneti o le dopamine i le amygdala ma le cortex cornex o le gerbil (Meriones unguiculatus) Brain Res. 2006; 1125: 9-16. [PubMed]
  41. Bunge SA, Dudukovic NM, Thomason ME, Vaidya CJ, Gabrieli JD. Faʻapitoa i luma o le lobe i le pulea o le loto i tamaiti: faʻamaoniga mai le fMRI. Neuron. 2002; 33: 301-11. [PubMed]
  42. Cao J, Lotfipour S, Loughlin SE, Leslie FM. Le matua o le matua o siakiina o siaki-siaki. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 2279-89. [PubMed]
  43. Cardinal RN, Parkinson JA, Hall J, Everitt BJ. Uiga ma le faaosofiaga: o le matafaioi a le amygdala, le telefoni feaveaʻi, ma le pito i luma. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2002; 26: 321-52. [PubMed]
  44. Cardinal RN, Parkinson JA, Marbini HD, Toner AJ, Bussey TJ, Robbins TW, Everitt BJ. Matafaioi o le paʻu o le cingular pito i luma i le pulea o amio e Pavlovian mea faʻapitoa i kusi. Behav Neurosci. 2003; 117: 566-87. [PubMed]
  45. Casey BJ, Castellanos FX, Giedd JN, Marsh WL, Hamburger SD, Schubert AB, Vauss YC, Vaituzis AC, Dickstein DP, Sarfatti SE, Rapoport JL. Faʻatinoina o le alatele saʻo i luma o le alatele i le tali atu i le le mautonu ma le gaioiga-le atoatoa / le atoatoa. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 1997; 36: 374-83. [PubMed]
  46. Casey BJ, SD Forman, Franzen P, Berkowitz A, Braver TS, Nystrom LE, Thomas KM, Noll DC. Malamalama lelei i le muamua i le suiga i mea e ono tulaʻi mai: o le suʻesuʻeina o le MRI galuega. Hum Brap Mapp. 2001; 13: 26-33. [PubMed]
  47. Casey BJ, Jones RM, Hare TA. Le mafaufau o le taulealea. Ann NY Acad Sci. 2008; 1124: 111-26. [PMC free article] [PubMed]
  48. Caviness VS, Jr., Kennedy DN, Richelme C, Rademacher J, Filipek PA. O le tagata fai tausaga o 7-11 tausaga: o se suʻesuʻega volumetric e faʻavae i luga o foliga o le resonance magnet. Cerebral Cortex. 1996; 6: 726-36. [PubMed]
  49. Cerghet M, Skoff RP, Bessert D, Zhang Z, Mullins C, Ghandour MS. O le faateleina ma le oti o le oligodendrocytes ma myinein proteins e eseese le faʻatulafonoina i le tane ma le fafine. J Neurosci. 2006; 26: 1439-47. [PubMed]
  50. Changeaux JP, Danchin A. Faʻatūina o le faʻamautuina o le atinaʻeina o synapses e avea o se masini mo le faʻamalamalamaina o fesoʻotaʻiga o le neuronal. Natura. 1976; 264: 705-12. [PubMed]
  51. Chapman DP, Whitfield CL, Felitti VJ, Dube SR, Edwards VJ, Anda RF. Faʻafitauli matuia o tamaiti ma le lamatiaga o le faʻalavelave faʻafitauli i le matua. I Aafiaga Faʻafitauli. 2004; 82: 217-25. [PubMed]
  52. Chugani HT. O se taimi faigata o le atinaʻe o faiʻai: suʻesuʻega o le kulupose o le cerebral faʻaaogaina ma le PET. Tomai Faasao. 1998; 27: 184-8. [PubMed]
  53. Chugani HT, Phelps ME, Mazziotta JC. O suʻesuʻega o le gaosiga o le gaioiga o le faiʻai o le tagata i totonu o Positron. Ann Neurol. 1987; 22: 487-97. [PubMed]
  54. Clark AS, Goldman-Rakic ​​PS. O hormones Gonadal e aʻafia ai le tulaʻi mai o galuega faʻapitoa i mea e le o tagata. Behav Neurosci. 1989; 103: 1287-95. [PubMed]
  55. Conde F, Lund JS, Lewis DA. O le faʻatulagaina o faʻatulagaga o le manuki o vailaʻau faʻavasegaina faʻapitoa e pei ona faʻaalia e le matua o le vaʻavaʻa-immunoreactive neurons. Brain Res Dev Brain Res. 1996; 96: 261-76. [PubMed]
  56. Constantinidis C, Williams GV, Goldman-Rakic ​​PS. O se matafaioi mo le taofiofia i le fesuiaiga o le tafega o le faʻalauteleina o faʻamatalaga i le pito i luma o le cortex. Nat Neurosci. 2002; 5: 175-80. [PubMed]
  57. Cox ET, Brennaman LH, Gable KL, Hamer RM, Glantz LA, Lamantia AS, Lieberman JA, Gilmore JH, Maness PF, Jarskog LF. Faʻataʻitaʻiga o Atinaʻe Faʻapitoa mo le faʻaogaina o le molimula i totonu o le tino o le tagata. Neuroscience. 2009; 162: 96-105. [PMC free article] [PubMed]
  58. Cressman VL, Balaban J, Steinfeld S, Shemyakin A, Graham P, Parisot N, Moore H. Muamua agaʻi i totonu o le amygdala basal e selesele i le taimi o le talavou i le rat. J Comp Neurol. 2010; 518: 2693-709. [PMC free article] [PubMed]
  59. Foafoaga F, He J, Hodge C. Taulaga tuputupu aʻe faʻapitoa: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli mo vaisu. Pharmacol Biochem Behav. 2007; 86: 189-99. [PubMed]
  60. Cruz DA, Eggan SM, Lewis DA. Faʻasalalauga Faʻasalalau o faʻamuamua ma postsynaptic GABA faʻamau i luga o faʻatautaia o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma ni pyramidal neurons i le manuki kesi muamua. J Comp Neurol. 2003; 465: 385-400. [PubMed]
  61. Cruz DA, Lovallo EM, Stockton S, Rasband M, Lewis DA. Faʻaleleia o le faʻailogaina o faʻamalosi o le synaptic i totonu o le pyramidal neuron axon muamua vaega i le manuki prefrontal cortex. J Comp Neurol. 2009; 514: 353-67. [PMC free article] [PubMed]
  62. Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Amygdalo-faʻapupulaina le totogo e faʻaauau pea ona matua: aʻafiaga mo le atinaʻega masani ma le le masani ai ao talavou. J Comp Neurol. 2002; 453: 116-30. [PubMed]
  63. Dalley JW, Cardinal RN, Robbins TW. Faʻamuamua galuega faʻapitoa ma le gaioiga i meaola: mea faʻapipiʻi ma neurochimium. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2004; 28: 771-84. [PubMed]
  64. Davidson MC, Amso D, Anderson LC, Diamond A. Fausiaina o le pulea o le mafaufau ma galuega faʻapitoa mai le 4 i le 13 tausaga: faʻamaoniga mai le faʻaaogaina o manatuaga, faʻafeiloaʻiga, ma le faʻaaogaina o galuega. Neuropsychologia. 2006; 44: 2037-78. [PMC free article] [PubMed]
  65. Davis AM, McCarthy MM. Atinaʻeina o atinaʻe i le (3) H-muscimol o loʻo fusifusia i le gamma-aminobutyric acid (A) faʻamau i totonu o le hypothalamic ma limbreas o le iole: aiseā ua avea ai le vavave o le ventromedial o le hypothalamus ma se faʻasesega? Neurosci Lett. 2000; 288: 223-7. [PubMed]
  66. Sui MP Deiber, Honda M, Ibanez V, Sadato N, Hallett M. Mesial motoa afi i le tagata lava ia na amataina i fafo ma fafo o gaoioiga na suʻesuʻeina i le fMRI: aafiaga o ituaiga felauaiga ma fua faatatau. J Neurophysiol. 1999; 81: 3065-77. [PubMed]
  67. Di Cristo G, Chattopadhyaya B, Kuhlman SJ, Fu Y, Bélanger MC, Wu CZ, Rutishauser U, Maffei L, Huang ZJ. O le PSA faʻalagolago i galuega-faʻatonutonuina le faʻataʻitaʻiina o le matua teteʻe ma le amataina o se vaitaimi taua tele. Nat Neurosci. 2007; 10: 1569-77. [PubMed]
  68. Duncan CE, Webster MJ, Rothmond DA, Bahn S, Elashoff M, Shannon Weickert C. Prefrontal GABA (A) faʻamatalaga o le alafapeta o le fafafaofaʻi i le tulaga masani o le atinaʻe o tagata ma le schizophrenia. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 44: 673-81. [PubMed]
  69. Durston S, Hulshoff Pol HE, Casey BJ, Giedd JN, Buitelaar JK, van Engeland H. Anatomical MRI o le faia o le mafaufau o le tagata: o le a se mea ua tatou aoaoina? J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2001; 40: 1012-20. [PubMed]
  70. Durston S, Tottenham NT, Thomas KM, Davidson MC, Eigsti IM, Yang Y, Ulug AM, Casey BJ. Eseesega mamanu o le faʻamalosia o tagata laiti i tamaiti laiti ma e aunoa ma le ADHD. Biol Psychiatry. 2003; 53: 871-8. [PubMed]
  71. Eagle DM, Baunez C. E i ai se faʻatonuga-tali-tali i le rat? Molimau mai suʻesuʻega faʻatekonolosi ma suʻesuʻega faʻatekinisi e uiga i le faʻasaina o amioga. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2010; 34: 50-72. [PMC free article] [PubMed]
  72. Eagle DM, Tufft MR, Goodchild HL, Robbins TW. Eseesega o aafiaga o le modafinil ma le methylphenidate i le taofi-faailo o le taimi e tali ai galuega i le rat, ma fegalegaleaiga ma le cis-flupenthixol o le receptor dophop. Psychopharmacology (Berl) 2007; 192: 193-206. [PubMed]
  73. Eckenhoff MF, Rakic ​​P. O se suʻesuʻega faʻatusatusa o le synaptogenesis i le mole mole mole o le goto o le dentate i le rhesus monkey. Brain Res Dev Brain Res. 1991; 64: 129-35. [PubMed]
  74. Eggan SM, Mizoguchi Y, Stoyak SR, Lewis DA. Atinaʻeina o le protein o le receptor 1 cannabinoid ma le RNA aveʻesea i le kesi i le pito i luma o le cortex cortex. Cereb Cortex. 2010; 20: 1164-74. [PMC free article] [PubMed]
  75. Elliott R, Dolan RJ, Frith CD. O galuega e le mafaʻaseseina i totonu o le medial ma le lateral orbitofrontal cortex: faʻamaoniga mai suesuega a le tagata. Cereb Cortex. 2000; 10: 308-17. [PubMed]
  76. Elliott R, Newman JL, Longe OA, Deakin JF. Eseesega faʻafeiloaʻiga i totonu o le telefoni ma le faʻaaogaina o le paʻu i le tau tupe i tagata: o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ata. J Neurosci. 2003; 23: 303-7. [PubMed]
  77. Eluvathingal TJ, Hasan KM, Kramer L, Fletcher JM, Ewing-Cobbs L. Faʻasalalauga faʻasalalau o le numera o le numera o le faʻasalalauga ma fesoʻotaʻiga i le masani ona atinaʻeina tamaiti ma talavou. Cereb Cortex. 2007; 17: 2760-8. [PMC free article] [PubMed]
  78. Erickson SL, Akil M, Levey AI, Lewis DA. Atinaʻeina o faletalimalo o tyrosine hydroxylase- ma le dopamine transporter-o aʻafiaga e le faʻamalosi i le manuki rostral cortex cortex. Cereb Cortex. 1998; 8: 415-27. [PubMed]
  79. Erickson SL, Sesack SR, Lewis DA. Innervation o le manuki gasegase o le manuki: postsynaptic targets of tyrosine hydroxylase-terminals immunoreactive terminals. Synapse. 2000; 36: 47-56. [PubMed]
  80. Ernst M, Fudge JL. O se faʻataʻitaʻiga o le neurobiology faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia: anatomy, fesoʻotaʻiga ma le ontogeny o vae tolu. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33: 367-82. [PMC free article] [PubMed]
  81. Ernst M, Korelitz KE. Faʻavaʻa o le Cerebral i le tauleʻaleʻa: amio faʻaletonu. Afi. 2009; 35 (Aseta 6): S182-9. [PubMed]
  82. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005; 25: 1279-91. [PubMed]
  83. Ernst M, Nelson EE, McClure EB, Monk CS, Munson S, Eshel N, Zarahn E, Leibenluft E, Zametkin A, Towbin K, Blair J, Charney D, Pine DS. Filifiliga filifilia ma le tauia o taui: se suʻesuʻega a le MATM. Neuropsychologia. 2004; 42: 1585-97. [PubMed]
  84. Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006; 36: 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  85. Fair DA, Cohen AL, Dosenbach NU, Church JA, Miezin FM, Barch DM, Raichle ME, Petersen SE, Schlaggar BL. Le faʻatulagaina matua o le faiai le lelei fesootaiga. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci US A. 2008; 105: 4028-32. [PMC free article] [PubMed]
  86. Fair DA, Cohen AL, Power JD, Dosenbach NU, Church JA, Miezin FM, Schlaggar BL, Petersen SE. O faigāluega faiʻai faiʻai e tupu mai i se faʻalapotopotoga "faʻapitonuʻu e tufatufa atu". PLoS Comput Biol. 2009; 5: e1000381. [PMC free article] [PubMed]
  87. Fair DA, Dosenbach NU, Ekalesia JA, Cohen AL, Brahmbhatt S, Miezin FM, Barch DM, Raichle ME, Petersen SE, Schlaggar BL. Atinaʻeina o fesoʻotaiga vavave faʻamalosi e ala i le vavaeeseina ma le tuufaatasia. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2007; 104: 13507-12. [PMC free article] [PubMed]
  88. Falkenstein M, Hoormann J, Christ S, Hohnsbein J. ERP vaega i luga o tali sese ma o latou taua aoga: o se aʻoaʻoga. Biol Psychol. 2000; 51: 87-107. [PubMed]
  89. Feeney DM, Westerberg VS. Norepinephrine ma le faiʻai faaleagaina: faʻamalositeni o le alpha noradrenergic e toe faʻafoʻi galuega toe faʻaleleia pe a maeʻa le faʻaleagaga faʻaleaga. E mafai e J Psychol. 1990; 44: 233-52. [PubMed]
  90. Feinberg I. Metabolic brain changes in adolescence: tasi vaega o se toe faatulagaina o le lalolagi? Ann Neurol. 1988; 24: 464-5. [PubMed]
  91. Fields RD. Faʻaolaina: o se masini e le amanaiaina o le synaptic plasticity? Neuroscientist. 2005; 11: 528-31. [PMC free article] [PubMed]
  92. Forbes EE, Dahl RE. O aʻafiaga o aʻafiaga lelei e aʻafia ai: talafeagai i le malamalama i le atuatuvale o le tamaitiiti ma le talavou? Dev Psychopham. 2005; 17: 827-50. [PMC free article] [PubMed]
  93. Francis DD, Diorio J, Plotsky PM, Meaney MJ. Faʻafouina le faʻaleleiaina o le siosiomaga e faʻaleagaina ai aʻafiaga o le teteʻa mai o tina i le gasegase o mafatiaga. J Neurosci. 2002; 22: 7840-3. [PubMed]
  94. Frantz KJ, O'Dell LE, Parsons LH. Amioga ma neurochemical tali i kokaini i periadolescent ma matutua matutua. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 625-37. [PubMed]
  95. Galvan A. Adolescent le atinaʻeina o le polokalama taui. Laua Neurosci i luma. 2010; 4: 6. [PMC free article] [PubMed]
  96. Galvan A, Hare TA, Davidson M, Spicer J, Glover G, Casey BJ. O le matafaioi a le matagaluega a le frontostriatal i totonu o aʻoaʻoga faʻavae i luga o taui i totonu o tagata. J Neurosci. 2005; 25: 8650-6. [PubMed]
  97. Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006; 26: 6885-92. [PubMed]
  98. Geier C, Luna B. Le matuitui o le faʻamalosia o le gaioiga ma le pulea o le loto. Pharmacol Biochem Behav. 2009; 93: 212-221. [PMC free article] [PubMed]
  99. Gelbard HA, Teicher MH, Baldessarini RJ, Gallitano A, Marsh ER, Zorc J, Faedda G. Dopamine D1 atinae faʻapitoa e faalagolago i le dopamine. Brain Res Dev Brain Res. 1990; 56: 137-40. [PubMed]
  100. Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, Castellanos FX, Liu H, Zijdenbos A, Paus T, Evans AC, Rapoport JL. Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Nat Neurosci. 1999a; 2: 861-3. [PubMed]
  101. Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, Rajapakse JC, Vaituzis AC, Liu H, Berry YC, Tobin M, Nelson J, Castellanos FX. Atinaʻeina o le paʻu o le tino i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 1999b; 23: 571-88. [PubMed]
  102. Giedd JN, Keshavan M, Tomas Paus. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008; 9 (12): 947-957. [PMC free article] [PubMed]
  103. Giedd JN, Rumsey JM, Castellanos FX, Rajapakse JC, Kaysen D, Vaituzis AC, Vauss YC, Hamburger SD, Rapoport JL. O se suʻesuʻega faʻasoʻopoʻopo o le MRI o le calpum gaʻo i tamaiti ma tamaiti. Brain Res Dev Brain Res. 1996a; 91: 274-80. [PubMed]
  104. Giedd JN, Snell JW, Lange N, Rajapakse JC, Casey BJ, Kozuch PL, Vaituzis AC, Vauss YC, Hamburger SD, Kaysen D, Rapoport JL. Faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faʻaleleia o le faia o le tagata: tausaga 4-18. Cerebral Cortex. 1996b; 6: 551-60. [PubMed]
  105. Giedd JN, Vaituzis AC, Hamburger SD, Lange N, Rajapakse JC, Kaysen D, Vauss YC, Rapoport JL. Aotelega o le MRI o le paʻu o le tino, amygdala, ma le hippocampus i le atinaʻe masani o tagata: tausaga 4-18 tausaga. J Comp Neurol. 1996c; 366: 223-30. [PubMed]
  106. Glantz LA, Gilmore JH, Hamer RM, Lieberman JA, Jarskog LF. Synaptophysin ma le postsynaptic protein density 95 i le pito i luma o le tagata mai le ogatotonu o le gestation i le matua matua. Neuroscience. 2007; 149: 582-91. [PMC free article] [PubMed]
  107. Gogtay N, Nugent TF, 3rd, Herman DH, Ordone A, Greenstein D, Hayashi KM, Leni L, Toga AW, Giedd JN, Rapoport JL, Thompson PM. Fuafuaina lelei o le faʻaleleia o le hippocampal tagata masani. Hippocampus. 2006 [PubMed]
  108. Goldstein G, Panchalingam K, McClure RJ, Stanley JA, Calhoun VD, Pearlson GD, Pettegrew JW. Laveʻaina o le tino: o se suʻesuʻega i totonu o vivo 31P-1H MRSI. J Int Neuropsychol Soc. 2009; 15: 671-83. [PMC free article] [PubMed]
  109. Goto Y, Grace AA. O le faʻaogaina o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le sini autu ma le faʻaaogaina ole sini. Nat Neurosci. 2005; 8: 805-12. [PubMed]
  110. Grace AA, Rosenkranz JA. Faʻatonuga o tali faʻatonuina o neo amygdala. Physiol Behav. 2002; 77: 489-93. [PubMed]
  111. Haber SN, Rauch SL. Neurocircuitry: o se faamalama i totonu o fesoʻotaiga o loʻo aʻafia ai le maʻi neuropsychiatric. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 1-3. [PMC free article] [PubMed]
  112. Hajszan T, Dow A, Warner-Schmidt JL, Szigeti-Buck K, Sallam NL, Parducz A, Leranth C, Duman RS. Toe faʻaleleia o le vaʻaia o le hippocampal i le iole na aʻoaʻoina ai le faʻaletonu o le atuatuvale. Biol Psychiatry. 2009; 65: 392-400. [PMC free article] [PubMed]
  113. Avea HK, Coulter CL, Gerety ME, Sanders JD, O'Rourke M, Bylund DB, Murrin LC. Alpha-2 adrenergic receptor atinae i rat CNS: o se autoradiographic suesuega. Neurosafia. 2004; 123: 167–78. [PubMed]
  114. Harris LW, Lockstone HE, Khaitovich P, Weickert CS, Webster MJ, Bahn S. Gene faʻamatalaga i le pito i luma o le tino i le taimi o le talavou: o faʻafitauli mo le amataga o le poto masani. BMC Med Genomics. 2009; 2: 28. [PMC free article] [PubMed]
  115. Hashimoto T, Nguyen QL, Rotaru D, Keenan T, Arion D, Beneyto M, Gonzalez-Burgos G, Lewis DA. O faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo faʻasolosolo o le faʻamaumauga alphabNUMX ma le alphaxNUMX o le receptor o le GABAA i totonu o le cortex muamua. Biol Psychiatry. 1; 2: 2009-65. [PMC free article] [PubMed]
  116. Henson MA, Roberts AC, Salimi K, Vadlamudi S, Hamer RM, Gilmore JH, Jarskog LF, Philpot BD. Faʻasalalauga tau Atinaʻe o vaega ole suʻega a le NMDA, NR3A ma le NR1, i le faʻafesoʻotaʻi muamua o tagata. Cereb Cortex. 2008; 18: 2560-73. [PMC free article] [PubMed]
  117. Honey CJ, Sporns O, Cammoun L, Gigandet X, Thiran JP, Meuli R, Hagmann P. Folafolaina o le sologa lelei o le tagata soifua-setete o le malo mai le fausia o le faʻalapotopotoga. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009; 106: 2035-40. [PMC free article] [PubMed]
  118. Horvitz JC. O le faʻafefe o le Dopamine o le faʻaaogaina o le masini ma le faʻamalosia o faʻamaoniga faʻapitoa e faʻaosofia ai i le striatum. Behav Brain Res. 2002; 137: 65-74. [PubMed]
  119. Huttenlocher PR. Synaptic density i le pito i luma o le tagata - faʻalautelega suiga ma aʻafiaga o le matua. Faiai Res. 1979; 163: 195–205. [PubMed]
  120. Huttenlocher PR, de Courten C. O le atinaʻeina o synapses i le faʻamaʻi pipisi o le tagata. Hum Neurobiol. 1987; 6: 1-9. [PubMed]
  121. Insausti R, Cebada-Sanchez S, Marcos P. Postnatal le atinaʻeina o le himpocampal. Adv Anat Embryol Cell Biol. 2010; 206: 1-86. [PubMed]
  122. Jackson ME, Moghaddam B. Sini tuusaʻo-faʻasalaga faʻapitoa o le muaʻi faʻamaʻi o le dopamine neurotransmission. J Neurochem. 2004; 88: 1327-34. [PubMed]
  123. Jensen J, McIntosh AR, Crawley AP, Mikulis DJ, Remington G, Kapur S. Faʻatonuina le faʻagasoloina o le telefoni i le faʻatali atu i mea faʻavevesi. Neuron. 2003; 40: 1251-7. [PubMed]
  124. Jezierski G, Zehle S, Bock J, Braun K, Gruss M. Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le methylphenidate e masani ona faʻafesoʻotaʻi tali a le dopaminergic i totonu o le tupulaga talavou muamua ma le nucleus accumbens. J Neurochem. 2007; 103: 2234-44. [PubMed]
  125. Jolles DD, van Buchem MA, Crone EA, Rombouts SA. Se Suʻesuʻega Atoa o le Fesoʻotaiga Vavave Faʻatasi i Tamaiti ma Tamaiti Matutua. Cereb Cortex. 2010 [PubMed]
  126. Juraska JM, Markham JA. O le telefoni feaveaʻi mo le fesuiaiga e sui i le cortex o le rat i le taimi o le tupulaga: mea papaʻe ma le lanu. Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 431-5. [PubMed]
  127. Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. Faʻatonuina le faʻamalosi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga i le muai-accumbens glutamate transmission. Neuron. 2005; 45: 647-50. [PubMed]
  128. Kalsbeek A, Voorn P, Buijs RM, Vaitaele CW, Uylings HB. Atinaʻeina o le innervation dopaminergic i le pito i luma o le rat. J Comp Neurol. 1988; 269: 58-72. [PubMed]
  129. Katz LC, Shatz CJ. Gaioiga Synaptic ma le fausiaina o gaioiga faʻaoga. Saienisi. 1996; 274: 1133-8. [PubMed]
  130. Keshavan MS, Diwadkar VA, DeBellis M, Dick E, Kotwal R, Rosenberg DR, Sweeney JA, Minshew N, Pettegrew JW. Atinaʻeina o le meaʻai i le laʻititi, talavou ma le matua. Soifua Sci. 2002; 70: 1909-22. [PubMed]
  131. Killgore WD, Oki M, Yurgelun-Todd DA. Suiga tau feusuaiga-faʻapitoa i amygdala tali i foliga faʻafefe. Neuroreport. 2001; 12: 427-33. [PubMed]
  132. Kim JH, Juraska JM. Eseesega o feusuaiga i le atinaʻeina o le numera o le axon i le spelnium o le kiopelu calpum callosum mai le aso postnatal 15 e oʻo i 60. Dev Brain Res. 1997; 102: 77-85. [PubMed]
  133. Kline AE, Chen MJ, Tso-Olivas DY, Feeney DM. Methylphenidate togafitiga e mulimuli i le faʻasolosolo mai o le liu i le rat: o le poto masani i le taimi o fualaau faasaina e suia ai aafiaga i le toe faʻaleleia o galuega. Pharmacol Biochem Behav. 1994; 48: 773-9. [PubMed]
  134. Knutson B, Fong GW, Bennett SM, Adams CM, Hommer D. O se vaega o feʻau faʻasolosolo faʻamuamua e masani lava ona faʻamalieina taunuuga: faʻamalamalamaga faʻatasi ma le televave o le fMRI. Neuroimage. 2003; 18: 263-72. [PubMed]
  135. Koch MA, Norris DG, Hund-Georgiadis M. O se suʻesuʻega o le fesoʻotaiga faʻatasi ma le faʻatautaia faʻatekonolosi e faʻaaoga ai le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic. Neuroimage. 2002; 16: 241-50. [PubMed]
  136. Kuhn CM, Walker QD, Kaplan KA, Li ST. Feusuaiga, fomaʻi, ma lagona faʻaosofia. Ann NY Acad Sci. 2001; 937: 188-201. [PubMed]
  137. Kuppermann BD, Kasamatsu T. Faʻatupulaia o fegalegaleaiga i totonu o le gaioiga vaaia o tamaʻi gaʻo masani e tuʻuina atu i le faʻatoʻaga o le moapinephrine. Suesueina o Brain. 1984; 302: 91-9. [PubMed]
  138. Landis SC, Keefe D. Faʻamatalaga mo le neurotransmitters plasticity i vivo: suiga o le faʻaleagaina o meatotino o le alofa tunoa alofa. Dev Biol. 1983; 98: 349-72. [PubMed]
  139. Lankford KL, DeMello FG, Klein WL. O le D1-type doping receptors e faʻalavelaveina ai le faʻamalosia o le faʻasolosolo i totonu o le neurons retina: faʻamaoniga e avea le neurotransmitters e avea ma pule o le tuputupu ae o le morphogenic i le atinaʻeina o le toto. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1988; 85: 4567-71. [PMC free article] [PubMed]
  140. Lauder JM, Krebs H. Serotonin o se faailoga eseese i le amataga o le neurogenesis. Dev Neurosci. 1978; 1: 15-30. [PubMed]
  141. Laviola G, Adriani W, Terranova ML, Gerra G. Psychobiological tulaga lamatia mo le tulaga lamatia i psychostimulants i tama talavou ma manu. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 1999; 23: 993-1010. [PubMed]
  142. Laviola G, Macri S, Morley-Fletcher S, Adriani W. O amioga e ono lamatia ai le gaioio talavou: suesuega o le psychobiology ma le vave epigenetic influence. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2003; 27: 19-31. [PubMed]
  143. Laviolette SR, Lipski WJ, Grace AA. O le aotelega o neurons i totonu o le medial frontfront cortex e faʻamaonia ai aʻoaʻoga faʻalagona ma le faʻasolosolo ma le faʻasologa o tulafono laiti e ala i le input a le amygdala aano o le amygdala i le dopamine D4. J Neurosci. 2005; 25: 6066-75. [PubMed]
  144. Tulafono AJ, Weickert CS, Webster MJ, Herman MM, Kleinman JE, Harrison PJ. O le faʻamatalaga o le NPDNUMX, NR1A ma le NR2B o loʻo maua ai le mRNA i le taimi o le atinaʻeina o le himpocampal. Eur J Neurosci. 2; 2003: 18-1197. [PubMed]
  145. Lebel C, Walker L, Leemans A, Phillips L, Beaulieu C. Tupulaga o le fatu o le tagata mai le laʻitiiti i le matua. Neuroimage. 2008; 40: 1044-55. [PubMed]
  146. Lebrand C, Mataupu O, Wehrle R, Blakely RD, Edwards RH, Gaspar P. Faʻamatalaga faʻavaomalo o le aufaʻasalalau a monoamine i le tootoo na muaʻi faʻatautaia. J Comp Neurol. 1998; 401: 506-24. [PubMed]
  147. Leslie CA, Robertson MW, Cutler AJ, Bennett JP., Jr. O le atinaʻeina o faʻailoga o le D1 dopamine i totonu o le medial prefrontal cortex, striatum ma nucleus accumbens o le masani ma le tuai 6-hydroxydopamine na togafitia ai rati: o se suʻesuʻega autoradiographic quantitative. Brain Res Dev Brain Res. 1991; 62: 109-14. [PubMed]
  148. Leung HC, Skudlarski P, Gatenby JC, Peterson BS, Gore JC. O se suʻesuʻega MRI o loʻo faʻatatau i le mea na tupu e uiga i le faʻaaogaina o le upu lapoʻa o le faʻalavelave faʻalavelave. Cereb Cortex. 2000; 10: 552-60. [PubMed]
  149. Leussis MP, Andersen SL. O le talavou o se taimi maʻaleʻale mo le atuatuvale? Faʻafitauli faʻapitoa ma le neuroanatomics mai se faʻataʻitaʻiga faʻalavelave faʻaagafesootai. Synapse. 2008; 62: 22-30. [PubMed]
  150. Levitt P. Vaʻaia ma le faʻatinoga o le tuputupu aʻe o le faiʻai o le primate. J Pediatr. 2003; 143: S35-45. [PubMed]
  151. Lewis DA, Cruz D, Eggan S, Erickson S. Postnatal le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻataʻatia muamua ma le pathophyysiology o le faʻaleagaina o le mafaufau i le schizophrenia. Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 64-76. [PubMed]
  152. Lewis DA. Atinaʻeina o le pito i luma i le taimi o le talavou: malamalamaaga i vailaʻau faʻataʻetaʻetaʻi vaivai i le schizophrenia. Neuropsychopharmacology. 1997; 16: 385-98. [PubMed]
  153. Li BM, Kubota K. Alpha-2 adrenergic faʻataʻitaʻiga o gaoioiga muamua faʻapitoa mo le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma se galuega faʻaitino e faʻaalia ai amioga ma GO-NO-GO i manuki. Neurosci Res. 1998; 31: 83-95. [PubMed]
  154. Lichtman JW, Sanes JR. Ome fua sua: o le a se mea e mafai ona taʻu mai e le genome ia i tatou e uiga i le fesootaiga? Curr Opin Neurobiol. 2008; 18: 346-53. [PMC free article] [PubMed]
  155. Laʻau Vavao MS, Goldman-Rakic ​​PS, Rakic ​​P. Faʻaopoopoina le faʻamalosiina o le faʻaleleia o le neurotransmitter i itu eseese o le cortex cerebral primate. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1991; 88: 10218-21. [PMC free article] [PubMed]
  156. Logan GD, Cowan WB, Davis KA. I luga o le malosi e taofiofia ai tali faigofie ma filifili tali taimi: se faʻataʻitaʻiga ma se metotia. J Exp Psychol Hum Humble Faatino. 1984; 10: 276-91. [PubMed]
  157. Lonetona ED, Ernst M, Grant S, Bonson K, Weinstein A. Faʻailoga faʻapitoa poʻo le faʻaaoga sese o fualaau faasaina: ata faʻatino. Cereb Cortex. 2000; 10: 334-42. [PubMed]
  158. Louiset E, Contesse V, Groussin L, Cartier D, Duparc C, Barrande G, Bertherat J, Vaudry H, Lefebvre H. Faʻamatalaga o le talimalo serotonin7 ma le fesoʻotaʻiga o ectopic receptor i protein kinase A ma ionic āu i adrenocorticotropin-tutoʻatasi macronodular adrenal hyperplasia mafua ai Cushing's syndrome. J Clin Endocrinol Metab. 2006; 91: 4578–86. [PubMed]
  159. Luna B, Padmanabhan A, O'Hearn K. O le a le mea ua taʻu mai e le fMRI e uiga i le atinaʻeina o le mafaufau e ala i le talavou? Brain Cogn. 2010; 72: 101–13. [PMC free article] [PubMed]
  160. Luna B, Sweeney JA. O le tulai mai o le galue galulue faatasi o le galue: FMRI suʻesuʻega o le atinaʻeina o le taliina o tali. Ann NY Acad Sci. 2004; 1021: 296-309. [PubMed]
  161. MacLusky NJ, Walters MJ, Clark AS, Toran-Allerand CD. Aromatase i le cerebral cortex, hippocampus, ma le ogatotonu o le mafaufau: ontogeny ma aʻafiaga tau atinaʻe. Mol Cell Neurosci. 1994; 5: 691-698. [PubMed]
  162. Madsen KS, Baare WF, Vestergaard M, Skimminge A, Ejersbo LR, Ramsoy TZ, Gerlach C, Akeson P, Paulson OB, Jernigan TL. O le faʻafeiloaʻiga o tali e fesoʻotai ma le microstructure mea papaʻe i tamaiti. Neuropsychologia. 48: 854-62. [PubMed]
  163. Marco EM, Macri S, Laviola G. Vasega mataʻutia tausaga mo le faʻafitauli o le mafaufau o le neurodevelopmental: faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga manu. Neurotox Res. 2011; 19: 286-307. [PubMed]
  164. Markham JA, Morris JR, Juraska JM. Neuron number decreases in the rat rat, but not dorsal, medial frontfront cortex i le va o le talavou ma le matua. Neuroscience. 2007; 144: 961-8. [PubMed]
  165. Marsh R, Zhu H, Wang Z, Skudlarski P, Peterson BS. O se suʻesuʻega fMRI atinaʻe o le pulea e oe lava-faʻatonutonu i Tourette's syndrome. Am J Fomaʻi. 2007; 164: 955–66. [PMC free article] [PubMed]
  166. Mazer C, Muneyyirci J, Taheny K, Raio N, Borella A, Whitaker-Azmitia P. Serotonin faʻamaʻaloga ao faagasolo le synaptogenesis e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le synaptic ma le toesea o aʻoaʻoga i le tagata matutua: o se faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli o le neurodevelopmental faʻatasi ai ma paʻu o le mafaufau. Brain Res. 1997; 760: 68-73. [PubMed]
  167. McCutcheon JE, Marinelli M. Age mataupu. Eur J Neurosci. 2009; 29: 997-1014. [PMC free article] [PubMed]
  168. McDonald AJ, Pearson JC. Tuufaatasi o le GABA ma le peptide immunoreactivity i non-pyramidal neurons o le amygdala tupua. Neurosci Lett. 1989; 100: 53-8. [PubMed]
  169. Milad MR, Quirk GJ. Neurons i le medial forefrontal memory cortex mo le fefe le faʻaumatia. Natura. 2002; 420: 70-4. [PubMed]
  170. Miller EK, Cohen JD. O se talitonuga faʻavae o galuega faʻapitoa muamua. Annu Rev Neurosci. 2001; 24: 167-202. [PubMed]
  171. Mink JW. O le gaioiga o le basal: filifilia ma le faʻafefeina o polokalama tauva tauva. Prog Neurobiol. 1996; 50: 381-425. [PubMed]
  172. O suiga o le vaitausaga e fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o le mono mono transporters i vaipanoa eseese o le faiʻai o le ratuma mai le amataga o le tupulaga talavou i le tuai o le matua. Brain Res Dev Brain Res. 2000; 119: 251-7. [PubMed]
  173. Morris RW, Fung SJ, Rothmond DA, Richards B, Ward S, Noble PL, Woodward RA, Weickert CS, Winslow JT. O le aʻafiaga o le gonadectomy i luga o le pulupulu o le faʻasaina ma le fefefe-e ono osofaʻia i le tamaititi rhesus macaques. Psychoneuroendocrinology. 2010; 35: 896-905. [PubMed]
  174. Nuñez JL, Juraska JM. O le tele o le spelnium o le kiopopo calpum callosum: aʻafiaga o hormones, ratio ratio sex, ma le faʻanoanoa o le tino. Dev Psychobiol. 1998; 1998; 33: 295-303. [PubMed]
  175. Nuñez JL, Sodhi J, Juraska JM. O hormones ovarian ina ua maeʻa le aso faʻailoga 20 faʻaitiitia le numera o le neuron i le cortex visual kene. J Neurobiol. 2002; 52: 312-21. [PubMed]
  176. O'Donnell P. Talavou Mataturation o le Cortical Dopamine. Neurotox Res. 2010
  177. Panksepp J. O le sogasogo o le taʻalo i tamaʻi. Dev Psychobiol. 1981; 14: 327-332. [PubMed]
  178. Paus T. Fua o mea papaʻe i le faiʻai o le tagata matua: myelin poʻo axon? Brain Cogn. 2010; 72: 26-35. [PubMed]
  179. Paus T. Faʻataʻatiaina o le maturation o le faiʻai ma le atinaʻeina o le mafaufau i le taimi o le talavou. Trends Cogn Sci. 2005; 9: 60-8. [PubMed]
  180. Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008; 9: 947-57. [PMC free article] [PubMed]
  181. Paus T, Tomaiuolo F, Otaky N, MacDonald D, Petrides M, Atlas J, Morris R, Evans AC. Tupulaga tagata ma fesuisuiai sulci: mamanu, fesuisuiai, foliga tutusa, ma le faʻatusaina o le faafanua. Cereb Cortex. 1996; 6: 207-14. [PubMed]
  182. Paus T, Toro R. Pe mafai ona faamatalaina ni eseesega o feusuaiga i le paʻepaʻe e ala i le ratio? Neuroanat i luma. 2009; 3: 14. [PMC free article] [PubMed]
  183. Paus T, Zijdenbos A, Worsley K, Collins DL, Blumenthal J, Giedd JN, Rapoport JL, Evans AC. Faʻatoʻa fausia o auala uʻamea i tamaiti ma tupulaga talavou: suʻesuʻega i vivo. Saienisi. 1999; 283: 1908-11. [PubMed]
  184. Peper JS, Brouwer RM, Schnack HG, van Pale GC, van Leeuwen M, van den Berg SM, Delemarre-Van de Waal HA, Boomsma DI, Kahn RS, Hulshoff Pol HE. Feusuaʻiga taufeusuaʻiga ma le faiʻai i totonu o tama ma tama teine. Psychoneuroendocrinology. 2009; 34: 332-42. [PubMed]
  185. Perlman WR, Webster MJ, Herman MM, Kleinman JE, Weickert CS. Eseesega o tausaga e ese mai i le glucocorticoid receptor mRNA levels i le mafaufau o le tagata. Neurobiol Aging. 2007; 28: 447-58. [PubMed]
  186. Perrin JS, Herve PY, Leonard G, Perron M, Pike GB, Pitiot A, Richer L, Veillette S, Pausova Z, Paus T. Faateleina o mea papaʻe i le faiʻai o le tagata matua: matafaioi o le testosterone ma le asrogen reaptor. J Neurosci. 2008; 28: 9519-24. [PubMed]
  187. Perrin JS, Leonard G, Perron M, Pike GB, Pitiot A, Richer L, Veillette S, Pausova Z, Paus T. Eseesega o feusuaiga i le tuputupu ae o le paʻepaʻe ao talavou. Neuroimage. 2009; 45: 1055-66. [PubMed]
  188. Pezze MA, Bast T, Feldon J. Faʻailogaina o le dopamine i totonu o le rat ma le medial prefrontal cortex mo le fefe. Cereb Cortex. 2003; 13: 371-80. [PubMed]
  189. Price JL. Fesoʻotaiga faʻasolosolo pito i luma e fesoʻotaʻi ma le gaioiga o le visceral ma le lagona. Ann NY Acad Sci. 1999; 877: 383-96. [PubMed]
  190. Pryce CR. Faʻailogaina o le Postnatal i faʻamatalaga o kenera o le receptor corticosteroid i mamamele mamame: vaʻaiga faʻa-vaomao ma feeseeseaiga i totonu o ituaiga. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2008; 57: 596-605. [PubMed]
  191. Purves D, Lichtman JW. Faaleaogaina o synapses i le atinaʻeina o le tino. Saienisi. 1980; 210: 153-7. [PubMed]
  192. Putnam FW. Iloiloga o iloiloga mo le sefulu tausaga: faʻaleagaina o tamaiti. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2003; 42: 269-78. [PubMed]
  193. Qiu D, Tan LH, Zhou K, Khong PL. Faʻamatalaga tensor faʻataʻitaʻiga o le mea masani masani papaʻe amata mai le laʻititi o le tamaitiiti i le matua matua: iloiloga faʻapitoa o le faʻasalalauga, faʻavasegaina o le anisotropy, faʻasalalauga ma le faʻavae, ma le faʻamaopoopoina i le atinaʻeina o faitau. Neuroimage. 2008; 41: 223-32. [PubMed]
  194. Rakic ​​P, Bourgeois JP, Eckenhoff MF, Zecevic N, Goldman-Rakic ​​PS. Faʻateleina le faʻamalosia o synapses i le tele o itulagi o le cerebral cortex primate. Saienisi. 1986; 232: 232-5. [PubMed]
  195. Rapoport JL, Giedd JN, Blumenthal J, Hamburger S, Jeffries N, Fernandez T, Nicolson R, Bedwell J, Lenane M, Zijdenbos A, Paus T, Evans A. Suiga agaigai i luma o le talavou i le taimi o le tamaitiiti-amataga o le valea. O se suʻesuʻega faʻasolosolo matafatu faʻataʻitaʻi. Arch Gen Psychiatry. 1999; 56: 649-54. [PubMed]
  196. Rebec GV, Sun W. Neuronal vaega o le toe faʻafoʻi i le amio o le cocaine: o le vaega o le faʻasaga muamua. J Exp Anal Behav. 2005; 84: 653-66. [PMC free article] [PubMed]
  197. Reid SN, Juraska JM. Eseesega o feusuaiga i le lapoa o le rat neocortex. J Comp Neurol. 1992; 321: 442-7. [PubMed]
  198. Rios O, Villalobos J. Postnatal le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻafefe mai le ogatotonu o le thalamic i le frontal cortex in sourice. Brain Res Dev Brain Res. 2004; 150: 47-50. [PubMed]
  199. Robbins TW. Faʻataʻitaʻituina ma le taofi: pito i luma o le teritori, substitute neurochimium ma faʻafitauli o le falemaʻi. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2007; 362: 917-32. [PMC free article] [PubMed]
  200. Rosenberg DR, Lewis DA. Faʻailogaina o le faʻailogaina o le inanervation o le manuki i le pito i luma ma le afi: o le tyrosine hydroxylase immunohistochnical analysis. J Comp Neurol. 1995; 358: 383-400. [PubMed]
  201. Rosenkranz JA, Moore H, Grace AA. O le muamua o le cortex e faʻamalosia ai le amygdala laasaga eletise ma tali i tuʻusaʻoga na faʻasolo muamua. J Neurosci. 2003; 23: 11054-64. [PubMed]
  202. Rubia K, Faʻamolemole S, Taylor E, Brammer M, Williams SC, Simmons A, Andrew C, Bullmore ET. Faʻasalaga faʻatulagaga ma le matua: faʻasologaina o siosiomaga faʻasolosolo ma le fMRI. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2000; 24: 13-9. [PubMed]
  203. Rubia K, Faʻamolemole S, Taylor E, Brammer M, Williams SC, Simmons A, Bullmore ET. O le maualuga o le tino i le mafaufau o le le atoatoa o le tino i le taimi o le maualuga o le puleaina o le afi: o se suʻesuʻega ma le MRI galue. Am J Psychiatry. 1999; 156: 891-6. [PubMed]
  204. Salimi K, Glantz LA, Hamer RM, Siamani TT, Gilmore JH, Jarskog LF. Faatonutonuina o le 1 complexin ma le complexity 2 i le atinaʻeina o le tino muamua o le tagata. Synapse. 2008; 62: 273-82. [PubMed]
  205. Schmithorst VJ, Holland SK, Dardzinski BJ. Atinaʻeina o atinaʻe i le paʻepaʻe mea faufale i le va o tama ma teine. Hum Brap Mapp. 2008; 29: 696-710. [PMC free article] [PubMed]
  206. Schmithorst VJ, Wilke M, Dardzinski BJ, Holland SK. O galuega felagolagomaʻi faʻatasi ma le faʻatalanoaina o mea lanu paepae i se fuainumera masani o tamaititi: o se faʻasalalauga faʻasalalau MRI. Hum Brap Mapp. 2005; 26: 139-47. [PMC free article] [PubMed]
  207. Schoenbaum G. Afiga, gaioiga, ma le le mautonu ma le matagaluega amygdala-orbitofront. Taulai atu ile "tuufaatasiga tuʻufaʻatasia o le amygdala ma le faʻapipiʻi muamua o le cortex le faʻaleagaina le gaioiga o le gaioiga i kuki o le rhesus" J Neurophysiol. 2004; 91: 1938-9. [PubMed]
  208. Schultz W. Faailoga tauia o le dopamine neurons. J Neurophysiol. 1998; 80: 1-27. [PubMed]
  209. Schulz KP, Fan J, Tang CY, Newcorn JH, Buchsbaum MS, Cheung AM, Halperin JM. Taliina o tali i tupulaga talavou ua maua i le le atoatoa o le le atoatoa o le tino i le taimi o le tamaitiiti: suʻesuʻega FMRI e tutupu. Am J Psychiatry. 2004; 161: 1650-7. [PubMed]
  210. Schwandt ML, Barr CS, Suomi SJ, Higley JD. Ole fesuiaiga ole tausaga i amioga e mulimuli i le puleaina o le ethanol i le tamaʻitaʻi ma le tamaitai talavou rhesus macaques (Macaca mulatta) Alcohol Clin Exp Res. 2007; 31: 228-237. [PubMed]
  211. Tagai i le RE, Fuchs RA, Ledford CC, McLaughlin J. Drug addictive, toe foʻi, ma le amygdala. Ann NY Acad Sci. 2003; 985: 294-307. [PubMed]
  212. Seeman P, Bzowej NH, Guan HC, Bergeron C, Becker LE, Reynolds GP, Bird ED, Riederer P, Jellinger K, Watanabe S, et al. Tagata suʻe suʻe le dopamine tagata i tamaiti ma tagata matua. Synapse. 1987; 1: 399-404. [PubMed]
  213. Shaw P, Eckstrand K, Sharp W, Blumenthal J, Lerch JP, Greenstein D, Leni L, Evans A, Giedd J, Rapoport JL. O le le lava o le faaletonu ma le le atoatoa o le tino e mafua mai i le tuai o le matua matua. Proc Natl Acad Sci US A. 2007; 104: 19649-54. [PMC free article] [PubMed]
  214. Leoleo Mamoe GM. O le synaptic organization o le faiʻai. Oxford University Press, Oxford University Press; 1990.
  215. Sinclair D, Webster MJ, Wong J, Weickert CS. Ole suiga ole mole mole mole suiga i le glucocorticoid receptor i totonu o le atinae o tagata. Mol Lapatai [PubMed]
  216. Sisk CL, Foster DL. O le faavae o le laititi ma le talavou. Nat Neurosci. 2004; 7: 1040-1047. [PubMed]
  217. Slotkin TA, Seidler FJ, Ryde IT, Yanai J. Developmental aʻafiaga o le chlorpyrifos i luga o le acetylcholine ma auala serotonin i se faataitaiga avian. Neurotoxicol Teratol. 2008; 30: 433-9. [PMC free article] [PubMed]
  218. Faʻatasi M, Franz H, Yan Z, Loreniti A, Guo S, Giger T, Kelso J, Nickel B, Dannemann M, Bahn S, Webster MJ, Weickert CS, Lachmann M, Paabo S, Khaitovich P. Neoteny o le transcriptal i le tagata faiʻai. Proc Natl Acad Sci US A. 2009; 106: 5743-8. [PMC free article] [PubMed]
  219. Somerville LH, Casey BJ. Atinaʻeina o neurobiology o le pulea o le mafaufau ma le faʻaosofiaina. Curr Opin Neurobiol. 2010; 20: 236-41. [PMC free article] [PubMed]
  220. Sowell ER, Thompson PM, Rex D, Kornsand D, Tessner KD, Jernigan TL, Toga AW. Faʻataʻatiaina o le mea maʻaleʻale faʻamaʻi ma le mea faʻapitoa i le lotoifale o loʻo maua ai le tufatufaina i vivo: maturation i cisices perisylvian. Cereb Cortex. 2002; 12: 17-26. [PubMed]
  221. Sowell ER, Thompson PM, Tessner KD, Toga AW. Faʻaauauina le faʻatupulaia o le faiʻai ma le paʻu o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tino i le pito i luma o le paʻu: O fesoʻotaʻiga feeseeseaʻi i le taimi o le faʻasolosolo o le faiʻai mulimuli. J Neurosci. 2001; 21: 8819-29. [PubMed]
  222. Sowell ER, Thompson PM, Toga AW. Faʻasologa o fesuiaiga i le tino o le tagata i le gasologa o le olaga. Neuroscientist. 2004; 10: 372-92. [PubMed]
  223. Spear L. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga amio e uiga i tausaga. Neuroscience ma Bio-behavioral Reviews. 2000; 24: 417-463. [PubMed]
  224. Steinberg L. O se saienitisi amio e vaʻavaʻai i le saienisi o le atinaʻe o faiʻai faigata. Brain Cogn. 2010; 72: 160-4. [PMC free article] [PubMed]
  225. Steinberg L. O faʻataʻitaʻiga e lua o le faʻaaogaina o le lamatiaga a le tama talavou. Dev Psychobiol. 2010; 52: 216-24. [PubMed]
  226. Stevens MC, Pearlson GD, Calhoun VD. Suiga i le fegalegaleaiga o fesoʻotaʻiga o neura faʻa-le-malo mai le talavou i le matua. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 2356-66. [PubMed]
  227. Stinear CM, Coxon JP, Byblow WD. Pepa o le afi a le Peraimeri ma le puipuiga o le gaioiga: o fea e faʻafeiloai ai Stop. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33: 662-73. [PubMed]
  228. Supekar K, Musen M, Menon V. Faʻatupulaia o fesoʻotaʻiga o faiʻai i le tele o galuega i tamaiti. PLoS Biol. 2009; 7: e1000157. [PMC free article] [PubMed]
  229. Supekar K, Uddin LQ, Prater K, Amin H, Greicius MD, Menon V. Faʻatupulaia o le fesoʻotaiga ma le faʻatulagaina o faʻatulagaga i totonu o le faʻafesoʻotaʻiga o le tulaga le lelei i tamaiti laiti. Neuroimage. 2010; 52: 290-301. [PMC free article] [PubMed]
  230. Swann N, Tandon N, Canolty R, Ellmore TM, McEvoy LK, Dreyer S, DiSano M, Aron AR. O le EEG faʻatautaia e faʻaalia ai se taimi-ma le taimi e masani ai ona patino mo le mea saʻo le pito i luma o le gyrus ma le matua cortex i le taofiina o tali amata. J Neurosci. 2009; 29: 12675-85. [PMC free article] [PubMed]
  231. Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Int J Dev Neurosci. 2000; 18: 29-37. [PubMed]
  232. Tau GZ, Peterson BS. Faʻateleina le atinaʻe o vaʻa faiʻai. Neuropsychopharmacology. 35: 147-68. [PMC free article] [PubMed]
  233. Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC., Jr. O molimau mo le receptor dopamine e seleseleina i le va o le matua ma le matua i le lototele ae le o se mea e tupu ai. Brain Res Dev Brain Res. 1995; 89: 167-72. [PubMed]
  234. Teicher MH, Dumont NL, Ito Y, Vasega C, Giedd JN, Andersen SL. O le le amanaiaina o fanau laiti e fesoʻotai ma le faʻaititia o le paʻu o le callosum. Biol Psychiatry. 2004; 56: 80-5. [PubMed]
  235. Thomason ME, Race E, Burrows B, Whitfield-Gabrieli S, Glover GH, Gabrieli JD. Atinaʻeina o le mafaufau faʻavaomalo ma le mafaufau i le mafaufau i le mafaufau o le tagata. J Cogn Neurosci. 2009; 21: 316-32. [PMC free article] [PubMed]
  236. Todd RD. O le atinaʻeina o le Neural e faʻatonutonuina e tagata masani o le neurotransmitters: dopamine D2 mea faʻaleleia faʻaleleia e faʻaleleia atili ai le tupu. Biol Psychiatry. 1992; 31: 794-807. [PubMed]
  237. Toran-Allerand CD. O le va o le estrogen / neurotrophin i le taimi o le atinaʻeina o aʻafiaga: o le faʻatasi o le estrogen ma le neurotrophins ma o latou siosiomaga e talafeagai lelei? Dev Neurosci. 1996; 18: 36-48. [PubMed]
  238. Tseng KY, Amin F, Lewis BL, O'Donnell P. Suʻesuʻe metabolic cortical tali muamua i le mesocortical activation i tagata matutua manu ma le neonatal ventral hippocampal lesion. Biol Psychiatry. 2006; 60: 585–90. [PMC free article] [PubMed]
  239. Tseng KY, O'Donnell P.Dopamine fesuiaʻiga o muamua muamua cortical interneurons suiga i le taimi o talavou. Cereb Cortex. 2007; 17: 1235–40. [PMC free article] [PubMed]
  240. O le Ventura R, Morrone C, Puglisi-Allegra S. Prefrontal / accumulate catecholamine e fuafua ai le faʻamalosia o le ola i taui uma-ma aʻafiaga e aʻafia ai. Proc Natl Acad Sci US A. 2007; 104: 5181-6. [PMC free article] [PubMed]
  241. Vernadakis A. Neuronal – glial fegalegaleaiga i le taimi o atinae ma le matua. Fafagaina Faʻaliga. 1975; 34: 89–95. [PubMed]
  242. Verney C, Grzanna R, Farkas E. Faʻasalalauina o filo o le dopamine-beta-hydroxylase-e pei o le palatini o le rat ratbier i le taimi o le ontogeny. Dev Neurosci. 1982; 5: 369-74. [PubMed]
  243. Vincent SL, Pabreza L, Benes FM. Faʻailogaina o le faʻailogaina o le GABA-neo faʻamaonia o le rat medial prefrontal cortex. J Comp Neurol. 1995; 355: 81-92. [PubMed]
  244. Viveros MP, Marco EM, Lopex-Gallardo M, Garcia-Segura LM, Wagner EJ. Taʻiala mo feeseeseaiga i feusuaʻiga i le pepe neurobiology: o le taulaʻi atu i luga o cannabinoids. Neurosci Bio Rev. 2010 i le lomitusi. [PubMed]
  245. Vizuete ML, Venero JL, Traiffort E, Vargas C, Machado A, Cano J. Faʻamatalaga o le mRNA o le nusiva 5-HT7 i le mafaufau o le ratito i le taimi o le atinaʻe o postnatal. Neurosci Lett. 1997; 227: 53-6. [PubMed]
  246. Volkow ND. O le a se mea tatou te iloa e uiga i le tagofia o fualaau faasaina? Am J Psychiatry. 2005; 162: 1401-2. [PubMed]
  247. Leo P, Vanderschuren LJ, Groenewegen HJ, Robbins TW, Pennartz CM. Tuʻuina o se tui i luga o le vaeluaga o le vaeluaga o le vaega. Trends Neurosci. 2004; 27: 468-74. [PubMed]
  248. Wang DD, Kriegstein AR. Faʻasaina Muamua le GABA Depolarization ma le Bumetanide Faʻaiʻuga o Suiga Tumau i Circort Cortical and Sensorimotor Gates Deficits. Cereb Cortex. 2011 [PMC free article] [PubMed]
  249. Weinberger DR. O aʻafiaga o le atinaʻe o faiʻai masani mo le pathogenesis o le schizophrenia. Arch Gen Psychiatry. 1987; 44: 660-9. [PubMed]
  250. Whitaker-Azmitia PM, Azmitia EC. Le faʻaaogaina o le neroronergic neuroronetric development o le fetal: matafaioi o le maualuga o le senetonite receptors. Neurosci Lett. 1986; 67: 307-12. [PubMed]
  251. Wong DF, Wagner HN, Jr, RF RF, Vaʻalele JM, Frost JJ, Faʻaliliuina HT, Wilson AA, Rosenbaum AE, Gjedde A, Douglass KH, et al. Aafiaga o le matua i le dopamine ma le serotonin talileleia e fuaina i luga o le ata faataitai i totonu o le tagata soifua ola. Saienisi 21. 1984; 226 (4681): 1393-6. [PubMed]
  252. Woo TU, Pucak ML, Kye CH, Matus CV, Lewis DA. Toe faʻaleleia le pipiʻi o le vaʻaia ma le faʻatautaia faʻatasi i le manuki i le kesi muamua. Neuroscience. 1997; 80: 1149-58. [PubMed]
  253. Yates MA, Juraska JM. O le pubertal o le hormone o le ovarian ovarian e faʻaitiitia ai le numera o axones i luga o le splenium o le calpum cal ratum. Exp Neurol. 2008; 209: 284-7. [PMC free article] [PubMed]
  254. Yin X, Crawford TO, Griffin JW, Tu P, Lee VM, Li C, Roder J, Trapp BD. O le glycoprotein e fesootaʻi i le Myelin o se faailo o le myelin e faʻafaigofieina ai le valiber o axelini. J Neurosci. 1998; 18: 1953-62. [PubMed]
  255. Zavitsanou K, Wang H, Dalton VS, Nguyen V. O le pulega o le Cannabinoid e faʻateleina le fausiaina o le senetusi 5HT1A ma le mRNA i le hippocampus o le tagata matutua ae le o tama talavou. Neuroscience. 2010; 169: 315-24. [PubMed]
  256. Zecevic N, Bourgeois JP, Rakic ​​P. O suiga i le faʻaogaina o le kenera i le uila afi o rhesus monkey i le taimi o le fetal ma le postnatal. Brain Res Dev Brain Res. 1989; 50: 11-32. [PubMed]
  257. Zehr JL, Todd BJ, Schulz KM, McCarthy MM, Sisk CL. O le teuteuina o le medieval amygdala i le Dendritic ao faagasolo le atinaeina o le hamster male Suria. J Neurobiol. 2006; 66: 578-90. [PubMed]
  258. Zhang LI, Poo MM. Gaosiga eletise ma le atinaʻeina o alalaupapa. Nat Neurosci. 2001; 4 (Faʻatau): 1207-14. [PubMed]
  259. Zhou FC, Sari Y, Zhang JK. Faʻaaliga o le serotonin transporter protein i le atiaʻe o le faiʻai o rat. Brain Res Dev Brain Res. 2000; 119: 33-45. [PubMed]
  260. Zink CF, Pagnoni G, Martin-Skurski ME, Chappelow JC, Berns GS. O tali a tagata i tali tau tupe e faʻalagolago i le alofa. Neuron. 2004; 42: 509-17. [PubMed]
  261. Zisook S, Rush AJ, Lesser I, SR Wisniewski SR, Trivedi M, Husain MM, Balasubramani GK, Alpert JE, Fava M. Faʻamatalaga amata ma. Galue le Scandal Scand. 2007; 115: 196-205. [PubMed]
  262. Zuo XN, Kelly C, Adelstein JS, Klein DF, Castellanos FX, Milham MP. Fesoʻotaiga faʻalagolago fesoʻotaʻiga: suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ai le ICA ma le lua faiga faʻaletonu. Neuroimage. 2010; 49: 2163-77. [PMC free article] [PubMed]