O le faʻamanuiaga o le Dopaminergic e mafai ona faʻaleleia ai le soifua maloloina o le tamaʻitaʻi: O se vaaiga fou i luga o le masini o le faʻamalosia o le malosi o le ventralum (2016)

LINI I LE SUʻESUʻEGA


lē faʻatino

O le vaaiga iloga i le tulaga o le tuputupu ae o le faiai o le talavou matua, o le faateleina o le gaioiga i le mesolimbic dopaminergic reward system e avea o se noataga, faatonutonuina o talavou i amioga leaga, faateleina lo latou gauai i le iloiloga ma le leiloa o tagata, ma e mafua ai le manuia o le soifua maloloina. O nisi o faʻamaoniga e le ogatusa ma lenei faʻafitauli paleni o le manatu o le tauleleia o le tauleleʻa e tele lava ina avea ma se noataga ma faʻamaualuga ai le faʻaaogaina o galuega faatino lea e mafai ai ona faʻatino le gaioiga o le tino. O le sini o lenei iloiloga o le faʻaleleia lea o lo tatou malamalamaaga i le dopaminergic taui faʻamanuiaina i le talavou. Ou te toe iloiloina nisi o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le faʻamalosia o le malosi o le tamaoaiga e avea ma galuega faʻatino mo le soifua maloloina o le tauleʻaleʻa ma le soifua manuia e uiga i le faʻaitiitia o tulaga lamatia ma le faʻalavelave ma faʻapupulaina le tumau mausali ma le manuia.

uputatala

  • Tauleʻaleʻa;
  • Taui;
  • Tulaga lamatia;
  • Soifua Maloloina;
  • Atinaʻeina ole fatu

Tupulaga Talavou o se taimi faʻaletausaga faʻapitoa ma le faʻalavelave vaivai ua faailogaina i le maualuga o le faʻatupulaia o amioga, faʻaletonu lagona, ma le le lelei o tulafono faʻavae (Steinberg, 2005). O nei suiga e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o fua o le atuatuvale ma le atuatuvale (e pei o le fofoina o faafitauli) ma le amio le atoatoa ma le pulea o amioga le atoatoa (ie, faafitauli mai fafo) e mafua ai le popole tele o le soifua maloloina lautele, e mafua ai lo latou maualuga, masani, ma aafiaga le lelei i luga o le galue. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amataina o le tele o faʻafitauli o le mafaufau e tupu mai i le taimi o le talavou, faatasi ai ma le atuatuvale na siitia mai le 500% mai le laʻitiiti i le talavou ma se 400% faaopoopo mai tupulaga talavou matutua (vaai Thapar et al., 2012). O le faʻalavelave faʻaleagaina ma le soifuaga o le tino na faʻatupulaia ai le 300% mai le laʻitiiti i le talavou (CDC, 2014) ma le sili atu i le 70% o tamaiti maliliu i tausaga taʻitasi ona o mafuaʻaga e puipuia ai e aofia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi taavale, manua e leʻi mafaufauina, fasioti tagata, ma le pule i le ola (CDC, 2013). O faʻamatalaga lata mai nei mai faʻataʻitaʻiga o manu ma suʻesuʻega o suʻesuʻega o le tuputupu aʻe i tupulaga talavou, ua faʻaalia ai o faʻalavelave i le taulimaina o taui e mafai ona faʻaola atili i le faʻaleleiaina ma le faʻaogaina o faʻamaoniga i le taimi o le talavou (Spear, 2011).

1. Maualuga o tagata matutua i le faʻamanuiaga

I luga o le tele o ituaiga, e aofia ai togitogi, mea e le masani ai tagata, ma tagata, o talavou e faʻaalia le maualuga i amioga e aʻafia ai taui, tuʻuina atu faʻamaoniga malosi mo le faʻasaoina o togafitiga taui i le atinaʻe (Spear, 2011). O tamaʻi matutua e sili atu ona maaleale nai lo o latou tagata matutua i le tauia o mea totino o le tele o mea tauleleia lelei, e aofia ai le sailia o mea fou (Douglas et al., 2003), o taui faʻamanuiaina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai (Douglas et al., 2004), amio masani (Friemel et al., 2010 ma Spear, 2011), ma le faʻamalosia o suʻega (Vaidya et al., 2004, Wilmouth ma Spear, 2009 ma Friemel et al., 2010). I totonu o tagata, amataina le mamanu o mamanu o le U na maitauina i le taui saili amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaalia e tamaʻitaʻi talavou le maualuga i luga ole sailiiliga-sailiiliga ole sailiiliga ma sailiiliga (Steinberg et al., 2009 ma Romer et al., 2010), sili atu le lagona lelei i manatu lelei i le taimi o se galuega tau taaloga faʻataʻitaʻaiga (Cauffman et al., 2010), ma faʻateleina manaʻoga ma le faʻatetetete i mea suamalie (Galván ma McGlennen, 2013 ma Post ma Kemper, 1993). O nei suiga i amioga e sailia ai amioga ma mea e fiafia i ai, o le a uunaia, i se vaega, e ala i suiga loloto o le neura i luma o le matagaluega.

2. Suiga o le dopaminergic i le mafaufau o le tagata matua

Faʻasologa o le faʻaaogaina o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o taamilosaga i le pito i luma o le DNA (DA) O le elemene muamua o le taui e aofia ai fualaau mo le puipuia o le dopaminergic (area VTA) i le nucleus accumbens,Russo ma Nestler, 2013). O le televise, ma le nucleus faʻapitoa, ua amanaʻia e avea o se pona autu mo le faʻamalosia, o amioga faʻatauleleia (vaai Padmanabhan ma Luna, 2014 ma Galván, 2014). DA faʻamaonia le lagolagoina o le faʻamalosia o le aʻoga, ma le faʻataʻitaʻiga a le ATA o galuega faʻavae ma le muaʻi aʻafiaga e aʻafia ai amioga afaina ma faʻaosofia ua suia i le talavou (Padmanabhan ma Luna, 2014). O vaega tetele o le faʻaaogaina o taui e maua ai suiga tetele i le taimi o le talavou e aofia ai fua mai i le neurons loloto i lalo o le mafaufau (faataitaiga, VTA; substantia nigra) i vaega laiti e aofia ai le ogaoga, faapea foi le pete muamua (PFC) ma isi vailaau faʻatafuna e aofia ai le amygdala ma le hippocampus. O loʻo i ai foʻi faʻamatalaga GABAergic mai le nucleus accumbens i le VTA. O nei mea e aofia ai faʻataʻitaʻiga e ala i le ala saʻo, lea o loʻo faʻatalanoa e le laʻau mūmū o le D1-type, lea e tuusaʻo ai le VTA, ma faʻasolosolo e ala i le ala le ala, lea o loʻo faʻasalalau e le numera D2-type medium spiny neurons, lea na initua le VTA e ala i le GABAergic neurons i totonu o le pallidum lautele (Russo ma Nestler, 2013). O nei taui uma-o eria e fesootaʻi i auala faigata (tagai Mati. 1).

Faʻataʻitaʻiga 1. Auala faʻafefiloi i le faiʻai.

O le polokalama a le AT e maua ai le toe faatulagaina lelei i luga o le talavou, lea e aafia i le pathophyysiology o faʻalavelave eseese e aliali mai ao talavouu (tagai Nelson et al., 2005, Spear, 2000 ma Wahlstrom et al., 2010a). O isi meaola, tagata e le o tagata soifua, ma tagata, e faʻapupulaina le maualuga o le dopamine i le taimi o le matua (vaʻai Wahlstrom iā al., 2010b). O loʻo maitauina le maualuga o tumutumu o le dopamine ile D1 ma le D2 i totonu o le telefoni i le togavao. (Andersen et al., 1997, Tarazi et al., 1999, Teicher et al., 1995, Badanich et al., 2006 ma Philpot et al., 2009), e ui lava o ni nai suʻesuʻega e leʻi maua ai ni eseesega o galuega i totonu o faʻamaumau o le au talavou talavou pe a faatusatusa i tagata matutua (Matthews et al., 2013 ma Sturman ma Moghaddam, 2012). E le gata i lea, o aʻafiaga a le AT ma le tele o faʻamaumauga a le DA e faʻatautaia ai le maualuga o le PFC i le talavou (Benes et al., 2000), faʻapea foʻi ma le numera o faʻaaliga PFC i le nucleus accumbens (Brenhouse et al., 2008). I totonu o tagata e le o ni tagata, amataina le ATA i le itulagi atoa i le tauleʻaleʻa (tagai Wahlstrom iā al., 2010b).

O suʻesuʻega faʻatasi ma tagata ua lipotia mai tulaga tutusa i le faʻamaoniga a le AT i le taimi o le talavou. Mo se faataitaiga, in faʻaleleia o tagata i le taimi mulimuli ane, o le maualuga o le AD i le siʻitiaga seia oʻo i le tauleʻaleʻa ona faʻaitiitia ai lea pe tumau ai pea (Haycock et al., 2003), e tusa uma i le umi o le togi ma le aofaʻi atoa o le faʻatinoina o le au (Lambe et al., 2000 ma Rosenberg ma Lewis, 1994). To iinei foi o se pito i luga o le fesoʻotaʻiga mataʻutia mai le PFC i le tumutumu o le tumutumu, aemaise i le D1-faʻaaliga o neurons (Brenhouse et al., 2008). O le mea mulimuli, o suʻesuʻega a le FMRI, lea e mafai ai mo le iloiloga o suiga i totonu o le faʻaaogaina o suauu o loʻo nofoia e le ATA, ua faʻaalia ai le sili atu ona sili atu le malosi o le 'auʻaunaga i le tupulaga talavou nai lo tamaiti poʻo tagata matutua pe a maua taui lua (faʻataʻitaʻiga, tupe; Ernst et al., 2005, Galván et al., 2006 ma Van Leijenhorst et al., 2010), taui muamua (faataitaiga, sua suamalie; Galván ma McGlennen, 2013), poʻo taui faʻasalalau (Chein et al., 2010 ma Guyer et al., 2009) faʻapea foi i le i ai o faʻasalalauga agavaʻa faʻasalalau (Somerville et al., 2011). O ia tulaga maualuga i le faʻaauau o le faʻamalosia o tagata e fesoʻotai ma le pulea lelei o le mafaufau (Somerville et al., 2011) ma faʻateleina ai le aʻafiaga o le tagata lava ia e lipotia mai (Galván et al., 2007). O nisi o suʻesuʻega ua latou iloa ai o talavou e faʻaalia le faʻagasologa o le faʻamalosia o le telefoni e faʻatatau i tamaiti poʻo tagata matutua pe a faʻatali taui (Bjork et al., 2004 ma Bjork et al., 2010), ma o lea faʻalavelave faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma amioga sili atu ona aʻafia (amioga faʻaletonu)Schneider et al., 2012). O le vavaveina o le telefoni feaveaʻi e finau e fautua mai e mafai e tupulaga talavou ona maua ni lagona lelei mai fuamauina tauleleia, lea e mafai ai ona latou sailia ni aafiaga sili atu o taui-faatosina lea e faateleina ai le gaioiga i le circuitry related circuit (Spear, 2000).

Ua i ai le talitonuga o le polokalama a le AT e i luga o le faʻalologa o galuega ao talavou (Chambers et al., 2014), e pei ona molimauina i luga o le telefoni i le telefoni ile TA, maualuga tulaga maualuga o le TA, le ATA tele, ma le faateleina o eletise receptor DA (tagai Padmanabhan ma Luna, 2014). O le mea lea, o le mesolimbic DA polokalama e manatu e iai i se tulaga o le soona faʻaogaina i le taimi o le talavou, lea e taua tele le aoga mo taunuʻuga amio. Ua faʻatulagaina foi o maualuga o le AT i le siitia o le PFC i luga atu o le maualuga o le maualuga i le talavou, e mafua ai le "faʻasolosolo" o le DNA, lea e faʻasesēina ai le sao mai i vaipanoa vaivai e pei o le nucleus accumbens (faʻataʻitaʻiga, Wahlstrom et al., 2010a). To lona fesuiaiga i le paleni o galuega TA le mafai ona faailogaina taunuuga i le tauvaga i le va o le PFC ma le itulagi limbicide mo le puleaina o faamatalaga, e pei o le maualuga o galuega faatino o le gaoioiga a le AT i totonu o le siosiomaga o le fesuiaiga o faamatalaga e agai atu i le limulā tele ma le itiiti ifo o le PFC e aafia i luga o le nucleus accumbens (Spear, 2011).

3. Silasila le lelei i le talileleia o dopamineric i le talavou

O loʻo i ai i le lautele le manatu o le a faʻatautaia le faʻatulagaina o faʻamanuiaga i tauʻavega i totonu o le siosiomaga e aofia ai mea e fiafia i ai mo le fiafia, faateleina le fiafia i tulaga lamatia, ma le amataina o le tele o le mafaufau faʻaletonu (Wahlstrom iā al., 2010b). O le vaaiga iloga i le tulaga o le atinaʻe o le mafaufau o le tauleʻaleʻa, o le faʻateleina o le gaioiga i le mesolimbic DA polokalama e avea o se noataga, faʻasalalau tupulaga talavou i amioga leaga, faateleina lo latou gauai i iloiloga ma le leiloa o tagata, ma mafua ai le ola manuia (faʻataʻitaʻiga, Casey et al., 2008 ma Chambers et al., 2014). TI le taimi nei, e ui lava o le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa i le gaioiga o le tino e mafai ona tupu mai mo ni fuafuaga faʻafeiloaʻi (faataitaiga, faafaigofieina le manuia o le fanau fanau, migrations, ma le faaitiitia o le inbreeding), o le gaioiga faʻaalia i sosaiete faʻaonaponei e ono avea ma avega ma e lamatia ai le ola (Spear, 2008). Ioe, i le tele o suʻesuʻega o le neuroimaging o tama talavou, o suiga i le faʻaauau o le faʻamalosia o le tino e fesoʻotaʻi atu i taunuuga le lelei e aofia ai fualaau faasaina ma le ava malosi (Jager et al., 2013), tūlaga faigatā (Telzer et al., 2014 ma Silk et al., 2013), fāʻatu (Bar-Haim et al., 2009 ma Guyer et al., 2006), sfaʻafeiloaʻiga i aʻafiaga a tupulaga (Chein et al., 2010), ma le amio ma amioga pulea-solia (Galván et al., 2007 ma Qu et al., 2015). Ttane, taui e mafai ona matua aʻafia ai amioga taua e aofia ai le faʻaaogaina o faʻafitauli faʻafitauli mo faʻamaʻi masani ma le olaga faitino.

4. O se gaioiga talafeagai e fetuunai ai le reactivity doping i le talavou

O le vaaiga e maualuga i le AT gaioiga i le taimi o le talavou ua faateleina ai le lamatiaga ma o le mafaufau o le tamaititi e taʻu mai ai o tupulaga talavou ua muai osofaʻi atu i faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau ona o le faigata o le atinaeina o le atinae e ala i le suia o le neural process. O se tulaga le lelei o le mataʻituina e mamanu o le faiʻai o meaʻai e faʻatatau i le biologically e aofia ai se mea faʻamaonia, e le mafaamagaloina le lamatiaga o le talavou ma le faʻaleleia o mafaufauga e taofia ai lo tatou mafai ona faʻalavelave. E le gata i lea, o lenei vaaiga e faamamafaina ai amio faʻaletonu a le talavou i le tele o atinaʻe lelei ma amio. E ui o lenei manatu e le o se mea sese (ie, faʻateleina le faʻamalosia e fesoʻotai ma taunuʻuga le lelei), o lenei manatu e sili atu ona faafaigofieina ( Pfeifer ma Allen, 2012) ma e le o mafaufauina pe mafai faapefea ona fetuutuunai le gaoioi o le dopaminergic i lenei vaitau atinae. O nisi o faʻamaoniga e le ogatusa ma lenei faʻafitauli paleni o le manatu o le tauleleia o le tauleleʻa e tele lava ina avea ma se noataga ma faʻamaualuga ai galuega faʻatulagaina talafeagai lea e mafai ai ona faʻatino le gaioiga faʻafoʻi tino.

O se tasi o manatu na tuʻuina atu, o le faʻalauteleina o le lagona o le dopaminergic e faʻatupulaia ai le lamatiaga o amioga-ono mafai ona fetuunai mo le faʻaolaina o le ola ma le mauaina o tomai (Spear, 2000). O le naunau e faʻalata, suʻesuʻe ma faʻalavelave i le tauleʻaleʻa, e mafai ona tuʻuina atu se faʻamoemoega talafeagai e maua ai se avanoa tulaga ese mo talavou e maua ai ni mea fou i le taimi e amata ai ona aʻoaʻoina le autalavou mai o latou siosiomaga ma tuʻu ai le saogalemu o latou tagata tausi maʻi (Spear, 2000). O le mea lea, o tali a le 'auʻaunaga e mafai ona faafaigofie ai le sini ma maua ai le ola umi, ma mafai ai e le tama talavou ona agai atu i le autalaga vavalalata (Wahlstrom et al., 2010a). I se aotelega, o lenei manatu faavae e taʻu mai ai o le lamatiaina o ia lava o se amioga masani ma talafeagai. O le maualuga o le faʻaalia o le gaioiga e mafai ona avea ma tali faʻafetaui pe a faʻapea e leʻo faʻamalosi le tino ma o talavou latou te auai i tulaga faʻaletonu o le lamatiaga; maualuga maualuga o lamatiaga lamatia e mafai ona afaina ma e lamatia ai foi le ola (Spear, 2008). E le gata i lea, o taunuuga o le lamatiaga o aʻafiaga atonu o le a faalagolago i le tala. I lo tatou vaitau faʻaonaponei, o siosiomaga o loʻo aʻafia ai le tupulaga talavou i le lamatiaga (faʻataʻitaʻiga, avetaʻavale taavale) e mafai ona oʻo i le faia o mea faʻaletagata ae le o ni mea faʻapitoa (Spear, 2008).

O le agai atu i tua atu o le talitonuga e lamatia le faia o ia lava o se amioga fetuutuunai, ou te fautuaina se manatu fou ma se tulaga fetuutuunai o le lagona tauleleia e pei o le gaioioiga tuusao e mafai ona taitai moni ai le au talavou ese mai lamatiaga ma mafaufauga faʻapitoa. O lona uiga, o le faʻaalia o le gaioiga e mafai ona taʻitaʻia ai le tupulaga talavou mai le amio lava lea e tasi e manatu e tulaʻi mai o se taunuuga o le maualuga o le faʻamaonia o le DN. Nai lo le faʻalauiloaina o le faʻaleagaina ma le faʻaleleia o le mafaufau, o faʻamatalaga lata mai e faaalia ai o le faʻaalia o le gaioiga o le tino e mafai moni lava ona faaosofia ai le autalavou ina ia aofia ai amioga sili ona mafaufau loloto, faafaigofieina le alualu i luma, ma puipuia ai i latou mai le faatupuina o le atuatuvale ma le faia o le soifua maloloina - O le mea moni, o faʻateleina tali a le aufaʻatasi, faatasi ai ma tulafono faatonutonu lelei, e fai ma sui o le "faaliliuga o le uunaʻiga lelei i gaoioiga faʻatinoina" ( Wahlstrom et al., 2010a, itulau 3).

O le faʻamaoniaina o le ATA e mafai ona avea ma faailoga o le neurobiology mo amioga e aʻafia ai, e tusa lava pe o le a le mea na tupu (e pei o le faʻafetaui poʻo le faʻaleagaina). I le isi itu, o le faʻamaoniga a le AT e mafai ona faʻafeiloaʻi agai i amioga faʻamalosia e sili ona fetuunai, e pei o se faʻasalalauga agai atu i amioga faʻamalosi (faʻataʻitaʻiga, taumafai mo le manuia o le aʻoga, auai i amioga vaʻaia, galulue agai i se sini). I le isi itu, o le faʻamaoniga a le AT e mafai ona tuusaʻo atu i amioga faʻamalosia e mafai ona sili atu le faʻaleleia e faʻatatau i fesuiaiga o tulaga ma faʻalaupuʻu (faʻataʻitaʻiga, amioga faʻataʻavalevale matautia, amioga tau feusuaʻiga lamatia). O le malosi o le malosi o le malosi o le tino e mafai ona avea ma sui o se tulaga lamatia po o se avanoa e faalagolago i le tulaga o agafesootai ma le faaosofia (tagai Laulau 1). Ttane, faʻaleleia auala faʻataʻitaʻiga i le lagona o le mafaufau e mafai ona fesuisuiai i fua eseese ma siosiomaga.

Laulau 1.

O le toe faʻafoʻiina o le malosi o le striatum e mafai ona avea ma punavai o le faʻafitauli ma le avanoa.

Faʻaleagaina

Avanoa

Faʻasagaga i taui le lelei

Faʻasagaga agai i taui lelei

 • Suʻega o vailaʻau

 • Faʻatinoga o le aʻoga

 • Faʻafeusuaiga uiga feusuai

 • Passions ma mea fiafia
 

Lagonaina o taufaʻamataʻu faʻasalalau

Lagonaina o fesoʻotaʻiga vavalalata

 • Faʻavaivaia le atuatuvale

 • Fegalegaleaiga lelei o tupulaga

 • Uiga leaga a tupulaga

 • Faʻaaloalo amioga

Filifiliga o le laulau

Talu ai ona o le maualuga o le manaia o le dopaminergic e foliga mai o le lautele i le talavou, e pei ona vaaia i meaola eseese, siosiomaga, ma aganuu, o laʻu sini o le faamamafa auala e mafai ona toe faafoi atu ai le lagona o le dopaminergic agai i amioga lelei, soifua maloloina. Ole tele o iloiloga malosi ua fautuaina lata mai talu ai e faigata tele le neurodevelopment o talavou (Crone ma Dahl, 2012), ma o nisi o taimi e fesoʻotai ai le telefoni i mea faʻaleleia (Pfeifer ma Allen, 2012). I lenei iloiloga, ou te faʻagasolo se laasaga i lenei faʻamatalaga ma fautua mai o le faʻamaʻiina o le DN e mafai ona faʻaleleia ai le soifua maloloina o le talavou. I lalo, ou te toe iloiloina nisi o suʻesuʻega talu ai nei, o le luʻitauina o aganuʻu masani e faʻamanuiaina ai le mafaufau i auala masani i le taimi o le talavou. I le eseesega o faʻataʻitaʻiga ma faʻalapotopotoga, o le faʻamalosia o le malosi o le 'auʻaunaga o loʻo faʻaaogaina ai se galuega faʻatino mo le soifua maloloina o le tauleʻaleʻa ma le soifua lelei, e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o tulaga lamatia ma le faʻavauvau ma faʻateleina ai le tumau mausali ma le manuia.

5. O le telefoni ma le taui: toe fesuiaʻi

Aʻo leʻi toe iloiloina ia tusi o loʻo iai nei, ou te fia tusia ni nai faʻamatalaga ma faʻamatalaina faʻamatalaga o le neuroima. O le galuega a le tagata MMRI ua faʻamaonia ai le tele o le 'auʻaunaga faʻapitoa e avea ma se vaega autu e aofia i le faʻatinoina o taui (silasila Delgado, 2007). Ae peitai, o le taua tele o le faʻamatalaina o le telefoni feaveaʻi e pei o le faʻamaoniaina o le numera o le faʻafitauli o le fesuiaʻiga (e pei o le faʻaaogaina o tulaga o le mafaufau e naʻo le amataina o se vaega ole mafaufau; Poldrack, 2011). I le tusitusiga o loʻo i ai nei, o le a ou faia ni nai faʻafitauli e uiga i le telefoni ma le taui. E ui lava e mautinoa e le o tutusa le taui ma le taui i le telefoni, ae o lenei sootaga o nisi taimi e tatau ai ona faia i le faamatalaina o se tala faʻamavae. E ui lava i lea, e taua le maitauina o isi laupepa i fafo atu o le telefoni (eg, VTA, vmPFC) ma le neurachemistry e sili atu i le dopamine (eg, opioids) code mo taui, ma o le ventral striatum e aafia i le tele o sensorimotor, cognitive ma galuega faagaeetia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega o loʻo aʻafia i le afi (tagai Groenewegen, 2003), aʻoaʻoga e aofia ai faʻavaega o masani (Jog et al., 1999), aʻoaʻoga faʻapitoa (Poldrack et al., 1999), ma le faʻaaogaina o taui (O'Doherty, 2004), faʻapea foʻi ma le faʻalogo i le faʻasalaga / faasalaga (Jensen et al., 2003). O le mea lea, na mafua ai le tuufaatasia o faʻamatalaga e uiga i le faʻamaonia, puleaina o le afi, ma le faʻamalosi (tagaʻi Delgado, 2007).

6. O le faʻamaoniga e mafai e le aʻafiaga dopaminergic ona faʻaleleia le soifua maloloina o le tamaititi

6.1. O le tele o le faʻaaloalo i faaiuga faʻavae e vaʻaia ai le faʻaitiitia o amioga faʻaletonu

O le faʻatagaina i amioga faʻapitoa e faʻamalosia ai le malosi tele, lagona faʻamalieina o loʻo aʻafia ai le polokalama o dopaminergic reward system. Mo se faʻataʻitaʻiga, i tagata matutua, o le tuʻuina atu o le lagolago tautupe i 'auʻaunaga alofa e faʻaauau ai le tele o le'Moll et al., 2006 ma Harbaugh et al., 2007). O le manatu lenei e faʻaalia ai se "lagona mafanafana", e taʻu mai ai e lagona le lelei e avea ma tagata faʻapitoa (Moll et al., 2006). O le mea moni, ua matou faʻaalia o talavou e lipotia le lagona fiafia i aso latou te lagolago ai lo latou aiga e faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia o le faʻaleleia o le tino i le tuuina atu o le lagolago tautupe i lo latou aiga i le taimi o le fMRI scan (Telzer et al., 2010 ma Telzer et al., 2011), ma lagolagoina le manatu e faapea, o le televise o le numera e faʻamaonia ai lagona o le fiafia e fesootaʻi ma le avea ma sui. O le faʻamalosia o le faʻamalosia o tupe i taui faʻapitoa e mafai ona avea ma sui faʻaalia e mafai ona faafaigofie ai le soifua maloloina. Ina ia tofotofoina lenei mea, matou te mulimuli i talavou i le vaitaimi e tasi le tausaga e iloilo ai le ala na amata ai le faʻamalosia o le malosi i le taimi o se tulaga lelei ma le faʻamalosia suiga i amioga e lamatia ai le soifua maloloina. Tupulaga Talavou na faʻamaeʻaina se galuega e ono mafai ona latou faia ai ni tupe faʻaalu taugata i lo latou aiga. Na matou iloa o talavou na faʻaalia le faʻateleina o le faʻamalosia i le telefoni i le taimi o le faia o filifiliga faʻavae (faʻapitoa, foai tau tupe i lo latou aiga) na faʻaalia ai le faʻaitiitia o taimi umi i amioga lamatia (faʻataʻitaʻiga, gaoi, inu ava malosi, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma le faimalaga) o le tausaga (Telzer et al., 2013). E le gata i lea, o talavou o loʻo faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia o le tino i le taimi o faaiuga a le aiga itiiti faʻaauau le faʻamalosia o le kamupani i le taimi o se mea e ono lamatia ai ( Telzer et al., 2015a), o loʻo fautua mai ai o taui faʻapitoa e mafai ona faʻaleagaina ai le natura tauia o le auai i se amioga lamatia. O nei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le ala e mafai ai ona avea le lagona o le lagona ma le mafaufau e avea ma se aseta mo le autalavou, e fuafua i le uiga o le faʻasagaina. O le telefoni feaveai, lea ua faailoaina o se tulaga lamatia mo le lamatiaina o le taulealea, o loʻo puipui foi i lea lava amioga pe a fai o lena faʻamalosiaga e tupu i totonu o se uiga taua ma le faʻaaloalo.

6.2. O le tele o le faʻaaloalo i ituaiga eseese o taui e vaʻaia ai le faʻateleina ma faʻaitiitia i le atuatuvale i le taimi

E ui lava o le soifua manuia sili atu e mafai ona maua e ala i amioga anoa ma lelei, e masani lava ona taulai atu le tupulaga talavou i le tele o mea le lelei, le fiafia (faataitaiga, lamatiaga), ono tuu i latou i le lamatiaga mo le le manuia (Chambers et al., 2014 ma Steinberg, 2008). Na matou suʻesuʻeina pe o le faʻamalosia o le malosi i taui eudaimonic (faʻataʻitaʻiga, faaiuga faʻavae i le aiga) ma taui faʻasolosolo (faʻataʻitaʻiga, filifiliga matautia) e vaʻaia ai le suiga i taimi umi i faʻafitauli faʻafitauli. Tamaiti talavou ua maeʻa se galuega faʻapitoa lea e mafai ai ona latou filifili e foai atu tupe i lo latou aiga pe tausia ni taui tau tupe mo i latou lava (Telzer et al., 2010 ma Telzer et al., 2011). Na latou faʻamaeʻaina foi se tulaga lamatia e ave ai le galuega (le BART; Lejuez et al., 2002), o le taimi lea e mafai ona latou faʻaaogaina ai se paluni elenilea lea na latou maua ai le tele o taui tau tupe i pamu taʻitasi ae mafai ona faʻalavelave i so o se itu e mafua ai le leiloa o tupe maua uma e ausia mo lena paluni. Iʻuga na faʻaalia ai o tupulaga talavou oe na faʻaalia le faʻamalosia o le malosi o le tino i le taimi o faaiuga faʻavae i lo latou aiga na latou maua ai le faʻaitiitia o le faʻafitauli o le faʻalavelave i luga o le gasologa o le tausaga na sosoo ai. I le eseesega, o talavou na faʻaalia le faʻaleleia atili o le malosi o le tino i le tausiga o tupe mo i latou lava i galuega faʻapitoa (ie filifiliga manatu faapito) poʻo ai foi na faʻaalia le malosi o le faʻamalosia o le malosi i le taimi o le lamatiaga o le galuega e oʻo i le umi o le faʻalavelave faʻafitauli (Telzer et al., 2014). O le mea lea, o le faʻateleina o le faʻamalosia o le tino i amio faʻapitoa o se tali faʻafesoʻotaʻi talafeagai, e ono avea ma se neurobiological faailoga e faʻamaonia mo se aʻoaʻoga agai atu i taui lelei (e pei o le lagona lagona o le uiga ma le faʻamoemoega; lagona lagona vavalalata) ma taʻitaʻia ai faʻafitauli . Ole aotelega ole tali ile faaiuga ole manatu faapito (e pei o le teuina ole tupe mo oe lava) poo le taimi e lamatia ai ole tali ile neura, atonu e avea ma faailoga ole neurobiological e faatagaina ai se aoaoga ile agai atu i taui le lelei (eg, le fiafia i le le saogalemu; taufaamataʻu) ma mafua ai le faateleina o le faʻalavelave faʻapitoa. O nei suʻesuʻega ua faʻamaonia ai le taua o le iloiloina o le faʻaliliuga o loʻo faʻaalia ai le faʻamalosia o tagata.

6.3. O le i ai o le tina e faʻasaʻo ai le tauleleʻa o le mafaufau e aloese ai mai amioga leaga

E faia e mātua se matafaioi taua, fesoasoani ia latou fanau e fai ni fetuutuunaiga talafeagai ma aloese mai mea lamatia. E ui e mafai e matua ona faʻaitiitia le lamatia o le tauleʻaleʻa-ae na o le avea ma leoleo faitotoʻa ma faʻatapulaʻa avanoa o talavou e fai filifiliga le lelei, matou tofotofoina pe o suia e le tina e suia auala e mafai ai e talavou ona faʻafefe tulaga lamatia. I le taimi o le suʻesuʻeina o le fMRI, na faʻataunuʻuina e le tauleʻaleʻa se galuega avetaavale faʻatusatusa lea e mafai ai ona latou filifili e faia ni faaiuga lamatia pe saogalemu. Na latou taʻalo toatasi le galuega ma i luma o lo latou tina. Na matou iloa o talavou na faia ni faaiuga sili atu ona lamatia pe a na o latou (55% o faaiuga) nai lo le taimi na i ai lo latou tina (45% o faaiuga). I le tulaga o le neural, o le televise o le televise na matua le toe faʻaaogaina i taimi o filifiliga matautia ma sili atu ona malosi i taimi o filifiliga saogalemu ao iai tina o le tupulaga (Telzer et al., 2015b). O le mea taua tele, na matou iloa ai ina ua faia e le tauleʻaleʻa ni faaiuga saogalemu, na latou faʻaalia le mafanafana o le galulue faatasi (e pei o le felafolafoaiga i le va o vailaau vavalalata) i le va o le telefoni ma le ventrolateral cortex (VLPFC) ao i ai o latou tinā ae le o taimi na o latou . O aʻuA o isi upu, o le faia o faaiuga saogalemu i le auai o lo latou tina, e mafai ona maua ai se tali mai le tulafono e faʻamaonia ai le tau aogā (ie, faaiuga saogalemu e faia i le telefoni), ma o lenei taui taui e faʻamalosia ai le faʻaagagaina o le corsox muamua, i le pulea lelei o le mafaufau, le taofiofia o tali mai (Grey et al., 2002 ma Wessel et al., 2013), faʻapea foʻi ma le faʻatulagaina o tulafono ma le tali o tali (Souza et al., 2009 ma Snyder et al., 2011). O le mea lea, o tali faʻavae e mafai ona faafaigofieina ai le pulea o mafaufauga ma talanoaga e uiga i tali o filifiliga, ma mafua ai ona maua filifiliga saogalemu. Faʻavae o le lamatiaga o le taulealea o le faʻalauteleina o le lagona o le striatum lagona e masani lava ona mulimulitaina le lamatiaga i le taimi o le talavou, ma o le galuega muamua na taulaʻi atu i siosiomaga e lagona ai le lagona lelei i amioga le lelei ma le lamatia. O le mea taua, o le telefoni feaveaʻi, lea e fesoʻotaʻi atu i le sili atu ona lamatia, mo se faʻataʻitaʻiga pe a iai tupulaga (Chein et al., 2011), e mafai ona toe faʻasala ese mai filifiliga le lelei (ie, le faʻamalosia i le taimi o lamatiaga) ma agai i luma Filifiliga ma le saogalemu pe a iai tina.

6.4. O faʻamanuiaga sili ma faʻamanuiaga e mafai ona faʻaleleia atili ai le faʻamalosia o le mafaufau e ala i le faʻateleina o le faʻamalosia o le gataifale

E ui lava o talavou e masani ona faʻaalia ni faʻalavelave i faʻatinoga faʻamalosi, aemaise lava i le faaosofiaina o lagona poʻo lagona (eg, Hare et al., 2008 ma Somerville et al., 2011), talavou latou te faʻaalia lelei le alualu i luma (faʻataʻitaʻi, faʻasaina tali tuusaʻo) pe a tauia i latou mo le faia (Geier ma Luna, 2009, Geier ma Luna, 2012, Geier et al., 2010 ma Padmanabhan et al., 2011). I se faasologa o faʻataʻitaʻiga atamai, na maua ai e Geier ma ana paʻaga ni tagata auai e faʻataunuʻuina se galuega faʻamalosi faigofie (galuega faʻapitoa), ma, i luga o nisi o tofotofoga, o le pulea lelei o le inhibitory na maua ai se taui tau tupe. Tau talavou na faia ni nai sese i luga o taui tauvaʻa ma le le mautonu e faʻatusatusa i tagata matutua (Padmanabhan et al., 2011), o loʻo fautua mai ai o talavou e faapitoa le maaleale i taui, ma o lena faaosofiaga sili (e pei o le mauaina o tupe) e mafai ona faʻaleleia ai le pulea o le mafaufau. O le mea taua, i le tulaga o le neural, o talavou na faʻaalia le faʻateleina o le faʻaagaga pe a faatusatusa i tamaiti ma tagata matutua i le telefoni i luga o suega tauia (Padmanabhan et al., 2011), o loʻo fautua mai ai o taui sili atu ma le faʻaauau o le faʻamalosia o le tino e mafai ona galue e faʻaleleia tulafono faatonutonu a le tupulaga talavou.

Ie faʻaopopo i le suʻeina o faʻauigaga sili (e pei o le mauaina o tupe), ua saili e tagata suʻesuʻe pe faʻapefea ona aʻafia le faaosofiaina o le faʻamalosia ma le faʻaleleia atili o tulafono faatonutonu. Satterthwaite ma paaga (2012) Iloilo pe na faapefea ona faagaoioia le striatum ventral i le taimi o se galuega manatuaina galuega ma eseesega faigata i le va o tagata auai e amata mai i le 8 i le 22 tausaga. O tusitala na faʻamalamalamaina le mafuaʻaga autu e pei o se faʻalauteleina o le tele o tali a le tino pe a maeʻa ona faʻatumu le galuega. Satterthwaite ma paaga (2012) na maua ai le malosi o le faʻamalosia o le faʻalauiloaina o le 'auʻaunaga e faʻateleina ma le faigata o le galuega. O le mea lea, pe a saʻo le sao o sui auai, latou te faʻaalia le faʻateleina o le faʻamalosia o le malosi, faʻasalaga e sili atu ona maualuga mo tofotofoga sili atu. O lenei faʻamalosiaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻatinoina o galuega, ma fai mai o le faʻaosoina o le malosi i le taimi o galuega faigata e faʻateleina ai le manatua o galuega. E le gata i lea, o le talavou na ia faʻaalia ai le faʻamalosiaga sili ona maualuga i le tele o nei taui. O le taua tele, o nei tali faʻavae na i ai e ui lava i le leai o ni faʻamatalaga manino po o ni taui, o loʻo fautua mai ai o tali faʻaalia i totonu o lenei faʻavae e mafai ona atagia mai ai faʻamaoniga faʻaleleia. O nisi nei o uluaʻi faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le maualuga o le tauleʻaleʻa i totonu o mea faʻapitoa ae le o ni tali faʻamalosia.

Mulimuli i le galuega a Satterthwaite ma paaga (2012), sa matou saili e suʻesuʻe pe ono iai ni eseesega faʻaleaganuʻu i totonu o le fesuiaiga o le fatuga o le faaosofiaga loloto. O le mea lea, matou te suʻeina ni faʻataʻitaʻiga se lua o le tupulaga tuai e masani ona eseese i le tulaga o latou lava mea na mafua ai le aoga a le tagata lava ia. O talavou o Asia i Sasae e masani ona sili atu le faʻamalosia i le au aʻoaʻoga nai lo o latou tagata Amerika (Pomerantz et al., 2008) ma togi maualuga le maualuga i le pulea o le mafaufau, galuega faʻatinoina, ma le faʻasaina amioga e faʻatusatusa i a latou tagata Amerika (Sabbagh et al., 2006 ma Lan et al., 2011). Ina ia tofotofoina pe mafai ona faʻaauau le faʻaleleia o le malosi o le matafaga i Asia i Sasaʻe, matou te suʻesuʻeina tamaiti aʻoga Amerika ma Saina aʻo latou auai i se galuega faʻavae autu (Go-Nogo) lea e manaʻomia le faʻamaoni i le taimi. O a tatou sailiga e toe faasino atu i le gaioiga talafeagai o le telefoni feaveaʻi. Na matou maua ni eseesega iloga i le faatinoga o amio i le gasologa o le galuega o le suʻesuʻega, e pei o tamaiti aʻoga Saina ma Amerika e le eseese i le faʻatinoina i le amataga o le galuega, e faʻatatau ai le tutusa o le tulaga o le pulea o le loto. Ae ui i lea, i le gasologa o le taimi, na faaalia ai e le au aʻoga Saina le faʻaleleia atili o le faʻatinoga, ae o le au a Amerika na latou faʻaalia le taua tele o le faatinoga (Telzer ma Qu, 2015). I le tulaga o le neural, na faʻaalia ai e tagata auai Saina le faʻatupulaia o le faʻaleleia o le tele o pisinisi i le faagasologa o le galuega, ae o le toʻatele o tagata Amerika na auai i le faʻatinoina o galuega, na tumau pea i lalo ifo o le galuega. I le faʻaopoopoga, na faʻaalia e tamaiti aʻoga Saina le faʻatupulaia o le fesoʻotaʻiga i le va o le telefoni faʻasalalau ma le pito i luma o le taimi, le fesoʻotaʻiga e leʻi i ai i tamaiti Amerika. O le taua tele, o lenei fesoʻotaiga faʻatasi na fesoʻotaʻi ma amioga faʻatino i luga o le galuega, e faʻaalia ai le tele o le VS-PFC fesoʻotaʻiga na faʻamalosia ai le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga. O le mea lea, o le vaʻaia o le telefoni e mafai ona faʻatusalia ai faʻamaumauga faʻaleleia faʻaleleia lea e faʻaosofia ai le PFC e auai i le sili atu ona lelei le puleaina o le mafaufau. O loʻo faʻapea foi ona faʻaalia e le PFC, o le faʻaleleia atili o le felagolagomaʻi i totonu o tamaiti aʻoga Saina e mafai ona tupu e ala i se tali malosi e tali atu ai i le faiga o le pulea o le mafaufau, e tutusa ma a tatou sailiiliga i luga aʻe o lamatiaga o le tauleʻaleʻa i le i ai o tina. O le mea lea, o le gaioiga faʻaalia o le tino e mafai ona avea o se faʻamaʻi o le neurobiological e fai ma sui o le faʻamalosiaga autu lea e avea ma galuega faʻatino, faʻateleina le uunaiga o tamaiti aʻoga Saina e auai i le pulea o le loto. Faatasi ai ma le galuega a Satterthwaite et al. (2012), o nei suʻesuʻega e faʻataʻitaʻia ai e mafai ona faʻaleleia taumafaiga faʻale-aʻoaʻoga pe a maua e tagata taitoatasi a latou galuega e sili atu ona tauia.

6.5. Faʻateleina le faʻaalia o le tino i le taimi o le pulea o le mafaufau e vaʻai ai aʻafiaga aʻafiaga a tupulaga

I se togafiti poto, Falk ma paaga (Cascio et al., 2014) faʻatinoina se faʻatulagaga o le faiʻai-pei o le faʻataʻitaʻiga e suʻeina ai pe faapefea ona faʻaalia e amioga a le tupulaga ia amio i tupulaga talavou. I le taimi o se suʻesuʻega a le MMRI, na faʻauʻuina ai e le tauleʻaleʻa se galuega autu o le suʻesuʻeina o galuega (galuega o le Go-Nogo). I le vaiaso e tasi talu ona faʻataʻitaʻiga, na toe foʻi mai le tauleʻaleʻa i le fale ina ia faia se taimi faʻatinoina o le taimi e mafai ona latou faia ai ni filifiliga e auai i se tulaga saogalemu ma le lamatia. Tauleʻaleʻa na faʻamaeʻaina le simulation i luma o se tamaititi maualuga pe laʻititi foi le lamatia. I le mea e le masani ai, o talavou na faia le tele o filifiliga lamatia (faʻafesoʻotaʻi, faʻatautaia fesoʻotaʻiga ma moli lanumumu) i le i ai o tupulaga maualalo laʻititi pe a faʻatusatusa atu i tupulaga maualuga. I le tulaga o le neural, talavou na faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia i totonu o le telefoni i le taimi o le auai i le pulea o le mafaufau e sili atu ona aʻafiaina e a latou uo vavalalata, e pei o le sili atu o le faʻamalosia o le faʻalauteleina o fesoʻotaiga e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o tulaga lamatia i le i ai o tagata vaʻavaʻavaʻa. O le faʻamalosia o le malosi o le malosi o le tino e leʻi fesoʻotaʻi ma le aʻafiaina e ni paaga lamatia poʻo le avetaʻavaleina o amio pe a na o ia. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o eseesega o tagata taitoatasi i le faʻatulagaga o le televise i le taimi o le pulea o le loto gatasi e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o aʻafiaga o le lamatiaga i le i ai o ni tagata vaʻavaʻavaʻa. O le tāua tele, o le faʻateleina o le faʻamalosia o le faʻaleleia o fesoʻotaiga e fesoʻotaʻi ma itiiti lamatiaina le faia o amio i le i ai o ni tagata faʻapitoa ae le o ni tagata lamatia, tuʻuina atu nisi faʻamaoniga o le faʻatulagaga talafeagai o le faʻatinoga faʻaalia. O nei aʻafiaga e ogatusa ma a tatou sailiga i luga lea na maua ai le faʻamalosia o le malosi o le malosi i le taimi o le pulea lelei o tamaiti aʻoga Saina ( Telzer ma Qu, 2015). I la matou suʻesuʻega, o le faʻagasologa o le faʻamalosia o le tamaoaiga i le taimi o le pulea lelei o le mafaufau na faʻafaigofie ai le faʻatupulaia o le faʻatinoga o le mafaufau, ma Cascio et al. (2014) na maua ai le maualuga o tali a le VS na fesoasoani e faateleina ai le lelei o faatosinaga a tupulaga. E ui ina e le o manino pe o le telefoni o loo i ai iinei o loo tali atu i se taui, ae peitai o aafiaga e faailoa mai ai se vaega talafeagai o le vaega o le telefoni. Faʻatasi, o nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o tagata taitoatasi e televave le faʻaleleia o le telefoni i le taimi o le auai i le pulea o le mafaufau e aofia ai foi i amioga sili atu ona talafeagai i o latou olaga i aso taitasi, ma maua ai le lelei o le pulea o le mafaufau ma itiiti ai le lamatia o le amio. O nei sailiiliga e faʻamalosia atili ai le malamalama i le tulaga o le tulaga lea e tupu mai ai le faʻamalosia o le malosi.

6.6. Faʻateleina le faʻatinoina o le tino e mafai ona galue i se tulafono faatonutonu

O isi galuega ua faʻaalia ai e mafai foi ona aʻafia ai le faʻavaeina o le malosi i tulafono faatonutonu. I se suesuega umi, Pfefesa ma ana uo (2011) suesueina le autalavou i le faagasologa o le suiga mai le tamaitiiti seia oo i le talavou. Na faalua ona suʻeina le au maimoa pe a faʻafefea tali atu i le natura i foliga vaaia o lagona i suiga o le taimi. Faʻalauteleina le umi i le televise o le gaioiga e fesoʻotai ma le faʻaitiitia o taimi umi i le lamatiaga amioga faʻapea foi le faʻaitiitia o le ono gafatia i aʻafiaga a tupulaga. Pfeifer et al. (2011) Na iloa ai foi o le tele o le vaʻaia e le lelei le galulue faʻatasi ma le amygdala i le taimi e gaoioi ai lagona, ma fai mai o le ventral striatum e mafai ona galue e faʻatonutonuina ma faʻafefe ai le amygdala sili atu tali i lagona faʻaosofia faaosofiaga faʻalagona. O isi foi na lipotia mai le faʻamalosia o le malosi i le taimi o le toe iloiloga o lagona le lelei i tamaiti talavou (McRae et al., 2012.), faʻamaonia atili ai se matafaioi a le vaega o le faʻavaeina o lagona. I le faʻamaopoopoina o le faʻatonutonuina o le tulafono o le televise, Masten ma paaga (2009) maua lena mea o le faʻateleina o le faʻaosoina o le tino i le taimi o le vavalalata faʻasalalau e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia o le faʻalagonaina o lagona faʻalauiloa ma le faʻaitiitia o le faʻamalosia i vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i le "tiga o le aganuʻu," ma fautua mai e ono taua tele le tele o le vaʻaia mo le faatonutonuina o aʻafiaga le lelei i le taimi o le talavou. I le avea ai ma ona tiute i le faʻaaogaina o taui, e mafai e le 'auʻaunaga faʻapitoa ona fesoasoani i le toe iloiloina o mea le lelei i faʻamatalaga lelei (Masten et al., 2009 ma Wager et al., 2009). Ma le isi, e feteenai ma faʻamatalaga masani e faʻateleina le faʻaalia o le tino i le taimi o le talavou e fai ma sui o tulaga lamatia, o nei suʻesuʻega e faʻamaonia ai se tulaga talafeagai o le tulaga ma faʻapitoa ai i tulafono faatonutonu faʻalagona.

6.7. aotelega

Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le faʻateleina o le faʻamalosia o le faʻaleleia o le tino e mafai ona fetuunai e ala i le faʻateleina o le faʻalagolago i le mafaufau ma le faʻalagona, ma faʻaitiitia ai le lamatiaga o amioga ma le faʻavauvau. E ui o le tauia o le lagona e mafai ona avea ma faailoga o taunuuga le lelei e pei ona faamamafaina e manatu o loʻo iai i le taimi nei, o suʻesuʻega ua faʻatalanoaina iinei o loʻo faʻaalia ai le faʻamalosia o le malosi o le tino e mafai foi ona galue i se tulaga lelei ma talafeagai mo tupulaga talavou. E ui lava o le tele o suʻesuʻega ua lipotia mai le paʻu e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻamalosia i le talavou (faʻataʻitaʻiga, fualaau faasaina ma le ava malosi, atuatuvalega ma popolega, ma amio ma amio solia tulafono; Jager et al., 2013, Telzer et al., 2014, Silk et al., 2013, Galván et al., 2007, Bar-Haim et al., 2009, Guyer et al., 2006 ma Qu et al., 2015), o se tino o tusitusiga ua faʻatalanoaina iinei o loʻo taʻu mai ai le sili atu ona taua o le faʻatautaia o le televise. I le tele o faʻalapotopotoga eseese, o le vaʻaia o fesoʻotaiga vavalalata e fesoʻotai ma taunuʻuga amio lelei. Ae maise lava, o le faʻamalosia o le malosi o le 'auʻaunaga e mafai ona faʻatinoina se tulaga talafeagai i totonu o faʻalapotopotoga e faʻalauiloaina ai le faia o filifiliga faʻavae (Telzer et al., 2013 ma Telzer et al., 2014), pule faʻamalosi (Telzer ma Qu, 2015, Cascio et al., 2014 ma Padmanabhan et al., 2011), manatua galuega (Satterthwaite et al., 2012), tulafono faatonutonu (Pfeifer et al., 2011 ma Masten et al., 2009), poʻo le ifaʻaaoga lelei nai lo aʻafiaga faʻaleagafesootai le lelei (Telzer ma Qu, 2015 ma Cascio et al., 2014). E faʻavae i luga o fuataga patino i suʻesuʻega ua faʻatalanoaina, e le o faʻamaonia pe o le faʻavavega o galuega faʻaalia o loʻo faʻatusalia mai ai se taui taui poʻo se isi faʻagasologa o le mafaufau. Talu ai, atonu e aʻafia le amio i amioga e sili atu nai lo le tauia o taui, e pei o le aʻoaʻoina, o nisi o eseesega i tali taʻitasi i tulaga faʻapitoa ma sologa lelei e mafai ona faʻaalia ai eseesega o tagata taitoatasi i le aʻoaʻoina ma le faʻafetaui. O le mea moni, o se vaega tāua o le talavou o le taimi lea e tele ai amioga fou ma faʻalapotopotoga e oʻo i ai ma ua maua ai ni mamanu fou (Dahl, 2008). O le mea lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona faʻamalamalamaina le taua o mafaufauga o le telefoni i luga o nei siosiomaga eseese.

7. E mafai ona tatou faʻaaogaina le malosi o le mafaufau o le tauleʻaleʻa i lagona e faʻaleleia ai le faia o filifiliga faʻavae?

O le faʻatinoga o le faʻatinoga o le tino i le talavou e foliga mai i le lautele, e pei ona vaaia i luga o ituaiga, o faʻalapotopotoga, ma aganuu. O ia pito i luga i le faʻamalosia o dopaminergic i le talavou e mafai ona faʻasalalau i se tele o amioga. I le isi itu, pe afai e faasino atu i galuega faʻalavelave, e pei o suʻesuʻega fualaau faʻataʻitaʻiga, amio feusuaʻiga lamatia, ma le fesootaʻi atu i tagata vavalalata, o lenei gaioiga maualuga o le toe talileleia e moni lava o se faʻafitauli. I le isi itu, afai e faasino atu i gaoioiga taua, e pei o amioga vavalalata po o mea e fiafia i ai, lelei mafutaga vavalalata, po o le faaosofia o le auai i le aoga, o lenei gaioiga maualuga o le tali atu e mafai ona avea o se punavai o le puipuiga ma faaitiitia le ono mafai ona suia le soifua maloloina. O le mea lea, o auala e mafai ai e tupulaga talavou ona faʻalatalata ma tali atu i taui atonu ei ai ni aafiaga taua mo lo latou lelei. O le mea taua, o suʻesuʻega taʻitasi o loʻo suʻesuʻeina iinei na suʻe ai eseesega. O le mea lena, e le o talavou uma na faʻaalia le faateleina o le faʻamalosia o tagata, ma e le o faʻamalosia uma i nei tulaga na suia. Tupulaga Talavou na faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia o le malosi i le taimi o le faʻasalalau na faʻaalia ai le tele o le paʻu i le lamatiaga ma le atuatuvale (Telzer et al., 2013 ma Telzer et al., 2014); talavou o ē na faʻaalia le sili atu o le faʻaosoina o le tino i le taimi o le pulea o le loto pulea na faʻaalia ai le sili atu o le faʻaleleia atili o le faʻamalosi pea o le mafaufau (Telzer ma Qu, 2015) ma na sili atu ona aʻafiaina e a latou tupulaga vavalalata ina ia auai i le itiiti ifo o le lamatiaga (Cascio et al., 2014); tupulaga talavou oe na faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia o le malosi i le taimi o se galuega faigata manatua galuega o le maualuga o le faʻatinoga (Satterthwaite et al., 2012); ma talavou na faʻaalia le sili atu o le faateleina o le faʻamalosia o le malosi o le tino i le taimi o le faʻaaogaina o lagona na faʻaalia ai le sili ona paʻu i le lamatiaga (Pfeifer et al., 2011). O nei eseesega taʻitasi e faʻamaonia ai le manaʻomia e faʻamalamalamaina uiga o le au talavou o loʻo faʻaalia nei faʻamatalaga faʻavavevave faʻasalalauga. O le faʻamalosia o talavou e auai i amioga vaʻaiaʻiga o le a le aoga sei vagana ua taua e talavou le auai i lenei amio. O le mea lea o le faʻamalamalamaina o amio ma manaʻoga e sili ona taua ma fesoasoani ai le tupulaga talavou e faʻasino i latou i na gaoioiga atonu o le a sili atu ona aoga ma tumau le taunuuga.

O lenei manatu e uiga i le malosi o le mafaufau e pei o le fesuisuiai ma le faatonutonuina o talavou mai le soifua maloloina o le soifua maloloina, ei ai aafiaga taua mo le atinaʻeina o togafitiga lelei ma taumafaiga e foia ai le alualu i luma o le atuatuvale, amioga lamatia, ma le faasoesa mulimuli ma le maliliu i le va o le taulealea tagata. E ui o talavou e ono mafai ona faʻasalalau i le tele o amio faʻaleagaga (Steinberg, 2005), o le faailoaina o auala e faʻaaogaina ai le tulaga maualuga o le malosi o le soifua maloloina o tupulaga talavou i auala e faʻaleleia ai lo latou soifua maloloina e tatau ona avea o se autu autu o taumafaiga faifai pea suʻesuʻega. O faiaoga, mātua, ma fomaʻi e tatau ona vaʻaia o se sini tutotonu e taumafai e faʻamalosi le paleni o tupulaga talavou - o lona uiga, o le faʻasaʻoina o le maualuga o le malosi o le mafaufau mai le lamatiaga ma avanoa. Afai e mafai ona tatou maua nisi auala e faatonu ai le autalavou e agai atu i itu lelei o lo latou malosi tele o le tali atu, faamalosia o auala e avea ai lenei polokalama o se avanoa, ma faaitiitia le maua po o le manao mo tulaga le lelei o le faateleina o le gaioiga o le striatum, atonu tatou faaitiitia le soifua maloloina o le tino ma le matemate i le talavou.

8. O le lavelave o le malosi o le gaioiga o le tino i le talavou

8.1. Faʻaauau le faʻaaloalo e lagolagoina ai le faʻagasologa o mafaufauga

E ui lava o manatu iloga o loʻo fautua mai ai o le maualuga o le taui e sailia ai amio e tele lava ina avea o se tulaga lamatia, e faʻatulagaina ai le talavou i amioga le lelei, o le taua o le faʻaleleia o le striatum ventral varies i tulaga eseese. O le mea lea, o se malamalamaʻaga sili atu o le telefoni feaveaʻi e talafeagai. A o iai i nisi o tulaga, o le tali atu i le mataʻituina o le tino atonu o se faailoilo o taui tauvalea, i isi tulaga o le striatum atonu o se faailoga o le neurobiological mo amioga e fetaui lelei ma e le talafeagai ma le lamatiaga, e pei o se faʻasalalauga agai atu i amioga faʻamalosiaga ( faataitaiga, taumafai mo le manuia o le aʻoga, galue i se sini). O le mea lea, o le uiga ma le mafaufau loloto o le faʻaaogaina o le striatum activation e faalagolago lea i le faʻalapotopotoga ma le tulaga o loʻo tupu ai ma atonu e ese mai i tagata taʻitoʻatasi.

Ifaʻaopoopo, faʻaauau le faʻamalosia o le malosi i luga o le vaʻaia e ono i ai se eseesega taua o le mafaufau e fuafua lava i itu o loʻo faʻatasia ai. O lona uiga, i taimi eseese o mea tau mafaufau, atonu o le a mafai ona galulue faʻatasi le vaega o le telefoni ma isi itumalo. O le mea lea, masalo o le faiʻai o lo o faʻatalatalanoa ai lauga a le VS e mafai ona faʻamaonia le faʻagasologa o le mafaufau. E ui o le tele o suʻesuʻega muamua e taulaʻi pe faʻaauau pe a le o le vaʻaia o le vaʻaia, pe o le faʻasalalauga faʻalelei e fesoʻotaʻi ma eseesega a le tagata lava ia i amioga, e taua tele le vaʻaia pe o ese le va o le striatum faʻatasi ma itu o mafaufau e avea ma galuega o le faʻalapotopotoga. O le mea moni, o amio e faʻapitoa e ala mai i le faʻatasiina o le telefoni faʻasalalau faʻatasi ma le cortex muamua (PFC) faʻapitoa e ala i auala e faʻaogaina, ae o auala faʻasalaga faʻatinoina (Alexander et al., 1986, Di Martino et al., 2008 ma Faʻailo ma le Maʻi, 2006). Mo se faʻataʻitaʻiga, o mamanu faʻapitoa o le gaogao ma le vaeluaina o loʻo i ai i le va o vaʻavaʻa mai isi mea faʻasolosolo ma mea faʻapitoa. E maua e le vaega telefoni mai vaipanoa o loʻo i tua o loʻo iai le faʻalavelave faʻapitoa, e aofia ai le orbitofrontal cortex (OFC), o le cingulate cingulate muamua, le PFC ventromedial, amygdala, ma le hippocampus (eg, Haber ma Knutson, 2010 ma Pennartz et al., 2011; Vaʻai Delgado, 2007). O le mea lea, o le malamalama i le auala e fesoʻotai ai le televise o fesoʻotaʻiga ma isi eria o loʻo i tua atu e mafai ona faʻamatalaina ai lo tatou malamalamaaga i le auala e mafai ai e le 'auʻaunaga vaʻaia ona avea uma o se noataga ae o se avanoa foi. O nisi o sailiiliga na lipotia i le iloiloga o loʻo iai nei o loʻo lagolagoina lenei manatu. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a fai naʻo filifiliga e lamatia ai (Telzer et al., 2015b) po o le i ai o paaga (Chein et al., 2010), o le malosi o le vaʻaia e matua malosi tele. Ae peitai, pe a faia ni filifiliga saogalemu i le auai o le tina, e foliga mai e galue malosi le telefoni e ala i fesoʻotaʻiga ma le VLPFC, fesoʻotaʻiga e le oi ai i le taimi naʻo le faia o filifiliga saogalemu (Telzer et al., 2015b). O le mea lea, o le suʻesuʻeina o itulagi e maua i luga o le initaneti ma le telefoni feaveaʻi i le tele o faʻalapotopotoga e mafai ona fesoasoani ia i matou ia malamalama i le galuega ma le faʻamaoni o le faʻamalosia o le malosi o le 'auʻaunaga. Masalo o le faʻaalia o le gaioioiga e fesuisuiai pe a tupu i se taimi tutusa ma le VLPFC faʻafouina ae e mafai ona faʻalogo pe a tupu i se mea faʻapitoa faʻatasi ai ma le activation o limbic e pei o le amygdala. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona taulaʻi i le suʻesuʻeina o fesoʻotaʻiga faʻatino.

8.2. Faʻaauau o le faʻalauteleina o mea e lagolagoina ai suʻesuʻega faʻapitoa

O le eseesega o ituaiga i totonu ole fausaga o taui ua maua, o se isi faʻamatalaga faʻapitoa mo aafiaga eseese o loʻo vaaia i totonu o le telefoni. O le mea moni, e mafai ona vaevaeina le vaega o le telefoni i lalo ifo o tulafono laiti lea e tofu sao i ai i tulaga eseese o le mafaufau (faʻalauteleina o le faʻavae). E faavae i luga o suʻesuʻega faʻapitoa, suʻesuʻega faʻapitoa, suʻesuʻega faʻasolosolo ma suʻesuʻega faʻapitoa faʻasolosolo ma fusi, mea muamua, ma tagata (faʻataʻitaʻiga, Cardinal et al., 2002, Koya et al., 2009, Pennartz et al., 1994 ma Voorn et al., 1989), o le VS e le amio e pei o se fausaga monolitics ma e mafai ona aofia ai i le va o ni faʻavae vaʻaia o neu ua i ai ni matafaioi patino (Kalenscher et al., 2010). O le mea moni, o le striatum e aʻafia ai lalo ifo o vaivaiga o mea e maua ai vailaʻau vailaʻau maʻoti ma fesoʻotaʻiga, ma o le telefoni faʻapitoa e sili atu le eseesega ma le faʻalavelave o faʻaoga o le neurochemicals nai lo isi itulagi e pei o le ogatotonu (Holt et al., 1997). I totonu o le lotoifale, ua vaevaeina le tumutumu o le taamilosaga i ni tolu tulafono laiti e aofia ai atigi, ogatotonu, ma teritori tetele (Zaborszky et al., 1985 ma Meredith et al., 1993). Eseesega faaopoopo i totonu o nei tolu tulafono laiti, e aofia ai le tele o faailoga o vailaʻau ma le tufatufaina o fesoʻotaʻiga (Holt et al., 1997). E le gata i lea, o le lalolalalo o le vaega e vavalalata vavalalata i le limbic system ei ai se itulagi e oʻo atu i tua atu o tuaoi o mea e masani ona manatu o le tumutumu o faalavelave (Eblen ma Grayiel, 1996).

Talu ai ona o le televave o le vaʻaia e aofia i le tele o mafaufauga, mafaufauga, ma le gaioiga, ua fautuaina ai e le au suʻesuʻe e faapea, o le vaega o le televise e aofia ai vaega eseese o le neurons (Pennartz et al., 1994). O se tuufaatasiga o loʻo faʻamatalaina o se vaega o uʻamea o loʻo faʻaalia e fesoʻotaʻiga faʻafefefeiloaʻi tutusa ma le faʻaogalelei faʻapea foi ma galuega vavalalata tutusa i le faʻaaogaina o amioga, tulafono faatonutonu o le neuroendocrine, ma le sensorimotor fating (Pennartz et al., 1994). Fai mai Pennartz ma ana uo e faapea "o le nucleus accumbens, i lona atoaga, e le auina mai se galuega faʻapitoa i ona faʻatulagaga faʻatulagaina, lea o le a faʻaalia ai se suiga le mafaagaeetia i nisi o faʻataʻitaʻiga amio. "Nai lo" o vavaevaega taʻitasi e mafai ona gaosia le gaioiga lea e faʻafesoʻotaʻi atu i se seti o faʻatulagaga o faʻatulagaga faʻatinoga mo lenei faʻapotopotoga, ma o lea e mafai ai ona aʻafia amioga faʻapitoa e fesoʻotaʻi tonu ma lenei faʻataʻitaʻiga "(Pennartz et al., 1994, itulau 726).

O faʻamaoniga o le fesuiaiga o le faʻavae o le telefoni e maua mai le suʻesuʻega psychopharmacological. Mo se faʻataʻitaʻiga, microinjection o le GABAA agonist muscimol i le rostral medial accumbens shell i kiole e maua mai ai amioga lelei, ae o le microinuki i totonu o le atigi pusa nai lo le mea e tupu ai le fefe. Faʻaleleia o le GABAergic activation e faʻatupuina ai aʻafiaga lelei ma aʻafiaga leaga (Reynolds ma Berridge, 2002). O nei taunuʻuga e faʻamaonia ai o le GABAergic neurotransmission i microcircuits i le lotoifale o le nucleus accumbens mediates amioga faʻamalosia ma afaina lea e masani ona faʻatulagaina i luga o le fuaina o rostrocaudal. O lenei vaevaega masani e fesoasoani e faʻamalosia ai le auala e mafai ai e le ventral striatum ona auai i le gaioiga ma le faagaeetia o galuega. I le faʻaopoopoga, o le TRKB, o le senetene kinase receptor, ua maua i le eseʻese aafiaga o amioga e aʻafia ai taui. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faaosofia o le opiogenetic o le ituaiga D1-spiny neurons i rodents e faʻaleleia ai amioga faʻatauleleia, ae o le faaosofiaina o le ituaiga o le D2 e ​​faʻavaveina ai ni alofilima e mafua ai le amio mama (Lobo et al., 2010).

Ae ui i lea, o se eseʻesega o sela sela e le na o le pau lea o faʻamatalaga mo le eseesega o loʻo vaʻaia i amioga iuga. Suʻesuʻega Molecular i totonu o ituaiga sela o vaega o taui a le faiʻai e faʻatulagaina ai auala e tali atu ai talavou i suiga i le siʻosiʻomaga, e fuafua ai le maufetuunaʻi poʻo le faigofie gofie (Russo ma Nestler, 2013). O le mea lea, o le faʻamalosia i totonu o le siosiomaga o loʻo faʻapipiʻiina masini moliomi i totonu o le VTA-nucleus accumbens circuit, ma e mafai ona aʻafia pe faʻapitoa ona faʻafetaui pe faʻalauiloaina fuamosa. Faʻaleagaina o le atuatuvale, lamatiaga, poʻo isi mafaufau faʻapitoa e mafai ona faʻatonuina e ala i suiga mole mole i totonu o siama e tutupu pe a faʻamalosi (vaai Russo ma Nestler, 2013). O le mea lea e tatau ai i tagata suʻesuʻe ona faʻaaoga togafitiga o le génome-lautele e faʻasolo ai le kenera loci i le NAC o loʻo aʻafia e le au mafatia.

E ui lava o suʻesuʻega taua i faʻataʻitaʻiga manu e faʻamalamalamaina ai le faʻavaega o le faʻavae o le nucleus accumbens, o le faaliliuina o nei faʻataʻitaʻiga i suʻesuʻega a tagata o le a sili atu ona faigata. O le mea e leaga ai, fMRI, auala sili ona faʻaaogaina mo le suʻesuʻeina o le faiai o le tagata matua ma amioga faʻafesoʻotaʻi, e le faatagaina mo le vavalalata patino o tuaoi tonu ma faʻalautele i totonu o le tagata. E le gata i lea, o le faʻamaoniga LOLD e le maua ai faʻamatalaga tuusaʻo e uiga i le neurachemistry, ma e tumau pea le le manino pe faapefea ona faʻaauau le faʻamalosia o le faʻamaʻaloga o le dopamine (Schott et al., 2008). O nisi tagata suʻesuʻe ua faʻapipiʻi le fMRI ma le PET, lea e mafai ai ona tuʻu saʻo le dopamine. O le mea taua, o le faʻasaʻoina o le dopamine maualuga e tauia i le tau e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻatoagaina i totonu o le telefoni, faʻamaonia ai o le dopaminergic neurotransmission o loʻo i ai se matafaioi taua i le faʻamalosia o le striatum i fuataga e fuaina i le fMRI (Schott et al., 2008). Ma le mea mulimuli, o le tele o suʻesuʻega o le neuroima e faʻaaogaina ai ni paʻu lapotopoto e faia e toetoe lava a le mafai ona vaevaeina le telefoni i lona vaega. O le mea lea, e masani lava ona le manino pe afai o le faʻasagaina o loʻo faʻapitoa i totonu o le tumutumu poʻo le ulu o le paluga o le paluga (Delgado, 2007), poʻo isi faʻavaevaega o le vaega. E ui lava i taumafaiga e faʻaleleia le faʻavasegaina o le faʻafanua o le faailoilo BOLD, aemaise lava i itulagi e pei o le ventral striatum ma VTA (D'Ardenne et al., 2008), tatou te manaʻomia ni faʻataʻitaʻiga saʻo o le gaioiga faʻalagolago i le dopamine -Schott et al., 2008). O suʻesuʻega i le lumanaʻi ma auala sili atu faʻasaienisi e manaʻomia lea e mafai ona faʻaalia ai isi vaevaega e sili ona lelei le fatuina e fetaui ma vaega iloga o le telefoni feaveaʻi.

9. Lisi o le lumanaʻi

Aʻo suʻesuʻeina e le suʻesuʻega le tulaga faigata o taui i soifuaga o talavou, o le tele o saofaga e taua tele ina ia faʻagasolo ai le faʻalapotopotoga ma tuʻuina le faavae mo le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga e mafai ona maua ai le soifua maloloina. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina pe faʻafefea ona ese le tulaga o agafesootai ma le faʻaosofia e aʻafia ai le neurobiology o le tauleʻaleʻa faʻamanuiaga ma isi taunuʻuga o le soifua maloloina mulimuli ane. Ua oʻo le taimi e faʻasalalau ai nei sini i le faʻamaoniga o faʻamaoniga e faʻaalia ai le vave tuputupu aʻe o le faiʻai ma faʻalauteleina le faʻafitia i le siosiomaga i le taimi o le talavou, faatasi ai ma suiga iloga i amioga faʻaleafesoʻotaʻi lea e faʻavaeina ai se faʻalauteleina o aʻoaʻoga agai atu i taui faʻapea foʻi ma le maualuga o le faʻaleleia o le mafaufau. O le mea lea, e manaʻomia le suʻesuʻega i le lumanaʻi lea e faʻaauau pea ona faʻasalalau ia faʻalapotopotoga lea e faʻaogaina ai le lagona o le mafaufau ma le faʻaleagaina. E le gata i lea, ua tuʻuina atu e faʻapea o le tino o le galuega o loʻo faʻamalamalamaina ai gaioiga faʻatulagaina o gaioiga faʻavaomalo o le talileleia i le talavou, o suʻesuʻega e faʻaalia ai sailiiliga i suʻesuʻega o loʻo toe iloiloina iinei e talafeagai. I lalo ifo o loʻo i lalo nisi o suʻesuʻega mo suʻesuʻega i le lumanaʻi.

9.1. Atiae galuega fou ma galuega fou e faʻaogaina ai faʻalautele tulaga ma faʻatagaina le faʻatusatusaina o le faʻaleleia o taui i tulaga uma

O suʻesuʻega faʻamuamua e tele lava ina suʻesuʻeina le faia o le filifiliga a le taulealea ma le faʻamalieina o le mafaufau i totonu o se vaʻavaʻai, e ui lava o loʻo i ai suʻesuʻega e faʻatautaia ai le faia e le tamaititi o le filifiliga i se agafesootai (eg, Peake et al., 2013, Braams et al., 2014 ma Chein et al., 2010). Tuuina atu, o le talavou o se vaitau ua faailogaina i le tuputupu aʻe o le faʻalauteleina o agafesootai, ma o le filifiliga a le talavou e masani ona tupu i le taimi o le socioemotional arousal (Dahl, 2008 ma Gardner ma Steinberg, 2005), o suʻesuʻega e manaʻomia le tuʻufaʻatasia o le soʻotaga faʻaagafesootai ma le faʻamalosi i galuega faʻapitoa ina ia mafai ai ona aʻafia le lavelave o amioga a le taulealea. Afai e faʻaauau pea ona faʻalagolago le au suʻesuʻe i galuega e masani ona aʻafia ai amio le lelei (faʻataʻitaʻiga, lamatiaga) poʻo le tauia o le lagona i le leai o ni faiga faʻaagafesootai, o le a foliga mai o le a le lelei le mafaufau. E ui i lea, afai o galuega faataitai e aofia ai faiga faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa (faʻapitoa, le i ai o isi, filifiliga faʻavae ma le faʻaaogaina o faiga faʻavae), o le lagona faʻaalia o le faʻaalia o tulaga faʻapitoa, o nisi taimi e fai ma sui o se noataga ae o isi taimi e faʻafetaui. E taua tele le tuʻufaʻatasia o lenei faʻalavelave i lo tatou malamalama i le atinaʻe o le failele ma le amio ina ia mafai ona malamalama lelei i le matafaioi o le faʻaalia o le malosi o le mafaufau ma le soifua maloloina.

9.2. Taulai atu i eseesega o tagata taitoatasi ma faaleaganuu e iloa ai le autalavou i le tele o lamatiaga

E le o faʻamalosiaga masani e lelei pe leaga, ma e faʻalagolago i le tala ma le tagata. I le faʻamalamalamaina o eseesega o tagata taitoatasi ma aganuu i tupulaga talavou, o latou taui e galulue i galuega eseese, e mafai ona sili atu le faʻatulagaina o polokalame e taʻitaʻia ai le tupulaga talavou e uiga i amio e sili ona taua i totonu o tulaga talafeagai o le vafealoaloai. O taui o le a faia i luga o uiga eseese mo vaega e faatauaina nisi amio. Mo se faʻataʻitaʻiga, matou te suʻesuʻeina talu ai nei le faʻafouina i le faiga o le taui o le mesolimbic i le va o le White ma Latino talavou ao latou auai i se galuega e aofia ai taulaga patino mo o latou aiga (Telzer et al., 2010). E ui o le au Latino tagata auai na latou faʻaalia le sili atu o le faʻamalosia o le telefoni pe a latou saofaʻi i lo latou aiga, o le au White auai na faʻaalia le tele o faʻamalosiaga i le mauaina o taui patino mo i latou lava. O nei taunuʻuga faʻailoa mai o faʻaiuga e fesoasoani i se tasi aiga e mafai ona faʻataʻitaʻia, i se vaega, e le tagata lava ia taui e maua e se tasi mai lena fesoasoani, ma lenei lagona o le taui ono faʻataʻitaʻia e aganuʻu aʻafiaga. O lea la, pe a fai o taumafaiga faʻatosina e faʻalagolago i sailiiliga mai se faʻapitoa aganuʻu kulupu, faʻalavelave e ono le alualu i luma ma se eseʻese kulupu ma ono maua moni iatrogenic aʻafiaga. O lona uiga, o faʻatonuga e faʻatauaina i le faʻateleina o le auai o amioga e faʻatauaina na o nisi talavou e ono i ai ni aafiaga leaga mo le soifua maloloina o talavou. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona tatala ese ma le faʻaeteete pe faʻafefea ona aoga le vaega o le taui o le dopamine i vaega eseese o talavou.

9.3. Faʻaaogā le faʻaogaina o le siosiomaga e vaʻai ai suiga i taunuʻuga tau soifua maloloina moni ma amio

O suʻesuʻega ua amata ona togafiti i le faiʻai o se vailaau vavalalata o amioga i le lumanaʻi. O lenei auala e ofoina atu ai se avanoa e le masani ai e iloilo ai pe faapefea ona faʻavasegaina lagona o tupulaga talavou i le faʻamaoni i le soifua maloloina moni. E ui lava o fuafuaga a le tagata lava ia na lipotia mai ni fesuiaiga i amioga o le soifua maloloina i le lumanaʻi, o molimau e taʻu mai ai e le lava lipoti a le tagata lava ia e puʻeina ai le tele o tulaga o le aʻafiaga (Aklin et al., 2005). Masalo ona o le le maua e tagata taitoatasi o le malamalamaaga po o le mafaufau e mafai ona tuʻuina mai se lipoti saʻo o latou lava manaʻoga pe ona atonu e le moni ia latou lipoti a le tagata lava ia (Aklin et al., 2005). O lea la, o faagasologa manino e mafai ona faʻamatalaina le fesuisuiai i suiga o amioga e le o faʻamatalaina e ala i lipoti a le tagata lava ia e pei o uiga ma faamoemoega. O faʻagasolo lata mai i le neuroimaging ua amata ona faʻaogaina le faʻafouina o le neura e vaʻai ai amioga i se taimi tutusa pe i le lumanaʻi. O le mea taua tele, o lenei galuega ua maua ai e mafai e le faʻafouina o le tino ona vaʻai pe o le a le ituaiga suiga (faʻatupulaʻia pe faʻaititia) i le lamatiaga o amioga ma le faʻafitauli o le a matauina i le masina e tasi i le silia ma le tasi le tausaga mulimuli ane (eg, Cascio et al., 2014, Telzer et al., 2013 ma Telzer et al., 2014). O le mafai ona vavalo i le vaʻaia o le auai i amioga faʻale-soifua maloloina e faʻavae i le lagona o le tupulaga talavou e mafai ona i ai ni aʻafiaga loloto i lo tatou gafatia e atiina ae polokalame taʻitasi o puipuiga. O le mea lea, o se sini autū o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻeina pe faapefea ona faʻaalia e le striatum le gaioiga i totonu o faʻalapotopotoga eseese (e pei o le faʻamalieina o le lelei ile tulaga lelei ma faʻaleagaga) e vaʻaia ai suiga o amioga faʻale-soifua maloloina.

10. Faaiuga

I lenei iloiloga, ua ou faʻaalia ai le maualuga o le lagona o le mafaufau e mafai ona fetuunai mo le galue o le tauleʻaleʻa ma mafai ona faʻaleleia atili le soifua manuia ma amioga faʻaleleia le soifua maloloina. O lenei faiga o le tauia o le tauleleia i le taulealea o luitau o le manatu masani e faapea o le manaia o le dopaminergic e tele lava ina taitaiina atu ai i amioga maloloina-fetuunaiga i le taimi o le talavou. O le mea lea, ua ou iloa ai se gasegase o le neurobiological o le a mafai ona faaitiitia ai le agai i luga o le faanoanoa ma le lamatia o amioga i le taimi o le tuputupu ae pe a masani ona tupu nei faailoga. O amioga lelei faʻalesoifua maloloina o le mafuaʻaga autu lea o le faʻaleagaina ma le ola faʻatasi i le tupulaga. O le malamalama i mea e taʻitaʻia ai le tupulaga talavou 'eseʻesega mai le faʻafitauli o le faʻalavelave ma agai atu i le sili atu ona lelei, amio faʻapitoa o le ai ai le tele o aafiaga i le tele o ituaiga o soifua maloloina ma taunuuga o le soifua maloloina.

mau faasino

  1.  
    • Aklin et al., 2005
    • WM Aklin, CW Lejuez, MJ Zvolensky, CW Kahler, M. Gwadz
    • Iloiloga o amioga faʻaletonu o faʻalavelave faʻapitoa i talavou matutua
    • Faʻatasi. Res. Ther., 43 (2005), itulau 215-228
    • mea

|

 PDF (226 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (116)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (4547)

  1.  

 | 

Faʻamatalaina o tala (180)

  1.  
    • Badanich et al., 2006
    • KA Badanich, KJ Adler, al iā.
    • O talavou e ese mai i tagata matutua i le cocaine o loʻo iai le mea e sili ona fiafia iai ma le dopamine i totonu o le cocaine i totonu o le tino o le suli
    • Eur. J. Pharmacol., 550 (2006), pp. 95-106
    • mea

|

 PDF (666 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (117)

  1.  
    • Bar-Haim et al., 2009
    • Y. Bar-Haim, NA Fox, B. Benson, AE Guyer, A. Williams, EE Nelson, M. Ernst
    • E faʻataunuʻuina i le Neural le faʻatautaia o taui i talavou ma se talaʻaga o uiga e le faʻamaonia
    • Toma. Sci., 20 (8) (2009), pp. 1009-1018
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

  1.  
    • Benes et al., 2000
    • FM Benes, JB Taylor, al iā.
    • O le liua ma le paʻu o le monoaminergic systems i le medial frontfront cortex i le taimi o le postnatal: o aʻafiaga mo le atinaʻeina o le mafaufau.
    • Cereb. Cortex, 10 (10) (2000), pp. 1014-1027
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (151)

  1.  
    • Braams et al., 2014
    • BR Braams, S. Peters, JS Peper, B. Güroğlu, EA Crone
    • Taaloga mo le tagata lava ia, uo, ma tagata tetee: eseesega o saofaga o afaina afaina ma agafesootai i luga ole gaioiga totogi taui
    • Neuroimage, 100 (2014), pp. 281-289
    • mea

|

 PDF (901 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

  1.  
    • Brenhouse et al., 2008
    • HC Brenhouse, KC Sonntag, al iā.
    • Faʻaaliga o le nusipepa D1 o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea faʻataʻitaʻi: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le taulealea
    • J. Neurosci., 28 (10) (2008), pp. 2375-2382
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (116)

  1.  
    • Bjork et al., 2004
    • JM Bjork, B. Knutson, GW Fong, DM Caggiano, SM Bennett, DW Hommer
    • Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua
    • J. Neurosci., 24 (8) (2004), pp. 1793-1802
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (295)

  1.  
    • Bjork et al., 2010
    • JM Bjork, AR Smith, G. Chen, DW Hommer
    • Tupulaga Talavou, tagata matutua ma taui: faʻatusatusaina le faʻaosoina o le neurocircuitry e faʻaaoga ai le fMRI
    • FUAFUA ONA, 5 (7) (2010), i. e11440
    • Aotelega e ala i CrossRef
  2.  
    • Cardinal et al., 2002
    • Cardinal JN, JA Parkinson, J. Hall, BJ Everitt
    • Uiga ma le faaosofiaga: o le matafaioi a le amygdala, o le telefoni, ma le cortex muamua
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 26 (3) (2002), pp. 321-352
    • mea

|

 PDF (431 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1086)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (406)

  1.  
    • Cascio et al., 2014
    • CN Cascio, J. Carp, MB O'Donnell, FJ Tinney Jr., CR Bingham, JT Shope, EB Falk
    • Faʻafaigofieina o aʻafiaga faʻasalalau: faʻafeʻau o le taliina o tali e faʻaalia ai le saogalemu o le avetaavale i luma o se uo
    • J. Cogn. Neurosci., 27 (2014), pp. 83-95
    •  
  2.  
    • Cauffman et al., 2010
    • E. Cauffman, EP Shulman, L. Steinberg, E. Claus, MT Banich, S. Graham, J. Woolard
    • Eseesega o tausaga i le faia o filifiliga faia e pei ona faʻasinoina i luga o le gaoioiga i le Iowa Fagaloga Task
    • Dev. Sugala., 46 (1) (2010), i. 193
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (128)

  1.  
  2.  
    • CDC, 2013
    • Nofoaga Autu mo le faamaʻi o le Pulea ma le Puipuiga
    • Atinaʻeina o le Amiotonu o Talavou
    • (2013) Maua i: www.cdc.gov/yrbs
    •  
  3.  
    • Chambers et al., 2014
    • RA Chambers, JR Taylor, MN Potenza
    • Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu
    • Am. J. Psychiatry, 160 (2014), pp. 1041-1052
    •  
  4.  
    • Chein et al., 2010
    • J. Chein, D. Albert, L. O'Brien, K. Uckert, L. Steinberg
    • Faʻateleina tupulaga tamaititi tulaga lamatia faia i le faʻalauteleina o gaioiga i le faiʻai taui taui
    • Dev. Sci., 14 (2) (2010), pp. F1-F10
    •  
  5.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (192)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (301)

  1.  
    • Dahl, 2008
    • RE Dahl
    • Faʻamatalaga o meaola, atinaʻe, ma neurobehavioral e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga a tamaiti
    • Am. J. Prev. Med., 35 (3) (2008), pp. S278-S284
    • mea

|

 PDF (96 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (63)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (266)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (334)

  1.  
    • Douglas et al., 2003
    • LA Douglas, EI Varlinskaya, LP Spear
    • Nofoaga-mea faʻapipiʻi tuʻuina i tauleʻaleʻa ma tamaʻitaʻi matutua ma tamaʻitaʻi: aʻafiaga o vavaega faʻaagafesootai
    • Physiol. Behav., 80 (2) (2003), pp. 317-325
    • mea

|

 PDF (389 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

  1.  
    • Douglas et al., 2004
    • LA Douglas, EI Varlinskaya, LP Spear
    • Totogiina o meatotino o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tama talavou ma alii matutua ma tamaʻitaʻi: aʻafiaga o le va fealofani ma le vavaeeseina o fale o mataupu ma paaga
    • Dev. Psychobiol., 45 (3) (2004), itulau 153-162
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (147)

  1.  
    • Eblen ma Grayiel, 1996
    • F. Eblen, AM Graybiel
    • Faʻatapulaʻaina le mafuaʻaga o mea faʻapipiʻi i le pito i luma o le manuki macaque
    • J. Neurosci., 15 (1996), pp. 5999-6013
    •  
  2.  
    • Ernst et al., 2005
    • M. Ernst, EE Nelson, S. Jazbec, EB McClure, CS Monk, E. Leibenluft, DS Pine
    • Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le leai o gaioiga i tagata matutua ma tagata talavou
    • Neuroimage, 25 (4) (2005), pp. 1279-1291
    • mea

|

 PDF (511 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (297)

  1.  
    • Friemel et al., 2010
    • CM Friemel, R. Spanagel, M. Schneider
    • Taumafa taui mo se meaʻai paleni taumafa i le taimi o le atinaʻeina i totonu o manoa
    • I luma. Faʻatasi. Neurosci., 4 (2010), pp. 1-10
    •  
  2.  
    • Galván, 2014
    • A. Galván
    • Faʻaaogaina o le Neural system ma taui amioga i le laʻitiiti ma le talavou
    • Le Neurobiology of Childhood, Springer, Berlin Heidelberg (2014), pp. 167-188
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (1)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (14)

  1.  
    • Galván et al., 2006
    • A. Galván, TA Hare, CE Parra, J. Penn, H. Voss, G. Glover, BJ Casey
    • O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga faʻaletonu i talavou.
    • J. Neurosci., 26 (25) (2006), pp. 6885-6892
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (487)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (206)

  1.  
    • Gardner ma Steinberg, 2005
    • M. Gardner, L. Steinberg
    • O aʻafiaga a tupulaga e aʻafia i le lamatiaga o le avega, tulaga lamatia, ma filifiliga faigata i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega suʻesuʻe
    • Dev. Sugala., 41 (4) (2005), i. 625
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (514)

  1.  
    • Geier ma Luna, 2009
    • C. Geier, B. Luna
    • Le matua o le gaosiga o le faʻamalosia ma le pulea o le loto
    • Pharmacol. Biochem. Behav., 93 (3) (2009), itulau 212-221
    • mea

|

 PDF (381 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (87)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (12)

  1.  
    • Geier et al., 2010
    • CF Geier, R. Terwilliger, T. Teslovich, K. Velanova, B. Luna
    • Faʻafesoʻotaʻi i le faʻaaogaina o taui ma lona aʻafiaga i le faʻatoʻilaloina o le pulea i le talavou
    • Cereb. Cortex, 20 (7) (2010), pp. 1613-1629
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (143)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (339)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (147)

  1.  
    • Guyer et al., 2009
    • AE Guyer, EB McClure Tone, ND Shiffrin, DS Pine, EE Nelson
    • Faʻataʻotoina le faʻaogaina o le faʻaogaina o le vaʻaia o tamaiti i le tauleʻaleʻa
    • Child Dev., 80 (4) (2009), pp. 1000-1015
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (78)

  1.  
    • Guyer et al., 2006
    • AE Guyer, EE Nelson, K. Pérez-Edgar, MG Hardin, R. Roberson-Nay, CS Monk, JM Bjork, HA Henderson, DS Pine, NA Fox, M. Ernst
    • Faʻaaogaina o galuega i tupulaga talavou e faʻaalia e le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le amio
    • J. Neurosci., 26 (2006), pp. 6399-6405
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (101)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (794)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (267)

  1.  
    • Hare et al., 2008
    • TA Hare, N. Tottenham, A. Galvan, HU Voss, GH Glover, BJ Casey
    • Faʻavae faʻapitoa o le faʻafoʻiina o lagona ma tulafono faatonutonu i le talavou ao faia se galuega Go-Nogo faʻalagona
    • Biol. Psychiatry, 63 (10) (2008), pp. 927-934
    • mea

|

 PDF (348 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (265)

  1.  
    • Haycock et al., 2003
    • JW Haycock, L. Becker, L. Ang, Y. Furukawa, O. Hornykiewicz, SJ Kish
    • Faailoga o le vavalalata i le va o suiga o tausaga i le dopamine ma isi vailaʻau o le dopamineric i le tagata striatum
    • J. Neurochem., 87 (3) (2003), pp. 574-585
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (111)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (148)

  1.  
    • Jager et al., 2013
    • G. Jager, RI Block, M. Luijten, NF Ramsey
    • O faʻamaoniga faʻamaonia mo le vaʻaia o le vaʻaia i le tamaʻitaʻi-cannabis-faʻaaoga tama: se suʻega tele ole fMRI suʻesuʻe
    • J. Psychoact. Fualaau faasaina, 45 (2) (2013), itulau 156-167
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (3)

  1.  
    • Jensen et al., 2003
    • J. Jensen, AR McIntosh, AP Crawley, DJ Mikulis, G. Remington, S. Kapur
    • Faʻatonuina faʻamalosia o le telefoni feaveaʻi i le tulimataiga o le faʻaolaina o aʻafiaga
    • Neuron, 40 (6) (2003), pp. 1251-1257
    • mea

|

 PDF (173 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (257)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (472)

  1.  
    • Kalenscher et al., 2010
    • T. Kalenscher, CS Lansink, JV Lankelma, CM Pennartz
    • O le gamma oscillations e faʻafeiloaʻi i totonu o le striatum faʻapitoa e faʻaeseese ma faʻafesoʻotaʻi gaoioiga a le lotoifale
    • J. Neurophysiol., 103 (3) (2010), pp. 1658-1672
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (28)

  1.  
    • Koya et al., 2009
    • E. Koya, SA SA, BK Harvey, DH Guez-Barber, A. Berkow, DE Simmons, BT Faamoemoe
    • O le faʻalavelave faʻaleagaina o siama faʻamalosia e faʻamalosia ai le cocaine e faʻasaina ai le faʻalauteleina o le faʻaogaina
    • Nat. Neurosci., 12 (8) (2009), pp. 1069-1073
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (73)

  1.  
    • Lambe et al., 2000
    • EK Lambe, LS Krimer, PS Goldman-Rakic
    • Faʻasologa faʻasolosolo o le atinaʻeina o le catecholamine ma le serotonin mea e faʻaaogaina e faʻaalia ai le neurons i le pito i luma o le kesi o le rhesus monkey
    • J. Neurosci., 20 (23) (2000), pp. 8780-8787
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus
  2.  
    • Lan et al., 2011
    • X. Lan, CH Legare, CC Ponitz, S. Li, FJ Morrison
    • Suʻesuʻeina fesoʻotaiga i le va o vaega o le pulega ma le faʻataunuʻuga o aʻoaʻoga: o se faʻasalalauga faʻasalalauga o le aʻoga o Saina ma Amerika.
    • J. Exp. Child Psychol., 108 (3) (2011), itulau 677-692
    • mea

|

 PDF (412 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (45)

  1.  
    • Lejuez et al., 2002
    • CW Lejuez, JP Faitau, CW Kahler, JB Richards, SE Ramsey, GL Stuart, RA Brown
    • Iloiloga o se faʻafitauli amio o le lamatiaga e aofia ai: o le Balloon Anaisk Risk Task (BART)
    • J. Exp. Toma. Appl., 8 (2) (2002), i. 75
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (530)

  1.  
    • Lobo et al., 2010
    • MK Lobo, HE Covington, D. Chaudhury, AK Friedman, H. Sun, D. Damez-Werno, EJ Nestler
    • Ole gau ole tino o le BDNF o loʻo faʻaaogaina ai le optogenetic control of reward cocaine
    • Saienisi, 330 (2010), pp. 385-390
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (250)

  1.  
    • Masten et al., 2009
    • CL Masten, NI Eisenberger, LA Borofsky, JH Pfeifer, K. McNealy, JC Mazziotta, M. Dapretto
    • Faʻasalaga i le Neural of excluding social during adolescence: malamalama i le pagatia o le teena e le tupulaga
    • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 4 (2) (2009), pp. 143-157
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (162)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (15)

  1.  
    • McRae et al., 2012.
    • K. McRae, JJ Gross, J. Weber, ER Robertson, P. Sokol-Hessner, RD Ray, KN Ochsner
    • Le atinaʻeina o tulafono faatonutonu faʻalagona: se suʻesuʻega a le MATA e uiga i le toe iloiloina o mafaufauga i tamaiti, talavou ma talavou matutua
    • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 7 (1) (2012), pp. 11-22
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (72)

  1.  
    • Meredith et al., 1993
    • GE Meredith, CMA Pennartz, HJ Groenewegen
    • O le faʻalapotopotoga faʻapipiʻi mo le faʻamaonia o vailaʻau i totonu o le nucleus accumbens
    • Prog. Brain Res., 99 (1993), pp. 3-24
    • mea

|

 PDF (2204 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (130)

  1.  
    • Moll et al., 2006
    • J. Moll, F. Krueger, R. Zahn, M. Pardini, R. de Oliveira-Souza, J. Grafman
    • Faʻamaufaʻailogaina i luma o tagata i lumao-mesolimbic taʻiala e uiga i foaʻi alofa
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 103 (42) (2006), pp. 15623-15628
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (314)

  1.  
    • Nelson et al., 2005
    • EE Nelson, E. Leibenluft, E. McClure, DS Pine
    • O le faʻalautelega faʻale-aganuʻu o le talavou: o se faʻavasegaga o le mafaufau e uiga i le faagasologa ma lona fesoʻotaʻiga i le mafaufau
    • Toma. Med., 35 (02) (2005), pp. 163-174
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (331)

  1.  
    • O'Doherty, 2004
    • JP O'Doherty
    • Faʻaaliga o taui ma le faʻaaogaina o taui i totonu o le faiʻai o le tagata: malamalamaaga mai le neuroimaging
    • Curr. Faaiʻu. Neurobiol., 14 (6) (2004), pp. 769-776
    • mea

|

 PDF (242 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (642)

  1.  
    • Padmanabhan ma Luna, 2014
    • A. Padmanabhan, B. Luna
    • Atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa: fesoʻotaʻi atu i le functioning o le dopamine i amioga a le tamaititi
    • Brain Cogn., 89 (2014), pp. 27-38
    • mea

|

 PDF (499 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (7)

  1.  
    • Padmanabhan et al., 2011
    • A. Padmanabhan, CF Geier, SJ Ordaz, T. Teslovich, B. Luna
    • O suiga tau atinae i le faiʻai o loʻo galue i lalo o le aʻafiaga o le tauia o taui i luga o le faʻatagaina o le inhibitory
    • Dev. Cogn. Neurosci., 1 (4) (2011), pp. 517-529
    • mea

|

 PDF (1469 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (41)

  1.  
    • Peake et al., 2013
    • SJ Peake, TJ Dishion, EA Stormshak, WE Moore, JH Pfeifer
    • Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻasalalau lautele i le talavou: faʻaogaina o le faʻaogaina o aʻafiaga o loʻo aʻafia ai tupulaga a aʻafiaga i filifiliga
    • Neuroimage, 82 (2013), pp. 23-34
    • mea

|

 PDF (727 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (13)

  1.  
    • Pennartz et al., 2011
    • CMA Pennartz, R. Ito, PFMJ Verschure, FP Battaglia, TW Robbins
    • O le hippocampal-striantal axis i le aʻoga, vaʻaiga ma le taʻiala faʻatonutonu
    • Trends Neurosci., 34 (10) (2011), itulau 548-559
    • mea

|

 PDF (1756 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (79)

  1.  
    • Pennartz et al., 1994
    • CM Pennartz, HJ Groenewegen, FHL ma Silva
    • O le nucleus faʻapupulaina o se faʻalavelave o faʻamaumauga tutotonu faʻamaoni: o le tuʻufaʻatasia o faʻasologa o amioga, mea e faʻaaogaina ai le electrophysiological ma faʻatagata
    • Prog. Neurobiol., 42 (6) (1994), itulau 719-761
    • mea

|

 PDF (5689 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (575)

  1.  
    • Pfeifer ma Allen, 2012
    • JH Pfeifer, NB Allen
    • Pueina le atinae? Faʻaauau le toe faʻavasegaina o le lua-mamanu o faʻataʻitaʻiga o le faiʻai i le talavou ma faʻalavelave
    • Trends Cogn. Sci., 16 (6) (2012), pp. 322-329
    • mea

|

 PDF (635 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (61)

  1.  
    • Pfeifer et al., 2011
    • JH Pfeifer, CL Masten, WE Moore, TM Oswald, JC Mazziotta, M. Iacoboni, M. Dapretto
    • Ulu i le talavou: teteʻe i aʻafiaga a tupulaga, amioga le talafeagai, ma suiga i le neu i le gaioiga faʻalagona
    • Neuron, 69 (5) (2011), pp. 1029-1036
    • mea

|

 PDF (361 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (62)

  1.  
    • Philpot et al., 2009
    • RM Philpot, L. Wecker, CL Kirstein
    • O le faʻaalia o le ethanol i le taimi o le talavou e suia ai le sosoʻoga o le atinae o le dopaminergic mai le nucleus accumbens septi
    • Fa. J. Dev. Neurosci., 27 (8) (2009), itulau 805-815
    • mea

|

 PDF (751 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (29)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (296)

  1.  
    • Poldrack, 2011
    • RA Poldrack
    • Faʻaogaina o mafaufauga faʻapitoa mai faʻamatalaga faʻamalosi: mai le fesuiaiga o le mafaufau i le faʻaaogaina o fuainumera tetele
    • Neuron, 72 (5) (2011), pp. 692-697
    • mea

|

 PDF (220 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (89)

  1.  
  2.  
    • Post ma Kemper, 1993
    • G. Falemeli, H. Kemper
    • Taumafa o mea taumafa ma le ola o le tino i le taimi o le talavou: o le tuputupu aʻe o Amsterdam ma le suʻesuʻeina umi o le soifua maloloina
    • Eur. J. Clin. Nutr., 47 (1993), itulau 400-408
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus
  3.  
    • Faʻailo ma le Maʻi, 2006
    • RB Postuma, A. Dagher
    • Basal ganglia galuega fesoʻotaiga faʻavae e faavae i luga o se faʻataʻitaʻiga o le 126 faʻamaumauga o mea e faʻaaogaina ma faʻamaonia foliga faʻataʻitaʻi
    • Cereb. Cortex, 16 (10) (2006), pp. 1508-1521
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (222)

  1.  
    • Qu et al., 2015
    • Y. Qu, A. Galvan, AJ Fuligni, MD Lieberman, EH Telzer
    • Suiga umi i suiga muamua o cortex amataina o le faʻaititia o le lamatiaga o le taulealea
    • J. Neurosci., 35 (32) (2015), pp. 11308-11314
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (2)

  1.  
    • Reynolds ma Berridge, 2002
    • SM Reynolds, KC Berridge
    • O se mea lelei ma le le lelei i totonu o le tumutumu o le accumbens shell: fuavaia rostrocaudal masani mo le GABA-e mafua ai le 'ai, tofo i le "fiafia" / "le fiafia," tuu i ai le fiafia / aloese, ma le fefe
    • J. Neurosci., 22 (16) (2002), pp. 7308-7320
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (203)

  1.  
    • Romer et al., 2010
    • D. Romer, AL Duckworth, S. Sznitman, S. Park
    • E mafai ea e talavou ona aʻoaʻoina le pulea e le tagata o ia lava? Taimi o le faamalieina i le atinaʻeina o le puleaina o mea lamatia
    • Muamua. Sci., 11 (3) (2010), pp. 319-330
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (64)

  1.  
    • Rosenberg ma Lewis, 1994
    • DR Rosenberg, DA Lewis
    • Suiga i le innervation dopaminergic o le manuki i le taimi o le faʻagasologa o le atinaʻe o le atunuʻu: o le tyrosine hydroxylase immunohistochmical study
    • Biol. Psychiatry, 36 (4) (1994), pp. 272-277
    • mea

|

 PDF (559 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (91)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (133)

  1.  
    • Sabbagh et al., 2006
    • MA Sabbagh, F. Xu, SM Carlson, LJ Moses, K. Lee
    • Le atinaʻeina o galuega faʻatino ma le mafaufau o le mafaufau o se faʻataʻitaʻiga o le Saina ma le US preschoolers
    • Toma. Sci., 17 (1) (2006), pp. 74-81
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (214)

  1.  
    • Satterthwaite et al., 2012
    • TD Satterthwaite, K. Ruparel, J. Loughead, MA Elliott, RT Gerraty, ME Calkins, DH Wolf
    • O le saʻo o lona lava taui: avega ma le faʻatinoina o fesoʻotaʻiga faʻasalalauga faʻapitoa e faʻasaʻo tali i le taimi o se galuega manatua galuega i le talavou
    • Neuroimage, 61 (3) (2012), pp. 723-729
    • mea

|

 PDF (473 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (34)

  1.  
    • Schneider et al., 2012
    • S. Schneider, J. Peters, U. Bromberg, S. Brassen, SF Miedl, T. Banaschewski, Consortium IMAGEN
    • Taʻiala o le lamatia ma le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa: o se fesoʻotaʻiga masani e fesootaʻi ai i vailaau faʻaleagaina
    • Am. J. Psychiatry, 169 (2012), pp. 39-46
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (51)

  1.  
    • Schott et al., 2008
    • BH Schott, L. Minuzzi, RM Krebs, D. Elmenhorst, M. Lang, OH Winz, A. Bauer
    • Faʻaauau le faʻamalosia o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi faʻatasi ma le faʻaaogaina o le faʻamaʻi faʻamalosia o le magumu ma le magumaʻi i le taimi o le faʻamanuiaina o taui.
    • J. Neurosci., 28 (52) (2008), pp. 14311-14319
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (201)

  1.  
    • Silk et al., 2013
    • JS Silk, GJ Siegle, KH Lee, EE Nelson, LR Stroud, RE Dahl
    • Faʻateleina le tali o le neura i le teena o le tupulaga e fesoʻotaʻi ma le atuatuvale o le tauleʻaleʻa ma le atinaʻeina o fale
    • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci., 9 (2013), pp. 1798-1807
    •  
  2.  
    • Snyder et al., 2011
    • HR Snyder, MT Banich, Y. Munakata
    • Filifilia a matou upu: faiga o le toe maua mai ma le filifilia o loʻo faʻapipiʻiina mea faʻasolosolo i luga i le itu tauagavale muaga o le cortex cortex
    • J. Cogn. Neurosci., 23 (11) (2011), pp. 3470-3482
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (19)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (113)

  1.  
    • Souza et al., 2009
    • MJ Souza, SE Donohue, SA Bunge
    • Faʻasalaina le toe maua mai ma le filifilia o faʻataʻitaʻiga talafeagai-faʻasalalau e ala i vaega faʻapitoa i luga o le gataifale i le itu agavale
    • Neuroimage, 46 (1) (2009), pp. 299-307
    • mea

|

 PDF (401 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (17)

  1.  
    • Spear, 2000
    • LP Spear
    • O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 24 (4) (2000), pp. 417-463
    • mea

|

 PDF (414 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (2291)

  1.  
  2.  
    • Spear, 2011
    • LP Spear
    • Taui, faʻalavelave ma aʻafia ai i le talavou: faʻafeiloaʻiga e faʻaleleia i luga o meaola ma meaola a le tagata
    • Dev. Cogn. Neurosci., 1 (4) (2011), pp. 390-403
    • mea

|

 PDF (551 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

  1.  
    • Steinberg, 2005
    • L. Steinberg
    • Faʻaleleia ma aʻafia le atinaʻe i le talavou
    • Trends Cogn. Sci., 9 (2) (2005), pp. 69-74
    • mea

|

 PDF (121 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (578)

  1.  
    • Steinberg, 2008
    • L. Steinberg
    • O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻasalalau i luga o le lamatiaga o le taulealea
    • Dev. Faʻaaliga, 28 (1) (2008), pp. 78-106
    • mea

|

 PDF (276 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (741)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (262)

  1.  

|

Aotelega e ala i CrossRef

  1.  
    • Tarazi et al., 1999
    • FI Tarazi, EC Tomasini, RJ Baldessarini
    • Atinaʻeina o faʻailoga o le dopamine D1-pei talitane i le ogatotonu cortical ma le striatolimbi: o suʻesuʻega autoraiographic
    • Dev. Neurosci., 21 (1999), pp. 43-49
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (94)

  1.  
    • Teicher et al., 1995
    • MH Teicher, SL Andersen, JC Hostetter Jr.
    • O le molimau mo le receptor dopamine e teuteuina i le va o le matua ma le matua i totonu o le lototele ae e le o se mea e le mautonu
    • Dev. Brain Res., 89 (1995), pp. 167-172
    • mea

|

 PDF (582 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (289)

  1.  
    • Telzer et al., 2015a
    • EH Telzer, AJ Fuligni, A. Gálvan
    • Faailoaina o se alagaoa faʻaleaganuʻu: faʻasologa o aʻafiaga o aiga i le lamatiaga e ave i totonu o tagata Mekisiko-tagata talavou
    • JY Chiao, S.-C. Li, R. Seligman, R. Turner (Eds.), Le Tusitaulima Oxford o Neuroscience Faaleaganuu, Oxford University Press, Niu Ioka, NY (2015)
    •  
  2.  
    • Telzer et al., 2010
    • EH Telzer, CL Masten, ET Berkman, MD Lieberman, AJ Fuligni
    • Mauaina ao tuuina atu: se suʻesuʻega a le MATM e uiga i taui o fesoasoani a aiga i le va o le White ma Latino talavou
    • Soc. Neurosci., 5 (2010), itulau 508-518
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (23)

  1.  
    • Telzer et al., 2014
    • EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, A. Gálvan
    • O lagona loloto o Neural i le eudaimonic ma le hedonic taui eseese e vaʻai ai le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa ile taimi
    • Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci., 111 (2014), pp. 6600-6605
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (7)

  1.  
    • Telzer et al., 2013
    • EH Telzer, AJ Fuligni, MD Lieberman, A. Galvan
    • O le faʻamalosia o le faʻamalosia o tupe i faʻasalaga faʻapitoa e vaʻaia ai le faʻaitiitia o taimi umi i le tauleʻaleʻa
    • Dev. Cogn. Neurosci., 3 (2013), pp. 45-52
    • mea

|

 PDF (351 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (13)

  1.  
    • Telzer et al., 2011
    • EH Telzer, CL Masten, ET Berkman, MD Lieberman, AJ Fuligni
    • O aʻafiaga o loʻo i totonu o le eleele e aofia i le pulea e le tagata o ia lava ma le faʻamalamalamaina o loʻo faʻafaigaluegaina i le taimi o faaiuga faʻavae i le aiga
    • Neuroimage, 58 (2011), pp. 242-249
    • mea

|

 PDF (768 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (13)

  1.  
    • Telzer et al., 2015b
    • EH Telzer, NI Ichien, Y. Qu
    • Tina sili ona lelei: toe faʻasalalauina le tauleleʻa o le faʻamanuiaga e faʻaleleia ai le saogalemu i le taimi o le faʻalavelave
    • Soc. Cogn. Afaina. Neurosci. (2015)
    •  
  2.  
    • Telzer ma Qu, 2015
    • EH Telzer, Y. Qu
    • Faʻaauau ma le tuʻuina atu: Eseesega faʻaleaganuʻu i amioga ma le faʻaogaina o mea e faʻavaeina ai le pulea o le mafaufau
    • Pepa na Tuuina atu i le Sosaiete mo Suesuega i le Atinaʻeina o Fanau Fanua, Filatelefaia, PA (2015)
    •  
  3.  
    • Thapar et al., 2012
    • A. Thapar, S. Collishaw, DS Pine, AK Thapar
    • Paʻu i le talavou
    • Lancet, 379 (9820) (2012), i. 1056-1067
    • mea

|

 PDF (272 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (128)

  1.  
    • Vaidya et al., 2004
    • JG Vaidya, AJ Grippo, AK Johnson, D. Watson
    • O se suʻesuʻega faʻatupulaia o le atinaʻeina i tama ma tagata: o le matafaioi o le tauia o le taui
    • Ann. NY Acad. Sci., 1021 (2004), pp. 395-398
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (21)

  1.  
    • Van Leijenhorst et al., 2010
    • L. Van Leijenhorst, BG Moor, ZAO de Macks, SA Rombouts, PM Westenberg, EA Crone
    • Fuafuaga faʻataunuʻuina o le tupulaga talavou: atinaʻeina o le taui o le taui ma le pulea
    • Neuroimage, 51 (1) (2010), pp. 345-355
    • mea

|

 PDF (1502 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (155)

  1.  
    • Voorn et al., 1989
    • P. Voorn, CR Gerfen, HJ Groenewegen
    • Faʻavaega faʻavae o le televise o le rat: faʻatoʻa tufatufaina atu o le enkephalin, mea P, dopamine, ma le palamene e faʻamalosi ai le calcium
    • J. Comp. Neurol., 289 (2) (1989), itulau 189-201
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (221)

  1.  
    • Wager et al., 2009
    • TD Wager, ML Davidson, BL Hughes, MA Lindquist, KN Ochsner
    • Faʻamuamua-ala faʻapitoa e faʻasalalau tulafono faatonutonu manuia
    • Neuron, 59 (6) (2009), pp. 1037-1050
    •  
  2.  
    • Wahlstrom et al., 2010a
    • D. Wahlstrom, P. Collins, T. White, M.Lusiana
    • Faʻafouina o suiga i le dopamine neurotransmission i le tauleʻaleʻa: aʻafiaga o amio ma mataupu i le iloiloga
    • Brain Cogn., 72 (1) (2010), pp. 146-159
    • mea

|

 PDF (372 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (69)

  1.  
    • Wahlstrom iā al., 2010b
    • O Wahlstrom, T. White, M. Luciana
    • Neurobehavioral faʻamaoniga mo suiga i le polokalama o le dopamine i le taimi o le talavou
    • Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga, 34 (5) (2010), pp. 631-648
    • mea

|

 PDF (421 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

 | 

Faʻamatalaina o tala (72)

  1.  
    • Wessel et al., 2013
    • JR Wessel, CR Conner, AR Aron, N. Tandon
    • O le faʻamalosi eletise eletise o le faʻasolosolo pito i lalo o le paʻu e faʻateleina ai le faʻatau taavale
    • J. Neurosci., 33 (50) (2013), pp. 19611-19619
    • Tagaʻi Tusitala i Scopus

|

Aotelega e ala i CrossRef

 | 

Faʻamatalaina o tala (15)

  1.  
    • Wilmouth ma Spear, 2009
    • CE Wilmouth, LP Spear
    • Faʻaaloalo faʻalogo i tupulaga talavou ma tagata matutua: tofo i le gaioiga ma le faʻaaogaina o le gaosiga
    • Pharmacol. Biochem. Behav., 92 (4) (2009), itulau 566-573
    • mea

|

 PDF (634 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

  1.  
    • Zaborszky et al., 1985
    • L. Zaborszky, GF Alheid, MC Beinfeld, LE Eiden, L. Heimer, M. Palkovits
    • Filifiliga o le Cholecystokinin o le striatum ventral: o se suʻesuʻega o meaola ma le leitio
    • Neuroscience, 14 (1985), pp. 427-453
    • mea

|

 PDF (10017 K)

|

Tagaʻi Tusitala i Scopus

Fesootaiga i: Department of Psychology, University of Illinois, 603 East Daniel Street, Champaign, IL 61820, United States.

Lomia e Elsevier Ltd.