Faʻavasegaina lelei o le soifua maloloina o tagata i le taimi ao laʻititi aʻo laʻititi (2004)

Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004 Me 25; 101 (21): 8174-8179.

Lomia i luga o le initaneti 2004 May 17. Tui:  10.1073 / pnas.0402680101

PMCID: PMC419576

Neuroscience

O lenei tusiga ua taua e isi tusiga i le PMC.

Alu i le:

lē faʻatino

Matou te lipoti atu le faasologa o le faasologa o gaioiga faʻapitoa o le tagata i le va o le 4-21 tausaga e faʻaaoga ai faʻafanua faʻatusatusaga e fa ma le faasologa o taimi. E sefulutolu tamaiti soifua maloloina oe na maua le anatomic brain MRI i le 2 tausaga, mo le 8-10 tausaga, na suesueina. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o luga o le eleele ma faailo maʻaleʻale ma se fuainumera fuainumera mo le lanu eleelea, o le atinaʻeina o le tino o le tagata e ono mafai ona faʻaalia i le va o tausaga i se faasologa faʻasologa o le taimi-lapse faasologa. O le taimi mulimuli-lapse "tifaga" e faaalia ai (i) faʻatautaia faʻasalalauga sili atu le matutua naʻo le maeʻa ona tuʻuina atu i lalo ifo o le faasologa o aso atofa ma le faʻavasegaina o mea faitino, o galuega ia latou te faʻatasi, e atiaʻe, ma (ii) o matai sili atu o le faiʻai ua matua tupu nai lo mea fou. O le faʻatusatusa faʻatasi ma le atinaʻe faʻapitoa faʻapitoa e mafai ona fesoasoani i le malamalama i nisi o faʻafitauli o le neurodevelopmental e pei o le laʻititi o le laʻitiiti poʻo le autism.

O le atinaʻeina o faiʻai tagata e faʻavaeina ma faʻatinoina se faiga e le tuʻuina atu ai (1-3), ma le malamalama lelei o le faʻamaeaina o le faiʻai e manaʻomia mo le malamalama i faʻafitauli o le neurodevelopment (4, 5). O le natura o le mafaufau i le mafaufau e iloagofie mai i suʻesuʻega o gaioiga o le neurocognation (6, 7), faʻataʻitaʻiga gaioiga (faʻataʻitaʻiga o le MRI poʻo le faʻaulufaleina) (8-10), ma le electroencephalogram suʻesuʻega felagolagomaʻi (1, 2, 10). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai suiga faʻaitulagi i le faʻapitoa ole suiga i le mea eleelea (GM) i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou ma le faʻalauteleina o faʻasalalauga faʻateleina mulimuli mai faʻatapulaʻaina o le aufaʻasalalau (11-14). O le maualuga o le GM i luga o le IRM o se fua faʻasalalau o se faʻalavelave faʻapitoa o le glia, vasculature, ma neurons ma faʻasologa o le dendritic ma le synaptic. O suʻesuʻega o le matua o le GM e faʻaalia ai se gau ile maualuga o le GM i le gasologa o taimi (15, 16), lea e faʻafesoʻotaʻi faʻaletino ma faʻamatalaga mulimuli ane o le faʻateleina o teuteuga o le synaptic i le taimi o le talavou ma le matua (17-19). O iinei tatou te tuʻuina atu ai se suʻesuʻega o le tuputupu aʻe o le GM i tamaiti ma tamaiti e ala i le faʻaaogaina o se faiʻai ma le suʻesuʻeina ma le mafaufauina o faʻataʻitaʻiga o tamaiti maloloina e 13 (4-21 tausaga), oe na siaki i le MRI i le 2 tausaga mo le 8-10 tausaga . Talu ai o faʻamatalaga na maua soo i luga o mataupu lava e tasi i le aluga o taimi, o le faʻasologaina o fuainumera i le va o faʻataʻitaʻiga na mafai ai ona fausiaina se faasologa o taimi e faʻaaogaina ai le faia o le faiʻai o tamaiti ("ata"). Matou te maitauina o le tuputupu ae o le GM ao laʻititi ao laʻitiiti o le a le faʻaaogaina e pei ona faʻamatalaina muamua ma o le a alualu i luma i se faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, faʻapitonuʻu faʻapitoa e fetaui ma le matua matua. Matou te vavalo foi o itulagi e fesoʻotaʻi ma isi galuega faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, cortex afi muamua) o le a tupu muamua pe a faatusatusa i itulagi o loʻo aofia ai ma galuega faʻalavelave ma fesoʻotaʻiga (faʻataʻitaʻiga, vavalalata faaletino).

O le taunuʻuga o se faʻafanua malosi o le GM maturation i le taimi muamua ma le faʻasalalauga. O a tatou taunuʻuga, ao faʻamaonia le faʻafeiloaiga o le vaʻaia, faʻaalia o le tuputupu aʻe GM faʻapitoa e mulimuli i le faasologa o le maturation functional, faʻatasi ai ma le mea muamua e faʻaogaina ai muamua ma le pito i luma ma le pito i luma, ma le toega o le cortex o loʻo atinaʻe i totonu o le paraietal-to- luma (toe foʻi i luma) taʻiala. O le sili atu o le cortex faaletino, lea e aofia ai mafutaga faʻatasi e aofia ai faʻamatalaga mai le tele o tulaga faʻapitoa, ua matua. Ma le isi, o le matua o le cortex na foliga mai foi na mulimuli i le faasologa o le evolusione lea na faia ai nei itulagi.

Metotia

Mataupu. Faataitaiga o temokalasi o loo faaalia i Laulau 1. O matāʻupu uma na faʻapitoa mai le faʻalapotopotoga mo le faʻaauau pea ona suʻesuʻeina le soifua maloloina o tagata i le National Institute of Health Psychology (20). I se taimi puʻupuʻu, o mataupu taʻitasi na tuʻuina atu i ai se faʻatulagaina o faʻataʻitaʻiga faʻatalanoaga e faʻateʻa ai ni faʻamaʻi o le mafaufau i asiasiga taʻitasi. O mataupu na toe foʻi mai i le taʻi 2 tausaga mo le siakiina o le MRI faʻatasi ai ma le toe faʻafouina o le mafaufau ma le mafaufau. O se vaega o tamaiti uma na i ai le tolu pe sili atu faʻaaoga MRI scans ma na i le va o tausaga o le 4 ma le 21 tausaga na filifilia e aofia ai i lenei suʻesuʻega. O le suʻesuʻega na faʻamaonia e le Komiti Faʻafoe a le National Institute of Mental Health, ma faʻamaonia ai le faʻatagaga mai mataupu> 18 tausaga pe mai matua o mataupu laiti, ma o se faʻamatalaga tusitusia faʻaopoopo na mauaina mai mataupu laiti uma.

Laulau 1. 

Faʻafanua o le faʻataʻitaʻiga suʻesuʻe

Faʻagasologa o Ata ma Suʻega. MRI ata na mauaina i le National Institute of Mental Health i luga o le 1.5-T General Electric scanner. O le faasologa o le MRI sa tumau i le taimi atoa o le suʻesuʻega. O ata uumi e tutusa ma le 1-mm pepa i le vaalele axial ma le 1.5-mm pepa i le vaalele na maua mai e ala i le faaaogaina o le vevela 2.0D-gradient na toe manatuaina le komi i le tulaga tumau. O faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le: taimi faʻalogo, 3 ms; toe fai taimi, 5 ms; futu maualuga, 24 °; mauaina o le numera, 45 × 256; numera o fiafia, 192; ma le vaaiga, 1 cm. Faatasi ai ma le tele o polokalama telefoni feaveai / masini ua faaleleia, o le faatuatuaina o faamatalaga ao lumanai ma le maea o le faaleleia na suesueina e ala i le suesueina o se seti o mataupu aʻo lumanai ma le maeʻa (20). I le faapuupuuga, mo suʻega taʻitasi, sa faʻaaogaina le algorithm faʻasalalauga faʻa-leitio-faʻasalalauga. O ata o le faavae na faʻapitoa, faʻafouina i se tulaga faʻatautaia e tolu (3D)21). O faʻataʻitaʻiga mulimuli na faʻatusatusa i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mai le mataupu lava e tasi, ma o le suʻeina o le suʻega taʻitasi mo mataupu taitasi na faʻapipiʻiina i totonu o le International Consortium for Map of Brain Map (ICBM)22). O se faʻateleina faʻamavaeina o meaola faʻapitoa na fausia ai faʻamatalaga auiliili o GM, mea papaʻe, ma le vaʻaia o le gataifale e ala i le faʻaaogaina o le tufatufaina o Gaussian e maua ai le maualuga a posteriori vaevaega o faʻamatalaga (23, 24), ma o se faʻataʻitaʻiga o le cortex na otometi lava ona aumaia mo mataupu taitasi ma taimi taimi e pei ona faamatalaina (25).

O se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga masani e pei o le faʻaogaina o mea e faʻaogaina ai le tino (25-27) na faʻaaogaina e sili atu ona faʻavasega ai feeseeseaiga i le va o le taimi ma faʻateleina le malosi e iloagofie ai suiga masani (25). O lenei auala e fetaui lelei ma foliga vaaia o le tino o le tino i le mamao e mafai ona mafai i mataupu uma ao le i faia ni faatusatusaga o mataupu, avega o vaega, ma fuainumera faamaumauina. Talu ai ona o lenei faiga e faʻaaogaina ai nisi faʻalavelave faʻavae, o loʻo i ai le malosi o fuainumera faamaumauina mo le sailia o aafiaga faʻafuainumera i luga o fuataga faʻapitoa ma le faʻalauteleina o le tomai e sailia ai nei aʻafiaga e uiga i le tele o faailo maʻaleʻale. I le faʻasologa o mea e fetaui lelei, o mea leaga e lua e faʻatusatusaina e fetaui ma mamanu faʻalelei i luga o le taimi atoa ma mataupu uma, lea e mafai ai ona faʻatusatusa faʻamaumauga ma faʻatusatusa i isi itu o loʻo i ai. O se seti o le 34 faailo faailo mo le faiʻai e taofia ai le faʻatulagaga o le tasi paʻu i le isi i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻataʻatia i le lalolagi atoa. O se tagata suʻesuʻe suʻesuʻe foliga e taitaia le tuatusi, tane, ma le matua e siakiina le 17 sulci i itu taʻitasi o le lalolagi i luga o luga o foliga o faiʻai taitasi. O nei mumumu e aofia ai le fusi, Central, precentral, postcentral sulci, tino maualuga o le sulcus (STS), STS o loʻo siitia aʻe le lālā, le STS o le lālā pito i luma, matua ma le second secondary sulci, ma le sili atu le faaletino, maualuga, ma le pito i luma, nofoaga faʻasalalau, olfactory, occipitotporal, ma sullate sulci. I le faaopoopo atu i le fefaasoaaʻi o le sili o le sulci, o se seti o sikuea pito i luga o le laina pito i luga o le laina pito i luga o le laina pito i tua o le pito i luga o le pito i luga o le laina i luga o le pito i luga. O faailoilo na faʻamatalaina e tusa ai ma se faʻamatalaga auiliili faʻasologa. E maua lenei maliega i le Initaneti (www.loni.ucla.edu/~khayashi/Public/medial_surface) ma ua iloa le faʻatautaia o fesoʻotaiga ma faʻatautaia e pei ona lipotia (25).

O le faʻatulagaina o le tolu-tai tolu tausaga mo le vaega na faia e ala i le faʻapipiʻiina o faailo uma i totonu o le 3D vaʻavaʻa ma le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina o le tuʻufaʻatasia o se lanu lanu e taofi faʻamatalaga faʻatulagaga 2D. O le taimi lava na maua ai faʻamatalaga i lenei avanoa vaʻaia, o mea faʻalaulelei sa faʻaogaina i mataupu taʻitasi i se seti o seti sikuea. O faʻasologa o mapuna faʻasaina na faʻapipiʻiina i le matematika i le 3D, ma faia ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻetaʻetaʻi o fuainumera faʻataʻitaʻi ma foliga faʻalelei i totonu o latou nofoaga o le anatomic (28).

Ina ia faʻamalamalamaina le GM i le lotoifale, matou te faʻaaogaina se fuataga ua taua o le "GM density," na faʻaaogaina i le tele o suʻesuʻega muamua, lea e fua ai le vaega o le GM i se vaega itiiti o le radius tumau (15 mm) i tafatafa taʻitasi (cortical points)15, 25, 26, 28). O le fua o le GM e fuaina ai faʻamatalaga i luga o le GM volumes i luga o se pitonuʻu laʻititi (o le 15-mm o loʻo faʻaaogaina i lenei lipoti), ma tuʻuina atu ai se fua faʻatupulaia o le leo-leo-leo, ma e ave ese ai nisi o le pisa i totonu o le foia o le GM cortical tuaoi i le MRI. Ae peitaʻi, afai e faʻaogaina le maualuga ole GM, o le a leiloloa le malosi o le localization, ma o le auala e mafai ona faʻasaʻoina faʻamaumauga mai i le faʻafefeteina o faletupe. O le fuataga e mafai foi ona faʻamalamalamaina le GM suiga e afua mai i eseesega i luga o le lautele o le curvature, lea e mafai ai e le curvature faateleina ona faaitiitia le GM i totonu o le fatu o se rata tumau. Ae peitai, o la matou galuega, o loʻo faaalia ai le maualuga o le GM ma le mafiafia e matua faʻamalosia lelei (K. Narr, RM Bilder, AW Toga, RP Woods, DE Rex, P. Szeszko, D. Robinson, Y. Wang, H. DeLuca, D. Asuncion, ma le PM Thompson, le faʻasalalalau faʻamaumauga) ma o le mea lea atonu o le faʻatusalia o faʻamaufaʻailoga tutusa maturational.

Ina ia iloa pe na lava le malosi e maua ai le fuainumera fuainumera i mata taʻitasi o loʻo i luga o le cortex, matou te faʻaogaina le ata o le suiga GM ma fuatia le tele o le faʻamalosia o le regression (R2) i itu taitasi, lea e eseese i le va o le 0 i le 1. Mai le tufatufaina atu o le R2, fetuutuunai mo le numera o tikeri o le saʻolotoga i le faʻataʻitaʻiga o fuainumera faamauina, e mafai ona fuafua pe i ai le malosi e mafai ai ona teena le vavalalata le mautonu (R2 = 0) i itu taʻitasi. Le taua o le faʻataʻitaʻiga talafeagai, p(R2), ona fuafua lea i itu taʻitasi (faʻamatalaga e le o faʻaalia). O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai lena R2 e le o se mea e toetoe lava o mea uma e taua ai, e taʻu mai ai o suiga na vaaia na sili ona taua.

O fuainumera faamauina na faia e ala i le faʻaaogaina o se faʻavasegaina o faʻavasegaga faʻafefiloi (mix-mix)11, 30) mo volumes GM i 65,536 taʻitasi i luga o le faʻafanua atoa faʻapitoa faʻapea foi ma lisi taʻitasi lisi ma isi foi vaega taua i luga o le fogaeleele. Talu ai ona o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina, o le eseesega o feeseeseaiga i le GM o le eseʻesega na faʻavaeina ese mai i le maualalo o le tau o suiga faʻaoga, tuʻuina atu le malosi faʻaopoopo e foʻia ai suiga umi i tulaga taʻoto taʻitasi. O suʻega faʻavae mo le faʻataʻitaʻiga o fale na faavae i luga F fuainumera ma le α = 0.05. Aemaise lava, F o suega na faʻaaogaina e fuafua ai pe o le faasologa o se atinaʻe tuputupu ae o le faʻapena, faʻapitoa, poʻo le laina. Afai e le o se mea taua, o se faʻataʻitaʻiga faʻalelei e faʻataʻitaʻiina; afai e le taua se faʻataʻitaʻiga masani, sa faʻataʻitaʻiina se faʻataʻitaʻiga laina. O le mea lea, o se faʻatupulaia o le faʻataʻitaʻiga o le polynomial / nonlinear pe afai o le televave poʻo le umi o le taimi na saofagā ai i le faʻaogaina o le faʻaogaina. Talu ai ona o suʻega taʻitasi na faʻataʻitaʻiina naʻo le tasi, o le faʻasaʻoina o fuainumera mo le tele o faatusatusaga e le talafeagai.

O vaega nei na filifilia mo suʻega i totonu o le lalolagi: o le mea muamua, o le mea muamua,Fig. 1A), o le pito i luma o le gyrus, pito i luga o le laina lata i le sulcus tutotonu (Fig. 1B), le pito i lalo o le gyrus, le laina mulimuli (Fig. 1C), siama pito i lalo ifo, sulugatiti pito i luma (Fig. 1D), siamu sulusualalo pito i lalo i le pito i luma o le tino (Fig. 1E), pito i tua ole pito i luga ole suluna muamua (Fig. 1F), pito i luma (Fig. 1G), faʻasolosolo faʻapitoa i le gyrs postcentral (Fig. 1H), supraarginal gyrus (vaega 40) (Fig. 1I), gyrus angular (vaega 39) (Fig. 1J), pou o le fale (Fig 1K), pito i luma, ogatotonu, ma vaega pito sili o le siliva maualuga faaletino (STG) (Fig. 1 L-N), pito i lalo ma le pito i tua o le tino, ma le pito i luma ma le pito i tua (Fig. 1 O-Q), ma luga ifo o le pito i lalo, pito i luma ma pito mulimuli o olfactory sulcus (Fig 2 R ma le S) ma le pito i luma ma pito mulimuli o sullla sullate (Fig 2 T ma U). O mea tutusa na filifilia i luga o laina e lua e ala i le faʻaaogaina o faailo tutusa.

Fig. 1. 

Faʻafefiloi-faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i mea e fiafia ai i luga o le taʻavale. O vaega nei na filifilia mo auiliiliga i totonu o itulagi taitasi: A, suauu faʻamuamua ma le uila afi muamua; B, pito i luma pito i luma, le pito pito i tua o le ogatotonu ole sulcus; ...
Fig. 2. 

Faʻaaliga pito i lalo o le faiʻai e faʻaalia vave ma tuai taimi-lafoaʻi ata. Manatu e fetaui i pito i tua ma pito mulimuli o le sulfa olfaction (R ma le S) ma le sulcus sulugatiti (T ma U), ma ata fefiloi-fefiloi e fetaui ma vaega o le fiafia i le ...

i'uga

I le aotelega, o le aofaʻiga o le GM na maua ai le faateleina i tausaga ua tuanai, sosoo ai ma le leiloa o le leiloa i le amataina o le tamaititi. Peitai, e pei ona vaaia i le taimi-faasologa o faasologa (Fig. (Fig.22 ma Ma3), 3), o le faagasologa o le gau o le GM (muamua matuia) e amata muamua lava i le ogatotonu o le cietices cietices, ae maise lava i vaega muamua o le sensorimotor e lata ane i le tuaoi o le interhemispher, ona salalau lautele lea i luga o le frontal cortex ma le paʻu ma i luga atu o le parietal, occipital, ma mulimuli ane le cortex faaletino . (O lenei faasologa o loʻo maua i Ata 1-4, lea o loʻo lomia e pei lagolagoina faamatalaga i luga o le upega tafaʻilagi a le PNAS.) O le pito i luma ma le pito i tua o le fale, e vave ona alu ese le GM i luma, ma i le pito i luma, o le taunuʻuga o le GM e aofia ai le muamua o le cortex muamua, lea e leiloa GM i le faaiuga o le talavou.

Fig. 3. 

Taumatau taulalata ma luga o manatu i le faasologa o le faasologa o le GM i luga o le taʻavale. O le pusa o le itu e faʻaalia se lanu i totonu o vaega o le GM volume. O uluaʻi laupepa o loʻo faʻaalia ai vaega o le fiafia i le cortex e pei ona faʻamatalaina mo Mati. 1. lea ...

Ina ia suʻesuʻe atili le mamanu o mamanu i totonu o le tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, tatou te faʻaaogaina iloiloga o tulafono faatonutonu faʻavae e fausia ai fausaga o laina faʻapitoa ma le faʻaaogaina o fuainumera o le GM i mea e fiafia ai i luga o le vanu i le faʻaaogaina o faailo tetele ina ia mautinoa o le anatomy tutusa na faʻamaonia saʻo i le taimi ma mataupu. Aʻo matou faʻatusatusa le maualuga o le telefoni i totonu o lenei faʻataʻitaʻiga ma la matou faʻataʻitaʻiga lautele o faʻataʻitaʻiga (n = 149), o maliega mo le aofaʻiga atoa ma laupepa GM volumes na malilie i vaega e lua (faʻamatalaga e leʻi faʻaalia) (11). Ae ui i lea, i lalo ifo o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia i le isi itu o le cortex, o le matua matua o le GM e faʻaalia ai se mamanu matuitui.

I totonu o le palate frontal, o le meaʻai muamua (Fig. (Fig.1A1A ma Ma3) 3) faʻapitoa vave. O le gau o le GM e faasolosolo faasolosolo mai i le amataga, ao le tele o vaega o le pito i luma o le loma (i luga o le maualuga ma le pito i lalo o le gyri; Fig. Fuainumera.11 ma 3, B-G) faʻateleina le matua i se alualu i luma muamua, e pei ona faʻaalia mai e le alualu i luma mulimuli ane le maualuga o le gau GM (Fig 1 B-D), faatasi ai ma le pito i luma muamua o le pito i luma (Fig. 1, D ma E, ma Ma3) .3). I le lobéal lobeal, o le gau GM e amata ile gyrus post (Fig. (Fig.1H1H ma and3; 3; faʻatasi ai ma le vave tuʻuina atu), agaʻi i luma i totonu o le uʻamea (vaega 40; Fig. Figs.1I1I ma Ma3), 3), ma le supraarginal gyrus (vaega 39; Fig. Fua faʻatatau.1J1J ma Ma3) .3). O le pito i luma ma le tootoo, e tutusa ma le gyri muamua ma le postcentra, matua matutua (Fig. 1 G ma K ma Ma33).

Maturation Mulimuli. O vaega o le lobe faaletino, i le isi itu, faʻaalia ai se uiga masani o le matuuga matuitui mamanu. O le paʻu o le tino e tupu i luga sei vagana ai le tino faaletino, lea e faʻaalia ai le gau o le GM i le taimi lava lea e tasi o pou pito i luma ma pito i tua (Fig. (Fig.1O1O ma Ma3) .3). I le eseesega, o le maualuga sili atu ma le faaletino gyri (STG ma lalo ifo o le tino) e le faʻaalia ai le tikeri tutusa o le gau GM i le gasologa o tausaga. O loʻo faʻaalia foi i le kalafi laugatasia mo le matutua (Fig. 1 L ma M ma Ma3) .3). I totonu o le STG, o le vaega pito i luma o loʻo faʻaalia se laina vaʻaia laina (Fig 1N).

I luga o le pito i lalo ifo o le faiʻai, o vaega taua o le tino o le lobe faaletino (o le gasegase o le tino, medial i le rukal sulcus, i le va o le pito i tua o le sulcus sulugatiti ma le pito mulimuli o le sulfa olfactory) e vave ona matua ma e le suia tele mulimuli ane , e pei ona vaaia e kalafi laugatasia mo tausaga o le matua (Fig 2T). O se mamanu tutusa lava e tupu i totonu o le paluga ma vaega ole vaega o le pito i luma o le pito i luma (Fig 2S, paluga piriform cortex). O isi vaega o le vavao o le tino faʻaalia e faʻaalia ai le mamanu o le maturation, ae o loʻo faʻaauau pea ona faʻataunuʻuina e le itumalo o le atunuʻu seia oo lava i le matua o le tausaga na matou suesueina (Mati. 2).

Talanoaga

O iinei tatou te faʻaalia ai se faʻaaliga o le alualu i luma o le alualu i luma o le faia o le faiai o tagata i mea tau mafaufau, suʻesuʻega umi o tamaiti soifua maloloina ma tamaiti. O ripoti talu ai ua avea ma faʻasalalauga (e pei o le MRI suʻesuʻeina e naʻo le tasi i le mataupu) poʻo metotia faʻaaogaina e maua ai voluma o le lalolagi e aunoa ma le faʻatusatusa i le point-by-point e mafai ona faia i le faiga o faiga faʻafanua (11, 15). O mamanu faʻavae e aʻafia i feeseeseaiga feeseeseaiga ma aʻafiaga, ae o metotia e maua ai voluma o le lalolagi e leai ni faʻamatalaga faʻapitoa. Ua matou manumalo i nei tapulaʻa e ala lea i le suʻesuʻeina o se faʻataʻitaʻiga muamua ma le faʻasalalauga, lea na vavalalata ai le fanau lava e tasi i le silia ma le 10-tausaga. O a matou taunuʻuga, ao faʻamaonia le faʻalauiloaina o le soifua maloloina o tagata, fautua mai o lalo ifo o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, e faʻataunuʻuina i le taimi nei, pe a maeʻa ona faʻapitoa i lalo ifo o le senitimotor rohe, o loʻo latou faʻataunuʻuina galuega. E le gata i lea, e foliga mai o vaega o le tino e sili atu le matutua e matua tupu aʻe nai lo nofoaga fou fou.

Faʻasolosolo i luma-lobe faʻasolosolo i luma i le pito i luma, amata mai i le uluaʻi faʻamaʻi afi (le gyri muamua) ma faʻasalalau muamua i luga o le gyri pito sili ma le maualalo, faʻatasi ai ma le pito i luma muamua o loʻo faʻapupulaina. I le isi itu, o le pito pito i luma na matua i le tusa o le matua o le matua e pei o le uila afi. I le afa pito i tua o le faiʻai, na amata ai le matua i le mea e sili ona malamalama i ai, ma salalau solo i luga o le vaega atoa o le loietal lobe. E talitutusa lava ma le pito i luma, o le pito i tua o le fale na matua vave. O lobes le tumau na avea ma tagata matutua mulimuli.

O le mea lea, o le faasologa lea e malilie i ai le cortex ma faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e talafeagai i le faʻamalosia ma le faʻatinoina o galuega. Vaega o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma isi galuega faʻapitoa na vave ona amataina: o vaega o gaʻo ma gataifale ua matua muamua, sosoo ai ma vaega e aofia ai faʻalapotopotoga faʻava-o-fanua, tautalaga ma le atinaʻeina o gagana, ma le gauai (pito i luga ma le pito i lalo). Mulimuli ane ona matutua o vaega ia e aofia i galuega faatino, gauai, ma le faamaopoopoga faʻatasi (frontal lobes). O le pito i luma, e aofia i le tofo ma le sogasoga o le manogi, ma le pito o le fale, o loʻo i ai le cortex matamata muamua, ma ua matua vave, e pei ona faʻamoemoeina. O lenei faasologa matuitui na atagia foi i le pito i luga o le vaitausaga mo le maualuga o le tau o le GM, lea e siitia ao tuputupu ae le alualu i luma muamua (Fig 1 A-D ma H-J). O le mea muamua lava, o le pito i luma ma le tino leaga i le itu tauagavale na matua matutua nai lo itu talafeagai i le itu taumatau, atonu e mafua ona o le toʻatele o tamaiti i lenei faʻataʻitaʻiga o le lima taumatau, ma le lima agavale o le lalolagi lea e matua vave.

O le lobe faaletino na mulimuli i se mamanu matuitui. O paʻu faaletino na matua vave. O le tele o le tootoo faaletino na totoe i le va o tausaga o lenei faʻataʻitaʻiga sei vagana ai se tamai vaega i le pito i tua o le STG, lea na foliga mai ua matua mulimuli. I totonu o tagata, cortex faaletino, aemaise lava le pito i tua o le sili atu maualuga o le malosi o le tino, le sili atu o le tino faaletino, ma le vaeluaga o le tino faaletino, ua manatu o se nofoaga o le heteromodal (faatasi ai ma le muai luma ma le leaga o le tino) ma e aofia ai ma le tuufaatasia o mafaufauga, leo faʻalogo otiovisio, ma galuega e faʻaalia ai mea faitino (31-34). O le mea lea, o le cortex faaletino o loʻo faʻaauau pea ona matutua pe a maeʻa isi vaega o faʻasalalauga, o galuega ia e aofia ai, e faʻapitoa ona atiaʻe.

O loʻo iai i luga o le tino, o nisi o vaega pito sili ona tuai o loʻo i luga o le faiʻai o loʻo i luga o le vaega o le paʻu o le tino (o le vaega pito i tua o le piriform cortex ma le cortex corporel, mo se faataitaiga) poʻo luga o le pito i lalo ma le mafaufau o le pito i luma o le pito iʻu o le sulfa olfactory (o le piriform cortex ma le perchallocortex) (35-37). O le faagasologa o le matua i le lata ane o nei vaega ua foliga mai ua amata vave (lugagenetically) i le matua o le 4 tausaga, e pei ona vaaia i le laina po o le fasi fanua (Fig 2 S ma T). Mai nei eria, o le maturation e faasolosolo malie le alualu i luma i tua. I le pito i lalo ifo o le cortex, o le vialiti ma le pito i luma o togafitiga olfactory na vave vave, ae o gaioiga o le vaʻaia na matua i se taimi mulimuli ane. I le vaega totoe o le vavalalata o le tino, o le maturation na faʻaalia i se taimi mulimuli ane, ma i se isi itu agaʻi i luma. I mamamals, o le cortex tino maualalo, faatasi ai ma vaega o le STG, penisini o le perietal posterior, ma le muamua muamua cortex, o nofoaga maualuga e fegalegaleaiga, o mea ia e sili ona lata mai le alualu i luma (38, 39). O le maitauina o nei vaega e foliga mai o le matutua mulimuli ane atonu e fautua mai e faapea, o le alualu i luma o le tino e mulimuli mai i le faasologa o le evolusione i sina tikeri.

O le faiga tonu o loʻo faʻavaeina ai le gau GM e le o iloa. O mea papaʻe lanu paepae ua faateleina i le uluaʻi sefulu tausaga talu ai ona o le faʻamalologa o le axonal (40) ma e mafai ona faʻamatalaina se vaega o le gau o le GM ua matauina (41, 42). E ui lava ina suia suiga fou i le faʻaaogaina o siama ma isi mea e le o se mea e pei o le faʻamalalaina e mafai ona aʻafia ai le maualuga o le GM, o le mafuaaga muamua o le leai o le maualuga o le GM e le o iloa. Matou te masalosalo e ono mafai ona faʻamalosia i sina vaega e ala i le faagasologa o le teuteuina o synaptic (43) faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o le lapisi ma le vascular suiga ma / poʻo le faʻaupuina o le tino (44). O le mea lea, o eseʻesega o le faʻalapotopotoga i le matua o le GM e mafai ona mafua mai i le faʻataunuʻuina o le syteptic heterochronous teuteu i le cortex, e pei ona faʻaalia i totonu o le valuation and human cerebral development cortical (18, 45-48). O le mea e mataʻina ai, i le pito i luma o le paʻu, o le faʻasologa muamua o le cortex muamua, e faʻatasi ma lona toe faʻamalosia mulimuli ane, o le faʻaalia o le teuteuina o le faʻamalologa atonu e masani ona tupu i se tulaga tutusa.

O nei sailiiliga e ono iai ni aʻafiaga o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, autism, ma le faʻavasegaina ao leʻi oʻo i le 3 tausaga, ua faʻaalia ai le hyperplasia cerebral global GM i le 2 tausaga muamua o le olaga (49) ma lapoa muamua ma voluma faaletino GM i le 4 tausaga, ona sosoo ai lea ma se sosolo malie o le tuputupu ae i nei itulagi e 7 tausaga (50, 51). O le laʻititi o le laʻititi o tamaiti, faatasi ai ma le matua o le amataga o le 10 tausaga le matua, e fesoʻotai ma se faʻafitauli mataʻutia o le GM, lea o loʻo agaʻi i luma ao talavou i se pito i luma (52), ae o le matua-amata amata o le mafaufau (o le sili atu ona foliga masani) e sili atu ona aʻafia ma aʻafiaga i le lumanaʻi-faʻataunuʻuina o le tino ma le pito i luma (53-55) ma e fesoʻotai ma mea le talafeagai o le itu ole heteromodal (29). O le mea lea, o fesuiaiga i le tikeri po o le taimi o mamanu autu e mafai ona i lalo ifo o se vaega le taua o nei faaletonu o le neuropevelopmental.

O le tele o suiga i nisi o vaega o loʻo i lalo o le eleele e matua taua tele ma ogatusa ma le maualuga o le maualuga ma le toesea o loʻo matauina ia tatou suʻesuʻega umi. I se lipoti talu ai (28), na matou atiina ae se auala e faʻaaoga ai le televise mo le fuaina o fuainumera o le tuputupu ae i le lotoifale ma fesuiaiga o tino-gau i se tulaga i le lotoifale i le anatomy o le paluga ma le paʻu paʻu. I totonu o vaega laiti o nei fausaga, o le siitaga o le tuputupu aʻe i luga o le fale na sili atu i le 40% i le tausaga, ma maua ai le 40% i tausaga taʻitasi i vaega laiti o gaalalia basal. Ona o le siitia o le faʻaitulagi faʻaitulagi, o le maualuga o fuainumera o suiga i le lotoifale o loʻo maua mai i faʻasologa o faʻasologa o ata e masani ona sili atu nai lo mea na maua mai i suʻesuʻega volumetric e uiga i le fausaga o le faiʻai o le natura. O le suʻesuʻega o tusi taʻavale, mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻatupulaia fua o le tuputupu aʻe poʻo le tino-gau i luga o se fausaga tetele, ma o le aofaʻi o le maualuga o le volumetric suiga ua faʻaititia ma le tutusa. O le mea faʻapipiʻi mo nei fesuiaiga faʻaleagaga atonu o se tuufaatasiga o le faʻamalologaina, teuteuina o le dendritic, ma suiga i le neuronal, faʻaloloa, vascular, ma le faʻaogaina o le mamafa o le faʻaleleia i le tele o lamoni. E i ai foi ni suiga i le vaega o le resitala o le IRRI, lea e faʻavae i luga o le autu o le vai. O le vaega o le faʻamaloilo e mafai ona oʻo ai i le tele o pasene pasene i suiga o voluma i luga o vaitau o le tele o tausaga, aemaise lava pe a suʻesuʻeina voluma e laʻititi.

E tele tapulaʻa i lenei suʻesuʻega. O nei iloiloga e faavae i luga o le 52 sikola, lea na faia ai le 1,976 ata faʻataʻitaʻi, ma maua ai le malosi atoatoa e siaki ai suiga, ae e na o le 13 tamaiti. I le faaopoopo atu i ai, o se fuainumera e le o ni faʻataʻitaʻiga e tusa ai ma le IQ o le 125, e atagia mai ai le faʻaituau o le National Institute of Health Psychology. Matou te le mafai ona puʻeina faʻasalalauga faʻasalalauga i le taimi na faʻaalia ai tifaga, e ui lava sa faigofie lava ona faʻaalia i luga o ata fefiloi. I se tulaga talitutusa, o le eseesega o alii ma tamaitai i le faia o le faiʻai e le mafai ona suesueina, aua e na o le ono alii ma tamaitai e fitu i le faataitaiga. Ae ui i lea, oa matou sailiga e faʻamalamalamaina ai faʻamatalaga autu i le faasologa matua o le amataina o le faiʻai i le amataga ma lona fesoʻotaʻiga i matāfaioi faʻapitoa ma le alualu i luma.

Faaopoopoga mea

Lagolagoina Ata: 

tautinoga

Matou te faafetai Drs. Steven Wise (National Institutes of Health) ma Alex Martin (National Institutes of Health) mo mea taua ma manatu faaalia. O lenei galuega na lagolagoina e le National Institute of Mental Health Health Intramural; sailiiliga faʻasoa mai le National Institute for Biomedical Imaging and Bioengineering (EB 001561) ma le Nofoaga Autu mo Suesuega (P41 RR13642 ma R21 RR19771); ma le Polokalame a le Brain Human Humanities na tuuina atu i le Consortium International mo le Brain Map, na faʻatupeina faʻatasi e le National Institute of Health Psychology ma le National Institute on Drug Abused (P20 MH / DA52176).

Faamatalaga

Faʻapuupuuga: GM, mea laititi; STG, tagata sili ona lelei faaletino.

mau faasino

1. Thatcher, RW (1992) Brain Cognit. 20, 24-50. [PubMed]
2. Thatcher, RW, Walker, RA & Giudice, S. (1987) Saienisi 236, 1110-1113. [PubMed]
3. Johnson, MH (2001) Nat. Rev. Neurosci. 2, 475-483. [PubMed]
4. Stiles, J. (2000) Dev. Neuropsychol. 18, 237-272. [PubMed]
5. Schlaggar, BL, Brown, TT, Lugar, HM, Visscher, KM, Miezin, FM & Petersen, SE (2002) Saienisi 296, 1476-1479. [PubMed]
6. Cepeda, NJ, Kramer, AF & Gonzalez de Sather, JC (2001) Dev. Faʻapitoa 37, 715-730. [PubMed]
7. Tamm, L., Menon, V. & Reiss, AL (2002) J. Am. Acad. Tamaititi. Talavou Psychiatry 41, 1231-1238. [PubMed]
8. Luna, B., Thulborn, KR, Munoz, DP, Merriam, EP, Garver, KE, Minshew, NJ, Keshavan, MS, Genovese, CR, Eddy, WF & Sweeney, JA (2001) Neuroimage 13, 786-793. [PubMed]
9. Chugani, HT, Phelps, ME & Mazziotta, JC (1987) Ann. Neurol 22, 487-497. [PubMed]
10. Meyer-Lindenberg, A. (1996) Electroeniphalogr. Falemaʻi. Neurophysiol. 99, 405-411. [PubMed]
11. Giedd, JN, Blumenthal, J., Jeffries, NO, Castellanos, FX, Liu, H., Zijdenbos, A., Paus, T., Evans, AC & Rapoport, JL (1999) Nat. Neurosci. 2, 861-863. [PubMed]
12. Sowell, ER, Thompson, PM, Tessner, KD & Toga, AW (2001) J. Neurosci. 21, 8819-8829. [PubMed]
13. Jernigan, TL, Trauner, DA, Hesselink, JR & Tallal, PA (1991) Brain 114, 2037-2049. [PubMed]
14. Jernigan, TL & Tallal, P. (1990) Dev. Med. Tamaititi Neurol. 32, 379-385. [PubMed]
15. Sowell, ER, Peterson, BS, Thompson, PM, Afio mai, SE, Henkenius, AL & Toga, AW (2003) Nat. Neurosci. 6, 309-315. [PubMed]
16. Sowell, ER, Thompson, PM, Holmes, CJ, Jernigan, TL & Toga, AW (1999) Nat. Neurosci. 2, 859-861. [PubMed]
17. Huttenlocher, PR (1994) i Tagata Amio ma le Atiina Aʻe Brain, eds. Dawson, G. & Fischer, K. (Guilford, Niu Ioka), i. 137–152.
18. Bourgeois, JP, Goldman-Rakic, PS & Rakic, P. (1994) Cereb. Cortex 4, 78-96. [PubMed]
19. Rakic, P. (1996) i le Tamaititi ma le Tamai Talavou Tomaʻi, ed. Lewis, M. (Williams ma Wilkins, Baltimore), i. 9-30.
O le mea lea, o le mea lea, 'ua al. (1996) Le malo. Cortex 6, 551-560. [PubMed]
21. Sled, JG, Zijdenbos, AP & Evans, AC (1998) IEEE Trans. Med. Ata 17, 87-97. [PubMed]
22. Collins, DL, Neelin, P., Peters, TM & Evans, AC (1994) J. Comput. Fesoasoani Tomogr. 18, 192-205. [PubMed]
23. Shattuck, DW & Leahy, RM (2001) IEEE Trans. Med. Ata 20, 1167-1177. [PubMed]
24. Zijdenbos, AP & Dawant, BM (1994) Crit. Rev. Biomed. Eng. 22, 401-465. [PubMed]
O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, 'ua al. (2003) J. Neurosci. 23, 994-1005. [PubMed]
26. Thompson, PM, Mega, MS, Vidal, C., Rapoport, JL & Toga, A. (2001) Mauaina o Faʻamaʻi-Maʻoti Faʻataʻitaʻiga o Brain Structure Faʻaaogaina Cortical Model Matching ma se Population-Base Probabilistic Brain Atlas, IEEE Conference luga Faʻamatalaga faʻagasologa i Medical Imaging (IPMI), UC Davis 2001 (Springer, Berlin). [PMC free article] [PubMed]
27. Ashburner, J., Csernansky, JG, Davatzikos, C., Fox, NC, Frisoni, GB & Thompson, PM (2003) Lancet Neurol. 2, 79-88. [PubMed]
28. Thompson, PM, Giedd, JN, Woods, RP, MacDonald, D., Evans, AC & Toga, AW (2000) Natura 404, 190-193. [PubMed]
29. Buchanan, RW, Francis, A., Arango, C., Miller, K., Lefkowitz, DM, McMahon, RP, Barta, PE & Pearlson, GD (2004) Am. J. Fomaʻi o le mafaufau 161, 322-331. [PubMed]
O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, 'ua al. (1999) Biol. Tomai Faapitoa 46, 892-898. [PubMed]
31. Mesulam, MM (1998) Brain 121, 1013-1052. [PubMed]
32. Calvert, GA (2001) Cereb. Cortex 11, 1110-1123. [PubMed]
33. Martin, A. & Chao, LL (2001) Faʻamatalaga. Manatu Neurobiol. 11, 194-201. [PubMed]
34. Mesulam, M. (2000) Mataupu Faavae o le Faʻalauteleina o le Faʻaleagaina ma le Malamalama (Oxford Univ. Press, Niu Ioka).
35. Puelles, L. (2001) Filo. Trans. R. Soc. London B 356, 1583-1598. [PMC free article] [PubMed]
36. Puelles, L. & Rubenstein, JL (2003) Faiga Neurosci. 26, 469-476. [PubMed]
37. Rubenstein, JL, Martinez, S., Shimamura, K. & Puelles, L. (1994) Saienisi 266, 578-580. [PubMed]
38. Allman, J., Hakeem, A. & Watson, K. (2002) Neurosienitisi 8, 335-346. [PubMed]
39. Fuster, JM (2002) J. Neurocytol. 31, 373-385. [PubMed]
40. Bartzokis, G., Beckson, M., Lu, PH, Nuechterlein, KH, Edwards, N. & Mintz, J. (2001) Faʻaaliga. Gen. Psychiatry 58, 461-465. [PubMed]
41. Benes, FM (1989) Schizophr. Bull. 15, 585-593. [PubMed]
42. Benes, FM, Laumei, M., Khan, Y. & Farol, P. (1994) Faʻapipiʻi. Gen. Psychiatry 51, 477-484. [PubMed]
43. Huttenlocher, PR (1979) Paʻu Resitala. 163, 195-205. [PubMed]
44. Morrison, JH & Hof, PR (1997) Saienisi 278, 412-419. [PubMed]
45. Rakic, P., Bourgeois, JP & Goldman-Rakic, PS (1994) Prog. Faiai Res. 102, 227-243. [PubMed]
46. ​​Bourgeois, JP (1997) Acta. Paediatr. Faletupe. 422, 27-33. [PubMed]
47. Zecevic, N., Bourgeois, JP & Rakic, P. (1989) Brain Res. Tiapolo Faiai Res. 50, 11-32. [PubMed]
48. Huttenlocher, PR & Dabholkar, AS (1997) J. Comp. Neurol 387, 167-178. [PubMed]
49. Courchesne, E., Carper, R. & Akshoomoff, N. (2003) J. Am. Med. Assoc 290, 337-344. [PubMed]
50. Saitoh, O. & Courchesne, E. (1998) Fomaʻi o le mafaufau. Neurosci. 52 Faʻaopopo, S219 – S222. [PubMed]
51. Carper, RA, Mose, P., Tigue, ZD & Courchesne, E. (2002) Neuroimage 16, 1038-1051. [PubMed]
52. Thompson, PM, Vidal, C., Giedd, JN, Gochman, P., Blumenthal, J., Nicolson, R., Toga, AW & Rapoport, JL (2001) Proc. Natl Acad. Sci. ISA 98, 11650-11655. [PMC free article] [PubMed]
53. Shenton, ME, Dickey, CC, Frumin, M. & McCarley, RW (2001) Schizophr. Res. 49, 1-52. [PMC free article] [PubMed]
54. Gur, RE, Cowell, P., Turetsky, BI, Gallacher, F., Cannon, T., Bilker, W. & Gur, RC (1998) Arch. Gen. Psychiatry 55, 145-152. [PubMed]
55. DeLisi, LE, Stritzke, P., Riordan, H., Holan, V., Boccio, A., Kushner, M., McClelland, J., Van Eyl, O. & Anand, A. (1992) Biol . Psychiatry 31, 241-254. [PubMed]