(L) Natura ma faafailele le maasiasi i totonu o le nofoaga autu taui taui (2012)

O suʻesuʻega o suʻesuʻega a le PET e taua tele mo suesuega i le lumanaʻi i faʻalavelave faʻaleagaina e pei o le schizophrenia, vaisu ma le maʻi o Parkinson.

Saunia e Eliot Barford

O se suʻesuʻega a le Imperial College Lonetona saienitisi na maua se malamalamaaga le mafaatusalia i uiga o le natura ma faafaileleina ai le taaalo ia tatou amioga, faatasi ai ma le taua o le suʻesuʻega i le lumanai i mea le lelei e pei o le schizophrenia, vaisu ma le maʻi o Parkinson.

Dr Paul Stokes o le Matagaluega o Fomaʻi ma ana uo faigaluega faʻaaluina le sili atu i le tolu tausaga faia faiʻoga siakiina i paga o masaga, fuaina le gaioiga o le faiʻai vailaʻau dopamine. Dopamine ei ai lona igoa taʻuleleia o le "vailaʻau fiafia" aua ua faʻasaʻolotoina i le faiai i le fesoʻotaʻiga ma taui. "A inu e tagata fualaʻau pe inu 'ava malosi, o le mafuaʻaga ua latou maua ai le lagona o le faʻamalieina po o le taui ona o le faʻamaloloina o le dopamine," o le tala lea a Stokes. O lenei vailaʻau o loʻo avea ma taiala ia tatou amioga ma fesoasoani ia tatou e aʻoaʻoina. "E taua tele le Dopamine mo gaioiga masani i totonu ole faiʻai, ae e le masani ai foʻi."

O le faʻasalaga o le Dopamine i le faiʻai e fesuisuiai i tagata uma, ae sili atu pe maualalo le tele o mea e fesootaʻi ma maʻi o le mafaufau: o le tuusaunoa o le dopamine e tupu i tagata ei ai le schizophrenia, ae e itiiti lava se mea e vaaia i latou o loʻo i ai le ava malosi ma le faʻaaogaina o vailaʻau. O se faaletonu i le galuega o le dopamine e manatu foi e mafua ai le manatua lemu o le mafaufau o tagata e maua i le maʻi o Parkinson.

O loʻo suʻesuʻeina pea e le neuroscientists pe o nei suiga i le gaoioiga o le dopamine o le mafuaʻaga lea o le mafaufau poʻo le taunuuga o lea mea, ae o se tasi o mea lilo pito sili ona faigata e foia ai, pe o latou faʻatoʻaina pe leai foi. E pei ona tatou iloa i le taimi nei e mafai ona maua le faʻataʻitaʻiga, e tele le fiafia i le avanoa e mafai ai foʻi ona faia i totonu o aiga ni gaoioiga o le dopamine. O le tali o le ai ai se aafiaga tele i le auala o le a togafitia ai ia faamaʻi i le lumanaʻi. "O le malamalama i aʻafiaga ma le siʻomaga o loʻo i ai se aafiaga i le polokalama o le dopamine e taua tele," o le tala lea a Stokes.

Striatum laitiiti

O le nofoaga e tu latalata i le ogatotonu o le faiʻai. (Image: Faʻamaumauga o Saienisi Soifua (LSDB))

O le Dopamine o le tele o lana galuega i se vaega o le faiʻai e taʻua o le striatum, o se nofoaga lapotopoto na tanumia e toetoe lava i le ogatotonu o lou faiʻai. "O le striatum o se vaega talafeagai tele o le faiʻai, ae sili ona taua mo le taui, lagona, ma nisi o galuega felagolagomaʻi," o le tala lea a Stokes. E tele vaega eseese e maua mai i le vaega. O le limbic striatum e maua ai lena lagona o le taui ma le uunaiga na te maua. O le paaga masani e pulea ai le manatuaina o mafaufauga ma isi auala e mafaufau ai, ae o le sensorimotor striatum e fesoasoani i le pulega. O Stokes ma ana uo na vaʻavaʻai vaega taitasi e tolu.

PET suʻesuʻeO a latou suʻesuʻega fou e aofia ai le fesuiaʻiga o le PET scan. O loʻo maitauina e le PET ni vaega laiti o leitio i totonu o le tino o le mataupu i le maualuga o le iʻuga, ma maua ai le tele o "fasi" e mafai ona tuʻufaʻatasia i totonu o le 3D model. O le leitio auala e sau mai le mea faʻatosina tui i totonu o le mataupu. I lenei suʻesuʻega, na faʻaaoga ai e saienitisi le F-DOPA, o se vailaʻau e avea o se faʻailoga o le galue o le dopamine. F-DOPA liua i le dopamine i le faiʻai poʻo fea lava e faʻasaʻoloto ai le dopamine, o lea na faʻailoa mai ai e le PET scans le mea ma le tele o le gaioiga o le dopamine o faia i masaga o masaga.

Vaʻavaʻai i masaga e maua ai faʻamatalaga e uiga i le tofi lea e masani ona le mafai ona faʻaaoga i seisi lava auala. Talu ai o masaga tutusa e tutusa lava le DNA tutusa, o le eseesega i le va oi latou e leai se mea e fai ma o latou gaʻo. E mafai ona e faʻatusatusaina le tele o se uiga, pei o le maualuga poʻo le atamai, e faʻatoʻaina e ala i le sailia pe faʻapefea ona tutusa i masaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le maualuga e sili ona lelei - o masaga e masani lava tutusa tutusa - ao le atamai e sili ona lelei ma e masani ona eseese IQ.

Pei o le tele masaga suʻesuʻega, o lenei tasi faʻatusatusa tutusa ma le tutusa foliga masaga. O masaga e le tutusa tutusa vaeluaina le 50 pasene o a latou DNA, pei lava o isi uso poʻo tuafafine paʻaga, ae o se sili faʻatusatusaga i tutusa masaga pei na latou fananau mai foi i le taimi e tasi. Stokes ma ana paʻaga faʻatusatusa le faʻatinoina o le dopamine i faiʻai o le masaga masaga ma faʻaaoga faʻafuainumera faʻataʻitaʻiga e fuafua ai pe o le a le tele o le eseʻesega na mafua mai ia latou genes ma pe o le a le tele na mafua mai i siosiomaga aʻafiaga.

Na latou taunuu i ni manatu autu se lua. Muamua, o le gasegase tupuaga ma aafiaga a tagata taʻitoʻatasi e faʻapitoa ia i tatou taʻitoʻatasi o loʻo i ai se faatosinaga taua i le pule o le dopamine i le striatum. "O mea masani nei e tutupu i sina taimi mulimuli ane i le olaga, i le talavou po o le matua," o le tala lea a Stokes. I se eseesega, o mea taua i le siosiomaga faaleaiga, e pei o le aafiaga o le fefaasoaai o se fale ma le tuputupu ae faatasi, e itiiti pe leai foi se faatosinaga.

Lona lua, o le limbic striatum - o le vaega tutotonu i le faʻamalieina ma le faʻaosofia - e sili atu ona afaina i na poto masani nai lo isi vaega. Lenei faʻailoa mai, faaosofia, o le fiafia nofoaga autu ma le amio na te faʻataʻitaʻia na vaneina tele e le olaga aafiaga nai lo o tatou genes. Lenei luʻitau luʻitau muamua o le galue o le dopamine e mafai ona tuʻufaʻatasia, ma avea ai mafuaʻaga o le schizophrenia ma vaisu ma sili atu ona le malamalama.

E faʻamoemoe Stokes o nei sailiga o le a faʻailoa atu ai suʻesuʻega i le lumanaʻi i le faʻaaogaina o na ituaiga o mafaufauga. "O le mea ou te manaʻo e fai o le taumafai ma faia PET sili atu aoga i tulaga o faʻamaoniga, togafitiga ma taunuʻuga fua." I le avea ai o se faufautua faufautua mo se vaega tele i Sisifo Lonetona vaega o le soifua maloloina o le mafaufau, Stokes manaʻomia ana ata faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega i totonu o lana falemaʻi togafitiga. I le toe suʻeina o tagata mamaʻi mai lana falemaʻi i ana suʻesuʻega, na ia manaʻo ia latou muamua e faʻamanuiaina mai le alualu i luma i faʻasaienisi faʻamaoniga ma togafitiga na mafua mai i ana suʻesuʻega.

O lenei suʻesuʻega na lagolagoina e se foaʻi mai le Fono o Suesuega faafomaʻi ma o lomia i le api talaaga Neuropsychopharmacology.

Tusitaiala

PRA Stokes et al. “Natura poʻo le Fafagaina? Fuafuaina le Faʻaogaina o le Tino o le Dopamine Funmaʻiga: a [18F]-DOPA PET Suesuega ” Neuropsychopharmacology muai lolomiina i luga ole laiga 24 Oketopa 2012; doi: 10.1038 / npp.2012.207