Neurobiology o le mafaufau ma le amio a le tagata matua: faʻafitauli mo le faʻaaogaina o vailaʻau (2010)

J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2010 Tes;49(12):1189-201; suega 1285.
 

puna

Sackler Institute for Development Psychobiology, Kolisi Faafomai a Weill Cornell, Niu Ioka, NY 10065, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

MANULAUTI:

O le talavou o se vaitau o le tuputupu a'e e aofia ai suiga tetele i amioga e ono lamatia ai ma fa'ata'ita'i i le 'ava mālosi ma vaila'au. Malamalama pe faʻafefea ona suia le faiʻai i lenei vaitau e faʻatatau i le tamaitiiti ma le matua ma pe faʻafefea ona fesuisuiaʻi nei suiga i tagata taʻitoʻatasi o le ki lea i le vavaloina o lamatiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau mulimuli ane ma le faʻalagolago.

METHOD:

O lenei iloiloga o loʻo talanoaina ai faʻataʻitaʻiga a le tagata ma galuega a manu i le tulaga o se vaaiga faʻaalia o le talavou e pei ona faʻaalia i le va o le amataga o le "lalo-luga" faiga e faʻaalia ai le faʻateleina o le tali atu i faʻaosofia faʻaosofia ma mulimuli ane faʻatupuina "pito i lalo" vaega o le mafaufau. . O faʻamaoniga o amioga, falemaʻi, ma neurobiological o loʻo lipotia mo le vavaeeseina o nei faiga e lua i le atinaʻeina. O tusitusiga e uiga i aʻafiaga o le ava malosi ma ana mea tauia i totonu o le faiʻai o loʻo talanoaina i le tulaga o nei faiga e lua.

TULAFONO:

Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le atinaʻeina o amioga faʻaosofia ma le vaega o le faiʻai o loʻo i lalo, faʻatasi ai ma le maualuga o le faʻaogaina mai le 13 i le 17 tausaga. I le faʻatusatusaina, o vaega muamua, e taua i le pito i lalo o tulafono faatonutonu o amioga, faʻaalia se laina laina o le atinaʻe lelei i le talavou matua e tutusa ma le vaʻaia i suʻesuʻega amio o le impulsivity.

FAAIUGA:

O le vevesi po'o le le paleni i le va o nei faiga fa'atupuina i le taimi o le talavou e mafai ona o'o atu ai i le fa'atonuga o le mafaufau e sili atu ona fa'aletonu i suiga fa'avae fa'aosofia ma fa'atuputeleina le a'afia i mea fa'aosofia o le ava ma vaila'au. E pei o lea, o lu'itau o amioga e mana'omia ai le pulea o le mafaufau pe a feagai ma fa'ailoga mana'o e mafai ona avea o ni fa'ailoga aoga fa'aletino mo le vavalo po'o fea tupulaga e ono sili atu le lamatiaga mo le 'ava malosi ma le fa'alagolago i vaila'au.

Puletaofia © 2010 American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. Lolomiina e Elsevier Inc. Ua taofia aia tatau uma.

faʻatomuaga

O le talavou o se vaitaimi o suiga o le atinaʻe pe a tele suiga e oʻo i ai faʻatasi, e aofia ai le matua faʻaletino, faʻamalosi mo le tutoʻatasi, faʻateleina le iloa o fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma tupulaga, ma le atinaʻeina o faiʻai. 1-3. O lenei vaitau fa'atupuina ose taimi fo'i e fa'ailoa mai i le fa'atupuina o amioga mata'utia e aofia ai le fa'ata'ita'iina o fualaau fa'asaina ma le ava malosi, gaioiga fa'asolitulafono ma feusua'iga lē puipuia. O le malamalama i le fa'avae neura o nei amioga mata'utia o le ki lea i le iloa po'o fea o tupulaga e ono lamatia i taunu'uga leaga, e pei o le fa'alagolago i vaila'au ma le fa'aleagaina.

O le tele o manatu ua fa'ata'atia pe aisea e mafai ai e tupulaga talavou ona faia ni amioga fa'alavelave ma le mata'utia. O tala fa'aleaganu'u o tupulaga talavou o lo'o ta'u mai ai o se vaitau o le atina'e e feso'ota'i ma le fa'asolosolo sili atu le lelei o le fa'atonuina o le mafaufau. O lenei lelei i le pulea o le mafaufau o loʻo faʻamatalaina e faʻalagolago i le matua o le cortex prefrontal e pei ona molimauina e ata. 4-7 ma su'esu'ega o le oti8-10 o lo'o fa'aalia ai le fa'aauauina o le fa'atulagaina ma le fa'atinoina o le atina'e o lenei itulagi e o'o atu i talavou matutua.

Faʻaleleia le faʻatonuina o le mafaufau ma le atinaʻeina o le pito i luma o le cortex e ogatasi ma le faʻatupulaia laina i lenei tomai mai le laʻititi i le matua. Peita'i, o filifiliga ma gaioiga la'ititi e va'aia i le taimi o le talavou e fai ma sui o se suiga i le atina'e 11 e tulaga ese lea mai le tamaitiiti po o le matua, e pei ona molimauina e le National Center for Health Statistics i amioga a talavou ma le oti. 12. Afai o le pulea o le mafaufau ma se faʻamaʻi faʻamaʻi muamua o le faʻavae lea mo na o le filifiliga e sili ona lelei, ona tatau lea i tamaiti ona foliga foliga tutusa pe sili atu le leaga nai lo talavou, ona o lo latou le atinaʻeina muamua o le cortex ma le mafaufau. 2. O lenei iloiloga o loʻo faʻatalanoaina ai le fesili muamua pe faʻafefea ona suia le faiʻai i le taimi o le talavou e ono faʻamatalaina ai faʻalavelave i amioga lamatia ma le faʻafefe. E le gata i lea, matou te tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga o le faʻaogaina o le ava malosi ma fualaau faasaina i lenei vaitau o le atinaʻe e ono faʻateleina ai nei suiga ma e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina ma le faʻalagolago.

Ina ia saʻo le puʻeina o suiga o le mafaufau ma le neurobiological i le taimi o le talavou, o lenei vaitau e tatau ona togafitia o se suiga nai lo se ata e tasi i le taimi. 3. I se isi faaupuga, ina ia malamalama i lenei vaitau tuputupu aʻe, o suiga i totonu ma fafo atu o le talavou e manaʻomia mo le faʻamalamalamaina o uiga maʻoti o lenei vaitau e faʻatatau i isi taimi i le atinaʻe. O le mea lea, o faʻamatalaga faʻapitoa e faʻavaeina ai le atinaʻe mai le laʻititi i le matua mo le mafaufau ma le neural gaioiga e taua i le faʻamalamalamaina o nei suiga ma sili atu ona taua i le taofiofia o soʻo se faʻamatalaga e uiga i suiga i le faiʻai poʻo amioga i le talavou.

Lona lua, o fa'aaliga sa'o o le talavou e mana'omia ai se fa'alelei i uiga fa'apitoa o lenei vaitau. Mo se fa'ata'ita'iga, i le tulaga o le amio, e masani ona fa'ailoaina tupulaga o le fa'atopetope ma sili atu le fa'alavelave fa'atasi ai ma nei faufale e fa'aoga toetoe lava tutusa. Ae ui i lea, o nei fausaga e tulaga ese ma o le talisapaia o lenei eseesega e taua tele mo le faʻamatalaina o latou atinaʻe faʻasolosolo ma neural underpinnings. Matou te tuʻuina atu faʻamaoniga o amioga, falemaʻi ma neurobiological e faʻaalia ai o le faʻalavelave faʻalavelave e sili atu ona vavalalata faʻatasi ma le faʻaogaina o le siosiomaga (saili-saili) ae o le impulsivity e fesoʻotaʻi ma le le lelei o le pulea o le mafaufau.

I le faʻavaeina faʻavaeina o suʻesuʻega faʻapitoa, matou te tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga neurobiological talafeagai mo talavou ma fautua mai pe faʻafefea le atinaʻe i lenei taimi e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleleia atili o faʻafitauli mo le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le faʻamoemoe o lenei iloiloga e le o le psychopathologize talavou, ae ia faʻamatalaina pe aisea e ono aʻafia ai nisi talavou ae le o isi i le faʻaaogaina o vailaʻau. E pei o lea, matou te taumafai e fa'ailoa fa'ailoga fa'aola ma fa'ailoga mo le vave iloa ma mo su'esu'ega i'uga o fa'alavelave.

Fa'ata'ita'iga Neurobiological o le Tupulaga Talavou

O se faʻataʻitaʻiga neurobiological o le atinaʻeina o talavou 2 e fau i luga o fa'ata'ita'iga rodent 13, 14 ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lata mai o le talavou 6, 7, 15-20 ua fa'aalia Ata 1. O lenei fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aalia ai pe fa'afefea ona manatu fa'atasi vaega pito i lalo ma pito pito i luga i lalo o se matagaluega. O lo'o fa'aalia e le ata ata auala eseese tau atina'e mo le fa'ailogaina o nei itulagi, fa'atasi ai ma fa'ata'ita'iga limbic o lo'o atia'e muamua atu nai lo le pito i luma o le fa'atonuga. E tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga, o le talavou e faʻaituau e le functionally mature subcortical e fesoʻotaʻi ma le itiiti ifo o le matua o le cortical circuitry i le taimi o le talavou (ie, le paleni i le faʻalagolago i faiga), faʻatusatusa i tamaiti, o loʻo faʻaauau pea ona atiaʻe lenei taamilosaga frontolimbic; ma faʻatusatusa i tagata matutua, mo i latou nei faiga ua matua atoatoa. Faatasi ai ma le atinaʻe ma le poto masani, o le fesoʻotaʻiga faʻaogaina i le va o nei itulagi e faʻamalosia ma maua ai se masini mo le faʻaogaina o le pito i lalo o le subcortical system. 7. O le mea lea o le frontostriatal circuitry, faʻatasi ai ma le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga i totonu o lenei matagaluega, e mafai ona maua ai se masini e faʻamatala ai suiga i le le mautonu ma le lamatiaga o loʻo matauina i le atinaʻe.

Ata 1

Fa'ata'ita'iga ata o feso'ota'iga ventral striatal ma prefrontal cortex (PFC) i le atina'e. O lanu loloto e faʻaalia ai faʻailoga faʻaitulagi sili atu. O le laina o lo'o fa'atusalia le feso'ota'iga fa'atino, fa'atasi ai ma le laina mautu e fa'ailoa mai ai feso'ota'iga matua ma laina togitogi e fa'ailoa ai ...

O lenei faʻataʻitaʻiga e tutusa ma mea muamua 21-24 e maua ai se fa'avae mo fe'au e le fa'alaina o lo'o va'aia i amioga mai le tamaitiiti e o'o i le matua, ona o le vave fa'atupuina o su'esu'ega i lalo o le pa'u e fa'atatau i le fa'aletonu o le pito i lalo i luma. Aemaise lava, o le triadic model 21 o lo'o fa'ailoa mai e fa'apea o amioga fa'aosofia e tolu ta'amilosaga neural ma'oti (fa'alatalata, 'alo'ese ma fa'atonutonu). O le faiga faʻaogaina e tele lava ina pulea e le ventral striatum, aloese mai le amygdala ma mulimuli ane, o le faʻatonuga e ala i le pito i luma. 25. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei e matua ese lava mai isi ona o loʻo faʻavaeina i faʻamaoniga faʻamaonia mo suiga o le faiʻai e le gata i le suiga mai le talavou i le matua, ae o le suiga. i talavou mai le tamaitiiti ma mulimuli ane i fafo mai talavou seia oo ina matua. E le gata i lea, o le faʻataʻitaʻiga e le o fautua mai o le striatum ma le amygdala e faʻapitoa e faʻalatalata ma aloese mai amioga ona o suʻesuʻega talu ai nei e faʻaalia ai le tutoʻatasi valence o nei fausaga. 26, ae o faiga ia e taua i le sailia o faʻamatalaga faʻaosofia ma faʻalagona i totonu o le siosiomaga e mafai ona faʻaituau amioga. I lenei iloiloga, matou te faʻamatalaina faʻamaoniga sili ona lata mai mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o amioga ma tagata o le talavou i le tulaga o la matou faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le suiga mai le tamaitiiti i le matua.

Fa'ailoga Fa'apitoa o le Tupulaga Talavou

O le malosi e tetee atu ai i faaosoosoga e fiafia i sini umi o se ituaiga o le pulea o le mafaufau. O fa'aletonu i lenei agava'a ua fa'ailoa mai o le 'auga tonu lava lea o amioga lamatia a le tupulaga 27. O le pulea o le mafaufau, e aofia ai le tetee atu i faaosoosoga poʻo le tuai o le faʻamalieina vave na suʻesuʻeina i le tulaga o agafesootai, atinaʻe ma mafaufauga mafaufau. I le atina'e, o lenei tomai na fuaina e ala i le su'esu'eina o le umi e mafai ai e se tamaititi ona tete'e i se taui vave (fa'ata'ita'iga, se kuki) e mana'o i se taui sili atu mulimuli ane (fa'ata'ita'iga, kuki e lua) 28. E ui ina eseese tagata taitoatasi i lenei gafatia e oo lava i tagata matutua, o suʻesuʻega tau atinaʻe e fautua mai ai faʻamalama o le atinaʻe pe a mafai e se tagata ona matua faʻaosoosoina. O lenei tomai ua faʻamatalaina o se ituaiga o faʻatonuga faʻamalosi 29 ma e tele ona itu 30, 31, ae e mafai ona fa'auigaina fa'agaioiga o le mafai lea ona fa'ataunu'uina amioga e fa'atatau i sini i le feagai ai ma fa'ailoga mata'ina, fa'atauva'a ma gaioiga. 32.

I tala fa'asolopito, o su'esu'ega tau atina'e ua fa'aalia ai le fa'aleleia atili o le malosi o le mafaufau mai le tamameamea i le matua 33. O lenei faʻamatalaga o loʻo lagolagoina e le tele o faʻamaoniga o amioga mai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i totonu o potu suʻesuʻe faʻatonutonu e aofia ai faʻataʻitaʻiga e pei o le Go-NoGo task, Simon task, ma galuega-sui faʻataʻitaʻiga e manaʻomia ai tagata auai e faʻamalo se tali muamua ina ia ausia ai le saʻo. 32, 34. Ae peita'i, pe a lelei le taofiofia o se tali atu i fa'ailoga fa'aosofia, e fa'aletonu le pulea o le mafaufau 20. O lenei fa'aititia o le pulea e fa'apitoa ona fa'aalia i le vaitau o le talavou, pe a fa'ato'a maualuga filifiliga i faiga fa'afeusuaiga ma vaila'au. 3, 11, 12, 14. O nei fa'amatalaga o lo'o fa'aalia ai e lavelave auala fa'atupuina i le pulea o le mafaufau ma e mafai ona fa'aogaina e ala i lagona fa'alagona po'o fa'amalosia tulaga (fa'ata'ita'iga, fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma feusuaiga), lea e manaʻomia ai le pulea o le mafaufau e fegalegaleai ma faʻamalosi poʻo gaioiga.

E mafai e le fa'aosofiaga ona fa'aogaina le pulea o le mafaufau i ni auala se lua. Muamua, o le tauia mo le faʻatinoina o se galuega e mafai ona faʻamalosia ai tagata e galulue malosi ma sili atu le lelei nai lo le le tauia 17. Lona lua, o le malosi e faʻamalosi ai e mafai ona luʻitauina pe a manaʻomia e taofiofia mafaufauga ma gaioiga agai atu i faʻamatalaga manaʻo. 20. O suʻesuʻega talu ai nei o le atinaʻeina o talavou ua amata ona faʻatusatusa le malosi o le pulea o le mafaufau i se tulaga le tutusa ma le faʻaosofia. O nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai se suiga i le faʻalogo i faʻamatalaga o le siosiomaga, aemaise lava taui-faʻavae i itu eseese i le atinaʻe, ma fautua mai se aafiaga tulaga ese o le faaosofia i luga o le cognition i le taimi o le talavou.

I le vaega o lo'o mulimuli mai, matou te fa'amanino nisi o su'esu'ega aupito lata mai o le fa'afefea ona fa'aituau le fa'aituau o le amio a le tupulaga i tulaga fa'alagona e fa'atatau i tagata matutua.

Mo se faʻataʻitaʻiga, Ernst ma ana uo 35, 36 su'esu'eina fa'atinoga i luga o se galuega fa'aantisaccade fa'atasi ai ma se folafolaga o le taui tau tupe mo fa'atinoga sa'o i nisi fa'ata'ita'iga ae le o isi. Iʻuga na faʻaalia ai o le folafolaga o se taui, faʻafaigofieina le pulea o le mafaufau o talavou nai lo tagata matutua, o se sailiga na toe faia. 17 ma talu ai nei na fa'alautele atu i taui fa'aagafesootai (fa'ata'ita'iga foliga fiafia 20).

E ui o faʻataʻitaʻiga muamua o loʻo tuʻuina atu ai faʻataʻitaʻiga o le faʻaleleia o le faʻatinoga i tupulaga talavou ma faʻamalosi, o taui e mafai foi ona faʻaitiitia le faʻatinoga pe a taofiofia tali i taui e oʻo atu ai i le maualuga o tupe maua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻaaogaina o se taaloga faitupe lea na vave maua ai faʻamatalaga taui i le taimi o le faia o faʻaiʻuga ("vevela" faʻataʻitaʻiga lea na faʻateleina ai le faʻaosofia o le faʻaosofia o galuega) pe taofia seʻia maeʻa le faʻaiʻuga ("malulu" faʻaiuga fai filifiliga), Figner ma uo. 37 na fa'aalia ai na faia e le au talavou ni taaloga e sili atu ona lamatia pe a fa'atusatusa i tagata matutua ae na'o le tulaga "vevela". I le faʻaaogaina o se galuega tutusa, le Iowa Gambling Task, Cauffman ma ana uo 38 ua fa'aalia ai o lenei lagona i taui ma fa'aosofiaga e matua'i maualuga lava i le taimi o le talavou, fa'atasi ai ma le fa'atupula'ia faifaipea mai le tuai o le tamaitiiti i le talavou i le matele e ta'a'alo i fa'ailoga e sili atu ona lelei o kata ma soso'o ai le pa'u mai le tuai o le talavou i le matua. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se gaioiga curvilinear, maualuga pe a ma le 13 ma le 17, ona faʻaitiitia ai lea. 27. E ui o su'esu'ega muamua ma le galuega a Iowa Gambling ua fa'aalia ai le fa'atupulaia o le fa'atinoga i tausaga 39, o nei suʻesuʻega e leʻi vaʻavaʻai i tausaga faʻaauau pe latou te suʻesuʻeina naʻo faʻataʻitaʻiga faʻatasi ai ma faʻailoga lelei o kata.

O su'esu'ega talu ai nei ua fa'ailoa mai ai o fa'alapotopotoga fa'aagafesootai, aemaise lava tupulaga, e mafai fo'i ona avea ma fa'ailoga fa'aosofia ma fa'aitiitia ai le pulea o le mafaufau i le taimi o le talavou. Ua fa'ailoa mai o le maualuga o le fa'aogaina e tupulaga a le tupulaga talavou e fa'atatau tonu lava i le tele o le ava malosi po'o vaila'au fa'asolitulafono o le a fa'aaogaina e le talavou lava ia. 40. Fa'aaogaina o se galuega aveta'avale fa'atusa, Gardner ma ana uo 41 ua faaalia ai e sili atu le lamatia o filifiliga e faia e talavou pe a i ai a latou tupulaga nai lo le taimi na o ia ma o nei faaiuga lamatia e faaitiitia tutusa ma le matua. 23, 40.

Faʻatasi, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai i le taimi o le talavou, o faʻamatalaga faʻaosofia o taui faʻapitoa e sili ona taua ma e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le faʻatinoga pe a tuʻuina atu e avea o se faʻamalosia poʻo se taui tauia, ae o filifiliga sili atu poʻo filifiliga maualalo pe a tuʻuina atu e fai ma faʻamatalaga. I le tulaga mulimuli, o le fa'ailoga fa'aosofia e mafai ona fa'aitiitia ai le amio lelei e fa'atatau i sini. E le gata i lea, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le faʻaogaina o taui ma amioga suʻesuʻe lagona e ese mai le faʻalavelave faʻatasi ai ma mamanu atinaʻe eseese (curvilinear function versus a linear function, faasologa). O lenei eseesega o loʻo faʻaalia atili i se suʻesuʻega talu ai nei a Steinberg et al. 42 fa'aogaina fua fa'atatau o le su'esu'eina o lagona ma le fa'atosina. Na latou faʻataʻitaʻia pe o le tele o faʻalavelave faʻapipiʻiina o le sailia o lagona ma le le mautonu e atiaʻe i taimi eseese i le toetoe 1000 tagata i le va o le 10 ma le 30 tausaga. -su'esu'e le si'itia i le va o le 10 ma le 15 tausaga ma fa'aitiitia pe tumau mautu mulimuli ane. I se faʻatusatusaga, o le eseesega o tausaga i le impulsivity mulimuli i se laina laina, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le impulsivity ma le matua i se laina laina (vaai Ata 2 vaega A). O nei suʻesuʻega faʻatasi ai ma suʻesuʻega faʻavae suʻesuʻe, ua fautua mai ai le faʻateleina o le aʻafia i le lamatia o le talavou "atonu e mafua mai i le tuʻufaʻatasia o tuʻinanauga sili atu ona maualuga e saili le fiafia ma le le atoatoa o le malosi mo le pulea e le tagata lava ia e masani ai i lenei vaitau o le atinaʻe" 42.

Ata 2

Fa'ata'ita'iga o a'oa'oga tau atina'e eseese mo le su'esu'eina o lagona ma le fa'alavelave. Panel A. Fuafuaga o lagona-saili ma le impulsivity e pei o se galuega o le matua (tuu mai le 42). Vaega B. Fuafua o mamanu o gaioiga i vaega fai'ai e maaleale i taui ...

Neurobiology of Adolescence

E pei ona faʻaalia i la tatou faʻataʻitaʻiga o le talavou, e lua itu taua e aʻafia i le mafaufau ma le faʻaosofia amioga o le cortex muamua, e iloa e taua mo le pulea o le mafaufau. 43 ma le striatum taua i le sailia ma le aʻoaʻoina e uiga i tala fou ma faʻailoga tauia i le siosiomaga 44. Matou te faʻamaonia galuega lata mai o manu ma tagata i suiga o le neurobiological e lagolagoina ai nei faʻaosofiaga ma le mafaufau i le atinaʻeina i le tulaga o suʻesuʻega muamua i le atinaʻeina o lagona-saili ma le le mautonu. Matou te faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga le paleni o loʻo faʻamatalaina muamua o le atinaʻeina o laina pito i luga pito i luma pito i luma e faʻatatau i se galuega curvilinear mo le atinaʻeina o pito i lalo pito i luga o loʻo aʻafia i le sailia o faʻailoga iloga i le siosiomaga e faʻavae ai mea na maua. O le taua o le su'esu'eina o le matagaluega nai lo suiga fa'aitulagi fa'aitumalo, aemaise lava i totonu o ta'amilosaga pito i luma o lo'o fa'avaeina ituaiga eseese o amioga fa'atatau i sini e taua. O lenei vaaiga e ave'ese ai le fanua mai le su'esu'eina pe fa'afefea ona matua ta'ito'atasi o itulagi ta'itasi i le auala e mafai ona latou fegalegaleai ai i le si'osi'omaga o va'aiga feso'ota'i.

O galuega a manu ma tagata ua fa'aalia ai le fa'atupuina o amioga e fa'atatau i sini 7, 27, 37, 38, 44. Fa'aaogā fa'amaumauga e tasi i manuki, Pasupathy & Miller 45 faʻaalia pe a aʻoaʻoina faʻalelei se seti o taui faʻalavelave, o le vave gaioiga i le striatum e maua ai le faʻavae mo faʻalapotopotoga faʻavae taui, ae mulimuli ane, o loʻo faʻaogaina muamua faiga faʻapitoa e faʻamautu ai amioga e mafai ona faʻamalieina ai le tele o tupe maua, o nei suʻesuʻega ua toe faia i suesuega o manu'a 46-48. O se matafaioi mo le striatum i le vave faʻavasegaina faaletino o taui faʻalavelave aʻo leʻi amataina le faʻagaoioia i vaega muamua ua faʻalauteleina foi i tagata. 49. O nei su'esu'ega o lo'o fautua mai ai le malamalama i fegalegaleaiga i le va o itulagi (fa'atasi ai ma a latou vaega o galuega); i totonu o le frontostriatal circuitry e taua tele mo le atinaʻeina o se faʻataʻitaʻiga o le pulea o le mafaufau ma le faʻaosofia i le talavou.

Frontostriatal circuits e tele faʻamatalaga i le taimi o le talavou 50-53 e matua iloga lava i le faiga o le dopamine. O le maualuga o le maualuga o le dopamine receptors, D1 ma le D2 i le striatum e tupu i le amataga o le talavou, sosoo ai ma le leiloa o nei faʻafeiloaʻi e le talavou matua. 54-56. I se faʻatusatusaga, o le pito i luma o le cortex e le o faʻaalia ai tumutumu i le D1 ma le D2 le maualuga o le tali atu seia oʻo i le tuai o le talavou ma le talavou matua. 57, 58. O suiga faʻapena tutusa ua faʻaalia i isi faiga faʻatatau taui e aofia ai cannabinoid faʻafeiloaʻi 59. O loʻo tumau pea le le manino pe faʻafefea ona fesoʻotaʻi suiga i faiga o le dopamine i amioga faʻaosofia aʻo tumau pea le feeseeseaiga pe faʻafefea le faʻaogaina o taui e le dopamine system (faʻataʻitaʻiga, 60, 61) ma pe o se fa'ai'uga o faiga fa'aletonu o le dopamine (fa'ata'ita'iga, 62, 63). Ae ui i lea, ona o suiga tetele i le dopamine rich circuitry i le taimi o le talavou, e foliga mai e fesoʻotaʻi ma suiga i le lagona i taui e ese mai le tamaitiiti poʻo le matua. 50, 64. I tua atu o suiga taua i le dopamine receptors, o loʻo i ai foi suiga tetele o le hormonal lea e tupu i le taimi o le talavou lea e oʻo atu ai i le matua faʻafeusuaiga, ma aʻafia ai gaioiga galue i le frontostriatal circuits. 65, ae ui i lea, o se talanoaga auiliili e sili atu i le lautele o lenei pepa, vaai 66, 67 mo iloiloga auiliili i le mataupu.

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata ua amata ona tuʻuina atu le lagolago mo le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga o le dopamine rich frontostriatal circuitry, i luga o le atinaʻe. Fa'aaogāina fa'ata'ita'iga fa'amaneta ma fa'agaioiga fa'amaneta (fMRI), Casey ma ana uo. 68, 69 ma isi 70 ua faʻaalia le malosi sili atu i fesoʻotaʻiga mamao i totonu o nei taʻaloga i le atinaʻe ma faʻafesoʻotaʻi le malosi o fesoʻotaʻiga i le va o le pito i luma ma le striatalregions faatasi ai ma le gafatia e faʻaoga lelei ai le pulea o le mafaufau i le masani ma le atinaʻeina o tagata taʻitoʻatasi. 68, 69. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le taua o le faʻailoga i totonu o le corticostriatal circuitry lea e lagolagoina ai le gafatia e faʻaoga lelei i le pulea o le mafaufau.

E faʻapea foʻi, o loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga mai suʻesuʻega neuroimaging galuega a tagata i le auala e fegalegaleai ai faiga faʻavae e pei o le striatum ma le pito i luma o le cortex e faʻatupu ai amioga mataʻutia o loʻo matauina i tupulaga talavou. 71. O le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na taulaʻi i le tasi poʻo isi itulagi o loʻo faʻaalia ai o le cortex prefrontal, e manatu e faʻaogaina le faʻaleleia atili o tausaga i le puleaina o le mafaufau. 72-78 e tuai ona matua 4, 79, 80 a'o vaega ta'avale e ma'ale'ale i mea fou ma fa'amanu'aliga taui e atia'e muamua 74, 81. E tele vaega ua faʻaalia e faʻaalia e tupulaga talavou le faʻateleina o le faʻagaoioia o le ventral striatum i le faʻamoemoe ma / poʻo le mauaina o taui faʻatusatusa i tagata matutua. 6, 15, 17, 18, ae o isi e lipoti mai le le tali atu 82.

O se tasi o suʻesuʻega muamua e suʻesuʻe ai faʻagasologa o taui i luga o le fusi atoa o atinaʻe mai le laʻititi i le matua na faʻamaeʻaina e Galvan ma ana uo. 6 i le 6 i le 29 tausaga le matutua. Na latou faʻaalia o le faʻaogaina o le ventral striatal activation na maaleale i le tele o le tele o taui tau tupe. 49 ma o lenei tali na faʻateleina i le taimi o le talavou, faʻatatau i tamaiti ma talavou 6 (tagai Ata 3), fa'aalia ai le fa'atuputeleina o fa'ailoga 6 po'o le fa'agaoioiga tumau 83. E ese mai i le mamanu i totonu o le ventral striatum, orbital prefrontal regions, na faʻaalia ai le faʻalauteleina o le atinaʻe i nei vaitausaga (Ata 2b).

Ata 3

Ventral Striatal Gaoioiga e tauia ma fegalegaleai ma tulaga lamatia. Localization o le ventral striatum i axial plane (agavale panel), lea e faʻagaoioia ma taui (tutotonu vaega) ma faʻamaopoopoina ma tulaga lamatia (vaega taumatau) (suia mai 6, 16)

Ae, fa'afefea ona feso'ota'i lenei fa'aleleia o fa'ailoga i le ventral striatum i amioga? I se suʻesuʻega tulitatao, Galvan ma ana uo 16 suʻesuʻeina le fesoʻotaʻiga i le va o gaioiga i totonu o le ventral striatum i le tele o taui tau tupe faʻatasi ai ma uiga o uiga o le faʻalavelave ma le le mautonu. O fua fa'atatau ole lipoti a le tagata lava ia e le'i ta'ua o amioga mata'utia, fa'alavelave fa'afuase'i ma le impulsivity na maua i lana fa'ata'ita'iga o le 7 i le 29 tausaga le matutua. Galvan et al. faʻaalia se fesoʻotaʻiga lelei i le va o gaioiga faʻafefe i le tele o taui ma le ono mafai ona auai i amioga lamatia (vaai Ata 3) O nei suʻesuʻega e ogatasi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata matutua o loʻo faʻaalia ai gaioiga ventral striatal ma filifiliga lamatia 84, 85.

Ina ia lagolagoina atili se fegalegaleaiga i le va o amioga lamatia a le tupulaga talavou ma le maaleale i le taui e pei ona faʻasinoina e se tali faʻaoso faʻafefeteina, Van Leijenhorst ma paaga. 18 fa'ata'ita'i le asosi lea e fa'aaoga ai se galuega faitupe. O le galuega e aofia ai taaloga faitupe maualalo ma se avanoa maualuga e maua ai se taui tau tupe itiiti ma taaloga maualuga-tulaga lamatia ma se avanoa itiiti e maua ai se taui tau tupe tele. O faʻaiʻuga a le fMRI na faʻamaonia ai o filifiliga Maualuga-Tulaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o le ventral striatal ae o filifiliga Low-Risk e fesoʻotaʻi ma le faʻagaoioia i le ventral medial prefrontal cortex. O nei suʻesuʻega o loʻo ogatasi ma le manatu e faʻapea o amioga mataʻutia i le talavou e fesoʻotaʻi ma le le paleni e mafua mai i auala eseese o le atinaʻeina o taui faʻaletupe ma faʻauluuluga o le faiʻai o loʻo tutusa ma la tatou faʻataʻitaʻiga neurobiological o le talavou.

E ui e foliga mai o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga i le va o amioga faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaogaina o le ventral striatal, i le suʻesuʻega Galvan 16 leai se fa'amaopoopo na lipotia i le va o le ventral striatal activity ma le impulsivity. Nai lo lena, o fua faʻatatau impulsivity na faʻamaopoopoina ma le matua, e ogatasi ma le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le atinaʻeina o laina faʻatasi ma le matua i le faʻauluina o le cortical i le taimi o galuega faʻamalosi. 7, 75, 77 (ma va'ai iloiloga a 34, 86). E le gata i lea, o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o faʻasologa o le impulsivity e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le tele o le ventral medial prefrontal cortex i se faʻataʻitaʻiga o tama soifua maloloina (7-17yrs) 87. Ma le mea mulimuli, o suʻesuʻega o le faitau aofaʻi o falemaʻi e faʻaalia i faʻafitauli faʻalavelave e pei o le ADHD, faʻaalia le faʻaleagaina o le faʻamalosi ma le faʻaitiitia o gaioiga i vaega muamua pe a faʻatusatusa i pulega, 88, 89 ae aua ne'i fa'aalia ni tali maualuga atu i fa'amalosi 90.

O nei suʻesuʻega e maua ai le neurobiological empirical support mo le faʻamavaeina o fausaga e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaogaina o taui mai le faʻalavelave faʻatasi ma le muamua o loʻo faʻaalia se mamanu curvilinear ma le mulimuli o se laina laina (silasila i Ata 2 B). O le mea lea e le mafai ona faʻamatalaina filifiliga ma amioga a talavou e ala i le faʻalavelave poʻo le faʻalauteleina o le atinaʻeina o le pito i luma na o ia. Nai lo lena, e tatau ona mafaufauina itu e faʻaosofia ai le subcortical e faʻamalamalama pe aisea e le gata ai e ese ai amioga a le tupulaga mai tagata matutua, ae mai tamaiti foi. O le mea lea, o le ventral striatum e foliga mai e iai sona sao i tulaga o le fiafia 82, 91 ma aafiaga lelei 15 pe a maua taui, faʻapea foʻi ma le faʻaalia o lagona-saili ma le faʻalavelave 16, 91. O le mea e sili atu ona taua, o nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai i le taimi o le talavou, o nisi tagata e mafai ona sili atu ona faʻaogaina amioga mataʻutia ona o suiga tau atinaʻe faʻatasi ma le fesuisuiaʻi o se tagata e tuʻuina atu i ai e auai i amioga lamatia, nai lo suiga faigofie i le impulsivity.

O se vaega fa'asaienisi ua fa'aitiitia le fa'alogoina o lo'o fuafua pe fa'afefea ona fegalegaleai le fa'atonuga o le mafaufau ma faiga fa'aosofia i le gasologa o le atina'e. E pei ona taʻua muamua, Ernst ma ana uo 35, 36 na faaalia ai o le folafolaga o se taui tau tupe na faafaigofieina ai le pulea o le mafaufau o talavou nai lo tagata matutua. Geier et al. 17 talu ai nei na iloa ai le neural substrates o lenei cognitive up-regulation e faʻaaoga ai se fesuiaiga o se galuega antisaccade i le taimi o faʻataʻitaʻiga faiʻai. I talavou ma tagata matutua, o faʻataʻitaʻiga lea na lamatia ai tupe na faʻavavevaveina le faʻatinoga ma faʻafaigofie le saʻo, ae o lenei aafiaga na sili atu i tupulaga talavou. I le maeʻa ai o se faʻaaliga o le a tauia le isi faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia e le au talavou le faʻateleina o le faʻagaoioia i totonu o le ventral striatum aʻo sauniuni mo ma mulimuli ane faia le antisaccade. O se tali faʻateleina na matauina i tupulaga talavou i totonu o le pito i luma o le pito i luma o le sulcus muamua, e taua mo le puleaina o mata, faʻaalia ai se faʻatonuga faʻatatau i le faʻatonutonuina o vaega faʻatonutonu.

O taui, e pei ona fautuaina i luga, e mafai ona faʻaleleia faʻapea foʻi ma faʻaitiitia amioga faʻatatau i sini. O le matauina o tupulaga talavou e sili atu ona lamatia pe a iai ni faʻaaliga manaʻo ma le toesea i taimi o taaloga faitupe ua faʻamaonia ai lenei manatu (faʻataʻitaʻiga, 37). I se suʻesuʻega ata lata mai 20, Somerville et al. fa'ailoaina le neural substrates o lalo-tulafono faatonutonu o itulagi pulea ma faʻailoga manaʻoga. Somerville et al. fa'ata'ita'iina tamaiti, talavou, ma tagata matutua na auai a'o latou faia se galuega go nogo ma fa'ailoga fa'aagafesoota'i fiafia (foliga fiafia) ma fa'ailoga le mautonu. O le fa'atinoga o galuega i fa'ailoga le tutusa na fa'aalia ai le fa'aleleia atili o le matua i lenei galuega fa'atonu. Ae ui i lea, i luga o faʻataʻitaʻiga na tatau ai i le tagata ona tetee atu i le faʻalatalata atu o faʻamatalaga manaʻoga, na le mafai e talavou ona faʻaalia le faʻaleleia o tausaga faʻamoemoeina. O lenei fa'aititia o le fa'atinoga i le taimi o le talavou na fa'atusalia i le fa'aleleia atili o gaioiga i totonu o le striatum. I le isi itu, o le faʻagaoioia i le pito i luma o le gyrus e fesoʻotaʻi ma le saʻo atoatoa ma faʻaalia ai se laina laina o suiga ma tausaga mo le nogo versus go trials. I le tu'ufa'atasia, o nei su'esu'ega o lo'o a'afia ai le fa'atupuina o fa'ailoga fa'ailo i tupulaga talavou i le leai o se tali fa'atonutonu mafaufau.

Fa'atasi, o nei fa'amaumauga o lo'o fautua mai ai e ui lava o talavou i le avea ai o se fa'alapotopotoga e ta'ua o ni tagata e lamatia 41, o nisi o tupulaga talavou o le a sili atu ona faʻaalia nai lo isi e auai i amioga mataʻutia, tuʻuina i latou i se tulaga sili atu ona lamatia mo taunuuga le lelei. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le iloiloina o fesuiaiga o tagata taʻitoʻatasi pe a suʻesuʻeina le lavelave o faiʻai-amio sootaga e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le le mautonu i le atinaʻeina o tagata. E le gata i lea, o nei eseesega o tagata taʻitoʻatasi ma atinaʻe e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalamaina le faʻafitauli i nisi o tagata i tulaga lamatia e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o vailaʻau, ma mulimuli ane, vaisu. 64.

Fa'aaogāina ma Fa'asaunoa i Tamaiti

O le talavou e fa'ailogaina ai se vaitaimi o le fa'ateleina o le fa'ata'ita'iga i fualaau fa'asaina ma le ava malosi 92, faatasi ai ma le ava malosi ua sili ona faaaoga sese e tupulaga talavou 11, 93, 94. O le vave fa'aaogaina o nei vaila'au, e pei o le ava malosi, o se fa'amoemoe mautinoa o le fa'alagolago mulimuli ma le fa'aleagaina 95. Ona o le si'itia o le fa'alagolago i le ava i le va o le talavou ma le matua lea e le fa'atusalia i so'o se isi la'asaga o le atina'e. 96, matou te taulaʻi tele i se iloiloga filifilia iinei o lona faʻaogaina ma le faʻaleagaina i tupulaga talavou ma mea faʻaosofia.

O le ava malosi faʻapea foʻi ma isi vailaʻau faʻaleagaina, e aofia ai cocaine ma cannabinoids, ua faʻaalia e iai mea faʻamalosia. O nei mea e aʻafia ai le mesolimbic dopamine felauaiga faʻatasi ai ma faʻagaioiga faʻamalosi o neu i le laina pito i luma e mauoa i le dopamine, e aofia ai le ventral striatum. 97-99. E pei ona fautuaina e Hardin ma Ernst (2009) 92, o le fa'aogaina o nei vaila'au e ono fa'ateteleina ai le tali atu i le ventral striatum e mafua ai le fa'ateleina po'o le fa'amalosia o mea fa'amalosi i le vaila'au. Robinson ma Berridge 61, 63, 100 ua fautua mai o nei fualaau faasaina e mafai ona "faoa" faiga e fesootai ma fualaau faasaina e pei o le ventral striatum, o lea e faatonutonu ai le pito i luga i lalo pito i luma pito i luma.

O le tele o galuega fa'apitoa i le fa'aaogaina e le tupulaga o le ava malosi na faia i manu, ona o le fa'agata i le fa'atinoina o ia su'esu'ega i tagata talavou. O fa'ata'ita'iga manu o le ethanol o lo'o maua ai fo'i le tele o fa'amaoniga mo le 'ese'esega o a'afiaga o le 'ava mālosi i tupulaga talavou e fa'atatau i tagata matutua ma e ogatasi ma su'esu'ega a tagata o tupulaga talavou e iai le le lagona o le ethanol. Ua fa'aalia e le tao ma ana uo o tama'i iole e fa'atatau i tagata matutua, e fa'aitiitia le ma'ale'ale i agafesootai, afi, fa'a'a'a'a, fa'ate'a fa'ate'a ma "a'afiaga o le hangover" o le ethanol. 101-103. O nei su'esu'ega e taua tele ona o le tele o nei a'afiaga e fai ma fa'ailoga e fa'agata ai le taumafaina i tagata matutua 11. E fa'apena fo'i, i le taimi lava e le'i nofouta ai tupulaga i fa'ailoga e mafai ona fesoasoani e fa'atapula'a ai lo latou taumafaina o le 'ava malosi, o a'afiaga lelei o le 'ava malosi e pei o fa'asalalauga fa'aagafesootai e ono atili fa'amalosia ai le fa'aaogaina o le ava malosi. 104. O le tele o amioga mata'utia i tagata-e aofia ai le fa'aleagaina o le ava-e tupu i tulaga fa'aagafesootai 23, e ono una'ia ai tupulaga i le fa'aaogaina tele o le ava malosi ma fualaau fa'asaina pe a fa'atauaina e a latou tupulaga lenei amio.

E fa'afefea ona suia le fai'ai i le fa'aaogaina o le 'ava malosi ma le fa'aleagaina i le tupulaga talavou e fa'atatau i tagata matutua? E ui atonu e itiiti le nofouta o talavou i nisi o aʻafiaga o amioga o le ava malosi, e foliga mai e sili atu ona latou nofouta i nisi o aʻafiaga o le neurotoxic. 94. Mo se fa'ata'ita'iga, su'esu'ega fa'aletino (fa'ata'ita'iga, 105) faʻaalia le sili atu o le ethanol i le faʻalavelaveina o le NMDA-mediated synaptic potentials ma le malosi umi i fasi hippocampal i talavou nai lo tagata matutua. O le fa'aalia faifaipea o tui oona o le ethanol e maua ai fo'i le tele o fa'aletonu o manatuaga fa'alagolago i le hippocampal. 106, 107 ma o le fa'aumiumi o le fa'aalia o le ethanol ua feso'ota'i ma le fa'atuputeleina o le lapo'a o le tuasivi dendritic 108. O nei suʻesuʻega mulimuli o suiga o le tuilaʻau dendritic o loʻo fautua mai ai le suiga o le faiʻai e mafai ona faʻamautu ai amioga faʻafefe. 94.

O fa'amaumauga mai su'esu'ega fa'ata'ita'iga o fai'ai e maua ai fa'amaoniga tutusa i tagata o a'afiaga neurotoxic o le 'ava malosi i le fai'ai. O le tele o suʻesuʻega ua lipotia mai le suia o le faiʻai ma le gaioiga i le ava malosi poʻo le faʻaleagaina o talavou ma talavou matutua faʻatusatusa i tagata soifua maloloina. O nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le laʻititi pito i luma ma le hippocampal volumes, suiga o mea paʻepaʻe microstructure ma le manatua lelei 109-113. E le gata i lea, o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai fegalegaleaiga lelei i le va o le hippocampal volumes ma le matua o le faʻaaogaina muamua 109 fa'ailoa mai o le amataga o le talavou e ono avea ma se vaitaimi e fa'atupula'ia ai le a'afiaga o a'afiaga o le neurotoxic o le ava. O le umi, lea e le lelei le feso'ota'iga ma le voluma o le hippocampal, e mafai ona fa'aopoopoina lenei a'afiaga.

I le taimi nei, na o ni nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai gaioiga galue o le faiʻai i fualaau faʻasaina poʻo le ava malosi (ie ata o le ava malosi) i tupulaga talavou. 114, e ui lava o se vaega lea o suʻesuʻega i le lumanaʻi (vaai 115). O su'esu'ega o le faitau aofa'i o tagata lamatia (fa'ata'ita'iga o le tele o aiga o le fa'alagolago i le 'ava malosi) e fa'ailoa mai ai le fa'aletonu o le fa'aogaina o le pito i luma e aliali mai a'o le'i fa'aaogaina fualaau fa'asaina (fa'ata'ita'iga. 116, 117) ma e mafai ona vavalo le fa'aaogaina o vaila'au mulimuli ane 118, 119. Ae ui i lea, i se suʻesuʻega muamua o amioga i aʻafiaga o le ava i tama 8 i le 15 tausaga le matutua e maualalo ma maualuga le lamatiaga o aiga. 120, o le su'esu'ega pito sili ona taua e la'ititi pe a iai ni suiga o amioga po'o se fa'afitauli i su'ega o le onā-e tusa lava pe ua uma ona tu'uina atu fa'ama'i sa onana i tagata matutua na matauina. O nei aafiaga neurotoxic faatasi ai ma le faateleina o le lagona i aafiaga faaosofia o le ava malosi ma faamaoniga o le le lelei o le pito i luga i lalo o le pulea muamua e aliali mai aʻo leʻi faʻaaogaina fualaau faasaina. 116 e mafai ona fa'atūina se kosi umi o le ava malosi ma le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina e sili atu i tua atu o le talavou 118, 119.

faaiuga

Faʻatasi, o suʻesuʻega na faʻamatalaina le lagolagoina o se vaaiga o le atinaʻeina o faiʻai talavou e faʻaalia i le vevesi i le va o le amataga o le "lalo-luga" faiga e faʻaalia ai le faʻateleina o le gaioiga i faʻaosofiaga faʻaosofia ma mulimuli ane faʻatupuina "pito i lalo" vaega o le mafaufau. O lenei faiga pito i lalo o loʻo fesoʻotaʻi ma le suʻesuʻeina o lagona ma le faʻaleagaina o amioga e faasolosolo malie ona leiloa lona tulaga faʻatauvaʻa faʻatasi ai ma le faʻasolosolo faʻatupuina o tulafono faatonutonu "pito i lalo" (faʻataʻitaʻiga, 2, 7, 15, 23, 64, 121-123). O lenei le paleni i le va o nei faiga atia'e i le taimi o le talavou e ono o'o atu ai i le fa'atuputeleina o le fa'aletonu i amioga e ono lamatia ai ma fa'ateleina ai le fa'atupuina o mea fa'aosofia o mea fa'aleagaina.

O lenei iloiloga e maua ai faʻamaoniga o amioga, falemaʻi ma neurobiological mo le faʻamavaeina o nei faiga faʻavae-cortico i le atinaʻeina. Fa'amatalaga o amioga mai galuega su'esu'e ma fa'avasegaina o lipoti a le tagata lava ia e fa'atinoina mo tamaiti, talavou ma tagata matutua (fa'ata'ita'iga, 18, 20, 37, 42) fa'ailoa mai le fa'atupuina o le fa'asolosolo o le su'esu'eina o lagona fa'atasi ai ma le maualuga o le fe'avea'i i le va o le 13 ma le 17 tausaga, a'o fa'aitiitia le impulsivity i le atina'e i se laina laina mai le tamaitiiti i le talavou matua. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata o loʻo faʻaalia ai faʻataʻitaʻiga o gaioiga i vaega ole faiʻai subcortical e maaleale ile taui (ventral striatum) e tutusa ma faʻamaumauga o amioga. Aemaise lava, latou te faʻaalia se mamanu curvilinear o le atinaʻe i nei itulagi ma o le tele o latou tali e fesoʻotaʻi ma amioga lamatia. I se eseesega, o vaega muamua, e taua i le pito i lalo o tulafono faatonutonu o amioga, o loʻo faʻaalia ai se laina laina o le atinaʻe e tutusa ma mea o loʻo vaʻaia i suʻesuʻega o amioga o le impulsivity. E le gata i lea, o faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻafitauli faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaioiga muamua, faʻafesoʻotaʻi atili le neurobiological substrates ma le phenotypic construct of impulsivity.

O le vevesi i le va o vaega pito i lalo e fesoʻotaʻi ma vaega pito i luma o le cortical i lenei vaitau e mafai ona avea o se auala talafeagai mo le matauina o le maualuga o le lamatiaga, e aofia ai le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o le ava malosi ma fualaau faasaina. O le to'atele o tupulaga ua taumafai le ava malosi 93, ae e lē faapea e iʻu atu ai i faiga sauā. O tagata taʻitoʻatasi e itiiti ifo i lalo tulafono faʻatonutonu e mafai ona sili atu ona aʻafia i le ava malosi ma vailaʻau e pei ona fautuaina mai e suʻesuʻega o tagata e maualuga le lamatiaga o loʻo faʻaalia le faʻaletonu i le gaioiga i luma aʻo leʻi faʻaalia le ava malosi ma fualaau faasaina (faʻataʻitaʻiga 116, 117). I le tulaga o la tatou neurobiological faʻataʻitaʻiga o le talavou, o nei tagata taʻitoʻatasi o le a sili atu le le paleni i le cortico-subcortical control. O nei suʻesuʻega e tusa ai ma suʻesuʻega a le falemaʻi i le ADHD faitau aofaʻi o loʻo faʻaalia le faʻaitiitia o le gaioiga muamua ma e fa taimi e ono tupu ai se faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau pe a faʻatusatusa i le soifua maloloina. 124. O lenei le paleni i le pulea o le cortico-subcortical o le a atili faʻaopoopoina i le le mautonu o le talavou i le afi ma faʻamaʻi aʻafiaga o le ava malosi lea e mafai ona fesoasoani e faʻatapulaʻa le taumafaina, ma aʻafiaga lelei o le ava i le faʻaogaina o fegalegaleaiga e ono faʻamalosia atili ai le faʻaaogaina o le ava. 104. E pei ona faaalia e Steinberg ma ana uo 23, 41, o le tele o amioga mata'utia-e aofia ai le ava malosi ma le fa'aaogaina o vaila'au-e tupu i tulaga fa'aagafesootai. O lea e mafai ai ona fa'amalosia ma fa'atumauina e tupulaga le fa'aaogāina o le ava malosi ma vaila'au pe a fa'atauaina lenei amio.

O se tasi o lu'itau i galuega e feso'ota'i ma vaisu o le atina'eina lea o fa'ailoga o le biobehavioral mo le vave fa'ailoaina o a'afiaga mo le fa'aaogaina o vaila'au ma/po'o su'esu'ega i'uga mo fa'alavelave/togafitiga. O a matou suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o luʻitau o amioga e manaʻomia uma le pulea o le mafaufau i le i ai o faʻataʻitaʻiga faʻaosoosoga e mafai ona avea ma faʻailoga aoga. Fa'ata'ita'iga o ia su'esu'ega fa'ata'ita'iga e aofia ai galuega faitupe e maualuga ma maualalo tulaga lamatia po'o tulaga "vevela" ma le "malulu" o lo'o fa'amatalaina i lenei iloiloga. 18, 37 po'o ni galuega faigofie e fa'atonutonu ai lagona e mana'omia ai le taofiofia o se tali atu i se fa'ailo fa'atosina/fa'aosooso 20. O nei galuega e faamanatu mai ai le tuai o galuega faʻamalieina na atiaʻe e Mischel 125. O le mea moni, o le faʻatinoga i luga o galuega faʻamalosi faigofie e pei o nei i tupulaga talavou ma tagata matutua ua fesoʻotaʻi ma a latou faʻatinoga o tamaiti i le tuai o galuega faʻamalieina. 28, 29. Mischel ma ana uo ua faʻaalia le maualuga maualuga o le mautu ma le taua o lenei galuega i le olaga mulimuli ane. Faʻatatau i le faʻaaogaina o vailaʻau, na latou faʻaalia o le mafai ona faʻatuai le faʻamalieina o se tamaititi, na valoia le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o vailaʻau (faʻataʻitaʻiga, cocaine) mulimuli ane i le olaga. 126. I la matou galuega o loʻo i ai nei, ua amata ona matou faʻaogaina se tuʻufaʻatasiga o nei galuega e iloa ai le neural substrates o lenei gafatia e malamalama atili ai i aʻafiaga o aʻafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau.

Fa'atasi, o nei fa'amaumauga o lo'o fa'ailoa mai ai e ui lava o tupulaga talavou o se fa'alapotopotoga e ta'ua o ni tagata lamatia 41, o nisi o tupulaga talavou o le a sili atu ona faʻaalia nai lo isi e auai i amioga mataʻutia, tuʻuina i latou i se tulaga sili atu ona lamatia mo taunuuga le lelei. Ae ui i lea, o tulaga lamatia e mafai ona faʻafetaui lelei i siosiomaga saʻo. O lea nai lo le taumafai e aveese amioga a tupulaga talavou e leʻi manuia e oʻo mai i le taimi nei 23, o se fuafuaga e sili atu ona lelei o le tuʻuina atu lea o le avanoa i gaoioiga mataʻutia ma le fiafia (faʻataʻitaʻiga, polokalame pe a uma le aʻoga ma aʻe puipui i totonu o le faitotoʻa) i lalo o tulaga faʻatonutonu ma faʻatapulaʻa avanoa faʻaleagaina. Talu ai o le fai'ai talavou o se ata o mea na tutupu, faatasi ai ma nei avanoa saogalemu e lamatia ai, e mafai e le talavou ona faʻatulagaina amioga umi e ala i le faʻaogaina lelei o fesoʻotaʻiga i le va o le pito i luga ma lalo o le taʻavale ma le matua o lenei matagaluega. O isi ta'iala manuia o togafitiga o le mafaufau lea e taula'i i tomai fa'afiti, po'o le pulea o le mafaufau, e fa'aitiitia ai amioga mata'utia. 127. O suʻesuʻega o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le mafaufauina o fesuiaiga o tagata taʻitoʻatasi pe a suʻesuʻeina fesoʻotaʻiga faiʻai-amio faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le le mautonu i tagata atinaʻe. E le gata i lea, o nei eseesega o tagata taʻitoʻatasi ma atinaʻe e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalamaina le faʻafitauli o nisi tagata i le lamatiaga o le faʻaaogaina o vailaʻau, ma mulimuli ane, vaisu.

Faʻafetai

O lenei galuega na lagolagoina i se vaega e le NIDA R01 DA018879, NIDA Pre-Doctoral training grant DA007274, le Mortimer D. Sackler family, le Dewitt-Wallace fund, ma le Weill Cornell Medical College Citigroup Biomedical Imaging Center ma le Imaging Core.

mau faasino

1. Blakemore SJ. O le mafaufau i le va o le talavou. Faamatalaga o le Natura Neuroscience. 2008;9: 267-277.
2. Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Dev Faʻaaliga 2008;28(1): 62-77. [PMC free article] [PubMed]
3. Casey BJ, Jones RM, Hare TA. Le fai'ai talavou. Ann NY Acad Sci. 2008 Mar;1124: 111-126. [PMC free article] [PubMed]
4. Sowell ER, Peterson BS, Thompson PM, Susuga SE, Henkenius AL, Toga AW. Faʻasologaina o suiga faʻasolosolo i le salafa o le olaga o le tagata. Nat Neurosci. 2003 Mar;6(3): 309-315. [PubMed]
5. Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, et al. Fa'afanua malosi o le atina'eina o le tino i le taimi o le tamaitiiti e o'o atu i le matua. Taualumaga a le National Academy of Sciences, ISA. 2004;101(21): 8174-8179.
6. Galvan A, Hare TA, Parra CE, ma isi. O le amataga o le atinaʻeina o accumbens e fesoʻotaʻi ma le orbitofrontal cortex e mafai ona faʻavaeina amioga lamatia i tupulaga talavou. Journal of Neuroscience. 2006 Jun 21;26(25): 6885-6892. [PubMed]
7. Hare TA, Tottenham N, Galvan A, Voss HU, Glover GH, Casey BJ. Faʻavae o meaola o le gaioiga faʻalagona ma tulafono faatonutonu i le talavou i le taimi o se galuega go-nogo faʻalagona. Biol Psychiatry. 2008 Me 15;63(10): 927-934. [PMC free article] [PubMed]
8. Bourgeois JP, Goldman-Rakic ​​PS, Rakic ​​P. Synaptogenesis i le pito i luma o le kheshkeys. Cerebral Cortex. 1994;4: 78-96. [PubMed]
9. Huttenlocher PR. Synaptic density i le pito i luma o le tagata - faʻalautelega suiga ma aʻafiaga o le matua. Suesueina o Brain. 1979;163: 195-205. [PubMed]
10. Rakic ​​Pea. Synaptic atinaʻe o le cerebral cortex: aʻafiaga mo le aʻoaʻoina, manatua ma maʻi mafaufau. Prog. Brain Res. 1994;102: 227-243. [PubMed]
11. Windle M, Spear LP, Fuligni AJ, et al. Su'iga i lalo o le matua ma fa'afitauli o le inupia: fa'agasologa o le atina'e ma faiga i le va o le 10 ma le 15 tausaga le matutua. Pediatrics. 2008;121: S273-S289. [PMC free article] [PubMed]
12. Eaton LK, Kann L, Kinchen S, ma isi. Su'esu'ega o Amioga Tu'u a le Autalavou - Iunaite Setete, 2007, aotelega mata'ituina. Lipoti Faʻavaomalo ma le Soifuaga Faʻavaomalo. 2008;57(SS04): 1-131. [PubMed]
13. Laviola G, Adriani W, Terranova ML, Gerra G. Psychobiological tulaga lamatia mo le tulaga lamatia i psychostimulants i tama talavou ma meaola manu. Neurosci Biobehav Rev. 1999 Nov;23(7): 993-1010. [PubMed]
14. Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2000;24(4): 417-463. [PubMed]
15. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, et al. Amygdala ma le nucleus accumbens i tali i le mauaina ma le le maua o tupe maua i tagata matutua ma talavou. Neuroimage. 2005 Me 1;25(4): 1279-1291. [PubMed]
16. Galvan A, Hare T, Voss H, Glover G, Casey BJ. Faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faiʻai faigata: o ai o loʻo lamatia? Dev Sci. 2007 Mar;10(2): F8-F14. [PubMed]
17. Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faamoemoe i le Faʻasalaga o Taui ma Ona Aafiaga i le Faʻatonuina o le Faʻatonuina i Tupulaga Talavou. Cereb Cortex. 2009 Oct 29;
18. Van Leijenhorst L, Moor BG, Op de Macks ZA, Rombouts SA, Westenberg PM, Crone EA. Fa'atupu fa'ai'uga fa'aletonu a le tupulaga: Neurocognitive atina'e o taui ma fa'atonu vaega. Neuroimage. 2010 Feb 24;
19. Van Leijenhorst L, Zanolie K, Van Meel CS, Westenberg PM, Rombouts SA, Crone EA. O le a le mea e faaosofia ai le talavou? Fa'aitu'u fai'ai fa'atalanoaina fa'aa'oa'oga taui i tupulaga talavou. Cereb Cortex. 2010 Jan;20(1): 61-69. [PubMed]
20. Somerville LH, Hare TA, Casey BJ. Frontostriatal maturation vavalo tulafono faatonutonu le toilalo i faʻailoga manaʻoga i le talavou. Journal of Cognitive Neuroscience. I le Press Press.
21. Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006 Mar;36(3): 299-312. [PMC free article] [PubMed]
22. Ernst M, Romeo RD, Andersen SL. Neurobiology o le atinaʻeina o amioga faʻaosofia i le talavou: o se faʻamalama i totonu o se faʻataʻitaʻiga o neural system. Pharmacol Biochem Behav. 2009 Sep.93(3): 199-211. [PubMed]
23. Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Atinaeina o Atinae. 2008;28: 78-106. [PMC free article] [PubMed]
24. Geier C, Luna B. Le matuitui o le faʻamalosia o le gaioiga ma le pulea o le loto. Pharmacol Biochem Behav. 2009 Sep.93(3): 212-221. [PMC free article] [PubMed]
25. Hare TA, Tottenham N, Davidson MC, Glover GH, Casey BJ. Saofai o amygdala ma striatal gaoioiga i le faatonutonuina o lagona. Biol Psychiatry. 2005 Mati 15;57(6): 624-632. [PubMed]
26. Levita L, Hare TA, Voss HU, Glover G, Ballon DJ, Casey BJ. O le itu lua o le nucleus accumbens. Neuroimage. 2009 Feb 1;44(3): 1178-1187. [PMC free article] [PubMed]
27. Steinberg L, Graham S, O'Brien L, Woolard J, Cauffman E, Banich M. Va'aiga tausaga i le lumana'i fa'ata'ita'iga ma fa'atuai fa'aitiitiga? Tamaiti Dev. 2009 Jan-Feb;80(1): 28-44. [PubMed]
28. Mischel W, Shoda Y, Rodriguez MI. Fa'atuai o le fa'amalieina o tamaiti. Saienisi. 1989 Me 26;244(4907): 933-938. [PubMed]
29. Eigsti IM, Zayas V, Mischel W, et al. Va'ai le pulea o le mafaufau mai le aoga faataitai seia oo i le tuai o le talavou ma talavou matutua. Psycho Sci. 2006 Jun;17(6): 478-484. [PubMed]
30. Barratt E, Patton J. Impulsivity: cognitive, behavioral, and psychophysiological correlates. I totonu: Zuckerman M, faatonu. Fa'avae fa'aola ole su'esu'e lagona, fa'atopetope, ma le popolevale. NJ: Erlbaum, Hillsdale; 1983. itulau 77–122.
31. Evenden JL. Eseesega o le le mautonu. Psychopharmacology (Berl) 1999 Oketopa;146(4): 348-361. [PubMed]
32. Casey B. Frontostriatal ma frontocerebellar circuitry o loʻo faʻavaeina le pulea o le mafaufau. I: Mayr U, Owh E, Keele SW, faatonu. Atina'e o le ta'ito'atasi i le Fai'ai o le Tagata. Uosigitone DC: American Psychological Association; 2005.
33. Davidson MC, Amso D, Anderson LC, Diamond A. Atinaʻeina o le faʻatonuga o le mafaufau ma galuega faʻapitoa mai le 4 i le 13 tausaga: faʻamaoniga mai le faʻaogaina o le mafaufau, faʻalavelave, ma le fesuiaiga o galuega. Neuropsychologia. 2006;44(11): 2037-2078. [PMC free article] [PubMed]
34. Casey BJ, Tottenham N, Liston C, Durston S. Faʻataʻitaʻiina o faiʻai atiae: o le a se mea ua tatou aʻoaʻoina e uiga i le atinaʻeina o mafaufauga? Trends Cogn Sci. 2005 Mar;9(3): 104-110. [PubMed]
35. Hardin MG, Mandell D, Mueller SC, Dahl RE, Pine DS, Ernst M. O le taofiofia o le pulea o le popole ma le soifua maloloina o talavou e faʻaogaina e ala i le faʻamalosia ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi. J Child Child Psychiatry. 2009 Dec;50(12): 1550-1558. [PMC free article] [PubMed]
36. Jazbec S, Hardin MG, Schroth E, McClure E, Pine DS, Ernst M. Aafiaga o le matua o faʻalavelave i luga o se galuega saccade. Exp Brain Res. 2006 Oketopa;174(4): 754-762. [PMC free article] [PubMed]
37. Figner B, Mackinlay RJ, Wilkening F, Weber EU. Faiga faʻapitoa ma le faia o filifiliga i se filifiliga lamatia: eseesega o tausaga e ono lamatia ai le ave i le Columbia Card Task. J Exp Psychol Aoao Mem Cogn. 2009 Me;35(3): 709-730. [PubMed]
38. Cauffman E, Shulman EP, Steinberg L, et al. Eseesega o tausaga i le faia o filifiliga fa'aletonu e pei ona fa'asinoina e le fa'atinoga i le Iowa Gambling Task. Dev Psychol. 2010 Jan;46(1): 193-207. [PubMed]
39. Crone EA, van der Molen MW. Suiga tau atina'e i le faia o filifiliga moni o le olaga: faatinoga i luga o se galuega faitupe sa faaalia muamua e faalagolago i le ventromedial prefrontal cortex. Dev Neuropsychol. 2004;25(3): 251-279. [PubMed]
40. Chassin L, Hussong A, Barrera M, Molina B, Trim R, Ritter J. Fa'aaogāga a le talavou. I: Lerner R, Steinberg L, faatonu. Tusitaulima o mafaufauga o talavou. 2nd ed. Niu Ioka: Wiley; 2004. itulau 665–696.
41. Gardner M, Steinberg L. Aafiaga a tupulaga i le faia o tulaga lamatia, mea e fiafia i ai, ma le faia o filifiliga lamatia i le talavou ma le matua: o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga. Dev Psychol. 2005 Jul;41(4): 625-635. [PubMed]
42. Steinberg L, Albert D, Cauffman E, Banich M, Graham S, Woolard J. Age eseese i le sailia o lagona ma le le mautonu e pei ona faasinoupuina e le amio ma lipoti faaletagata lava ia: faamaoniga mo se faiga faataitai lua. Dev Psychol. 2008 Nov;44(6): 1764-1778. [PubMed]
43. Casey BJ, Giedd JN, Thomas KM. Atinaʻega o le faiai o le gaosiga ma le gaioiga ma lona fesoʻotaʻiga i le atinaʻeina o le mafaufau. Biol Psychol. 2000 Oketopa;54(1-3): 241-257. [PubMed]
44. Delgado MR. Tali atu i le taui i totonu o tagata. Ann NY Acad Sci. 2007 Me;1104: 70-88. [PubMed]
45. Pasupathy A, Miller EK. Taimi eseese o a'oa'oga e feso'ota'i ma gaioiga i le pito i luma ma le striatum. Natura. 2005 Feb 24;433(7028): 873-876. [PubMed]
46. Buckley MJ, Mansouri FA, Hoda H, et al. O vaega e le mafai ona fa'afeso'ota'ia o amioga ta'ita'ia tulafono e fa'alagolago i vaega tu'ufa'atasi ma le pito i luma. Saienisi. 2009 Iulai 3;325(5936): 52-58. [PubMed]
47. Cardinal RN, Pennicott DR, Sugathapala CL, Robbins TW, Everitt BJ. Filifiliga fa'atopetope fa'aosoina i isumu e manu'a o le nucleus accumbens core. Saienisi. 2001 Jun 29;292(5526): 2499-2501. [PubMed]
48. Gill TM, Castaneda PJ, Janak PH. Matafaioi Fa'amavae a le Medial Prefrontal Cortex ma Nucleus Accumbens Core i Gaioiga Fa'atonu Sini mo le Tele o Taui Eseese. Cereb Cortex. 2010 Ape 1;
49. Galvan A, Hare TA, Davidson M, Spicer J, Glover G, Casey BJ. O le matafaioi a le matagaluega a le frontostriatal i totonu o aʻoaʻoga faʻavae i luga o taui i totonu o tagata. J Neurosci. 2005 Sep 21;25(38): 8650-8656. [PubMed]
50. Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL. Faʻaaliga o le nusipepa D1 dopamine o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea o le gasegase muamua: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. J Neurosci. 2008 Mati 5;28(10): 2375-2382. [PubMed]
51. Benes FM, Taylor JB, Cunningham MC. Fesoʻotaʻiga ma palasitika o faiga monoaminergic i le medial prefrontal cortex i le taimi o le postnatal: aʻafiaga mo le atinaʻeina o le psychopathology. Cereb Cortex. 2000 Oketopa;10(10): 1014-1027. [PubMed]
52. Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Faʻateleina Fesoʻotaʻiga o amygdalar afferents ma GABAergic interneurons i le va o le fanau mai ma le matua. Cereb Cortex. 2008 Jul;18(7): 1529-1535. [PubMed]
53. Tseng KY, O'Donnell P. Dopamine faʻafouina le faʻaogaina o vailaau faʻataunuʻu muamua i le taimi o le talavou. Cereb Cortex. 2007 Me;17(5): 1235-1240. [PMC free article] [PubMed]
54. Seeman P, Bzowej NH, Guan HC, et al. O le faiʻai o le tagata dopamine receptors i tamaiti ma tagata matutua matutua. Synapse. 1987;1(5): 399-404. [PubMed]
55. Tarazi FI, Baldessarini RJ. Fa'atusatusaina le atina'eina o le dopamine D(1), D(2) ma le D(4) i totonu ole fai'ai muaimu? Int J Dev Neurosci. 2000 Feb;18(1): 29-37. [PubMed]
56. Teicher MH, Krenzel E, Thompson AP, Andersen SL. O le sueteni ole Dopamine e teuteuina i le vaitaimi ole gasegase e le faʻaaogaina e le NMDA setagonism i le rat. Neurosci Lett. 2003 Mati 20;339(2): 169-171. [PubMed]
57. Andersen SL, Thompson AT, Rutstein M, Hostetter JC, Teicher MH. Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi. Synapse. 2000 Aug;37(2): 167-169. [PubMed]
58. Weickert CS, Webster MJ, Gondipalli P, et al. Suiga postnatal i faʻailoga dopaminergic i le pito i luma o le tagata. Neuroscience. 2007 Feb 9;144(3): 1109-1119. [PubMed]
59. Fonseca Rd, Ramos JA, Bonnin A, Fernandez-Ruiz JJ. Le i ai o nofoaga faʻapipiʻi cannabinoid i totonu o le faiʻai mai le amataga o le postnatal tausaga. NeuroReport. 1993;4(2): 135-138. [PubMed]
60. Gardner EL. O le neurobiology ma genetics o vaisu: aʻafiaga o le "faʻafitauli o le taui o le maʻi" mo togafitiga togafitiga i le faʻalagolago i vailaʻau. I: Elster J, faatonu. Vaisu: fa'aulu ma o lo'o iai. Niu Ioka: Russell Sage; 1999. itulau 57–119.
61. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993 Setema-Tes;18(3): 247-291. [PubMed]
62. Volkow ND, Swanson JM. Variata e aafia ai le faʻaaogaina o falemaʻi ma le faʻaleagaina o le methylphenidate i le togafitiga o le ADHD. Am J Psychiatry. 2003 Nov;160(11): 1909-1918. [PubMed]
63. Robinson TE, Berridge KC. Vaisu. Annu Rev Psychol. 2003;54: 25-53. [PubMed]
64. Spear L. Le Neuroscience Faʻasalalau o le Tauleʻaleʻa. Niu Ioka: WW Norton & Kamupani; 2009.
65. Forbes EE, Ryan ND, Phillips ML, ma isi. Tali neural a tupulaga soifua maloloina i le taui: fegalegaleaiga ma le talavou, aafiaga lelei, ma faʻafitauli faʻavaivai. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2010 Feb;49(2):162–172. e161–e165. [PMC free article] [PubMed]
66. Romeo RD. Faʻaauau: o se vaitaimi o faʻalapotopotoga ma faʻamalosiaga o hormones i luga o le atinaʻe o neurobehavioural. J Neuroendocrinol. 2003 Dec;15(12): 1185-1192. [PubMed]
67. Forbes EE, Dahl RE. Atinaʻe ma amioga faʻapitoa: faʻamalosia o le hormonal o agafesootai ma faʻamalosi. Brain Cogn. 2010 Feb;72(1): 66-72. [PubMed]
68. Liston C, Watts R, Tottenham N, et al. Frontostriatal microstructure faʻatulagaina lelei le faʻafaigaluegaina o le mafaufau. Cerebral Cortex. 2006 Apr;16(4): 553-560. [PubMed]
69. Casey BJ, Epstein JN, Buhle J, et al. Faʻafesoʻotaʻi Frontostriatal ma lana matafaioi i le puleaina o le mafaufau i matua-tamaiti dyads ma le ADHD. Am J Psychiatry. 2007 Nov;164(11): 1729-1736. [PubMed]
70. Asato MR, Terwilliger R, Woo J, Luna B. White Matter Development in Adolescence: A DTI Study. Cereb Cortex. 2010 Jan 5;
71. Durston S, Davidson MC, Tottenham N, et al. O se suiga mai le diffuse i le focal cortical activity ma le atina'e. Dev Sci. 2006 Jan;9(1): 1-8. [PubMed]
72. Luna B, Padmanabhan A, O'Hearn K. O le a le mea na taʻu mai e le fMRI ia i matou e uiga i le atinaʻeina o le puleaina o le mafaufau e ala i le talavou. Fai'ai ma le Cognition. 2010
73. Astle DE, Scerif G. Faʻaaogāina le suʻesuʻeina o le neuroscience e suʻesuʻe ai le amio ma le faʻalogo lelei. Atinae o le Psychobiology. 2009;51(2): 107-118. [PubMed]
74. Luna B, Thulborn KR, Munoz DP, ma isi. O le fa'amatuaina o galuega fai'ai fa'asalalau lautele e fa'aitiitia ai le atina'eina o le mafaufau. Neuroimage. 2001 Me;13(5): 786-793. [PubMed]
75. Bunge SA, Dudukovic NM, Thomason ME, Vaidya CJ, Gabrieli JD. O le sao o le lobe i luma o le matua i le puleaina o le mafaufau i tamaiti: faʻamaoniga mai le fMRI. Neuron. 2002 Feb 17;33(2): 301-311. [PubMed]
76. Bitan T, Burman DD, Lu D, et al. Fa'aletonu le fa'aogaina o le pito i lalo mai le agavale pito i lalo pito i luma o tamaiti. Neuroimage. 2006;33: 991-998. [PMC free article] [PubMed]
77. Tamm L, Menon V, Reiss AL. O le matua o le gaioiga o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave tali. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2002 Oketopa;41(10): 1231-1238. [PubMed]
78. Stevens MC, Skudlarski P, Pearlson GD, Calhoun VD. O le fa'atupuina o le mafaufau e fa'atatau i tausaga e fa'atalanoaina e a'afiaga o le atina'eina o mea pa'epa'e ile tu'ufa'atasiga ole fai'ai. Neuroimage. 2009 Dec;48(4): 738-746. [PMC free article] [PubMed]
79. Giedd JN, Blumenthal J, Jeffries NO, et al. Atinaʻe o le faiʻai i le taimi o tamaiti ma talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Nat Neurosci. 1999 Oketopa;2(10): 861-863. [PubMed]
80. Huttenlocher PR. Morphometric suʻesuʻega o le atinaʻeina o le cerebral cortex o le tagata. Neuropsychologia. 1990;28(6): 517-527. [PubMed]
81. Casey BJ, Thomas KM, Davidson MC, Kunz K, Franzen PL. Fa'amavaega striatal ma hippocampal galuega fa'atupuina fa'atasi ma se galuega feso'ota'iga fa'aosofia-tali. Le Journal of Neuroscience. 2002;22(19): 8647-8652. [PubMed]
82. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. Journal of Neuroscience. 2004 Feb 25;24(8): 1793-1802. [PubMed]
83. Delgado MR, Nystrom LE, Fissell C, Noll DC, Fiez JA. Le siakiina o tali o le hemodynamic i taui ma faasalaga i totonu o le fale. Journal of Neurophysiology. 2000 Dec;84(6): 3072-3077. [PubMed]
84. Kuhnen CM, Knutson B. Le faavae neural o tulaga lamatia tau tupe. Neuron. 2005 Sep 1;47(5): 763-770. [PubMed]
85. Matthews SC, Simmons AN, Lane SD, Paulus MP. O le fa'agaoioia filifilia o le nucleus accumbens i le taimi o le faia o fa'ai'uga fa'aletonu. Neuroreport. 2004 Sep 15;15(13): 2123-2127. [PubMed]
86. Casey BJ, Galvan A, Hare TA. Suiga i le faʻatulagaina o le cerebral i le taimi o le atinaʻeina o le mafaufau. Faʻamatalaga o loʻo i ai i le Neurobiology. 2005 Apr;15(2): 239-244. [PubMed]
87. Boes AD, Bechara A, Tranel D, Anderson SW, Richman L, Nopoulos P. Taumatau ventromedial prefrontal cortex: o se neuroanatomical correlate o le pulea o lagona i tama. Soc Cogn Afiga Neurosci. 2009 Mar;4(1): 1-9. [PMC free article] [PubMed]
88. Vaidya CJ, Austin G, Kirkorian G, et al. O aʻafiaga filifilia o le methylphenidate i le faʻaletonu o le vaʻaia o le tino: o se suʻesuʻega faʻamaneta galue. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1998 Nov 24;95(24): 14494-14499. [PMC free article] [PubMed]
89. Epstein JN, Casey BJ, Tonev ST, ma isi. ADHD-ma a'afiaga o le fai'ai e feso'ota'i ma vaila'au i tama'ita'i matua-tama ma le ADHD. Journal of Child Psychology and Psychiatry. 2007;48(9): 899-913. [PubMed]
90. Scheres A, Milham MP, Knutson B, Castellanos FX. Ventral striatal hyporesponsiveness i le taimi o le faʻamoemoeina o taui ile faʻaletonu o le mafaufau-faʻaletonu / faʻaletonu. Biol Psychiatry. 2007 Mati 1;61(5): 720-724. [PubMed]
91. Bjork JM, Knutson B, Hommer DW. Fa'aoso fa'amalosi fa'amalosi i tamaiti talavou o le 'ava malosi. Togafitiga. 2008 Aug;103(8): 1308-1319. [PubMed]
92. Hardin MG, Ernst M. Faʻataʻitaʻiga o faiʻai o le atinaʻe e fesoʻotaʻi ma lamatiaga ma le faʻaogaina o vailaʻau i tupulaga talavou. J Addict Med. 2009 Jun 1;3(2): 47-54. [PMC free article] [PubMed]
93. Johnston LD, O'Malley PM, Bachman JG, Schulenberg JE. Mataʻituina o taunuuga o le atunuʻu i le lumanaʻi i luga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina: vaʻaiga lautele o suʻesuʻega autu, 2008. Bethesda, MD: National Institute on Drugs Abuse; 2009. NIH Lomiga Numera 09-7401 ed.
94. Witt ED. Suesuega i le ava malosi ma le atinaʻeina o faiʻai talavou: avanoa ma faʻatonuga i le lumanaʻi. Alu. 2010 Feb;44(1): 119-124. [PubMed]
95. Grant BF, Dawson DA. Tausaga i le amataga o le faʻaaogaina o le ava ma lona fesoʻotaʻiga ma le DSM-IV le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago: taunuuga mai le National Longitudinal Alcohol Epidemiologic Survey. J Fa'atautala Fa'atatau. 1997;9: 103-110. [PubMed]
96. Li TK, Hewitt BG, Grant BF. E i ai se lumanaʻi mo le faʻatusatusaina o le inu i le suʻesuʻega, togafitiga, ma le puipuia o faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava? Alcohol Alcohol. 2007 Mati-Ape;42(2): 57-63. [PubMed]
97. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Goldstein RZ. Matafaioi o le dopamine, o le pito i luma o le cortex ma le manatuaina o mea i vaisu o fualaau faasaina: malamalama mai suʻesuʻega ata. Neurobiol Aoao le Mem. 2002 Nov;78(3): 610-624. [PubMed]
98. Maldonado R, Rodriguez de Fonseca F. Cannabinoid vaisu: faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma neural correlates. J Neurosci. 2002 Me 1;22(9): 3326-3331. [PubMed]
99. Farani ED, Dillon K, Wu X. Cannabinoids faʻaosofia le dopamine neurons i le ventral tegmentum ma substantia nigra. Neuroreport. 1997 Feb 10;8(3): 649-652. [PubMed]
100. Robinson TE, Berridge KC. Le manatu faʻaosofia lagona o vaisu: nisi o faʻafitauli o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008 Oct 12;363(1507): 3137-3146. Iloiloga. [PMC free article] [PubMed]
101. Doremus TL, Brunell SC, Varlinskaya EI, Spear LP. Aafiaga o le anxiogenic i le taimi e alu ese mai ai i le ethanol i tupulaga talavou ma tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2003 Me;75(2): 411-418. [PubMed]
102. Tao LP, Varlinskaya EI. O le talavou. Ma'ale'ale le ava malosi, faapalepale, ma le inuina. Dev Alcohol lata mai nei. 2005;17: 143-159. [PubMed]
103. Pautassi RM, Myers M, Spear LP, Molina JC, Upu NE. Tupulaga ae e le o matutua matutua e faʻaalia le ethanol-faʻasalalauga e faʻaogaina le lua-order conditioning. Alcohol Clin Exp Res. 2008 Nov;32(11): 2016-2027. [PMC free article] [PubMed]
104. Varlinskaya EI, Tao LP. O aʻafiaga ogaoga o le ethanol i luga o amioga faʻaagafesootai a tamaʻi maʻi matutua: matafaioi o le masani i le tulaga o suʻega. Alcohol Clin Exp Res. 2002 Oketopa;26(10): 1502-1511. [PubMed]
105. White AM, Swartzwelder HS. O aʻafiaga o tausaga e aʻafia ai le ava i le mafaufau ma le mafaufau e faatatau i le mafaufau e galue i tupulaga talavou ma tagata matutua. Dev Alcohol lata mai nei. 2005;17: 161-176. [PubMed]
106. Sircar R, Basak AK, Sircar D. O le toe faʻaalia o le ethanol e aʻafia ai le mauaina o mafaufauga faʻapitoa i tamaʻi tamaʻi iole. Behav Brain Res. 2009 Sep 14;202(2): 225-231. [PMC free article] [PubMed]
107. Sircar R, Sircar D. O iole talavou e fa'aalia i togafitiga fa'asolosolo o le ethanol o lo'o fa'aalia ai le fa'aletonu o le amio. Alcohol Clin Exp Res. 2005 Aug;29(8): 1402-1410. [PubMed]
108. Kamuta-Hyland EP, Chandler LJ. Palasitika fetuutuunai o le NMDA faʻafeiloaʻi ma le dendritic spines: aʻafiaga mo le faʻalauteleina o le faʻafitauli o le faiʻai talavou i vaisu ava. Pharmacol Biochem Behav. 2007 Feb;86(2): 200-208. [PMC free article] [PubMed]
109. De Bellis MD, Clark DB, Beers SR, ma isi. Hippocampal volume i le faʻaaogaina o le ava malosi o talavou. Am J Psychiatry. 2000 Me;157(5): 737-744. [PubMed]
110. Nagel BJ, Schweinsburg AD, Phan V, Tapert SF. Faʻaitiitia le maualuga o le hippocampal i tupulaga talavou e iai faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava e aunoa ma se faʻalavelave faʻapitoa. Maualuga Resitala. 2005 Aokuso 30;139(3): 181-190. [PMC free article] [PubMed]
111. Brown SA, Tapert SF. O le talavou ma le ala o le faʻaaogaina o le ava: faʻavae i suʻesuʻega falemaʻi. Ann NY Acad Sci. 2004 Jun;1021: 234-244. [PubMed]
112. Medina KL, McQueeny T, Nagel BJ, Hanson KL, Schweinsburg AD, Tapert SF. Prefrontal cortex volumes i tupulaga talavou ma le faʻaaogaina o le ava malosi: tulaga tulaga ese aʻafiaga. Alcohol Clin Exp Res. 2008 Mar;32(3): 386-394. [PMC free article] [PubMed]
113. McQueeny T, Schweinsburg BC, Schweinsburg AD, ma isi. Suia le amio sa'o o mea papa'e i tupulaga talavou inupia. Alcohol Clin Exp Res. 2009 Jul;33(7): 1278-1285. [PMC free article] [PubMed]
114. Tapert SF, Cheung EH, Brown GG, ma isi. Tali neural i le faʻaosofia o le ava i tupulaga talavou ma le faʻaaogaina o le ava malosi. Arch Gen Psychiatry. 2003 Jul;60(7): 727-735. [PubMed]
115. Pulido C, Brown SA, Cummins K, Paulus MP, Tapert SF. Atina'e galuega fa'aalia le fa'aalia o le ava malosi. Addict Behav. 2010 Feb;35(2): 84-90. [PMC free article] [PubMed]
116. Monti PM, Miranda R, Jr, Nixon K, et al. Tupulaga: ava malosi, fai'ai, ma amioga. Alcohol Clin Exp Res. 2005 Feb;29(2): 207-220. [PubMed]
117. Schweinsburg AD, Paulus MP, Barlett VC, et al. O se suʻesuʻega a le FMRI o le faʻalavelave tali i tupulaga talavou ma se talaʻaga o le aiga o le ava malosi. Ann NY Acad Sci. 2004 Jun;1021: 391-394. [PubMed]
118. Deckel AW, Hesselbrock V. Amioga ma fua fa'atatau e va'ai togi i le MAST: o se su'esu'ega fa'amoemoe mo le 3-tausaga. Alcohol Clin Exp Res. 1996 Oketopa;20(7): 1173-1178. [PubMed]
119. Tarter RE, Kirisci L, Mezzich A, et al. Neurobehavioral disinhibition i le tamaitiiti vavalo vave tausaga i le amataga o le faaaogaina o vailaau faaletonu. Am J Psychiatry. 2003 Jun;160(6): 1078-1085. [PubMed]
120. Behar D, Berg CJ, Rapoport JL, ma isi. Amioga ma faʻaletino aʻafiaga o le ethanol i le maualuga o le lamatiaga ma le pulea o tamaiti: o se suʻesuʻega pailate. Alcohol Clin Exp Res. 1983 Pau;7(4): 404-410. [PubMed]
121. Dahl RE. A'afia tulafono faatonutonu, atina'e o fai'ai, ma le soifua maloloina o amio/lagona ile talavou. CNS Spectr. 2001 Jan;6(1): 60-72. [PubMed]
122. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Amerika Journal of Psychiatry. 2003 Jun;160(6): 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
123. Nelson EE, Leibenluft E, McClure EB, Pine DS. Le faʻasalalauga faʻaagafesootai o le talavou: o se vaʻaiga o le neuroscience i le faagasologa ma lona sootaga i le psychopathology. Mafaufauga Psychol. 2005 Feb;35(2): 163-174. [PubMed]
124. Mannuzza S, Klein RG. Fa'ata'ita'iga umi i le fa'aletonu o le mafaufau/fa'aletonu. Tamaiti aʻoga a le Tamaititi Fomaʻi Fomaʻi Am Am. 2000 Jul;9(3): 711-726. [PubMed]
125. Mischel W, Underwood B. Fa'atonuga fa'apitoa i le tuai o le fa'amalieina. Tamaiti Dev. 1974 Dec;45(4): 1083-1088. [PubMed]
126. Ayduk O, Mendoza-Denton R, Mischel W, Downey G, Peake PK, Rodriguez M. Faʻatonutonuina o le tagata lava ia: faʻatonuina o le tagata lava ia mo le faʻafetauiina o le lagona o le teena. J Pers Soc Psychol. 2000 Nov;79(5): 776-792. [PubMed]
127. Tripodi SJ, Bender K, Litschge C, Vaughn MG. Faʻalavelave mo le faʻaitiitia o le faʻaleagaina o le ava malosi: se iloiloga faʻataʻitaʻiga. Arch Pediatr Adolesc Med. 2010 Jan;164(1): 85-91. [PubMed]
128. Somerville LH, Casey B. Atinaʻeina o le neurobiology o le pulea o le mafaufau ma le faʻaosofia. Curr Opin Neurobiol. 2010 Feb 16;