Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le neuronal ma le faʻamaopoopoina o le matua muamua i le taimi o amioga faaosofia (2011)

J Neurosci. 2011 Jan 26;31(4):1471-8.
 

puna

Matagaluega o Neuroscience, University of Pittsburgh, Pittsburgh, PA 15260, ISA.

lē faʻatino

O le talavou o se taimi o le matuia o le mafaufau ma le tulaga lamatia i nisi o gasegase faapitoa o le mafaufau ma le faalagolago i fualaau faasaina. Ua i ai le faʻalauiloa atili o le gaioiga faʻapitoa poʻo le faʻaogaina o vailaʻau i lenei vaitau atonu e taua tele mo le puipuia o faʻamaʻi i tagata taʻitoʻatasi. O le mea lea, e tatau ona tatou maua se malamalama loloto atu i le auala e gafa ai le faiʻai o le tauleʻaleʻa mea e talafeagai ma amioga faʻaosofia. Ina ia faia lenei mea, matou te faamaumauina se tasi o iunite ma le gafatia i le lotoifale i totonu o le lapataiga o laumei ao latou faia se galuega faigofie e taitaia le taui. O tamaiti talavou na faʻafesoʻotaʻia elemene autu o le galuega nai lo tagata matutua, e faʻaalia ai o le faʻaogaina o le gaioiga o mea faʻafiafia e eseese i le lua tausaga. O le faʻaogaina o le gasologa o gaioiga i totonu o le lotoifale, feteʻenaʻi i taimi faʻatupuina, ma le tele o itu ole tali faʻasaʻo ma faʻasalalauga e ese mai i se mea na tupu-faʻapitoa. O le aotelega o le tupulaga talavou o le gasegase o le neural activity e leʻi faʻaitiitia ma sili atu ona fesuisuiai i le tele o le galuega. O le faʻaogaina o le tui e taua mo le lelei fesoʻotaiga i le va o vaega faʻapitoa, ma le faʻaitiitia o le faʻatagaina o le gaioiga o le gaioiga na aafia i le vhizophrenia ma isi faaletonu. O le mea lea, o nei taunuuga e mafua ai le faʻaitiitia o le faʻatagaina o tali a tamaiti talavou e faʻamalolo ai mea e mafai ona avea ma se faʻafitauli matuia mo nisi o faʻafitauli faʻaletonu o lenei vaitau.


uputatala: Faʻaaloaloga, OFC, fomai o le vailaau faʻasolosolo, faʻataʻitaʻiga, atuatuvale, vaisu

faʻatomuaga

Tauleʻaleʻa o se taimi e fetuunai ai ao faʻatoʻaina e se tasi le vavalalata faaletino ma le mafaufauga i le matua (Arnett, 1999). E taua foi o se vaitaimi o le tulaga lamatia e pei ona ogatasi ma le amataina o faailoga mo nisi o faafitauli ogaoga o le mafaufau, e aofia ai le le atoatoa o le mafaufau, le mafaufau, ma le faaaogaina o fualaau faasaina (Volkmar, 1996; Pine, 2002; Johnston et al., 2008). I tausaga talu ai nei, o suʻesuʻega i tama talavou ma meaola manu ua faʻamatalaina suiga o le tausaga i totonu o le falemaʻi ma le masini o le mafaufau i le mafaufau ma mea e le maua i aʻafiaga o vailaʻau faʻasaina (Spear and Brake, 1983; Spear, 2000; Adriani et al., 2004; Brenhouse et al., 2008; Paus, 2010). O feeseeseaiga o tausaga e masani ona suʻesuʻeina ma e masani lava ona taulai i ai, e ui lava o amio a le taulealea e foliga tutusa lava ma tagata matutua i le tele o siosiomaga ae na o ni suiga laiti i le faia o faaiuga mai le tau o le talavou i luma (Spear, 2000; Doremus-Fitzwater et al., 2009; Figner et al., 2009; Cauffman et al., 2010). Ae ui i lea, e mafai e tamaiti matutua ona faia ni mea lelei e ese mai i tagata matutua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega talu ai nei na matauina ai le sili atu o le talavou nai lo le tagata matua i le c-fos protein i faʻasalaga i tua atu o le taʻavale,Friemel et al. 2010). O eseesega i fuataga o le gasolosolo muamua o le gasegase (PFC) ma le faʻafesoʻotaʻi ua faʻamatalaina (Ernst et al., 2006; Galvan et al., 2006; Liston et al., 2006; Geier et al., 2009; Uhlhaas et al., 2009a). Ae ui i lea, e itiiti se mea e iloa ai le natura moni o nei mea e le tutusa i le vaitau i le neuronal levels.

I le faʻatusatusaina lelei o le gaosiga o gaioiga faʻamalosi i tama talavou ma tagata matutua, matou te faamaumauina se tasi o iunite ma galuega i le lotoifale (LFP) mai le cortex orbitofrontal (OFC) o kio ao latou faia se amio na mafua ai le taui. O le OFC na faʻamoemoeina ona o lona tulaga tutotonu i le faʻatulagaina o tau faʻatatauga ma faʻamatalaga muamua o lona atinaʻe i talavou (Schultz et al., 2000; Galvan et al., 2006; Schoenbaum et al., 2009). O le amio e aofia ai le galue i luga o se faʻasalaga faʻataunuʻuina o mea e fai (Sturman et al., 2010), o se faavae faʻavae autu o amioga faʻaosofia faʻaosofia. O le faigofie o lenei galuega na mafai ona faʻataʻitaʻiina ai amioga tutusa i le va o vaega. O le mea lea e mafai ai ona matou suʻeina le manatu e tusa lava pe tutusa galuega faʻatino, o le tamaititi o le OFC e faʻasolosolo le eseesega o faamatalaga e uiga i le galuega nai lo tagata matutua. O le faʻaalia o nei eseesega o mea e faʻaaogaina i le neural-ma le faia i le tulaga o le neuronal-e taua tele mo le faʻamalamalamaina o gaioiga alualu i luma e mafai ona fesootaʻi ma le faateleina o aʻafiaga o neuropsychiatric o le talavou, ma mo le lumanaʻi o fuafuaga faʻafeiloaʻi e puipuia ma togafitia ai ia faafitauli.

Mea ma Metotia

Mataupu

Aʻo talavou (aso postnatal P28-42; n = 8) ma tagata matutua (P70 +; n = 4) na faʻaaogaina tama tane Sprague-Dawley (Harlan, Frederick MD). Juvenile (P21) ma matua matutua na maua i le vaiaso e tasi ao lei faia taotoga. O mataupu sa i totonu o le ola i le tau i le 12 h o le malamalama-pouliuli (moli i le 7 i le afiafi), ma ad lib avanoa i le suavai ma le vai aʻo leʻi aʻoga. O faʻataʻitaʻiga uma o faʻaaogaina o manu na faʻatagaina e le Iunivesite o Pittsburgh Animal Care and Use Committee.

Taʻaloga ma le Electrophysiology Metotia

O loʻo faʻaaogaina i luga o le laina eletise eletise o le eletise e pei ona faʻamatalaina muamua (Totah et al., 2009). I le faapuupuuga, o le eletise o le microelectrode (NB Labs, Denison, TX), e aofia ai le 2 lelalini-uamea-uamea ua faatulagaina i se ata 4 × 2.8, na totoina i le OFC. O tagata matutua na totoina i le 3.8 i le 3.1 mm le pito i luma e fai ai le vegma, 3.5 i le 4.5 mm le lautele i le patgma, ma le 28 mm le lautele i luga o le eleele. Tauleʻaleʻa (P29-2.8) na faʻapipiʻi faʻatasi (ona o le tele o tapulaʻa) 3.2 i le 2.8 mm pito i tua i le bregma, 3.2 i le 4.0 mm le laititi i le patgma, ma le 100 mm le lautele i luga o le surface. I le taimi o faʻamaumauga, o le faʻatasi-o le faʻasologa faʻatasi-o le faʻasologa o le faʻasologa i luga o le laina eletise (NB Labs) na faʻafesoʻotaʻi i se tagata faʻapipiʻi (NB Labs) lea na mafai ai e le 'alo ona alu saoloto i totonu o le pusa suʻesuʻe. O le tuufaatasiga o le iunite o le iunite na faateleina i le 300 × maualalo ma le analog band-pass ua uma ona faapipii i le 8000 - 0.7 Hz; LPFs na pasia faʻasalalau ile 170 - 40 Hz. Na faʻapipiʻiina le vaega faʻapitoa i le 40 kHz ma le LFPs i le 1 kHz ma lalo ifo i le 300 kHz e le Faamaumauga o Faamaumauga (Plexon). O le iunite nofofua o loʻo faʻaaogaina le maualuga-pasese i le 125 Hz ma le LFPs na maualalo le pasi i le XNUMX Hz. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o mea na tutupu mai le atigipusa o loʻo faʻapipiʻiina atu i le Faamaumauga e faailoga mea e fiafia i ai. Nofoaga nofofua na vavaeeseina i le Offline Sorter (Plexon) e faʻaaogaina ai se tuufaatasiga o faiga faʻavae tusi ma vavae-aunoa e pei ona faʻamatalaina muamua (Homayoun ma Moghaddam, 2008; Totah et al., 2009).

Amioga

O tamaiti matutua ma talavou sa tofotofoina i totonu o se pusa laupapa pusa taʻavale (Coulbourn Instruments, Allentown, PA) o loʻo i ai se malamalama o fale, se mekasini pellet e mafai ona tuʻuina atu pellets (meaai malosi, 45 mg, Bio-serv, Frenchtown, NJ) pusa o meaʻai, ma tolu pulou o le isu na faʻaputu faʻaputu i luga o le puipui i tafatafa o le meaʻai. Ina ua mavae le 5-6 aso o le toe faaleleia o taotoga, o meaola na matua faasaina mea taumafa, o le masani ona masani i le mea e fai ai suʻega, ma amata ona aʻoaʻoina i luga o le amio, lea sa masani ona faamatalaina (Sturman et al., 2010). I se faapuupuuga, na iloa lelei e ratogo le mama i totonu o se puʻupu totonu o le isu-mamu mo le faʻamalosia o le pellet. O faʻafitauli na amata i le amataina o se malamalama i totonu o le ogatotonu o le nose-poke. A o toso le rat i totonu o le lua, na vave ona tape le moli ma tuʻuina atu se pellet se tasi i le meaʻai, lea na faʻamalamalamaina. O le pipiʻi atu i totonu o le meaʻai meaai e maua ai le pellet na tapeina ai le meaʻai i le meaʻai ma mafua ai le 5-s inter-trial interval (Ata 1a). O faʻasalaga taʻitasi na faʻamutaina ina ua mavae le 100 o faʻataʻitaʻiga poʻo le 30 minute. O galuega na muamua atu na faʻaalia ai e mafai ona vave aʻoaʻo e lenei tupulaga talavou ma tagata matutua, faʻatasi ai ma le faʻatulagaina o le faʻatinoina o le tolu aso o aʻoaʻoga (Sturman et al., 2010). O le tele o galuega faatino e aofia ai le numera o faʻataʻitaʻiga na faʻataunuʻuina i taimi o vasega taʻitasi, o le taofiofia mai le faʻaaogaina o meafaigaluega faʻapitoa, ma le taofiofi mai meafaigaluega faʻapitoa i le gaosiga o mea taumafa (pellet retrieval). O le vaitaimi o le vaitaimi o le umi tausaga na faia ai ANOVA i luga o fuataga uma i le SPSS (alpha = 0.05). I mataupu uma na solia ai le talitonuga, o le faʻasaʻoga pito i lalo sa faʻaaogaina mo se fesuiaiga maualuga o le vavalalata-o-saolotoga fetuutuunaiga.

Ata 1

Faʻamamaina o eletise, galuega faʻatusa, ma le faʻatinoina o amioga. A) O tamaiti matutua ma matutua matutua sa aoaoina i luga o se mea faigofie e aoao ai auupega na latou fesootai ai ma se isu-pokes (o le auupega gaioiga) i totonu o se pu malamalama ma le mulimuli ...

Talafaasolopito

I le maeʻa ai o le suʻega, na faʻaaogaina ai ni manini i le chloral hydrate (400 mg / kg ip) ma o le 200 μA le taimi na pasia e ala i le pueina o laina eletise mo le 5 s e faailogaina ai mea e fai ai le tipite eletise. O manu na faʻafefiloi ma le saline ma le 10% o le formalin pagatia. Na aveʻesea masini ma tuʻu i le 10% formalin. O pupuʻu na vaevaeina i fasi kulu, faʻamaʻaʻaina i le cresyl violet, ma faʻaofuofu i ata sikolasipi. O loʻo tuʻuina atu i lalo o se masini moli moli eletise le faʻaaogaina o masini eletise. E na o ni atunuʻu e iai nofoaga saʻo ile OFC (Ata 1b) na aofia ai i suʻesuʻega eletise.

Suesueina o le Electrophysiology

O suʻesuʻega a le Electrophysiological na faʻataʻotoina i tusitusiga faʻapitoa, na faʻatinoina i Matlab (Mathworks, Natick, MA), faatasi ai ma le chronux toolbox (Chronux.org) mo iloiloga a le LFP ma le faʻataunuʻuina o le tele o galuega faʻaaogaina e le Ekalesialand ma a latou paaga (http://www.stanford.edu/∼shenoy/GroupCodePacks.htm) (Churchland et al., 2010). I le tulaga aoao, o le gaioiga o le taimi na-lokaina i ni galuega faapitoa: o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, mea e gaosia i le gaʻo, ma le gaosiga o meaʻai. Laasaga LFP o le taimi na lokaina i nei mea na tutupu, ma o faʻataʻitaʻiga ma le faʻamaʻapeʻaina o mea na faʻateʻaina ae leʻi faʻatautaia. Faataʻitaʻiga ole laʻasaga a le talavou ma le matutua o le LFP eletise e maua mai i le vaitau o loʻo faʻamalosia e tuʻuina atu (Faʻaopoopo Ripoti 1). O mataupu taʻitasi o le suʻega o le paoa i le tele o sekone e faʻataʻitaʻi ai e le FFT. O lenei na faia e faʻaaogaina ai 13 taʻitaʻi tapers, o se taimi-bandwidth oloa o le 7, ma le 1 s lautele agaʻi i le faʻamalama (i le 250 ms sitepu). O nei tapulaʻa, faʻatusatusa i isi na matou suʻesuʻeina faʻatagaina mo le tele o taimi fofo e tusa o le 2 Hz, lea e masani ona faʻatagaina mo le tele o taimi o talone i vaega taʻitasi o aia. O le multitaper auala na faʻaaogaina aua e faʻaleleia atili ai fua faʻatatau spectrogram pe a feagai ma le le faʻatapulaʻa taimi faʻasologa faʻamaumaugaMitra ma Pesarania, 1999), e ui lava e faʻaaoga le 1, 3, ma le 9 tapers e taʻitaʻia ai i le televise tutusa. O laʻasaga taʻitasi (laina) i le fusi o le eletise o le Z-score e faʻamautuina i le avega o le eletise i le taimi ole vaevaega (o le 2-s window e amata i le 3 s i luma o le taua). O le masani masani o le matamataga o le eletise na taugata mo tupulaga talavou ma tagata matutua.

Peri-event time firing-rate histograms na gaosia mo iunite taʻitasi i faʻamalama e faʻatatau i gaioiga na tutupu. O le cross-trial average firing rate o iunite uma sa Z-togi masani i le vaitaimi o lona amataga. O iunite na faʻavasegaina o le "faʻagaoioia" pe "faʻalavelaveina" i totonu o faʻamalama o le fiafia e faʻavae i luga pe o le averesi o gaioiga masani na aofia ai tolu sosoo 50 ms talini ma Z ≥ 2 poʻo Z ≤ -2, faʻatulagaina. O nei taʻiala na faʻamaonia le faʻaaogaina o se non-parametric bootstrap auiliiliga luga o iunite taitasi laina laina. Mo iunite taʻitasi, o le faʻamalama laina na soʻosoʻo faʻataʻitaʻia ma suia 10,000 taimi. O le faʻatatauina o faʻamalama e 2 s o ana faʻataʻitaʻiga na oʻo atu i ni tulaga taua o se fuataga lea o le faʻamoemoe e sese-lelei mo lena vaega i le taimi o soʻo se faʻamalama e 2-s. O lenei mea na taitaiina atu ai i le aotelega faamoemoeina sese-lelei fua faatatau o le alpha = 0.0034 mo uma talavou iunite ma alpha = 0.0038 mo uma matutua iunite. O nei maualalo alphas faʻailoa mai o le iunite sese-faʻavasegaga o le a seasea lava ona le soʻona aʻafia fuainumera faʻatusatusaga o vasega vaega i le va o talavou ma tagata matutua. Ina ia faʻatusatusa le taimi-vasega o iunite tali na faia le faʻavasegaina auiliiliga ma le minoi faʻamalama faʻataʻitaʻi gaioiga gaioiga (minoi-faʻamalama tele 500 ms i 250 ms sitepu). Mo taimi faʻamalama o le fiafia faapitoa mo tausaga-fesoʻotaʻi faʻatusatusaga faʻataʻitaʻiga (eg i le 1 s ina ua maeʻa le faʻaaliga), Chi-sikuea auiliiliga na faia e aofia ai le numera o tagata matutua ma talavou faʻagaoioia, taofiofia, ma leai ni taua iunite. Taua faʻataʻitaʻiga Chi-sikuea faʻasolosolo na mulimuli mai faʻatusatusaga post-hoc o vaega mo vaega taʻitasi (eg vaega faʻatamaia i le va o talavou ma tagata matutua) faʻaaogaina le Z-suʻega mo lua vaega (Laulau 1). O galuega muamua faʻatasi ai ma lenei faʻataʻitaʻiga amio ua faʻaalia ai e faapea o talavou ma tagata matutua latou te faia le tali o meafaigaluega i se tulaga maualuga e ala i le vasega 3 (Sturman et al., 2010). O le mea lea, seʻi vagana o se isi mea e maitauina, electrophysiological iloiloina o loʻo faʻaalia mo vasega 3-6, o le taimi lea o le gaioiga-faʻaiuga fesoʻotaʻiga ua aʻoaʻoina lelei e vaega e lua. Lenei ma se isi mea, o le le aoga mafaufauga sa teʻena ina ua p <0.05.

Laulau 1

Faatusatusaga o le talavou ma le matutua i le iunite i taimi ua filifilia-lokaina i mea e fai. O Windows o le tului o le taimi e lokaina i le au, meafaigaluega (Poke) poʻo le ulu atu i le meaʻai meaai (FT). Le fuainumera o talavou (Adol) ma tagata matutua ...

O iloiloga o le fesuiaiga o fuainumera o fuainumera na fuafuaina e avea ma Faʻatonuga (faʻafeiloaʻi le feteʻenaʻi / uiga) e faʻaaoga ai le matala o le masini e 80 ms i le 50 ms laasaga. Mo iunite taʻitasi, o le vaʻaia o le feteʻenaʻi ma le taua o le faitau aofaʻi e fuafua i taimi taʻitasi. O le pa'ū o le faʻaitiitia o le faʻafitauli e uiga i le feteenai ma le uiga mo iunite uma na fuafuaina i laasaga taʻitasi o taʻitasi, ma tuʻuina atu ai le Faʻamaumauga o le taimi-faʻataʻitaʻiga i mea e tutupu. O le suʻesuʻeina pe o suiga i le Faʻamatalaga o le aofaʻi o le taimi (ma le eseesega o tausaga e mafua ai le eseesega) na mafua ona o suiga i le maualuga o le faʻamaonia o aitalafu nai lo le feteenai, matou te faia se faiga e le tutusa ma faia e le Ekalesialand ma tagata faigaluega (Churchland et al., 2010). I le iloiloga muamua na matou faia, o lona uiga e fetaui ese mo vaega o talavou ma matutua. O lenei faiga na faia ai le faʻasalaga faʻasalalau faifai pea i taimi taʻitasi, e ala i le faʻaalia ma faʻaauau ona lafoai iunite. Faʻamaumauga o faʻasalaga mo taimi taʻitasi e faʻatatau i luga o le 10 o tala o lenei faiga. O lenei faʻatinoga ua faʻamaonia e avea o se auala lelei e aloese ai mai mea taufaʻataua ona o suiga o fuainumera (Churchland et al., 2010). I le faaopoopo atu i lenei mea, na faia ai se suʻesuʻega e tutusa ma le tutusa, lea na faʻaaogaina ai le tele o le histogram faʻataunuʻu masani i le taimi atoa i totonu o le vaitausaga (pei o loʻo i luga) ma i le va o vaitausaga. O le mataʻituina o mea tutusa e tutusa lelei ma le faʻaaogaina o faʻamaonia e faʻamaonia ai o le taimi-vasega ma le eseesega o tausaga e uiga i le Faʻamatalaga faʻamaonia e faʻaalia ai le puʻe-taimi o le fesuisuiai ma e le na o ni faʻavaega o eseesega i luga o le fuainumera. Tupulaga ma tagata matutua O mea na faʻaaogaina na faʻatusatusa i fuainumera faʻatusatusa i le faʻatusatusaina o suʻega i Matlab.

i'uga

Amioga

I le taimi o le amio, o le tauleʻaleʻa e faʻaosoina i totonu o se pu e faʻamafanafana e maua ai se faʻamalosi meaai (pellet reinforcer)Ata 1a). E leai ni eseesega taua na matauina i le va o talavou ma tagata matutua i le numera atoa o tofotofoga F (1,1) = 1.3, p = 0.28, taofiofia mai le faamasinoga na amataina i le tali o le meafaigaluega F (1,1) = 0.34, p = 0.57, poʻo le taotoga mai le mea faigaluega i le toe maua mai o meaai F (1,1) = 1.2, p = 0.31. O le galuega na faʻaauau pea ma faia i luga o le tele e manuʻa matutua ma tupulaga talavou e ala ile tolu tausaga faʻaleaʻoaʻoga (Ata 1c).

Faiga Faʻapitonuʻu Faʻapitonuʻu

O le fuaina o le electrophysiological recording of LFPs, o se fuafaatatau e mafaufau i le gaioiga a sui o le itulagi, o loʻo faʻaalia ai foliga tutusa mo tupulaga talavou ma tagata matutua e ala i le tele o le galuega,Ata 2a). I lena taimi, na faʻaalia e tagata matutua le sili atu o le alafaʻi (8-12 Hz) ma le beta (13-30 Hz). O le (4-7 Hz) ma le maualalo o le gamma (31-75 Hz) e tutusa i le va o vaega, ae o le tauleʻaleʻa e maualuga le maualuga o gamma (76-100 Hz) nai lo tagata matutua (Ata 2b).

Ata 2

Tupulaga ma tagata matutua OFC LFPs i le taimi o vasega 3-6. A) Lisi o le eletise LFP mo talavou ma tagata matutua i faamalama e uiga i mea taua na tutupu na masani ona faatulagaina i le vaitaimi o le faavae (3 i le 1 le lua ao lei amataina) mo taimi taitasi. Le taimi-masani o le masani ...

Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga

O eseesega o le vaitau na maitauina i fesuiaiga o fuataga e fesoʻotai ma faʻamatalaga faapitoa o galuega. O le Faano Faasologa, o le tulaga o le vavalalata o le sootaga i le va o le vavalo ma le vaʻaia (countike-coun)Churchland ma isi. 2010), na fuafuaina e suʻesuʻe le fesuisuiai o le totoa o taimi i luga o faigata (Ata 3). Talavou (8 rat 265 iunite) na tele tele Fano mea nai lo tagata matutua (4 rat 184 iunite) i le taimi o vasega 3-6 (faʻatusatusaga faia ma faʻatulagaina-aofaʻi suʻega) i le taimi o 2 s faʻasologa vaitaimi Z = 6.90, p <0.01, i le 1-sek faʻamalama vave i le maeʻa ai o le faʻataʻitaʻiga faʻaali Z = 5.48, p <0.01, i le 1 s faʻamalama faʻatotonugalemuina faataamilo tali Z = 3.12, p <0.01, ma i le tasi sekone agaʻi atu i le faʻamalosia mauaina toe Z = 3.77 , p <0.01 (Ata 3). Talu ai o fuainumera o faʻamaumauga e faalagolago i le tele o le laulu ma le laasaga matou te fesuiaʻi ai nei tulaga i le vaitau e faʻataʻatia ai le meafaigaluega e faʻaalia ai e ui lava ina aʻafia ma lelei le faʻatusatusaga, e tumau pea le eseʻesega o taimi ma vasega eseese o tausaga (Faʻaopoopo Ripoti 2) .Sa matou faia se metotia faʻatusatusa (Churchland ma isi. 2010) ia taofiofia le maualuga o le osofaʻiga i luga o le taimi ina ia le mafai ai e suiga fesuisuiai faaletino ona faanenefuina a tatou faʻamatalaga o le Faanofa o mafuaʻaga e avea o se fuataga o fesuiaiga (Faaopoopoga Ata 3a). Matou te faapena foi ona faatusatusaina le tufatufaina atu o vaalele i le va o vaitausaga (Faaopoopoga Ata 3b). O le tele o mea na tutupu e talitutusa lava ma mea na faʻatusatusaina i se auala e tutusa ai, ma faʻamaonia ai o le taimi o le Faʻamaumauga o le taimi e atagia ai le fesuisuiai i le taimi o le totoa e tusa lava po o le a le uiga o le faʻavaveina o le malosi. E tasi le faʻasesega i lenei mea ina ua maeʻa le toe faʻamalosiina, lea na faʻaalia ai e le au matutua le tele o mea taua (Ata 3). O lenei eseesega e tatau ona le itiiti ifo i le vaega i suiga i le fuainumera o le taufaasese, aua e leai se eseesega taua i fuainumera o mea e ono fetaui lelei i lena vaitaimi (Faʻaopoopo Ripoti 3). O nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o mea lelei e tutupu e mafua ai le faʻaititia o le fesuisuiai o le taimi mo le tauleʻaleʻa ma tagata matutua, ma o le fiafia, o le talavou o le OFC neural spike timing e sili atu ona fesuisuiai nai lo tagata matutua i le tele o galuega. Faʻasolosolo faʻasolosolo Faʻateleina le faʻaitiitia o mafuaʻaga faʻapitoa e avea o se mea lautele o le faʻataʻatiaga faʻasolosolo (Churchland ma isi. 2010). O le mea lea, o mea maualuga maualuga e mafai ona fautua mai ai se mea e sili ona taua i le taimi o le totoa ina ia le faʻaitiitia le pulea i le OFC o talavou e faʻatusatusa i tagata matutua.

Ata 3

Faʻataunuʻuina le faʻatusatusaina o faʻataʻitaʻiga faʻatusatusa i le talavou ma le matutua o faʻamalosi-fuainumera. O le Faanofa o mafuaʻaga o le faʻaitiitia o le faʻataʻitaʻiga-i------------le-feteʻenaʻiga ma le faʻaaogaina o le taulaʻi mo vaega uma. I le faʻaaogaina o se faʻatalanoaga-faʻamalama o lenei fetuunaiga faʻatusatusa na fuafuaina i taimi taimi ...

Vaega Gaoioiga

O le suʻesuʻega o le tasi le iunite i le taimi o le galuega na faʻaalia ai le tele o eseesega i le va o tagata matutua ma tagata matutua. I le taimi o le vasega 1, aʻo leʻi aʻoina le mafutaga faʻaleaoga, o gaoioiga a le iunite na suia laitiiti i mea tutupu i totonu o vaega uma. O le taimi lava na aʻoaʻoina lelei ai le galuega (faʻasalalauga 3-6), ae ui i lea, o galuega na faʻaaogaina o mamanu faifaipea o gaioiga o le neural (Ata 4). Ole fua faʻatatau o le faʻamautuina ole taimi ole taimi ole taimi-faʻapipiʻiina i galuega faʻaalia o loʻo faʻaalia i Ata 5a, faʻamatalaina le tele ma le tele o mea faʻavaveina o le neura. I tagata matutua (4 togi, 184 iunite), ae le o talavou (8 note, 265 iunite), o le galuega avevaʻa na faʻaitiitia i le taua ma muamua atu le tali a le auupega (Ata 5b). A maeʻa le tali, o le faʻatulagaina o le faitau aofaʻi o tagata o vaega e lua na faʻapena foi ona paʻu, ma talavou ua toe faʻatauina nai lo tagata matutua. I le taimi atoa o le faʻamalosia o le faitau aofai o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi, faʻatasi ai ma tagata matutua na muamua atu i le taimi muamua ma i se tulaga maualalo nai lo le tupulaga talavou. O le maualuga o le taulealea na ausia i le taimi o le ulufale atu i mea taumafa; i le taimi tonu na laʻititi ifo ai i lalo le matua o tagata matutua. E ui lava e toalaiti le aofaʻi o le faaiuga, ae o le tamaititi (n = 8 iunite) ma tagata matua (n = 5 iunite) na faʻaalia se ata tutusa o gaoioiga e uiga i mea e fiafia i ai e pei o le faitau aofai o iunite ao faagasolo vasega 3 - 6 (Faʻaopoopo Ripoti 4) .Comparisons o le vaevaega o le faʻalavelave faʻalavelave ma le faʻalavelave faʻapitoa i gaioiga faʻapitoa (Ata 5c) faʻaalia le faʻaitiitia o tali faʻatoʻilalo ma tali tali tutusa pe faaleleia atili i talavou. I le 1 s i lalo o le lisi, o tagata matutua sa sili atu le tele o vaega faʻasaina nai lo talavou e tutusa faʻatusatusaga o iunite ua faʻaalia (Laulau 1). I le maea ai o le tali a le aufaigaluega, pe a maua e tama talavou ma tagata matutua ni faʻaitiitiga faapena i le faitau aofai o le faitau aofaʻi, na maitauina le tele o vaega o le faʻaaogaina ma le puipuia o iunite. O se faʻavasegaga o le faʻavasegaina o le faamalama, faʻaaogaina e faʻataʻitaʻi ai le taimi o le faʻaaogaina o le neural, na faʻataʻitaʻiina e aofia ai le tali atu i meafaigaluega, o vaega o tagata matutua ua faʻatagaina le faʻamaonia muamua ma sa lagolagoina umi nai lo le tauleʻaleʻa (Ata 5c). E faʻamaonia lea ile suʻesuʻeina o vaega o vaega na poloka i taimi faʻamalama 0.5 s i luma atu ma le 1 - 1.5 s pe a maeʻa le tali atu i mea faigaluega (Laulau 1). E ui o tagata matutua faʻagaoioia iunite foliga mai foi na faʻafaigaluegaina i luma o na o talavou, o nei eseʻesega e leʻi taua tele. O vaega o iunite na faʻavasegaina pei o le faʻagaoioia ma le taofiofia e eseese tele lava i le faʻamalosia, faʻatasi ai ma tagata matutua e sili atu le tele o vaega faʻatapulaʻaina ma talavou e tele atu faʻatulagaina o faʻagaioia iunite. Ile 0.5 - 1 s talu ona faʻamalosia, e leai ni eseesega ole tausaga ile vaeluaina ole vaega. O nei sailiiliga faʻaalia ai e ui lava tutusa vaega o talavou ma matutua iunite mafai ona faʻagaoioia pe polokaina i taimi eseese (eg meafaigaluega puʻeina), e ala i le tele o gaioiga talavou sa laiti faʻatatau o vaega faʻatamaia.

Ata 4

Tulaga faʻapitoa-faʻapipiʻi le fuaina o le +1 sem (shading) mo iunite matutua ma talavou, taimi e lokaina i mea e tutupu i taimi taʻitasi vasega e ono. O le numera o le telefoni faʻamaonia mo iunite talavou uma e 4.66Hz ma o iunite matutua uma e 5.18 Hz. ...
Ata 5

Phasic OFC faitau aofai ma tasi-iunite gaioiga i taimi o sauniga 3-6. A) O poloka vevela e fai ma sui o le laina masani e masani ai le fanaina o tama talavou taʻitasi (n = 265; pito i luga o taupulepulega) ma tagata matutua (n = 184; pito i lalo taupulepulega) iunite. O laina taʻitasi o gaioiga taʻitasi ...

Talanoaga

I le numera o le faitau aofaʻi ma le tasi-iunite, o le tamaititi o le OFC na faʻaalia le amio e ese mai i le tulaga o tagata matutua, ma le tulaga sili ona lauiloa o le faʻaitiitia o le faʻaititia o le tupulaga talavou i le gaioiga i taimi o taui ma isi mea e fiafia ai. O talavou na faʻaalia foi le sili atu o le siʻitia i le tele o le galuega. I le taimi o le faʻamalosi, i le faʻaopoopoga i le faʻaitiitiga o le gaioiga, na i ai le tele o vaega o talavou na faʻalauteleina a latou galuega, faʻapea foʻi ma eseesega o le alafaʻi, beta ma le gamma LFP malosiaga faʻatusatusa i tagata matutua. E taua tele le vaʻaia o eseesega o le gaosiga o le gaosiga o le vaʻaia e tusa ai ma tausaga, e ui lava e tutusa lava galuega, lea e faʻamaonia ai o nei eseesega e le na ona atagia ai se faʻalavelave faʻaleagaga (Schlaggar et al., 2002; Yurgelun-Todd, 2007). E tusa lava poʻo le faaopoopoina o isi mataupu e faʻaalia ai feeseeseaiga amio i le taimi o aʻoga amata, e faʻamaonia ai e le au matutua ma tagata matutua le galuega i se tulaga maualuga mai le tolu tausaga i luma. O a matou suesuega o le electrophysiology na taulai atu i nei vasega mulimuli ane, pe a lelei le aʻoaʻoina o vaega e lua i le faatinoga o galuega. Na matou filifilia se galuega e fai, e ui lava e faigofie tele ona aʻoaʻoina i le taimi puupuu o le tau o le rat, e mafai ona avea o se faavae autu o le faʻaaogaina o amioga sili ona faigata. O le mea lea, o nei suʻesuʻega e iloa ai, e pei lava ona faia e le autalavou le lava uiga faaosofia e pei o tagata matutua, o la latou fesuiaiga o neura o mea e sili ona lelei ma le manino o le gaioiga lelei (e faatatau i le fesuisuiai o taimi) e ese le eseese.

O tupulaga laiti e itiiti lava le faʻaitiitiga o galuega nai lo tagata matutua i le taimi o faʻataʻitaʻiga taua e pei o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, aʻo leʻi faia le tali, ma muamua ma taimi o taui. O eseʻesega o tausaga e ono aʻafia ona o le itiiti ifo o le faʻaaogaina o le neoronal a le OFC i nei taimi. O le faʻasaina o le neuronal e tele sona sao taua i le faʻafetauiina o gaoioiga faʻavae (Fries et al., 2007; Cardin et al., 2009; Sohal et al., 2009), faʻasolosolo taimi tonu, ma faʻaleleia le lelei o fesoʻotaiga vavave (Buzsaki ma Chrobak, 1995). O ia oscillations, e pei ona fuaina i le EEG ma le LFP, o le fesuiaiga o le rhythmic i luga o le gasegase o le tino, na manatu e atagia ai fegalegaleaiga o mea masani tau eletise ma eletise (Buzsaki ma Draguhn, 2004), lea e sili atu le lelei-e faʻatulagaina le taimi o le pulou (Fries, 2005). O le faʻasolosolo o oscillations e mafai ona maua ai se alavai mo le fesoʻotaʻiga o vaega o le neuronal (Fries, 2005), ma e mafai ona totonugalemu i le faʻasesega masani ma isi faiga (Uhlhaas et al., 2009b). Fuataga o le faʻaogaina o le uumi i faʻamaufaʻailoga faʻapitoa faʻatasi ma gaioiga faʻamalosi i le tele o siosiomaga (Basar et al., 2000; Hutcheon ma Yarom, 2000) ma faʻaititia i le tele o setete faʻaleaga, e pei o le schizophrenia (Uhlhaas ma Singer, 2010). Uhlhaas ma a latou paʻaga ua latou maua ni eseesega i galuega a EEG oscillations i le va o tagata soifua ma tagata matutua (Uhlhaas et al., 2009a). I le ogatusa ma nei sailiiliga, na matou maua ai le siitaga laitiiti o le malosiaga alpha ma le beta i le OFC o talavou i le taimi o le faamalosia. O nei fetauiga e manatu e taua tele mo fesoʻotaiga vavave i luga atu mamao (Pfurtscheller et al., 2000; Brovelli et al., 2004; Klimesch et al., 2007), lea e mafai ona itiiti le lelei i le tupulaga talavou. O lenei faʻamatalaga e ogatusa ma suʻesuʻega e faʻaalia ai le fesoʻotaiga vavalalata e suia mai le sili atu o le lotoifale i nisi tufatufaina atu e ala ile atinaʻeFair et al., 2009; Somerville ma Casey, 2010).

Na ma matauina foi le eseesega o tausaga i le fesuisuiaʻi o fua eseese i le tele o tofotofoga, iloiloina e ala i le faaaogaina o se iloiloga o le Faanofofua. O galuega talu ai nei ua faʻaalia ai i le tele o eria vailaʻau, o loʻo faʻaleleia ai le gaioiga o le gaioiga e ala i metotia po o mea faigaluega, e pei ona atagia mai i le faʻaitiitia o mea faʻafuafua (Churchland et al., 2010). O le mea moni, matou te matauina i le OFC, o mea faigaluega, o le tau / faʻamoemoe, ma le faʻamalosia (i tagata matutua) na taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o la matou fuataga o le fesuiaiga o fua. O le faʻaitiitia o faʻaitiitiga o le fesuisuiaʻi na tupu ao faia e rati le tali o meafaigaluega ma i le vaitaimi aʻo leʻi faʻamalosia. O le tele o fesuiaiga o le televave o le a faamoemoeina pe afai o le taimi ole gaioiga o le neural activity e le mautu le puleaina, pei o le mataupu i le OFC o talavou. Tupulaga Talavou na sili atu Faʻatupulaia mea e sili atu nai lo tagata matutua e ala i le tele o le galuega, sei vagana ai le 1-s taimi i le maeʻa ai o le ulufale mai o meaai. O nei taunuʻuga e iloa ai o le tupulaga talavou e foliga mai o le tele o fefaʻatauaʻiga, e ono fautuaina ai le faʻaitiitia o le lelei i le faʻaaogaina o ni fuainumera. O le mea sili lea, o faʻamaoniga sili o Faʻamaumauga o loʻo faʻamaonia ai o le tupulaga talavou OFC e faʻasolo i le mea lava e tasi na tutupu i le tele o fesuiaiga, mai le faamasinoga i le faamasinoga, lea e mafai ona avea ma fuainumera eletise maualalo ifo i le numera o fua faatatau tutusa ma faʻatusatusa i tagata matutua. O lenei mea e ogatasi ma le faʻamaonia o gaioiga e aʻafia ai tamaiti ma tamaiti e maualalo le maualuga o le maualuga o le leo-nai lo tagata matutua, e mafai ona mafua mai i le "le atoatoa o le tagata" o iʻai o loʻo faia nei faailoilo (Segalowitz et al., 2010). E pei lava ona taua tele le faʻaogaina o le uʻamea mo le taofiofia o oscillations, o fesoʻotaʻiga inhibitory e maua ai le taimi tonu mo le totoina o sela autu (Buzsaki ma Chrobak, 1995). O le mea lea, e mafai ona i ai se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaogaina o iunite a le autalavou e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻasaina o mea i mea e tutupu, ma le televave o le fesuiaiga o fuainumera o talavou. Ae peitai, e tatau ona tatou faailoa atu le lapataiga, e le o se mea saʻo lena sootaga, e pei foi o le taimi o le tele o mea e le mafaamatalaina e le o se taimi foi lea o le tele o feeseeseaiga i le faalumaina o mea.

O suiga tetele o le neurodevelopmental e tutupu i le taimi o le talavou. E i ai le faʻaititia o le mea enaena ma le faateleina o le mea paʻepaʻe i lenei vaitau (Benes et al., 1994; Paus et al., 1999; Paus et al., 2001; Sowell et al., 2001; Sowell et al., 2002; Sowell et al., 2003; Gogtay et al., 2004). O faʻamatalaga mo le tele o neuromodulators e pei o le dopamine o loʻo faʻaalia i tulaga maualuluga i tagata talavou nai lo tagata matutua i PFC ma galalia basal (Gelbard et al., 1989; Lidow ma Rakic, 1992; Teicher et al., 1995; Tarazi et al., 1999; Tarazi ma Baldessarini, 2000). I pepe feʻaveaʻi, o le gaioiga faʻaogaina o le neʻarons o le dopamine e sili atu i tupulaga talavou nai lo tamaiti ma tagata matutua (McCutcheon ma Marinelli, 2009). I faʻamaʻi faʻasalaga o le faʻamalosia o aafiaga o le agonist o le receptor dopamine D2 e ​​na o le taimi o le tuai o le talavou po o le matua, i le taimi e matauina ai se suiga vave (Tseng ma O'Donnell, 2007). O le faʻamatalaga o le NMDA i le faʻavavevave (FS) neurons e suia tele foi i le PFC o talavou. O le toʻatele o tagata FS internalurons e leai se synaptic NMDA receptor-mediated currents. O na vaega na maua ia i latou e faʻaalia ai se NMDA e faʻaitiitia: AMPA vaevaega (Wang ma Gao, 2009). O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai le eseesega o le eseesega i le fausaga ma le physiology o vaega o faiʻai faigata ma tagata faʻaliliu e fesoʻotai ma amioga faʻamalosia ma le faʻaletonu o le mafaufau. O le suʻesuʻega nei, o lo tatou malamalama o le muamua lea e faʻaaogaina ai le electrophysiological extracellular e ala i le mataala, o le amiolelei o manu a le tupulaga e faʻateleina le taua o nei suʻesuʻega mole mole mole mole mole mole meaola e ala i le faʻamaonia o le gaioiga o le gaioiga e faʻatusatusa i tupulaga talavou ao faagasolo le gaosiga mea na tupu.

Ua maua e suʻesuʻega a le tagata MMRI e faʻapea e ese le tauia o tauleʻaleʻa ma le taui-o le faʻamoemoe nai lo tagata matutua i se tulaga maualuga tele faʻaitulagi (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006; Geier et al., 2009; Van Leijenhorst et al., 2009). O faʻamatalaga o loʻo i ai nei mo nisi o le faʻafitauli o le tamaititi e aofia ai le manatu o le PFC ua "faʻapenaina" i tulaga o lona gaioiga ma / poʻo lona faʻafesoʻotaʻi faʻatasi ma le faʻaogaina o fausaga laiti (Ernst et al., 2006; Casey et al., 2008; Steinberg, 2008). O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e iloa ai le vaʻaia o le vaʻaia e tusa lava pe masani ona maua ai le taui, ma e faʻapitoa ona faʻaalia i le iunite tasi e ala i le faʻaitiitia o le malosi mo le faʻaititia o le neural activity i le tamaititi o le OFC i le tele, ae le o mea uma. E ui o le galuega i le lumanaʻi e manaʻomia e faʻatuina ai se fesoʻotaʻiga, o eseʻesega i le iunite taʻitasi i le aofaʻiga o tali faʻalavelave e mafai ona avea ma punavai o nisi o eseesega o tupulaga talavou o loʻo matauina i le mana o le oscillatory ma le suiga o le taimi. Talu ai ona o le taua o le faʻasaina i le puleaina o le taimi tonu o meaʻai, faʻamalosiina o oscillations, ma faʻafaigofieina le faʻaleleia lelei o faʻalapotopotoga o le neuronal (Buzsaki ma Chrobak, 1995; Fries et al., 2007), faʻaitiitia le faʻatapulaʻaina o le tauleʻaleʻa o le PFC e ogatusa ma le matauina o feeseeseaiga tele i le faʻaogaina o mea faʻapitoa i lenei suʻesuʻega ma isi. Ae ui i lea, o le uiga o le tauleʻaleʻa e faʻaitiitia le faʻaitiitia o gaoioiga i le iunite e uiga i mea faʻafiafia e mafai ona mafua mai i le faʻaititia o le faʻaitiitia o le gaioiga o tagata faʻasalalau faʻapea foi le faʻaitiitia o le faʻasaina.

O mea faʻatoʻilalo faʻatoʻilalo faʻaleagaina e mafai ona aʻafia ai le faʻasaina o amioga (Chudasama et al., 2003; Narayanan ma Laubach, 2006) ma sa fesoʻotai ma nisi o tulaga faʻaleaga (Chamberlain et al., 2005; Lewis et al., 2005; Behrens ma Sejnowski, 2009; Lewis, 2009). Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata taʻitoʻatasi e iai le schizophrenia ua faʻaitiitia le faʻaaliga GAD67 mRNA, o le enzyme e aofia i le faʻasologa o le neurotransmitter initancy GABA (Akbarian et al., 1995). O tagata maʻi Schizophrenia ua faʻaitiitia foi le faimalaga o le membrane GABA (GAT-1) -o mea e le faʻaaogaina i le PFC (Woo et al., 1998). E taua lenei mea i suʻesuʻega i tupulaga talavou, e pei o le GAT-1 faʻatalanoaga e le faʻamaonia (lea e le afaina i le vaʻavaliga) maualuga ao leʻi oʻo i le talavou ma oʻo ai i le faʻaitiitia o le faʻaitiitia i le tau talavou (Cruz et al., 2003), o le masani masani mo le faʻataunuʻu. O galuega i le lumanaʻi e faʻamatalaina ai le punavai tonu o gaioiga e faʻatatau i le tausaga i le taimi masani o le atinaʻe atonu e talafeagai tonu i le pathophyiology ma le taimi o faʻataʻitaʻiga o maʻi faʻafomaʻi e tulaʻi mai i le taimi o le talavou.

Faaopoopoga mea

tautinoga

O lenei galuega sa lagolagoina e le National Institute of Health Psychology, le Pittsburgh Life Sciences Greenhouse, ma le Andrew Mellon Foundation mo se mafutaga muamua (DAS). Matou te faafetai ia Jesse Wood ma Yunbok Kim mo ni talanoaga manino, ma le Ekalesialand ma a latou uo (Churchland et al., 2010) mo le faʻaogaina o le gaogao Matlab e avanoa.

mau faasino

  • Adriani W, Granstrem O, Macri S, Izykenova G, Dambinova S, Laviola G. Vailaau o le tino ma le gasegase i le taimi o le talavou i ata: suesuega ma le nicotine. Neuropsychopharmacology. 2004;29: 869-878. [PubMed]
  • Akbarian S, Kim JJ, Potkin SG, Hagman JO, Tafazzoli A, Bunney WE, Jr, Jones EG. O fuataga mo le glutamic acid decarboxylase ua faaitiitia e aunoa ma le leiloa o neu i le pito i luma o le feteenesa. Arch Gen Psychiatry. 1995;52: 258-266. [PubMed]
  • Arnett JJ. Taumafa talavou ma le atuatuvale, toe iloilo. Am Psycho. 1999;54: 317-326. [PubMed]
  • Basar E, Basar-Eroglu C, Karakas S, Schurmann M. Brain oscillations i le malamalama ma le mafaufau. I le Ps Psychophysiol. 2000;35: 95-124. [PubMed]
  • Behrens MM, Sejnowski TJ. Pe e tulaʻi mai ea le masalosalo mai le faʻamaʻi faʻamalosi o le faʻataunuʻuina-inisinia i le atinaʻe o cortex? Neuropharmacology. 2009;57: 193-200. [PMC free article] [PubMed]
  • Benes FM, Turtle M, Khan Y, Farol P. O le faʻasalaina o se vaega autu i luga o le hippocampal o loʻo tupu i le mafaufau o le tagata ao laʻitiiti, talavou, ma le matua. Arch Gen Psychiatry. 1994;51: 477-484. [PubMed]
  • Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL. Faʻaaliga o le nusipepa D1 dopamine o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea o le gasegase muamua: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. J Neurosci. 2008;28: 2375-2382. [PubMed]
  • Brovelli A, Ding M, Ledberg A, Chen Y, Nakamura R, Bressler SL. Faʻasalaga o le Beta i se telefoni fesoʻotaiga o mea faʻapitoa: faʻasalaga faʻapitoa e faʻaalia e Granger mafuaʻaga. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004;101: 9849-9854. [PMC free article] [PubMed]
  • Buzsaki G, Chrobak JJ. Faʻapitoa i le tino faʻapitoa i faʻalapotopotoga faʻapipiʻi faʻapitoa: o se matafaioi mo fesoʻotaiga i totonu o le initaneti. Curr Opin Neurobiol. 1995;5: 504-510. [PubMed]
  • Buzsaki G, Draguhn A. Neuronal faʻasologa i fesoʻotaiga faʻasalalau. Saienisi. 2004;304: 1926-1929. [PubMed]
  • Cardin JA, Carlen M, Meletis K, Knoblich U, Zhang F, Deisseroth K, Tsai LH, Moore CI. O le avetaavaleina o siaki vave-faʻapipiʻiina ai le gamma rhythm ma faʻatautaia tali faʻapitoa. Natura. 2009;459: 663-667. [PubMed]
  • Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Dev Faʻaaliga 2008;28: 62-77. [PMC free article] [PubMed]
  • Cauffman E, Shulman EP, Steinberg L, Claus E, Banich MT, Graham S, Woolard J. Age eseese i le faia o faaiuga o filifiliga e pei ona faasinoupuina e le faatinoga i le Tasiga Taaloga a Iowa. Dev Psychol. 2010;46: 193-207. [PubMed]
  • Chamberlain SR, Blackwell AD, Fineberg NA, Robbins TW, Sahakian BJ. Le neuropsychology o le le mautonu o le faaletonu o le tino: o le taua o le toilalo i le mafaufau ma le amio le puipuia e avea ma faailoga sui endophenotypic faailoga. Neurosci Biobehav Rev. 2005;29: 399-419. [PubMed]
  • Chudasama Y, Passetti F, Rhodes SE, Lopian D, Desai A, Robbins TW. O mea e le mafai ona faʻaaogaina o faʻatinoga i luga o le 5-filifiliga filifili ile taimi ole gaioiga e mulimuli i faʻamaʻi o le tui ile muai tua, infralimbic and orbitofrontal cortex i le rat: eseʻesega i luga o le filifilia, le faʻaaogaina ma le faʻamalosia. Behav Brain Res. 2003;146: 105-119. [PubMed]
  • Ekalesia a MM, Yu BM, Cunningham JP, Succue LP, Cohen MR, Corrado GS, Newsome WT, Clark AM, Hosseini P, Scott BB, Bradley DC, Smith MA, Kohn A, Movshon JA, Armstrong KM, Moore T, Chang SW , Snyder LH, Lisberger SG, Priebe NJ, Finn IM, Ferster D, Ryu SI, Santhanam G, Sahani M, Shenoy KV. O le taofiofi o le tino e faʻavaivaia ai le fesuisuiai o le neural: o se faʻalavelave faʻasalalau faʻasalalau. Nat Neurosci. 2010;13: 369-378. [PMC free article] [PubMed]
  • Cruz DA, Eggan SM, Lewis DA. Faʻasalalauga Faʻasalalau o faʻamuamua ma postsynaptic GABA faʻamau i luga o faʻatautaia o fesoʻotaʻiga faʻatasi ma ni pyramidal neurons i le manuki kesi muamua. J Comp Neurol. 2003;465: 385-400. [PubMed]
  • Doremus-Fitzwater TL, Varlinskaya EI, Spear LP. Le popolega lautele ma leai se popolega ile tauleʻaleʻa ma tagata matutua pe a uma ona taofiofia. Physiol Behav. 2009;97: 484-494. [PMC free article] [PubMed]
  • Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006;36: 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  • Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005;25: 1279-1291. [PubMed]
  • Fair DA, Cohen AL, Power JD, Dosenbach NU, Church JA, Miezin FM, Schlaggar BL, Petersen SE. O faigāluega faiʻai faiʻai e tupu mai i se faʻalapotopotoga "faʻapitonuʻu e tufatufa atu". PLoS Comput Biol. 2009;5: e1000381. [PMC free article] [PubMed]
  • Figner B, Mackinlay RJ, Wilkening F, Weber EU. Faiga faʻapitoa ma le faia o filifiliga i se filifiliga lamatia: eseesega o tausaga e ono lamatia ai le ave i le Columbia Card Task. J Exp Psychol Aoao Mem Cogn. 2009;35: 709-730. [PubMed]
  • Friemel CM, Spanagel R, Schneider M. Reward se lagona lelei mo se meaʻai paleni taumafa ao faagasolo le atinaʻeina i totonu o manoa. Faʻasalalau i le Neuroscience Behavioral. 2010;4: 12. [PMC free article] [PubMed]
  • Fries P. O se metotia mo le malosi o le mafaufau: fesoʻotaʻiga vavalalata e ala i fesoʻotaiga vavalalata. Trends Cogn Sci. 2005;9: 474-480. [PubMed]
  • Fries P, Nikolic D, Singer W. Le taamilosaga gamma. Trends Neurosci. 2007;30: 309-316. [PubMed]
  • Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006;26: 6885-6892. [PubMed]
  • Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faamoemoe i le Faʻasalaga o Taui ma Ona Aafiaga i le Faʻatonuina o le Faʻatonuina i Tupulaga Talavou. Cereb Cortex 2009
  • Gelbard HA, Teicher MH, Faedda G, Baldessarini RJ. Faʻasalalau Falemeli o dopamine D1 ma le D2 sites responsive sites in rat ratios. Brain Res Dev Brain Res. 1989;49: 123-130.
  • Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, Hayashi KM, Greenstein D, Vaituzis AC, Nugent TF, 3, Herman DH, Classen LS, Toga AW, Rapoport JL, Thompson PM. Matagofie o le faʻatinoina o le soifuaga o tagata i le taimi ao laiti ao laʻititi le matutua. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004;101: 8174-8179. [PMC free article] [PubMed]
  • Homayoun H, Moghaddam B. Nebitofrontal neurons e pei o se taʻaloga masani mo vailaʻau faʻamaʻi ma vailaʻau faʻasolosolo. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2008;105: 18041-18046. [PMC free article] [PubMed]
  • Hutcheon B, Yarom Y. Resonance, faʻasalaga ma faʻafeiloaiga masani o le neurons. Trends Neurosci. 2000;23: 216-222. [PubMed]
  • Johnston L, O'Malley P, Bachman J, Schulenberg J. Mataituina le Lumanaʻi: Atunuʻu Suʻesuʻega a le Atunuʻu i le Faʻaogaina o Vailaʻau Talavou: Vaaiga Aoao i Sailiiliga Autu. National Institutes of Health 2008
  • Klimesch W, Sauseng P, Hanslmayr A. EEG alphacillations alpha: le faʻasologa o taimi e le faʻasaina. Brain Res Faʻaaliga 2007;53: 63-88. [PubMed]
  • Lewis DA. Neuroplasticity o faʻasalaga ma faʻalavelave faʻalavelave faʻataʻatia i le schizophrenia. Dialogues Clin Neurosci. 2009;11: 269-280. [PMC free article] [PubMed]
  • Lewis DA, Hashimoto T, Volk DW. Faʻailoga faʻatoʻilalo faʻaleagaina ma le faʻataʻitaʻiga. Nat Rev Neurosci. 2005;6: 312-324. [PubMed]
  • Laʻau Vavao MS, Rakic ​​P. Faʻatulagaga o le faʻamaoniga o le namu o le neurotransmitter monoaminergic i totonu o le priman neocortex i le taimi o le atinaʻe o postnatal. Cereb Cortex. 1992;2: 401-416. [PubMed]
  • Liston C, Watts R, Tottenham N, Davidson MC, Niogi S, Ulug AM, Casey BJ. Frontostriatal microstructure faʻaleleia le faʻaleleia lelei o le puleaina o le mafaufau. Cereb Cortex. 2006;16: 553-560. [PubMed]
  • McCutcheon JE, Marinelli M. Age mataupu. Eur J Neurosci. 2009;29: 997-1014. [PMC free article] [PubMed]
  • Mitra PP, Pesaran B. Faʻamatalaga o le mafaufau malosi o faʻataʻitaʻiga faʻamatalaga. Biophys J. 1999;76: 691-708. [PMC free article] [PubMed]
  • Narayanan NS, Laubach M. Toe faʻafoʻiina le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le motusia o le afi e ala i le faʻasolosolo muamua o le cortex cortex. Neuron. 2006;52: 921-931. [PubMed]
  • Paus T. Fua o mea papaʻe i le faiʻai o le tagata matua: myelin poʻo axon? Brain Cogn. 2010;72: 26-35. [PubMed]
  • Paus T, Collins DL, Evans AC, Leonard G, Pike B, Zijdenbos A. Lafoaia o mea papaʻe i le faiʻai o le tagata: o se toe iloiloga o suʻesuʻega o le resonance magnetic. Brain Res Bull. 2001;54: 255-266. [PubMed]
  • Paus T, Zijdenbos A, Worsley K, Collins DL, Blumenthal J, Giedd JN, Rapoport JL, Evans AC. Faʻatoʻa fausia o auala uʻamea i tamaiti ma tupulaga talavou: suʻesuʻega i vivo. Saienisi. 1999;283: 1908-1911. [PubMed]
  • Paxinos G, Watson C. O le faiʻai o le rat i totonu o faʻatautaia o le stereotaxic. 4. San Diego: Polokalame Tausipepa; 1998.
  • Pfurtscheller G, Neuper C, Pichler-Zalaudek K, Edlinger G, Lopes ma Silva FH. E faia e le faiʻai o osiga o eseesega eseese le fegalegaleaiga i le va o nofoaga faʻatafuna i totonu o tagata? Neurosci Lett. 2000;286: 66-68. [PubMed]
  • Pine DS. Faʻalauteleina o le fatu ma le amataina o faʻafitauli o le mafaufau. Semina Clin Neuropsychiatry. 2002;7: 223-233. [PubMed]
  • Schlaggar BL, Brown TT, Lugar HM, Visscher KM, Miezin FM, Petersen SE. Faʻasologa o neuroanatomical functional i le va o tagata matutua ma tamaiti aʻoga i le gaosiga o upu taʻitasi. Saienisi. 2002;296: 1476-1479. [PubMed]
  • Schoenbaum G, Roesch MR, Stalnaker TA, Takahashi YK. O se vaaiga fou i luga o le matafaioi o le faʻaaogaina o le cortex i amioga talafeagai. Nat Rev Neurosci. 2009;10: 885-892. [PMC free article] [PubMed]
  • Schultz W, Tremblay L, Hollerman JR. Faʻaaogāina o taui i totonu o le corimex orbitofrontal cortex ma le basal ganglia. Cereb Cortex. 2000;10: 272-284. [PubMed]
  • Segalowitz SJ, Santesso DL, Jetha MK. Filifili o le electrophysiological i le taimi o le talavou: o se toe iloiloga. Brain Cogn. 2010;72: 86-100. [PubMed]
  • Sohal VS, Zhang F, Yizhar O, Deisseroth K. Lavalbumin neurons ma gamma rhythms e faʻaleleia atili ai le gaioiga o le taʻavale. Natura. 2009;459: 698-702. [PubMed]
  • Somerville LH, Casey B. Atinaʻeina o le neurobiology o le pulea o le mafaufau ma le faʻaosofia. Curr Opin Neurobiol 2010
  • Sowell ER, Thompson PM, Tessner KD, Toga AW. Faʻaauauina le faʻatupulaia o le faiʻai ma le paʻu o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tino i le pito i luma o le paʻu: O fesoʻotaʻiga feeseeseaʻi i le taimi o le faʻasolosolo o le faiʻai mulimuli. J Neurosci. 2001;21: 8819-8829. [PubMed]
  • Sowell ER, Trauner DA, Gamst A, Jernigan TL. Atinaʻeina o le faiai o le faiʻai i le laʻitiiti ma le talavou: o se faʻatulagaga o le MRI suʻesuʻe. Dev Med Child Child Neurol. 2002;44: 4-16. [PubMed]
  • Sowell ER, Peterson BS, Thompson PM, Susuga SE, Henkenius AL, Toga AW. Faʻasologaina o suiga faʻasolosolo i le salafa o le olaga o le tagata. Nat Neurosci. 2003;6: 309-315. [PubMed]
  • Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci Biobehav Rev. 2000;24: 417-463. [PubMed]
  • Spear LP, Brake SC. Faʻaauau: faʻatupuina o tausaga taʻitasi ma le mafaufau o le psychopharmacological i tamaʻi. Dev Psychobiol. 1983;16: 83-109. [PubMed]
  • Steinberg L. O se vaaiga faʻafesoʻotaʻi faʻale-agafesootai e uiga i le lamatiaga o le tauleʻaleʻa. Atinaeina o Atinae. 2008;28: 78-106. [PMC free article] [PubMed]
  • Sturman DA, Mandell DR, Moghaddam B. Tagata talavou e faaalia eseesega o amio mai tagata matutua i taimi o aʻoaʻoga a le aufaigaluega ma le faʻaumatia. Behav Neurosci. 2010;124: 16-25. [PMC free article] [PubMed]
  • Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Int J Dev Neurosci. 2000;18: 29-37. [PubMed]
  • Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Faʻaleleia o le faʻailogaina o le dopamine D1 pei o le faʻapipiʻi i le ogatotonu o le faiʻai ma le striatolimbic: O suʻesuʻega automaiographic. Dev Neurosci. 1999;21: 43-49. [PubMed]
  • Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC., Jr Evidence mo le receptor dopamine teuteu i le va o le matua ma le matua i le tulaga o le tamaititi ae le o se mea e tupu ai. Brain Res Dev Brain Res. 1995;89: 167-172.
  • Totah NK, Kim YB, Homayoun H, Moghaddam B. Anterior cingulate neurons o loʻo faʻatusalia ai mea sese ma sauniuniga sauniuni i totonu o le faasologa o amio. J Neurosci. 2009;29: 6418-6426. [PMC free article] [PubMed]
  • Tseng KY, O'Donnell P. Dopamine faʻafouina le faʻaogaina o vailaau faʻataunuʻu muamua i le taimi o le talavou. Cereb Cortex. 2007;17: 1235-1240. [PMC free article] [PubMed]
  • Uhlhaas PJ, Singer W. Faʻalavelave faʻaleaganuʻu o le neural and synchrony in schizophrenia. Nat Rev Neurosci. 2010;11: 100-113. [PubMed]
  • Uhlhaas PJ, Roux F, Singer W, Haenschel C, Sireteanu R, Rodriguez E. O le atinaʻeina o le faʻavaveina o le uumi e atagia ai le tuai o le matua ma le toe faʻafoʻopoʻopoʻaina o fesoʻotaiga i totonu o tagata. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2009a;106: 9866-9871. [PMC free article] [PubMed]
  • Uhlhaas PJ, Image G, Lima B, Melloni L, Neuenschwander S, Nikolic D, Singer W. Neural synchrony i fesoʻotaiga faʻasalalau: talafaasolopito, manatu ma le taimi nei. Front Integr Neurosci. 2009b;3: 17. [PMC free article] [PubMed]
  • Van Leijenhorst L, Zanolie K, Van Meel CS, Westenberg PM, Rombouts SA, Crone EA. O le a le mea e faʻamalosia ai le talavou? Faʻamaumauga o Brain Regions Taufaʻatasiga o faʻasalalauga Sensitivity i le va o le Autalavou. Cereb Cortex 2009
  • Volkmar FR. Soifua Maloloina ma le Tupulaga Talavou: se iloiloga o le 10 tausaga talu ai. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 1996;35: 843-851. [PubMed]
  • Wang HX, Gao WJ. Atinaʻe faʻapitoa o le siama o le NMDA o loʻo maua i totonu o le iniseti o le cortex rat. Neuropsychopharmacology. 2009;34: 2028-2040. [PMC free article] [PubMed]
  • Woo TU, Whitehead RE, Melchitzky DS, Lewis DA. O se vaega pito i luma o le gamma-aminobutyric acid axals terminals ua filifilia ma le filifilia i le schizophrenia. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1998;95: 5341-5346. [PMC free article] [PubMed]
  • Yurgelun-Todd D. Suiga o lagona ma suiga i le taimi o le talavou. Curr Opin Neurobiol. 2007;17: 251-257. [PubMed]