Vaʻaia taimi o le faʻaaogaina o vailaau: Muamua lamatiaga mo le suiga i le faʻalagolago (2017)

. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2017 Jun 20.

Dev Cogn Neurosci. 2017 Jun; 25: 29-44.

Lomia i luga o le initaneti 2016 Oct 29. Tui:  10.1016 / j.dcn.2016.10.004

PMCID: PMC5410194

NIHMSID: NIHMS826448

lē faʻatino

O fualaau o le talavou matua e faʻaaoga tele ai le faʻalavelave o le le atoatoa o le faʻaaogaina o le tino (SUD). O se tausaga faʻaletagata talavou na tupuga mai e faʻatagaina ai le atinaʻeina o uiga lamatia e fesoasoani i le ola; i nei aso e mafai ona faʻaalia o se faʻafitauli i fualaau faasaina. O le mea muamua e faʻaaogaina ai le fesoʻotaʻi ma le faʻaauau pea o le aʻafiaga e faʻaosofia ai suiga o neurobiological lea e faʻateleina ai le aʻafiaga SUD. E ui o le toʻatele o tagata e faʻaaoga fualaau faʻafiafia, ae na o sina pasene pasene agai i SUD. O aʻoaʻoga o loʻo i ai nei i le tala o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona tuʻuina atu faʻamatalaga i tulaga lamatia e faʻalauteleina ai le aʻafiaga mai le amataga o le faʻafiafiaga faʻaaoga i vaisu. Fausiaina i luga o galuega a isi, matou te fautua atu tulaga taʻitasi mo le SUD e faʻaalia mai i le PFC faʻapitoa ma le faʻasolosolo-reactivity o le ola manuia, masani, ma faʻalavelave faʻalavelave. O le vave iloa o mea lamatia e taua tele e faʻaitiitia ai le tupuga o SUD. Matou te fautua atu ni faʻalavelave puipui mo le SUD lea e mafai ona faʻataʻitaʻiina i faʻamatalaga taʻitasi o le lamatiaga ma / poʻo le faʻatinoina lautele, aʻo lei oʻo i le taimi o le talavou, ina ia mafai ai ona faʻatupulaia le faʻaleleia o le faʻaaogaina o mea. Fautuaga mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e aofia ai le taulaʻi i tamaiti laiti ma tupulaga talavou faapea foi ma eseesega o feusuaiga e sili atu le malamalama i le vave lamatia ma maua ai puipuiga aupito sili ona talafeagai mo SUD.

uputatala: Faʻaleagaina, Tupulaga Talavou, Togafitiga, Faʻalagolago i mea, Taimi le mautonu, Faʻaleagaina

1. faʻatomuaga

Tupulaga Talavou o se vaitaimi tuputupu ae lea na tupu ina ia sili atu ai le ola ma le toe gaosia o le tino. O le talavou e faʻamatalaina e le matuitui o uiga feusuaʻiga lua ma le atinaʻeina o tagata matutua-pei o mafaufauga ma agafesootai (; ; ). O le faʻataʻitaʻiga ma le faʻamalositino mulimuli ane i fualaau oona i lenei vaitau o atinaʻe e faʻapupulaina ai le ono mafai ona atiaʻe se vaisu i le olaga atoa. O le suesuega a le 2010-2011 i luga o le Faaaogaina o Substance ma le Soifua Maloloina e tusa ma le 16.6% o 25.1 miliona talavou i le US tausaga o 12-17 na inupia le ava malosi pe na faataitai foi i fualaau faasaina mo le taimi muamua (). O lenei fuainumera e faʻatusalia le tusa ma le 4 miliona talavou o loʻo i ai le tele o aʻafiaga mo le faʻatupulaia o le mea e faalagolago i ai. Ae ui i lea, o tupulaga talavou e amataina le vailaau aʻo leʻi oʻo i le matua o le 14 tausaga e sili atu le lamatiaga mo le faʻalagolago i mea (Mati. 1) ma maua se 34% o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o meafaitino i le olaga atoa (; SAMHSA, 2015a,). Aʻo faʻaauau pea ona faʻamalosia e tagata taʻitoʻatasi i le va o 13 ma 21 tausaga, o le faʻaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau oona ma le faʻalagolago e faʻaitiitia le 4-5% mo tausaga taʻitasi e amata faʻatuai le faʻaaogaina o le vailaʻau (; SAMHSA, 2015a,), o loʻo fautua mai ai o le vave faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻaalia ai le sili ona lamatia. E ui lava e ono mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻaaogaina le vailaau faʻaaogā vave ona i ai se faʻavae autu e faʻaaoga (), e mafai e tagata taʻitoʻatasi ona faʻafesoʻotaʻi ma se tulaga matuia o le tulaga vaivai, ua iloa o se taimi maʻaleʻale, e matua faateleina ai le lamatiaga o mea ua fai ma vaisu. O iinei, tatou te faʻamalosia ai le mea ua iloa e uiga i le atinaʻe o le tupulaga talavou ma o loʻo i ai nei aʻoaʻoga e uiga i le aioio o le SUD e faʻamaonia ai taumafaiga puipuia.

Mati. 1 

O le amataina o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻateleina le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o vailaʻau poʻo le faʻalagolago. Faʻaleagaina o mea poʻo le faʻalagolago i tagata o 18 matutua pe sili atu (paʻu uliuli) e faʻataʻotoina e le matua i le muamua o mea e faaaoga mo A) nicotine, B) ava malosi, ma C) faʻamaʻi faʻamaonia ...

Faʻaaogaina le faʻafitauli o le le atoatoa o loʻo faʻaalia i le gasegase o fualaau faasaina ma le leai o se faʻataʻitaʻiga o fualaau oona, e aofia ai le tele o le taimi na faʻaaluina i le tuliloaina poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma faʻaauau pea le faʻaaogaina e ui i aʻafiaga leaga. Taunuʻuga o le SUD e aofia ai le le mafai ona faʻatinoina galuega, aʻoga, ma le aiga, ma le atinaʻega o faʻafesoʻotaʻi, faʻafitauli faʻale-tino poʻo le mafaufau, ma le faapalepale ma le tolopoina o faailoga (; ). E ui o le toʻatele o talavou e faʻataʻitaʻi i fualaau oona, o le fesuiaiga i le faʻalagolago e faʻaalia e le malosi ma masani ai mea faʻaaoga (; ). I le iloiloga o loʻo i ai nei, tatou te faʻaaogaina le upu vailaʻau poʻo vailaʻau e faʻalagolago i le tuʻuina atu i tulaga ogaoga o le SUD, lea e faʻailoaina e ala i suʻesuʻega masani faʻatau fualaau ma faʻatau fualaau (; ).

2. O se malamalamaaga faʻalauiloaina o amioga a le tama talavou

Ina ia malamalama i le auala e mafai ai e faiʻai atinaʻe ona faʻavaivai i fualaau faasaina i le taimi o le talavou, tatou te liliu muamua i le evolusione ma le faʻaaogaina o matafaioi o taui ma amioga e aʻafia ai. O la matou fuafuaga o le faʻataʻitaʻiga o talavou talavou, lea na tupu mai mo le ola, o loʻo faʻaalia i le asō o amio faʻaletonu e mafai ona faʻaaogaina i le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le vailaʻau (SUD) i tagata vaivai. Tupulaga Talavou o le vaitaimi matuitui e tasi i mammals, i le taimi o le taimi e tupu mai ai le tamaititi aʻo leʻi oʻo i le vaʻaia ma le tupu faʻasolosolo o le tino (). O hormones Gonadal na faʻamalolo mai i le taimi o le tamaititi na faʻateleina ai le atinaʻeina o amioga masani a tagata matutua (). O le tulaga o le tagata talavou e mafai ai e tagata taitoatasi ona faʻatino ni tomai faʻaletino ma agafesootai faʻapitoa aʻo leʻi oʻo i le matua, e faʻaolaina ai le ola ma le faʻaleleia o le tino (; ).

O amioga na aliaʻe mai i taimi o talavou e unaʻi ai le ola ma le toe gaosia atonu e le toe fetuutuunai, ae nai lo le mafai ona faʻateleina ai le ono ono faʻaosoosoina o ia, faʻaoga, ma faʻamoemoeina i vailaʻau (; ; ; ; ; ; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le osofaʻiga ma le lamatiaga o tamaʻitaʻi e mafai ona avea ma taʻiala faʻatauvaʻa lea e faʻateleina ai le malosi faʻaleleia e ala i le faʻateleina o avanoa tau fefaʻasoaʻiga ma le eseesega o gasegase (). Ae, o faʻamatalaga mai le National Epidemiological Study of Alcohol and Related Related (o le suʻesuʻega o n = 43,084 tagata 18 tausaga ma le matua) o loʻo faʻaalia ai o amioga sauā e faʻaititia ai le faʻafitauli o SUD 2.42-fold (fold of fold)). O isi uiga, e aofia ai le vaʻaia o le tino, sailiiliga fou, ma le le mautonu le aoga i tagata muamua e ala i le faʻalauiloaina o suʻesuʻega o le siosiomaga ma le mauaina o punaoa (), ae o loʻo fesoʻotaʻi foʻi ma vailaau faʻasaina (; ; ; ; ; ).

O le amataga o le tamaititi e mafai ona fai ma sui tulaga tulaga lamatia mo le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina ona o le vave amataina o amio a le talavou. I le avea ai o se tulaga lamatia i le amataga o le matua, o se popolega faapitoa mo tamaitai, o ia o le matua e oʻo atu i le lua tausaga muamua atu nai lo alii (). O le amataga o le tamaititi e fesootaʻi ma le vave amataina ma le faʻaateleina o taimi e faʻaaoga ai le nicotine ma le ava i tama ma tamaʻitaʻi talavou (; ; ). O aso nei o loʻo tutupu mai i le tele o tausaga na muamua atu, e oo atu i le 3 tausaga na muamua atu i le 100 tausaga talu ai (). O le amataga o le amataga na mafua mai i le tele o mea taua, e aofia ai le faʻaleleia o meaʻai, paʻu maualalo o faʻamaʻi i le taimi o tamaititi, faʻaititia le amataga o le olaga nei, faʻalauiloaina o le tuputupu aʻe e ala i le susu o povi, isi vailaʻau o le endocrine (faʻapea, bisphenol A), polymorphisms faʻafanua, ma lapoʻa o tamaiti; ; ). E tusa lava po o le a le mafuaʻaga, o le amataga o le amataga o le tamaititi ua mafua ai le vaeluaina o vaeluaga i le va o se tagata e '). I nisi tulaga, o faʻasalalauga e faʻamoemoe i le faʻatapulaaina o mea e faʻavavevave ai le tamaititi atonu o le a puipuia mai le lamatiaga o le SUD ().

3. Faʻapitoa ma tapulaa o suʻesuʻega a manu

Faataitaiga o manu, aemaise lava o roi, e fai ma sui o se avanoa e suʻesuʻeina ai le saofaga o amioga ma mea e lamatia ai le ola o meaola i mea e faalagolago i ai. Siosiomaga, genetics, ma neurobiology e mafai ona togafitia i manu suesue e fuafua ai saofaga o meafaigaluega i tali a tagata taʻitoʻatasi i fualaau oona faasaunoa (; ; ; ). E sili atu le lautele, o amioga e faʻalagolago i le vailaʻau e mafai ona suʻesuʻeina faʻapitoa e faʻaaoga ai le tulaga faʻapipiʻi poʻo le faʻafoega o le tagata lava ia.

Tapulaʻa i suʻesuʻega a manu. O le vaitau laʻitiiti o talavou i le 'aiʻeti () e mafai ai faʻavavevave iloiloga (aso / vaiaso i ronge vs vs masina / tausaga i totonu o tagata), ae manaʻomia le faia vave o suʻega e suʻesuʻe ai le faʻaaogaina o vailaʻau. Nofoaga tuʻuina le faʻataʻitaʻiga o meaola 'mea e fiafia i ai mo se faʻalauiloaina o fualaau faasaina ile laʻasaga o 4-12 aso (; ; ; ). Ae ui i lea, i le tulaga o le tuʻuina atu o fualaau faasaina e leai se taua, o lona uiga, o vailaʻau o loʻo faʻatinoina e le suʻega. I le eseesega, o le faʻafoʻopiʻoina e le tagata lava ia e mafai ai e le 'aiʻese ona tali atu ma le lotomalie mo fualaau faʻasaina, faʻatagaina le iloiloga o fualaau faʻatau ma fualaau faʻatau fua, ae manaʻomia vaiaso i masina o toleniga (; ; , ; ; ; ). O suʻesuʻega o fualaau faʻataʻitaʻi i tama talavou ma matua matutua e toe iloilo atili i le Vaega 5.2.2. O le isi tapulaa i suʻesuʻega a manu, o tagata e le o ni tagata, ae maise lava o meaola, e le faʻaalia ai le faʻaogaina o mea faʻapitoa e pei o tagata (). Ae ui i lea, o le galue i totonu o faʻalavelave o meaola manu, o suʻesuʻega o vailaau faʻasaina e mafai ona fuafua e suʻesuʻe ni vaega taua o le faʻaalia e iloagofie ai taimi faigata mo le SUD.

4. Vaʻaia taimi o le faʻaaogaina o vailaʻau

Vaʻaia taimi o laʻasaga pe a sili atu ona tali atu le tagata i mea faʻapitoa i le siosiomaga pe sili atu foi ona faigofie ona mauaina se amio e faʻatatau i isi atinaʻe atinaʻe (). E pei ona faʻaalia i Mati. 1, faʻaaoga muamua o vailaʻau (aʻo leʻi oʻo i le matua 14) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le lamatiaga o le atinaʻeina o SUD (; SAMHSA, fautuaina le manatu o taimi maʻaleʻale e faʻaaoga i vailaau faʻasaina (, ). O faʻataʻitaʻiga lauiloa o taimi maʻaleʻale i atinaʻe e aofia ai le mauaina o le lua gagana ma musika ma taʻaloga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaiti e sili atu ona maua le malamalama i se gagana lona lua ma maua musika ma taʻaloga nai lo tagata matutua (; ; ). O le gagana amata ma le musika o le mauaina o le tomai e fesootaʻi ma le faateleina o le paʻu lanu enaena ma le mea papaʻe fesoʻotaʻiga i totonu o le paʻu paʻu pe a faatusatusa i le mauaina mulimuli ane o le tomai (; ). O nei ma isi faʻamatalaga e taʻu mai ai o taimi maʻaleʻale e mafua mai i le maualuga o le palasitini i totonu o le faiʻai (). O le faʻafouina vave o se eletise uʻamea i le taimi o se taimi maʻaleʻale e maua mai i le faʻavaitaimi o le faʻaleleia o na kesi i le faʻaleleia o le siosiomaga faʻaologia (). O le faʻaaogaina o vailaʻau i taimi o se taimi maʻaleʻale e mafai ona i ai se aafiaga taua i taimi uumi i le atinaʻeina o meaola.

4.1. Faʻailoga mo taimi maʻaleʻale faʻaaogaina o vailaau i tagata

O faʻamaoniga e faʻamaonia ai o le faʻamatalaga o fualaau faasaina i le amataga o le talavou e mafai ona faʻaititia ai le lamatiaga ole SUD umi (; ). Fuafuaina o aʻafiaga o aʻafiaga, e aofia ai le le gasegase, faʻaalia i faigata muamua, poʻo isi tulaga na i ai muamua (e pei o le le atoatoa o le vaʻaia o le tino (ADHD) ma le amio le atoatoa) e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina pe afai e le o taʻua (; ; ). Ae ui i lea, o tagata taitoatasi e maua i le ADHD oe maua vave togafitiga o loʻo faʻaalia ai le maualuga o le maualuga o le SUD o tausaga e tutusa ma pulega a le nuʻu (; ; ). I se isi faaupuga, o fualaau e foliga mai e le tele le faʻaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau pe a amata vave (; ). E ui o nei sailiga muamua na faʻaalia i suʻesuʻega faʻa umi, o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai se eseʻesega i le va o le le mautonu ma le faʻaaogaina o le mariuana, e pei o le vave amataina (<16 tausaga le matua) e ono fesoʻotaʻi ma le maualuga o le malosiaga (). O suʻesuʻega a le Epidemiology e faʻaalia atili ai e faʻaaogaina e le tauleʻaleʻa le ava malosi, mariuana, ma le tamaʻi cocaine le faʻaogaina o mea e faalagolago i ai (). O faʻamaoniga e pei o nei e sili atu ai fesili-o le vave faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafua ai le le mautonu? O eseese fualaau oona e eseese aafiaga i luga o le faiʻai ma mulimuli ane le tulaga vaivai o le SUD? O le faamoemoe ole ABCD o le NIH (abcdstudy.org) o le a fesoasoani i le taliina o nisi o nei mataupu e lata ane i le taimi muamua o faʻamatalaga fualaau.

O le faʻalavelaveina o le mafuaʻaga-ma-aʻafiaga o le SUD mai faʻafitauli o mea taʻitasi e faigata ona o le fefaʻasoaaʻi o meaʻai. Faʻafesoʻotaʻi le tupulaga talavou o loʻo aʻafia ai tulaga lamatia o le aʻafiaga o le mafaufau e tutusa ma i latou e aʻafia i fualaau faasaina (; ; ; ). O le muamua o le cortex (PFC) e le matua matua seia oʻo i le tauleʻaleʻa po o le matua (; ; ; ; ; tagaʻii le Vaega 5.1), ma e taua tele mo aʻafiaga SUD. Faaaogaina o meaʻai i le taimi o le talavou e mafai ai ona suia suiga i le PFC gaoioiga ma le PFC faʻataʻitaʻiga i vaega laiti o loʻo tumau pea i le matua (). O vaega o Brain e aʻafia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻalagolago i le tulaga o le matuitui pe a oʻo mai le faʻamaʻi (; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina e tagata matutua mariuana le faʻaogaina o le mafiafia i le vaeluaina, pito i luma, ma le faʻaogaina o meaola, ae faʻalauteleina le mafiafia i le tele o vailaau faʻasolosolo e pei o le sili atu i le faaletino ma lalo ifo o le cietices,). E le gata i lea, o le faʻaaogaina o mariuana i le amataga (<16 tausaga) e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o papa paʻepaʻe i totonu o le corpus callosum pe a faʻatusatusa i le faʻaaogaina o mariuana mulimuli ane (> 16 tausaga; ).

4.2. Molimau mo taimi maʻaleʻale faʻaaogaina o vailaʻau i manu

O suʻesuʻega a manu na faʻaalia ai le taimi o faʻamatalaga o fualaau faasaina. Vaitau o le faateleina o le tulaga lamatia e faaosofia ai le faʻaaogaina o loʻo faʻaalia i faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e avea ma faʻamaoniga atili mo se taimi laʻititi talavou e faʻaaogaina vailaau (; ; , ; ; , ; ; ; ; ; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, i faʻataʻitaʻiga o meaola o le ADHD, lea e masani ona faʻasaina ma le SUD i tagata (; ), togafitiga e faʻamalosi ai fualaau faʻasaina i le taimi o le tauleʻaleʻa (aso mulimuli mai [P] 28-55) na faʻaleleia ai le fuataga e maua ai le puleaina o le cocaine, ma faʻateleina le malosi ma le faʻamalosia o le malosi o le faʻamalosia o le cocaine (; ; ). ia tuʻuina atu se isi faʻamatalaga e uiga i le faʻagāsologa umi o le faʻalauiloaina o fualaau faasaina.

O se tasi o auala e mafai ai e le taulealea fualaau faasaina ona faateleina le lamatiaga o le SUD o le suia lea o le siosiomaga atinae o le PFC ma ona sootaga ma vaega eleele laiti. I meaola, o le cocaine e faʻaalia i le tauleʻaleʻa, ae le o le matua, e maua ai se umi umi o le atinaʻega o le medication PFC (mPFC) GABAergic ma le faʻataʻitaʻiga o le cell cell lea e tumau pea i le tulaga matua (). E le gata i lea, o le faʻafeiloaʻi-pei o le ava i faʻamaʻi laiti e faʻaitiitia ai le hippocampus adult, thalamus, stordtum (STR), ma voltage cortex pe a faatusatusa i le pule a le littermate (; Vaʻai mo toe iloiloga). I faʻatasi, o faʻamaoniga mai tagata ma rodents o loʻo faʻamaonia ai o le faʻaaogaina o mea i le taimi o le tupulaga talavou maaleale e mafai ona faʻateleina ai le lamatiaga i le atinaʻeina o le SUD, faatasi ai ma le faʻafitauli umi i luga o le faʻasolosolo ma le faʻasolosolo.

4.3. Aiaiga puipuia: faʻateleina le faʻaaloalo i le faʻaaogaina o vailaʻau

E tusa ai ma le faʻaaogaina o fualaau oona ma le faʻalagolago i ai, e ono mafai foi e se tagata ona vaʻaia ni vaitau o aiga faʻaaloalo i aafiaga umi o fualaau faasaina, e pei o le taimi o le tupulaga po o le aufaasalalauga (, ; ). Suesuega i tagata uma (; ; ) ma i aʻa (; ; ; ; ) fautua atu o le fanau laiti po o le faalauiloa faalauiloa i mea faaosofia e faaitiitia ai meatotino tauia o fualaau faasaina o le sauaina ma atonu e puipuia mai SUD mulimuli ane i le olaga. I tamaiti muamua e faʻamalosia tamaiti e le maua ni faʻamanuiaga (). E le gata i lea, i tamaiti e muamua ona tatala i le methylphenidate, e maua ai le faateleina o le methylphenidate-faaosofia ai le tafe toto ile STR ma thalamus, e leai se suiga taua e matauina i mataupu a tagata matutua (faʻaalia)). O suiga o le suia o le faiʻai na iloagofie i tamaʻi tane na faʻaalia i le taimi muamua (P20-35) i le methylphenidate (). I lalo o nei faʻamatalaga o fualaau oona, o le faʻaaogaina o le methylphenidate e faʻaosofia ai ni suiga i siosiomaga e fesoʻotaʻi i le cocaine i se mea e sili ona fiafia i ai o loʻo faʻaalia i le matua (; , ae vaai ). I meaola, muaʻi faʻasalalau '' eseʻese 'i le koko koko faʻaalia o le faʻaaogaina o le amygdala i le tali atu i manogi o le koko (conditional cocaine-conditioned odors); talanoaina atili i le Vaega 5.2). O le faʻaalia i le psychostimulants e mafai foi ona afaina ai le maʻi o le mafaufau i vaega talafeagai mo SUD. I se suʻesuʻega umi o le vaʻaiga o le cerebral cortex, o togafitiga psychostimulant na faʻatautaia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o le ADHD i le taimi o le talavou (, ; ). O aʻafiaga ole tausaga o le methylphenidate togafitiga i le mafaufau i le faiai i meaola e faalagolago i le matua o le taimi e maua ai, ma le tele o aafiaga i luga o le mea papaʻe mea papaʻe ma le voluma mulimuli pe a uma ona faʻaalia e le tamaititi pe a faʻatusatusa i tagata matutua (). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o loʻo i ai se faamalama muamua o le intulaga lamatia i mea e vevela ai, ma le faʻaalia i mea faʻaola i lenei faamalama e mafai ona puipuia mai le lelei o fualaau o fualaau oona mulimuli ane i le olaga.

O le vaitau o le tupulaga e mafai ona faʻatusalia se avanoa e faʻatonuina ai faʻataʻitaʻiga mo le SUD. O togafitiga faafomaʻi, e pei o le methylphenidate muamua, e mafai ona faʻaititia ai meatotino tauia o fualaau oona mulimuli ane i le olaga (; ; ; ; ). Ae ui i lea, o le lapataiga e tatau ona faʻaaogaina e pei o vailaau mo togafitiga e leai ni aʻafiaga, ma o fesuiaiga e pei o le matua, sex ma le umi o togafitiga e mafai ona aʻafia ai aʻafiaga faʻaletonu (; , ; ; ; ; ; ). Aemaise lava, o loʻo i ai se manaʻoga sili atu mo suʻesuʻega i tamaʻitaʻi. O suʻesuʻega muamua na maua ai e tamaitai e aʻafia i aafiaga faʻaʻumiʻumi i le taimi o le faʻasalalauga (), faʻasalalau, poʻo le matutua foi e faʻaalia i fualaau faʻasaina ().

I le faatusatusa atu i le falemaʻi, e mafai ona lautele le faʻaaogaina o faʻasalalauga amio i tupulaga talavou e aunoa ma se popolega mo aʻafiaga, ma e mafai foi ona tuʻufaʻatasia ma vailaʻau e faʻateleina ai le malosi. Matou te fautuaina e faapea, o le tele o talitonuga o le aioio o le SUD e mafai ona faailoa mai ai ni taumafaiga lelei mo tagata taʻitoʻatasi. I lalo ifo, tatou te iloiloina faʻamaufaʻailoga e fa SUD ma fautua mai faʻasalalauga amio (Laulau 1) e mafai ona faʻaaogaina na o oe poʻo le tuʻufaʻatasia e faʻafesoʻotaʻi ai faʻamatalaga faʻafitauli aʻafia mo le fesuiaiga i le faʻalagolago i mea.

Laulau 1 

Aotelega o mea e faalagolago i le ola ma le talafeagai i talavou.

5. Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau ma talafeagai i le talavou

Toeititi lava 8000 talavou latou te faʻaaoga mea faʻaaoga i aso taʻitasi (SAMHSA, 2015a), ae naʻo le 5-14% oi latou o loʻo suʻeina fualaau faʻasaina le SUD (Mati. 1; ), e taʻu mai ai faʻamatalaga vave o aʻafiaga e fegalegaleai ma le tausaga talavou maaleale e faʻatalanoa le fesuiaiga mai mea faʻaaoga e faʻalagolago i ai. I le taimi nei, o loʻo iai ni aʻoaʻoga e uiga i le vailaʻau o le SUD e faʻaalia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu e pei o le 1) o se galuega faʻapitoa / faʻafitauli le pulea o le inhibitory (eg, ; ), 2) na faʻateleina le faʻalogoina o le soifua maloloina e mafua mai i fualaau faʻasaina (faʻapipiʻi fualaau faʻasaina (), 3) o se masani malosi (), ma le 4) se faʻaogaina o le faʻamalosi o le tino ma le aveesea o le faʻamalosia le lelei (). Fausiaina i luga o galuega a isi, matou te fautua atu o le vave lamatia o le SUD e faʻavae mai se faiga e le faʻaogaina muamua (; ), faʻatasi ma le faʻafouina o le agaga o le faʻafoʻiina o le taui (; ; ; ; ), masani, ma faʻalavelave faʻavaivai (; ; ; ).

5.1. Pule faʻamalosi i le talavou

O le faʻaaogaina o le faʻafitauli o le faʻafitauli o le a tulaʻi mai i se vaega mai le faʻaitiitia o le gafatia e taofiofia ai poʻo le pulea o le manaʻoga e tuliloaina aafiaga tauleleia o vailaʻau faʻasaina,). O vaega ole Brain e fesoʻotai ma galuega faʻapitoa e aofia ai le PFC lautele, o le PFC faʻapitoa (), le vaega muamua o le afi afi () ma le PFC faʻaletupe (; Mati. 2). I le tagata matua, o le PFC o loʻo taʻalo i se matafaioi taua i le faʻamanuiaina ma le faʻamalosiaga o faigamalo (; ), e aofia ai fegalegaleaiga ma le striatum (STR) ma le subthalamic nucleus (STN; ; Mati. 2).

Mati. 2 

Malosiaga o Neural e mafua ai le vaivai o le tupulaga talavou i le faʻafitauli o le faʻaaogaina o mea (SUD). O suʻesuʻega o loʻo i ai nei i le talaaga o le SUD o loʻo faʻaalia ai fua o mea na fai ma vaisu mai se gaioiga o galuega faʻaletonu (A), faʻateleina le faʻaleleia o le soifua maloloina o fualaau faʻatau (B), ma ...

5.1.1. Molimau mai tagata

I le faʻaaogaina fualaau faasaina ma tagata ua fai ma vaisu, o sousregiona o le PFC hyper-e faʻaalia i faʻaaliga o le siosiomaga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o mea, ae hypo-e faʻamalosia i taimi o le faʻataʻitaʻiina o galuega (). Faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o le pulega faʻapitoa e avea o se faʻavae mo SUD, o le talavou e fai ma sui o se taimi faʻaletausaga o le faʻaleleia atili o le faʻafoʻi atu i fualaau o le sauaina ma le fesuiaiga i vaisu (). O le pito i luma o le paʻu e le maeʻa le faʻaleleia seia oʻo i le iʻuga o le talavou po o le tuai o le vaeluagafulu (; ; ; ). Faʻaaogaina o le maturation results e faʻaleleia atili ai le lotogatasi i le va o fesoʻotaʻiga inhibitory ma fesoʻotaʻiga o le faʻalogo (Vaega 5.2; ) e tatau, i se vaega tele, ina ia faʻateleina le faʻamalosia ma le fesoʻotaʻiga i le va o itu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le paepae papaʻe e faʻateleina le tele pe itiiti mai laina mai le laʻitiiti ao laʻititi le matua (; ), ae o le mea e sili ona mamafa i le lauulu i le pito i luma o le pito i luma o le paʻu i le tuai o le laʻitiiti pe o le talavou, ma faʻaitiitia le tausaga o le matua (; ).

O suʻesuʻega a le IRM (fMRI) o loʻo faʻaalia ai o loʻo faʻaalia uma e le au matutua le faʻaogaina o le tino i totonu o le PFC, le cortex orbitofrontal cortex (OFC), ma le tua o le cingulate cortex (ACC) faʻatusatusa i tagata matutua i le taimi o le faia o filifiliga (; ). O nei vailaau faʻasolosolo e maua ai le faʻasaina o le faʻasaina o vaega eleele laiti, e aofia ai le amygdala, NAc ma le STR (). O se taunuuga o le PFC, o loʻo faaalia ai e tupulaga matutua le faʻaitiitia o le faʻasaina o meaola ma e sili atu ona aʻafia i lalo o le faʻasolosolo, o le faia o filifiliga i luga o taui (; ; ; ). O le le atoatoa o le soifua maloloina o talavou talavou, ma le sili atu o le matutua o le tauvaga o taui-processing, ua uma ona manatu i ai o le vaega tolu o amioga faaosofia (; ) ma ua faʻamaonia e faia se sao i le tauleʻaleʻa talavou mo le SUD.

5.1.2. Molimau mai manu

O le suʻesuʻega masani a Goldman ma Alesana sa i ai i le muamua e faʻaalia ai o le PFC atinae ua tuai. Aemaise lava, o suʻesuʻega muamua i suʻesuʻega a le talavou, e le o ni tagata e faʻaalia ai le galue o le PFC i le faʻamalosi o feusuaiga (). O le atinaʻeina o galuega faʻavae i meaola e faʻatapulaʻaina ona o le lavelave o galuega faʻaleaoga, lea e masani ona manaʻomia se taimi sili atu aʻoaʻoga nai lo le taimi puupuu o le tupulaga talavou (Vaega 3). I le aiva, na maua ai e le tauleʻaleʻa le amio faʻamalosi i se gaioiga faʻatulagaina e sili atu nai lo tagata matutua, ae e le eseese i le mafai ona aʻoaʻo le seti muamua o manatu. Faʻapitoa, o le uʻamea o le uʻamea o loʻo faʻaalia ai suiga o talavou e tutusa ma mea na faia i totonu o tagata. O le faateleina i le dendritic spin density i totonu o le PFC e iloagofie e ala mai i le tamaititi ao laʻititi le taimi o le talavou, ma mulimuli ane pa'ū (prune) mai le tauleʻaleʻa i le matua (). I le isi itu, i totonu o fausaga laiti e pei o le amygdala, o le eletise o le sine o le dendritic e tupu aʻe ao leʻi oʻo i le talavou ma tumau pea le mausali mai le tamaititi e ala i le matua (). Ae peitai, o Amygdalar splinritic spines, e ui i lea, e nofouta i le faateleina o le tele o homone (hormones)). O eseesega o feusuaiga i le atinaʻe o loʻo faʻamatalaina atili auiliiliga . O togafitiga faʻaleagaina o isi faʻavae faʻavae, e pei o le STR, o loʻo toe iloiloina i vaega mulimuli ane.

5.1.3. Aiaiga puipuia: faalauiloaina o le matua matua i le talavou

O le faʻaleleia o le faʻatinoina o le matua e mafai ona avea ma se faʻamaoniga lelei mo tupulaga talavou e lamatia mo SUD (). Ole numera o amioga faʻaletonu o le PFC e faʻatautaia i totonu o ata o tagata ma meaola, e pei o le faʻamalo ma le alu / leai se faʻaaliga (; ; ), e ui lava i le tootoo o nei faʻatusa e manaʻomia ai toleniga e oʻo atu i tua atu o le talavou. O galuega faʻavae mafaufau e pei o le mafaufau loloto, yoga, poʻo le faʻaaogaina o taʻavale martia e faʻaleleia ai le pulea o le faʻalavelave, gauai atu i ai, ma tulafono faatonutonu faʻalagona (; ; ; ; ). O nei gaioiga e faʻapupulaina ai foi le gaioiga, faʻafefe o le lauulu, ma le mafiafia i le mPFC, ACC ma le cornex faʻapitoa (, ; ; , ). O faʻatulagaga faʻavae mafaufauga e iai le manuia i le togafitia o SUD (; ; ), ae o loʻo i ai se manaʻoga mo suʻesuʻega e uiga i le mafaufau e avea o se mea e taofia ai i le tupulaga talavou.

5.2. Faʻaleleia le soifua maloloina ma le faʻalauteleina

O se manatu lona lua i luga o le vailaʻau o le vailaʻau o loʻo faʻaalia ai se auala autu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o le faʻaosofia o le soifua maloloina, poʻo le "manaʻo" poʻo le manaʻoga na mafua ai le faia e le faiʻai i se tauleleia lelei i le siosiomaga (; , ). I le taimi o le suiga mai le vailaʻau e faʻaaogaina i le faʻalagolago, sili atu le faʻamalosia o le soifuaga e mafua i fualaau faʻatau fualaau nai lo isi faʻamalosiaga o le siʻomaga o le siosiomaga (faʻataʻitaʻiga, meaʻai, faʻasalalauga lautele, ma isi). O le mea lea, i le aluga o taimi, o le faaosofiaga e tulituliloa le fualaau faasaina e faʻaalu ai isi manaʻoga ma fualaau faasaina ua sili ona faateleina le amio. Ua faailoaina le fesootaiga o le ola maloloina e ala i le malologa o le faʻaogaina o fMRI, ma e aofia ai le ACC, OFC, ma le cornex ile faʻaaogaina o la latou fesoʻotaʻiga vavalalata i lalo o le faʻavae ma le faʻavae (). O isi mea taua o loʻo i totonu o le faʻafesoʻotaʻiga o le olataga e aofia ai nofoaga faʻasolosolo mo lagona, faʻatonuga o le fale-ostatic, ma taui (silasila Mati. 2; ; ). O le amygdala faapitoa e taʻalo faʻatasi i le faʻailogaina o le soifua maloloina, ma faʻamausali ai foi tulaga faʻaleagaina pe a maeʻa ona faʻaopoopoina faʻamalosi o fualaau oona faʻatasi ai ma aʻafiaga i fafo atu o le siosiomaga (; ; ). I le aluga o taimi, o faʻamaloiloina fualaau faasaina e maua atili ai le faʻalogo e ala i le faʻagaoioia o nofoaga faʻatau. I le isi itu, o nofoaga faʻasalalau e afaina i luga o vaega o loʻo aʻafia ai le NAc, lea e fesootaʻi ma le le manaʻo i le vailaau faʻasaina, ma le STR, lea e fesootaʻi ma le masani ai o fualaau / fuaina o fualaau faasaina.

5.2.1. Molimau mai tagata

O le tauleʻaleʻa e faʻamatalaina i ni tulaga tulaga ese o galuega faʻavaveina ma suiga i le innervation ma le faʻasalalauga i totonu o vaega ole mafaufau e fesoasoani i le faʻaleleia atili o le soifua maloloina i lenei faʻalapotopotoga atinae (, ; ). I suʻesuʻega a le IRM, o mamanu o le faʻamalosia o le OFC i tama talavou (13-17 tausaga) e sili atu le vavalalata i tamaiti (7-11 tausaga) nai lo tagata matutua (23-29 tausaga; ). I se eseesega, tali a le tama talavou NAc i taui faʻamoemoe e sili atu ona tutusa ma tagata matutua nai lo tamaiti, e ui lava o le NAc talavou atonu e sili atu ona faʻatusatusaina i le va o isi tausaga (). Tamaiti talavou foi latou te faʻaalia le sili atu o amydalar activation i foliga mataʻutia (; ), o se itulagi e faʻamaonia ai le maualuga o le maua o le ola ().

O fesoʻotaʻiga faʻatonu i le va o amygdala ma mPFC e le oʻo i tausaga e 10, ma faʻaauau pea ona matua e ala i 23 tausaga (). O le mea lea, o tama ma tamaʻitaʻi matutua (tausaga 10-16) o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le mafutaga i le amygdala-PTS telefoni, ma e toetoe lava leai se fesoʻotaʻiga i le va o le amygdala (BLA) ma le PFC faʻatusatusa i tagata matutua, ma o loʻo fautua mai ai o auala cortico-amygdalar e leʻi atinaʻe atoatoa (). E mafai e tamaiti talavou ona faʻaitiitia le mafai ona faʻaaogaina faʻapitonuʻu e pei o le NAc ma le amygdala i taimi o galuega faʻamanuiaina faʻatusatusa i tagata matutua (; ). I le faatusatusa atu i le atinaʻeina o fesootaiga fesootai ma le vavalalata, fesootaiga lelei i le va o le amygdala ma isi vaipanoa laiti, e aofia ai le NAc ma le STR (caudate / putamen), e matauina i le taimi o le tamaitiiti ma e tumau pea ona mausali e ala i le matua (). I le tuufaatasiga uma, o nei faʻamatalaga o loʻo faʻamaonia mai ai o faiga faʻapitoa e matutua pe e oʻo foi i le gaioiga e maua ai le manuia i le taimi o le talavou, aʻo faʻaogaina le tele o taimi e atinaʻe ai tagata matutua.

5.2.2. Molimau mai manu

I le faatusatusa i galuega tau pulega, o le soifua maloloina e mafai ona vave iloiloina i le vaitau o le talavou. O tamaiti talavou e sili atu le malosi o le soifuaga e maua ai le faʻaleleia o fua, e aofia ai faʻamatalaga faʻatau fua, faʻatusatusa i tamaiti ma tagata matutua. O le toʻamea talavou e maua ai mea e fiafia i ai mo siosiomaga e aʻafia ai i lalo ifo o cocaine nai lo tamaʻi mamoe poʻo tagata matutua (; ; ) e sili atu ona faʻasaʻo i le faʻaumatia o laʻau e fesoʻotaʻi ma le cocaine, ma toe faʻaleleia mea e fiafia i ai kokeni i se tikeri sili atu nai lo tagata matutua (; ). O tamaʻi talavou talavou e avea ma nofoaga e fiafia i ai mo siosiomaga o le nicotine pe a maeʻa ona faʻaogaina se vailaau faʻamalositino e tasi, ae o le tuai o le tauleʻaleʻa ma le matutua matutua e le mafai ona faia ni mea e fiafia i ai e tusa lava pe a maeʻa faʻaluaina (; ; ). I se tulaga talitutusa, o faʻataʻitaʻiga a le tagata lava ia e faʻaalia ai, pe a faʻatusatusa atu i tagata matutua, e maua vave ai e le tama talavou le tino o le siakiina o le cocaine (), maua ai le tele o meaʻai e maua i le cocaine, e sili atu le faʻasaʻo i le faʻaumatia ma sili atu ona faigofie ona faʻaleleia le sailia o le koko (; ; ). E le gata i lea, o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi latou te faʻatino le sili atu o le nicotine nai lo tagata matutua (, ), ma tauleʻaleʻa tamaʻitaʻi latou te faʻatasia le tele o heroin nai lo tagata matutua (). Faʻatasi, o nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o le faʻateleina o faʻamalosiaga poʻo le faʻamalosiaga o le soifua maloloina i le taimi o le talavou e fesoasoani ai i le taua o le faʻalagolago i mea tau vailaʻau, e aofia ai le faʻateleina o fualaau faʻasaina, faʻamalolo o le malosi, ma amioga toe faʻafoʻi.

O le atinaʻeina o faailoga eletise ma le dopaminergic e mafai ona fesoasoani e faʻamatalaina le faʻateleina o le faʻaosofia o le soifua maloloina i le taimi o le talavou (; ). Lesion ma inactivation studies o loʻo faʻaalia ai le taua o le NAc i le fesuiaʻiina o le uluai mauaina o le uluaʻi faʻaaogaina o taui, ao foliga mai le BLA e manaʻomia mo le faʻaauau pea o le faʻalogo i le taimi (; ). O le faʻamalosia o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o faʻamatalaga e faʻatau ai fualaau faʻasaina o loʻo faʻasalalau e le maualuga o le faʻaaliga o le tali o le D1 i luga o le faatosina mai o le PFC i le NAc (; ; ). I le gasologa o le taimi, o faʻamalologa o vailaʻau faʻasaina e tuʻuina atu dopamine i le NAc e tusa lava pe leai se faʻatagaina o fualaau (; ).

Suiga PFC ← - → BLA ma le PFC → O le fesoʻotaʻiga NAc i le talavou e maua ai ni faʻaopoopoga faʻaopoopo lea e maua mai ai e faʻatauga taui e maua ai le faʻamalosia o le soifua maloloina, e fesoʻotaʻi ma le tupulaga poʻo le matutua. O le maualuga o le faʻailoga o le axonal e faʻatupulaia i le matua ile BLA → PFC (, ) ma le PFC → NAc () auala seia oʻo i le tauleʻaleʻa / talavou matutua. I totonu o le BLA lava ia, o le maualuga o le vili, o le umi, ma le faigata e faateleina i le lotoifale mai le vaitau o le talavou seia oo i le talavou, ma tumau i le matua (). O le maualuga o le Dendritic e faʻapupula i luga o vaʻaiga mamao mai le BLA → mPFC mai le laʻititi i le matua (). O faʻataʻitaʻiga GABAergic internurons i le mPFC o se faʻaoga muamua o le vaʻai BLA (), ma fautua mai o le tuputupu ae o le BLA → mPFC e tapunia se taimi maʻaleʻale o atinaʻe mo le PFC. O faʻataʻitaʻiga o le BLA e faʻateleina ai le fiafia i totonu o le lotoifale ma iu ai ina faʻateleina le leo o le PFC, lea e ono i ai aafiaga i luga o le avetaʻavale NAc ma isi gaoioiga faʻasolosolo. Faʻamatalaga mai le PFC → BLA pe a uma le tauleʻaleʻa (), e fautuaina ai le toe faʻaleleia lelei o le gaioiga.

O fesuiaiga o fualaau faasaina e tupu foi i le taimi o le talavou e fesoasoani e faamalamalama ai le eseesega o tausaga i le tuuina atu o le alofa (). Mo se faʻataʻitaʻiga, oa tatou galuega (; ), ma isi () o loʻo faʻaalia ai o le resamine o le dopamine o loʻo faʻasolosolo ona folasia ma teuteuina i le taimi o le talavou i se faʻaitulagi-ma le faʻalagolago i le faʻafeusuaiga e foliga mai e tutoatasi mai le mamalu o le mamalu o le mamalu (,, ). E sili atu le taua, o le dopamine D1 ma le D2 faʻaleleia i le STR e tulaʻi i tulaga maualuga i alii nai lo tamaitai i le taimi o le talavou, ma o le D1 e sili atu ona maualuga i alii ao avea ma tagata matua e ui lava i nisi o teuteuga (). I le eseesega, o le dopamine D1 ma le D2 faʻaauau i le NAc e le faʻaalia le mamanu lava lea e tasi, o loʻo fautuaina ai le faʻaaogaina o le plastics a le NAc e sili atu ona fetaui lelei i suiga suiga o le polokalama ().

O faʻamatalaga o le Dopamine i le mPFC o loʻo faʻaalia manino i le va o fesuiaiga i le va o le tamaitiiti, talavou, ma le matua (,; ; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, liliu sui o le D2 mai le inhibitory e faʻamalosi ai i luga o inaurons internurons i le mPFC i le taimi o le talavou (). E le gata i lea, o le atinaʻeina o faʻailoga e le ogatasi i vaega uma o le faiʻai, e pei ona lipotia mai muamua i tagata e le o tagata soifua (). Nai lo lea, o masini faʻafaʻailogaina i totonu o le matagaluega taʻitasi e atiaʻe taʻitoʻatasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, matou te iloa e le o faʻamalosia le faʻaaogaina o le D1 i luga o le glutamatergic, ae le o le GABAergic, o loo i totonu o le mPFC → NAc projections (). Ole maualuga o le D1 i luga o le mPFC e faʻaaogaina ai ni fuataga e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o fualaau oona, ave, ma togafitiga fualaau faasaina, faʻapea foi ma amioga faʻafeusuai e pei o sailiga fou, gaoioiga tau feusuaiga, mea e fiafia i ai mo le suamalie,; ; ; ). E pei ona fautuaina mai e Mati. 3, matou te vavalo o mataupu e maua ai le malosi faʻamalosia i le amataga o le matutua atonu e sili atu ona faigofie ile atinaʻeina o le SUD.

Mati. 3 

Tulaga lamatia mo le fesuiaiga i le faʻaaogaina o vailaʻau (SUD). Faʻaaogaina o mea aʻo leʻi oʻo i le matua o le 14 e fesoʻotaʻi ma le tele o le lamatiaga o le faʻaaogaina o vailaau poʻo le faʻalagolago mulimuli ane i le olaga. Ae ui i lea, aʻo taumafai le toʻatele o tagata e faʻataʻitaʻi fualaau, na o sina pasene pasene pasene ...

I le tuufaatasiga, o nei suʻesuʻega e taʻu mai ai o le faateleina o le PFC ← - → BLA ma le PFC → O le faailoga NAc ma le fesoʻotaʻiga i le taimi o le talavou e mafai ona maua ai se faʻaosofiaga malosi o fualaau faʻatau fualaau. Matou te fautuaina e faapea o le talitonuga o le soifua maloloina e fesoasoani e pueina vave vaega o suesuega a fualaau talavou, ae o le vaivai i le atinaʻeina o amioga (Vaega 5.3) e atagia ai le lamatiaga o le suiga i mea ua fai ma vaisu.

5.2.3. Aiaiga puipuia: faalauiloa le 'filifiliga filifilia' i le talavou

O le faʻamalosia o le soifuaga e mafai ona iloiloina i luga o se tagata taʻitoʻatasi e ala i le faʻamaonia o le fiafia, manaʻoga ma mea e fiafia i ai mo taui ma faʻamatalaga faʻapitoa (; ). O faʻataʻitaʻiga talu ai nei na suʻesuʻeina i talavou e aofia ai le feʻau tusitusia i taimi o le maualuga o le manaʻoga ina ia faʻaitiitia ai le taumafataga o le nicotine (), i se vaega e ala i le toe faatonutonuina o amio i isi faʻaaliga lelei. O se mea e le masani ai, o le faʻaalia o mea faʻapitoa ma faʻamalositino e faʻaitiitia ai le faʻamalieina o le faʻamanuiaga ma le faʻaleleia o le soifua manuia o taui poʻo faʻamatalaga faʻatau fua, ma, matou te fautuaina, e ono avea ma avanoa mo le puipuia o SUD. Faʻaaliga fou e pei o se puipuiga mai le SUD e leʻi suʻesuʻeina lelei i tagata. Ae ui i lea, o le faʻaalia i faʻamaoaigaina ma tala fou i le vaitaimi o tamaiti ma tupulaga talavou i manu vaefa e faʻaitiitia ai le tauia o fualaau faʻasaina (faʻaleagaina); ; ), i se vaega e ala i le faʻaitiitia o le faʻaleleia o le soifua maloloina o faʻataʻitaʻiga tau taui () ma le faʻatetetete i le le fiafia (). Mai i se faʻataʻitaʻiga o le vaʻaia, o aʻafiaga o siosiomaga fou ma mea faʻapitoa e mafai ona siitia ai le faʻailoga o le faʻaaloalo, ma faʻaitiitia ai le faʻalogo i le tau o fualaau faʻasaina ma le aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau faʻatau fua i le faaosofia o amio.

5.3. Faʻavaega o Habit

O se isi manatu e fautuaina ai o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e atagia ai se suiga i le taofiofia o le amio mai se metotia faʻaaogaina sini-sini i se faʻaaogaina o amioga masani (). O aʻoaʻoga e faʻatonuina i luga o sini ma faʻatalanoaga e faʻamatalaina filifiliga na faia e faʻavae i luga o le faʻaogaina o le siosiomaga ma le faʻaleagaina o le aofaʻiga o le faʻamoemoega faamoemoeina; ). I le eseesega, o le faʻaleleia o masaniga e tausisia amio e tusa lava po o le a le faʻamalosi poʻo sini (; ), e faʻapea o amioga e amataina pe sili atu "faʻafuaseʻi" (). I le vailaau o tagata faaaoga, o le sailia o fualaau faasaina e ave muamua muamua e le manao mo taui tauleleia o fualaau faasaina, o se amioga e faatonutonuina sini. A maeʻa ona toe faʻaluaina fualaau faʻasaina ma le siosiomaga, o faʻamatalaga faʻasoa fualaau e avea ma amio e mafua ai ona faʻaleagaina ma faʻaleagaina masani. A o faaaogaina fesuiaiga e faasaua, fuafuaga mai limbic e associative e sensorimotor cortex faasolosolo faafaigaluegaina tagata auai mai le ventromedial striatum e auai sili faasolosolo o le dorsomedial i le itulagi striatal dorsolateral (Mati. 2; ; ; ; ; ).

5.3.1. Molimau mai tagata

O le faʻataʻitaʻiga masani e maua ai se faʻatulagaga taua mo le vavalalata vave o le faʻafitauli i le suiga mai le vailaʻau faʻaaogaina i le faʻalagolago. O amioga masani e pei o le taina o musika ma taʻaloga e faigofie ona faʻatulagaina ao leʻi oʻo i le talavou, pe a oʻo i le taimi o loʻo tuputupu aʻe ai le faiʻai i lalo ifo o nei tomai. Peitai, o le manatu lava e tasi e mafai foi ona faaaoga i le tagofia o fualaau faasaina. O amioga e leaga faaletino, e pei o le tele o le matamata televise ma le suka, e sili atu ona mausali pe a faʻatūina i se talavou (; ). E ui lava o le faʻalagolago i le vailaʻau e masani ona atiina ae pe a mavae le 18 tausaga, pe a tatou faʻaalia Mati. 1, vave faʻaaogaina vailaʻau (<14 tausaga; ; , 2015a,; ) e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le lamatiaga o le atinaʻe o le SUD.

O le faʻaaoga muamua o mea e mafai ona faafaigofie ai le fesuiaiga i le SUD ona o le vave amataina o femalagaiga e masani ona fesootai ile masani i totonu o le faiʻai. O le fesuiaiga i le SUD e faʻatautaia e ala i le fesuiaiga i le taofiofia o amioga mai le STR (NAc) i le STR, o le "siosiomaga masani" o le mafaufau (). I totonu o tagata ola fualaau faasaina, o fualaau faasaina e faʻaauau pea ona faateleina O tali i STR, BLA, VTA, PFC, hippocampus, ma le NAc (; ; ; ). I mea e masani ai, o faʻataʻitaʻiga faʻatau fualaau faʻamalosi e faʻagaoioia ma faʻalauteleina le tuʻuina atu o le dopamine i le STR i tua (; ), o se sailiiliga e fesootaʻi atu i le malosi o vaisu sili atu ().

5.3.2. Molimau mai manu

O faʻataʻitaʻiga o manu e tuʻuina atu ai faʻamaoniga o se mea e faʻaaogaina i le faʻavaeina o amioga ma le toe talileleia o le STR ao talavou. O le tasi auala e suʻesuʻe ai le masani i meaola, o le suʻesuʻeina lea o le faʻasalaga na taliina, lea e faʻataʻitaʻi ai le tau o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ala i le aʻoaʻoina o rato e faʻaaogaina fualaau faʻasaina i le i ai o se tamaʻi paʻu eletise (). E naʻo le 20% o kio e faʻaauau pea ona tali atu mo fualaau faasaina pe a tuʻuina atu le faʻasalaga ma le faateʻia, lea e ogatusa ma le pasene atoa o tagata taʻitoʻatasi e ono atiaʻe se vaisu (). Ae ui i lea, o lenei mea e mafai ona faigata ona faʻaaoga i le atinaʻeina o taʻi. O isi suʻesuʻega meaola e uiga i faʻatulagaina o masaniga e aofia ai le aʻoga e tali atu mo le faʻamalosia, lea na faʻaalu i le taimi aʻo leʻi faia se suʻega (). O le faaupuga "faʻaleaogaina" o loʻo faatatau i le aveesea o le faʻamalosi e tuliloa le faʻamalosi; mo se faʻataʻitaʻiga, afai o le mataupu ua faʻamafanafanaina pe gaoioi, o le a le toe faaosofia le galue mo meaai. Faʻaauauina le tali atu i le leai o se faʻaosofia e manatu o se taunuuga e le talafeagai, pe masani ai. Tagata talavou e le maaleale i taui tauvaga nai lo tagata matutua (; ; ). Le maitauina i le tauia o tauvaga, faatasi ai ma le tetee i le faʻaumatia (; ; ), fautua mai se faʻaleleia atili o le faʻatinoga i faʻavae masani i le talavou. I le taimi lava e faʻamautu ai se amioga masani, o faʻaoga o le siosiomaga e fesoʻotai ma le amio e avea ma mafuaʻaga mo le amio. Faʻaleleia atili le faʻaogaina o le siosiomaga i le taimi o le talavou e fegalegaleai ai ma se faʻamalosiaga i le faʻavaeina o amioga, ma tuʻuina atu ai talavou laʻitiiti e faʻalauteleina le faʻafitauli i le SUD pe a faʻaaogā muamua le vailaʻau.

O suʻesuʻega a manu, e pei o suʻesuʻega a le tagata, o loʻo faʻaalia ai se faʻateleina o le matafaioi a le STR i tua o le masani ai, o le faʻaaogaina o mea e faʻaaoga ai le faʻaaogaina. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻituina suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai fesoʻotaʻiga e pei o luga aʻe o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o le tui o le NAc ma le autu i nisi STR lautele.; ; ). I le faiʻai o le pretimate, o vaega muamua o le STR i tua o loʻo maua ai faʻataʻitaʻiga mai le tele o itulagi o le PFC, e aofia ai le mPFC, OFC, ma le ACC, o loʻo fautua mai o le STR i fafo e ono avea ma afaina taua mo le tuʻufaʻatasia o gaioiga faʻasalalau ma le faʻamalosi (). E ui lava o le mauaina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma suiga faʻapitoa i le STR, masani, o le sili atu ona masani ai le puleaina o cocaine e fesoʻotaʻi ma le faateleina o le gaioiga ma le dopamine transporter (DAT) i le STR i tua i matata matutua (; ).

Faʻataʻitaʻiga MRI faʻataʻitaʻiga i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ai fualaau faʻasolosolo i tagata matutua matutua pe a mavae le faʻaalia o le koko o le cocaine e faʻaalia ai le faʻamaoni tele i suiga a le tagata ma isi suiga fMRI, e aofia ai tali maualuga i le STR, NAc, mPFC, ma le siaki faʻapitoa (; ). O suiga tutusa i le toto i le tali atu i faʻaoga o le cocaine o loʻo maua pe a fai se masini e faʻalagolago i ai (PFC D1 faʻaaliga; ) ua siitia i le PFC i tamaʻi tama (). E pei o primates, faʻateleina fualaau faasaina i togase faateleina le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o STR i tua e tali atu ai i fualaau faʻatau fua (). Faʻailogaina o le STR, ae le o le NAc, o loʻo faʻaleagaina cocaine e suʻeina ma taofia le toe faʻaleleia o le sailiga pe a maeʻa le faʻasalaga umi (; ; ). E faʻapea foʻi, o le faʻalavelaveina o fesoʻotaʻiga i le va o le NAc ma le STR o loʻo faʻaitiitia ai le sailia o cocaine e tausia i se faasologa lona lua, ae le afaina ai le mauaina o le pulea e le tagata lava ia (). I le tuufaatasia, o le faaliliuina o molimau i luga o ituaiga meaola e aafia ai le STR i fafo e taua tele mo le fesuiaiga i le masani ai, faaaoga faamalosi.

E tele suʻesuʻega e manaʻomia e iloa ai le matafaioi a le STR i tua o le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻatau. Ae peitai, e pei o le isi itu o le faiai, o le STR i tua o loʻo iai ni suiga tulaga ese i le taimi o le talavou. O tamaʻi tama e faʻaalia le maualuga o le maualuga ma le faʻaitiitia o le dopamine D1 ma le D2 suʻega mai le tauleʻaleʻa e avea ma tagata matua nai lo tamaitai, e ui o tulaga matutua o laʻasaga taʻitasi o le senitusi e tutusa i itu uma e lua (; ; ). O le faʻafoʻiina o le gaioioiga i le faʻaosofia o le tali o le dopamine, i le maualuga o le AMP, ua maualuga foi i le taimi o le talavou e faatusatusa i le matua (). Ua maualuga le maualuga o le DAT i le STR mai le tauleʻaleʻa seia oo i le taimi o le talavou (), ma mulimuli ane faʻaititia e ala i le matua (; ae vaai ). I le tutusa ai ma le DAT, o le concentrations o le dopamine i le STR o loʻo faʻateleina i le oʻo i le talavou, e ui lava latou te faʻafesoʻotaʻi i P35 i kio (), ona tulaʻi lea i le matua (). O le STR i tua o loʻo faʻaalia foi le faateleina o le paina i le taimi o le tauia o taui i talavou, o se aafiaga e le o matauina i tagata matutua (). Faʻatasi, o nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le atinaʻe faifaipea i le STR i fafo e mafai ona faʻavaivaia ai se faʻafitauli i le fausiaina o amioga i le talavou ma le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu i le matua, pe afai o fualaau oona ua vave amataina.

5.3.3. Aiaiga puipuia: faalauiloaina o amioga maloloina i le talavou

O le tagata lava ia e fausiaina amioga e faʻataʻitaʻiina amioga masani e mafai ona avea ma sui faʻafitauli o le SUD, ma e mafai ona iloiloina i totonu o tagata ma meaola manu e faʻaaoga faʻataʻitaʻiga e pei o le iloiloga o taui, pei ona faʻamatalaina muamua (; ; ). O le aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga e faʻatau i fualaau faʻasaina e mafai ona feteʻenaʻi e le uluaʻi faʻavaeina o aga masani faʻapitoa, aemaise lava faʻamalositino. I tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le SUD, o le faamalositino e aoga i le faʻalauiloaina o le faʻasaʻo ma faʻaitiitia le toe foʻi mai (; ). E le mafai ona faʻaaogaina e le au aoga maualuga le matua ma le tamaʻitaʻi taʻavale fualaau faasaina e pei o mariuana ma cocaine (; ). E le gata i lea, o le valu vasega i tamaiti aoga maualuga o loʻo auai i faʻatalatalanoaga faʻale-tino e ono le faʻaaogaina le ava malosi poʻo sikaleti, e oʻo lava i le mulimulitai i le 12 masina (, ). Tamaiti faʻamalosia lelei e faʻamalosia le pulea o le mafaufau ma maualuga STR volumes (), o loʻo fautua mai o le tino faaletino ei ai aʻafiaga taua i luga o le "masani" o le faiʻai.

E talitutusa lava ma le tagata, i le tane ma le tamaitai e mafai ona maua le uila e faʻaitiitia ai le cocaine ma le heroin e saili (; ; ; ; ). O le taʻavale i le taimi o le tauleʻaleʻa e faʻaititia ai le taumafaina o le nicotine faʻatasi i tama tane (e leʻi suʻesuʻeina tamaitai; ), ma le faʻaaogaina o le koko i totonu o tamaʻi fafine (e leʻi suʻesuʻeina tane; ). I tagata matutua matutua, o faʻamalositino faʻamalositino e faʻaleleia ai le maualuga o le fatu (BDNF) i le faiʻai i le STR (; ), faʻapea foi ma le TrukB phosphorylated (le BDNF receptor) ma le mRNA receptor D2 (). Ae peitai, o le puipuiga o aafiaga muamua ao lei faia (aʻo lei oʻo i le faamalama o le taulealea malamalama) i totonu o le faiʻai e manaʻomia ai le suʻesuʻe atili.

5.4. Faʻamalosia le faʻafoʻiina ma le le lelei

O molimau lata mai ua taʻu mai ai o le faanatinati e faafaigofieina ai le taua o le soifua maloloina ma le faafaigaluegaina o femalagaiga masani i le taimi o le aoaoina, lea e faateleina ai le tulaga lamatia i vaisu (; ; , ; ). O le lona fa o talitonuga i luga o le etiology SUD o loʻo fautuaina ai le faʻamalosia o vailaʻau faʻaaoga malosi e aofia ai le le faʻamalosia o le malosi, poʻo le aveʻesea o le aversive (tino poʻo le mafaufau le toʻafimalie) tulaga afaina, pei o le popole. I le aluga o taimi, o le hedonic effects mafua mai i le faʻagaoioia o fualaʻau o le faiʻai taui polokalama ua faʻateleina le tali atu i le toe faʻatonutonuina o se anti-reward system (o le itu-faʻataʻitaʻi e faʻafetaui; ). O le faagasologa e mafai ai ona fausia se vaega fou-static i le tau o le tau (e pei o le faateleina o mea e manatu o tauia) ia o le faateleina o le malosi o le faamalosia e manaomia e faatumauina ai le galue, e oo atu ai i le faaaogaina o vailaau faasaina ma le atinaeina o SUD. O le maualuga o le faʻamalosia o le taui o le taui-alia-static e ono mafai ona faʻataʻitaʻiina e le prenatal poʻo le faʻamalosi o le olaga (). O le tuʻuina atu i tagata mafatiaga e mafai ona avea ma sui taua o mea lamatia mo le suiga mai le faʻaaoga muamua o le faʻaaogaina e faalagolago ai i tagata talavou.

5.4.1. Molimau mai tagata

O le faʻalavelave o se tasi lea o mea e sili ona lauiloa e faʻaaogaina ma faʻalagolago i ai (; ; , ). O le mativa, maualalo o le tamaoaiga (SES), ma le talafaasolopito o aiga o SUD ma isi faʻafitauli o le mafaufau e fesoʻotaʻi ma vaisu (; ; ). E ui lava o le atuatuvale e fesootaʻi ma se aiga maualalo o le SES e valoia ai neuropathology i le talavou ma le matua (), o le SES maualuga o loʻo fesoʻotai atu foi i le SUD. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo laʻititi le laʻitiiti o le SES i le ulaula i le tuai o le talavou ma le talavou matua, ae o le laʻititi laʻititi o le SES e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o le ava malosi, inu pia, ma le mariuana (faʻaaogaina le mariuana (). Tupulaga Talavou ma le autalavou matutua mai SES maualuga atonu o le a sili atu ona latou inu ma inu mariuana poʻo cocaine (), ona o se vaega i le sili atu o tupe faʻaalu (faʻaaluina tupe; ).

O se tasi o saofaga i le SUD e tutoatasi mai le SES o se faʻalavelave vave o le olaga, e masani lava i le tulaga o le sauaina, leiloa o se tausi maʻi, poʻo le faʻaalia o se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O le popole i le amataga o le olaga e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o mea faʻaaoga ma le SUD i le talavou matua (). Tamaiti talavou e faʻaaogaina le ava malosi poʻo le faʻalagolago e oʻo atu i le 21 taimi sili atu ona iai se talafaasolopito o le faʻaleagaina faaletino poʻo le faʻafeusuaiga (; ), ma lipoti mai e talavou matutua e faʻamalosia fualaau faasaina maualuga atu le mamafa o le olaga nai lo tupulaga talavou e le o faʻatuatuaina (). O le faʻasalaga i le olaga i le amataga o le olaga e faʻateleina ai le amataina o le lauiloa (), lea e mafai lava ona avea o se tulaga lamatia mo le fesuiaiga i le faalagolago i mea (tagai i le Vaega 2).

O suʻesuʻega MRI o loʻo faia i tamaʻitaʻi talavou o loʻo faʻaalia ai o le olaga muamua e faʻamalosia ai le gaioiga i le PFC ma le STR, e mafua ai ona le lelei le pulea o le mafaufau (). E tutusa lelei lava, o tagata taitoatasi o loʻo feagai ma le vave faʻaleagaina, na faʻaalia ai le faʻaogaina o le STR (NAc) i le taimi o le galuega faʻamoemoega (). I le faaopoopo atu i le PFC → STR suiga, o le amygdala ua faaalia ai le faateleina o le gaioiga i suesuega faaletagata a le MMRI ma manu e faʻaalia i le vave o le olaga (faʻafou talu ai nei ). O suʻesuʻega faʻafomaʻi, suʻesuʻega o mea e gaosia mai le PET, o loʻo fautua mai ai le faʻamalosi tele o le faʻaolaina o le dopamine i STR, aemaise lava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo lipoti mai le tausiga maualalo o matua (). O le amataga o le olaga e faapopoleina ai, e aafia ai le mafaufau ma le faia o ni taui, ma e ala i le faʻaopopoina e ono suia ai se tali a se tagata i fualaʻau o le faʻasaua ma le ono maua ai o se mausa.

5.4.2. Molimau mai manu

E ogatusa ma le model allostasis, faʻateleina le mamafa o le olaga i lagona o le dysphoria, le pitonuu, ma le atuatuvale e ala i le faʻavaivaia o le polokalama taui (; ), ma fautua mai ai le faateleina o le tau o taui. I faʻataʻitaʻiga, o le atuatuvale i foliga o le vavalalata o tina e faʻaitiitia ai le tali atu mo se taui i le faʻaosoosoina o le tagata lava ia (ICSS)), ma faʻaitiitia ai le lagona i le faʻaleleia o le tau o le koko (; ; ). O se taunuuga la, o le vavalalata o le tina poʻo le vavae ese mai fafo e faʻaalia ai le faʻaleleia o le koko ma le ethanol i le matua (; ; , , ; , ; ), e ui o nei aʻafiaga o le valavala e faʻalagolago i le umi ma tausaga patino e vavae ese ai pupotu, faʻapea foʻi ma feusuaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o fafine e faʻaalia le faʻaleleia atili o le puleaina o le cocaine, ae leai se suiga i le faʻaaogaina o le ethanol, nai lo tamaʻitaʻi na vaʻavaʻai muamua (; , ; ; ).

I le faaopoopo atu i le faateleina o le tauia o le tau, o le popolega o le olaga i le amataga e mafai ona faafaigofie ai le suiga mai le faaaogaina o mea aoga i le SUD e ala i le faateleina o le soifua maloloina o fualaau oona. O le faʻamuamua o le olaga (faʻaletonu o le tausiga o tina) e faʻaleleia ai le ola o se meaʻai tauʻai i le avea ma tagata matua (), lea e mafai ona faʻasalalau e ala i le faʻaopopoina o le faʻaaliga o le PFC D1 i luga ole vaʻai ile NAc (). O faʻamuamua o le olaga e mafai foi ona faʻaosofia ai le faʻaleleia o le faʻatulagaina masani (; ). O tagata ma togi na faʻaalia i le faʻalavelave masani ua faateleina le masani-taialaina, faʻaleleia-tali atu i le faʻaaogaina o sini-faʻafoe tali (; ; ; ), lea e mafai ona faʻaititia le faʻafitauli o SUD (silasila i le Vaega 5.3).

O le talavou lava ia atonu o se vaitaimi maaleale i aʻafiaga o le popole. Faʻamamafa le lagona ma le toe faʻagaoioia o le vaega o le hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA), lea e amataina ma faʻamutaina ai le tali atu a le tino e ala i le le lelei o manatu faʻaali (; ), faʻasaga i le taimi o le talavou (). Tamaiti laiti, aemaise lava fafine, e tali atu i tagata mafatia ma umi se taimi e toe foʻi atu ai i le laina mulimuli pe a uma le faʻaosoosoga (; ; ). I le faʻaleagaina, o tamaʻi teine ​​ma le faʻasologa o le vavalalata o le tina e faʻaalia ai le tele o le faʻaosoosoina o amio ma le vaʻaia o le tino i totonu o se tala fou (; ). tuʻuina atu se auiliiliga auʻiliʻili o aʻafiaga o le faʻamaʻaloga o tamaiti ma le faʻaleagaina e pei ona fesootaʻi atu i le vaitaimi talavou talavou.

O le taimi umi o le atuatuvale i le taimi o le atinaʻe atonu e ese mai i le popole o tagata matutua (; ). O aʻafiaga o le faʻalavelave e faʻalagolago i le faiʻai o le mafaufau i tulaga eseʻese o taimi atinaʻe ma e masani ona le faʻaalia seʻia oʻo ina talavou pe mulimuli ane (, ; ). Faʻavae laiti, faatasi ai ma o latou uluaʻi matua, e masani ona le afaina ao leʻi oʻo i se taimi mulimuli ane-faʻapupulaina fale faʻatafuna (). E le o le NAc poo le hippocampus, lea e faʻamalosia le faagasologa o le taui "fiafia" (), atiae masani pe a uma ona aafia i faafitauli o le olaga (; ; ). E le gata i lea, o se faʻaitiitiga i faʻamatalaga o le tali a le D1 i luga o mPFC → Vaʻaia NAc i le tauleʻaleʻa e matauina pe a mavae le teteʻa mai o tina (, ), ma e mafai ona fai ma sui o le atuatuvale e aafia ai le setete (). O le atuatuvalega taimi foi e faaitiitia ai le suauu tuuga ma / poʻo le vaʻaia i le mPFC ma le STR faʻatoʻateleina (aofia ai le NAc; ; ; ; ; ; ae vaai ). I se isi itu, o le faʻalauteleina o le faʻalavelave e faʻalauteleina ai le faʻalauteleina o le supendritic i le OFC ma le STR, o lona pito i tua o loʻo aʻafia i amioga e faʻasolosolo ona masani ai (; ).

I le tuufaatasiga, o nei mea na maua i luga o loo faailoa mai ai o le soifuaga masani po o le amataga o le olaga e suia ai le ala o le atinaeina o neura ma e mafai ona faateleina ai le lamatiaga o SUD (Mati. 3), ono aliaʻe ile faʻateleina o togi faʻatulagaina togi, le faʻaosofia o le malamalama i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau, ma le agavaʻa e fausia ai masaniga o le faʻaogaina o fualaʻau. O le tuʻufaʻatasia o nei faʻafitauli maualuga e ono tutupu mai ma le matua o le PFC i le vaitaimi o talavou e ono matua faateleina ai le vaivai o le tagata i le suiga i vailaʻau faʻalagolago, pe a faʻataʻitaʻia vailaʻau.

5.4.3. Aiaiga puipuia: faʻalauteleina tulafono faatonutonu faʻalagona i le talavou

O le faʻasalaga i le popofou o le olaga e faʻalavelaveina ai le lamatiaga o le amataina o fualaau oona i le taimi o le talavou ma mulimuli ane suia i le vailaʻau faalagolago. Ua matauina e le National Child Traumatic Stress Network (2008) o se tasi i le fa fanau ma talavou e aafia i se faʻalavelave lavelave aʻo leʻi oʻo i le 16 tausaga (), e taua ai le iloa ma faʻalavelave i mataupu e le aʻafia ai. O le faʻafitauli o le tagata lava ia e mafai ona faʻamaonia e avea o se tulaga lamatia mo le SUD e ala i le iloiloina o feeseeseaiga o lagona, le mautonu ma isi tali o le physiological,; ; ; ). O faʻataʻitaʻiga e faʻaititia ai le faʻaosofia ma faʻaleleia tulafono faatonutonu faʻalagona, e pei o le yoga, mafaufau loloto, faʻamalositino ma agafesootai e mafai ona fesoasoani e foia ai aʻafiaga o tuai o le olaga i tupulaga talavou ma talavou (; ; ; ; ). I meaola, o le faʻamaoaigaina o le siosiomaga i le vaitaimi o le taimi muamua ma le vaʻalele (i le ituaiga o meataalo, fale e masani ai, ma fale faʻapisinisi) e faʻafitia ai aʻafiaga o le muaʻi fanau ma le taʻi pepe i le popofou o le olaga i luga o le galuega a le HPA, mafaufau faʻapitoa, faʻasalalauga taʻalo ma tali fefe (; ; ). O le mea pito sili ona taua, e taua tele le faʻaaogaina o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le popofou o le olaga, aʻo leʻi faʻaalia le tauleʻaleʻa talavou, ina ia mafai ai ona sili atu lona aoga.

6. Faaiuga

Faʻaaogaina o meafaitino o se mataupu ogaoga o le soifua maloloina lautele lea e faʻatatau i le tau e US $ 600 piliona i tausaga taʻitasi (). Avanoa o lena mea muamua e faʻaaogaina le faateleina o le lamatiaga o le SUD faʻa fa, e taua tele le faailoaina ma faʻalavelave faʻatasi ma tagata taʻitoʻatasi aʻo leʻi faʻatupulaia le faʻalagolago. O le tauleʻaleʻa e fai ma sui o se taimi faigata tele pe a fai o le matagaluega o loʻo faʻamalosia ai le soifua maloloina, faʻasologa o amioga ma le atuatuvale e faigofie tele i le faimalaga i fualaau faasaina, i se vaega ona o le faʻaitiitia o le faʻatautaia o le gataifale ma le maualuga o le faʻaogaina o faiga faʻavae. Faʻamaumauga o loʻo i ai nei i le vailaʻau o le vailaʻau faʻalagolago e tuʻuina atu faʻamatalaga i mea lamatia e mafai ai e se tagata talavou ona faʻafitauli i le faʻaaogaina o vailaau faʻataʻitaʻi e faʻaaogaina i mea e faalagolago i ai. E ala i le faʻamalamalamaina muamua o tagata lamatia, o faʻalavelave puipuia e mafai ona faʻaaoga e faʻaleleia ai le faʻafetaui lelei o le faʻalagolago i mea. O suʻesuʻega faʻapitoa e taulai atu i le tamaititi ma le tupulaga talavou e manaʻomia e malamalama ai i eseesega o feusuaiga i le lamatiaga o mea e faalagolago i ai ma fuafua ai le sili atu ona aoga i le vave teteega mo SUD.

Faʻafetai

O lenei galuega na lagolagoina e National Institute of Drug Abuse DA-10543 ma DA-026485 (i le SLA) ma le John A. Kaneb Young Investigator Award (i le CJJ). Matou te faafetai ia Dr. Heather Brenhouse mo faamatalaga na tuuina mai Fig. 3A.

faapuupuuga

ACCAnterior Cingulate Cortex
GaluegaAdrenocorticotropic Hormone
ADHDFaʻamatalaga-Leʻavaʻavaʻaʻi / Vaʻavaʻavaʻava Lelei
BLAFaʻaaliga Amygdala
BNSTBed Nucleus o le Stria Terminalis
togālauapiAmP Cyclic
CKCam-Kinase II
CRFCorticotropin Faʻatonu Faʻatonu
DATDopamine Transporter
fMRIFaʻamatalaga Faʻatonu Matagofie
HPAO le Hypothalamic-Pituitary-Adrenal
mPFCMedial Prefrontal Cortex
MRIMalosiaga Resonance Magnetic
NAcNucleus Accumbens
OFCOrbitofrontal Cortex
PETPositron Faʻasologa o Mea Tino
PFCPrefrontal Cortex
P (#)Aso Post-Natal
SERTSerotonin Transporter
SESTulaga o le tamaoaiga
STNSubthalamic Nucleus
STRStriatum
SUDFaʻaaoga le Faʻafitauli
VTAVaega Faʻapisinisi Faʻaauau
 

Faamatalaga Faʻamatalaga

 

Tautinoga o le fiafia

O tusitala e leai ni a latou tauvaga faʻatasi ma le iloiloga o le taimi nei.

 

mau faasino

  1. Adriani W, et al. Tulaga maʻaleʻale faʻapitoa i le puleaina o le tino o le nicotine i pepe i le taimi o le talavou. Neuropsychopharmacology. 2002; 27: 212-224. [PubMed]
  2. Adriani W, et al. Faʻafitauli o le tino ma le neurochimium i le taimi o le talavou i ata: suʻesuʻega ma le nicotine. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 869-878. [PubMed]
  3. Adriani W, et al. O le pulega o le methylphenidate i tamaʻi talavou e fuafua ai suiga paʻu i amioga e aʻafia ai taui ma faʻataʻitaʻiga o gataifale. Neuropsychopharmacology. 2006a; 31: 1946-1956. [PubMed]
  4. Adriani W, et al. Aafiaga pupuu o aafiaga o le methylphenidate o le taulealea i luga o le faiʻai o le gataifale o le tino ma le uiga o feusuaiga / endocrine i tama tama. Ann. NY Acad. Sci. 2006b; 1074: 52-73. [PubMed]
  5. Aguiar AS, Jr., et al. O aʻoaʻoga i lalo ifo e faʻamaonia ai le moa himpocampal ma le ogatotonu o le faiʻai-na mafua mai le maualuga o le maualuga o le tino. J. Neural Transm. (Vienna) 2008; 115: 1251-1255. [PubMed]
  6. Alarcon G, et al. Atinaʻeina o feusuaiga faʻafeusuaiga i le faʻalagolago i le faʻatinoina o le fesoʻotaʻiga o vaega-eleele amygdala. Neuroimage. 2015; 115: 235-244. [PMC free article] [PubMed]
  7. American Psychiatric Association. Faʻamatalaga Faʻaipoipoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga. 5th ed. American Psychiatric Association; Washington, DC .: 2013.
  8. Andersen SL, Gazzara RA. O le gasegase o suiga o le apomorphine o le release o le neostriatal dopamine: aʻafiaga i luga o le tuʻuina atu faʻafuaseʻi. J. Neurochem. 1993; 61: 2247-2255. [PubMed]
  9. Andersen SL, Navalta CP. Iloiloga Faaletausaga Iloiloga: New Frontier i le Neuropharmacology Atinaʻe: e ono mafai ona faʻatulagaina togafitiga faʻasolosolo umi o fualaau faʻataʻitaʻi e ala i le vave faʻatulagaina vave o gaioiga? J. Child Psychol. Fomaʻi. 2011; 52: 476-503. [PMC free article] [PubMed]
  10. Andersen SL, Teicher MH. Eseesega o feusuaiga i le diaamine receptors ma lo latou talafeagai i le ADHD. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2000; 24: 137-141. [PubMed]
  11. Andersen SL, Teicher MH. Taimi e tolopoina o le vave popole i le atinaeina o le hippocampal. Neuropsychopharmacology. 2004; 29: 1988-1993. [PubMed]
  12. Andersen SL, Teicher MH. Faʻalavelave, taimi maʻaleʻale ma mea e tutupu i le taimi o le atuatuvale. Trends Neurosci. 2008; 31: 183-191. [PubMed]
  13. Andersen SL, Teicher MH. Faʻatinoina le leai o ni taofi: faʻalavelave faʻalavelave tupuga ma isi aʻafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2009; 33: 516-524. [PMC free article] [PubMed]
  14. Andersen SL, Dumont NL, Teicher MH. Eseesega tau atinaeina o le DNamine synthesis i le (+/-) - 7-OH-DPAT. Naunyn. Schmiedebergs Arch. Pharmacol. 1997a; 356: 173-181. [PubMed]
  15. Andersen SL, et al. Eseesega o feusuaiga i le dopamine receptor overproduction ma le faʻaumatia. Neuroreport. 1997b; 8: 1495-1498. [PubMed]
  16. Andersen SL, et al. Faʻafeiloaʻi le tali atu i cocaine i totonu o laumei na faʻaalia i le methylphenidate ao faʻalauteleina. Nat. Neurosci. 2002a; 5: 13-14. [PubMed]
  17. Andersen SL, et al. O suiga a Pubertal i hormones o le gonadal e le aʻafia ai le faʻataʻitaʻiina o le faʻataʻitaʻiga o le suimeni o le dopamine. Psychoneuroendocrinology. 2002b; 27: 683-691. [PubMed]
  18. Andersen SL, et al. Juvenile methylphenidate faʻafesoʻotaʻi amioga e aʻafia ai le totogi ma le toto o le cerebral e ala i le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le komipiuta D3. Eur. J. Neurosci. 2008a; 27: 2962-2972. [PubMed]
  19. Andersen SL, et al. Uluai faʻamatalaga mo taimi maʻaleʻale i le aʻafiaga o le faʻaleagaina o feusuaiga tamaititi i le atinaʻeina o faiʻai i le itu. J. Neuropsychiatry Clin. Neurosci. 2008b; 20: 292-301. [PMC free article] [PubMed]
  20. Andersen SL. Suiga i le elemene lona lua o le AMP i le taimi o le atinaʻe e mafai ona faʻaalia ai faʻamaʻi faʻapitoa i le le atoatoa o le le atoatoa o le tino (ADHD). Faʻatasi. Brain Res. 2002; 130: 197-201. [PubMed]
  21. Andersen SL. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o faiʻai: manatu o le faʻafitauli poʻo le faamalama o avanoa? Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2003; 27: 3-18. [PubMed]
  22. Andersen SL. Fuamalie ma atinaʻe atinaʻe. Trends Pharmacol. Sci. 2005; 26: 237-243. [PubMed]
  23. Andersen SL. Faʻaalia i teteʻega faigata: manatu o felaʻuaiga faʻasolosolo e mafai ona oʻo atu ai i le faʻalauteleina o le malamalamaaga o le atuatuvale. Dev. Falemaʻi. 2015; 27: 477-491. [PMC free article] [PubMed]
  24. Andrzejewski ME, et al. O se faʻatusatusaga o le amio a le tagata matua ma le tupulaga talavou i le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o aʻoaʻoga, ma le faʻafefe o amioga faʻafefe. Faʻatasi. Neurosci. 2011; 125: 93-105. [PubMed]
  25. Anker JJ, Carroll ME. Toe faʻaleleia o cocaine o loʻo faʻasolosolo e ala i vailaʻau, faʻamatalaga, ma le atuatuvale i tauleʻaleʻa ma tagata matutua. Psychopharmacology (Berl.) 2010; 208: 211-222. [PMC free article] [PubMed]
  26. Arain M, et al. Maturation o le faiai o le taulealea. Neuropsychiatr. Dis. Togafitiga. 2013; 9: 449-461. [PMC free article] [PubMed]
  27. Arnsten AF, Rubia K. Neurobiological circuits o loʻo faʻatonutonuina le mafaufau, pulea o le mafaufau, uunaʻiga, ma lagona: faʻalavelave i faʻafitauli o le mafaufau o le tino. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 2012; 51: 356-367. [PubMed]
  28. Averbeck BB, et al. Estimates of overhead and zones of convergence within frontal-stereo circuits. J. Neurosci. 2014; 34: 9497-9505. [PMC free article] [PubMed]
  29. Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Eur. J. Pharmacol. 2006; 550: 95-106. [PubMed]
  30. Bailey J, Penhune VB. Se taimi maʻaleʻale mo toleniga musika: saofaga o le matua o le amataga ma le gafatia o tomai. Ann. NY Acad. Sci. 2012; 1252: 163-170. [PubMed]
  31. Bardo MT, Compton WM. Mata e puipuia le tino faaletino mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina? Fualaau oona. 2015; 153: 3-13. [PubMed]
  32. Bardo MT, Donohew RL, Harrington NG. Psychobiology o suʻesuʻega fou ma suʻesuʻega faʻatau fua. Faʻatasi. Brain Res. 1996; 77: 23-43. [PubMed]
  33. Barnea-Goraly N, et al. Laʻasaga o le paʻepaʻe i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o ata tensor diffusion. Cereb. Cortex. 2005; 15: 1848-1854. [PubMed]
  34. Baskin BM, Dwoskin LP, Kantak KM. O togafitiga methylphenidate e sili atu nai lo le talavou e tausisia ai le tele o le siakiina o le cocaine i le tuusao o le anufe o le hypertensive o le le atoatoa o le le atoatoa o le tino. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 2015; 131: 51-56. [PMC free article] [PubMed]
  35. Beckmann JS, Bardo MT. O le faʻamalosia o le siʻosiʻomaga e faʻaititia ai le tuʻufaʻatasia o le soifua maloloina faʻafiafia i se mea faʻalautele meaʻai. Faʻatasi. Brain Res. 2012; 226: 331-334. [PMC free article] [PubMed]
  36. Belin D, Everitt BJ. Cocaine saili masani e faʻalagolago i luga o le fesoʻotaʻiga o le fesoʻotaiga o le dopamine-faʻalagolago i le faʻalauteleina o fesoʻotaiga ma le telefoni. Neuron. 2008; 57: 432-441. [PubMed]
  37. Belin D, et al. O le maualuga o le impulsivity o loo valoia ai le fesuiaiga i le faamalosia o le cocaine-taking. Saienisi. 2008; 320: 1352-1355. [PMC free article] [PubMed]
  38. Bellis MA, et al. Predictors o le ava malosi i tamaiti aoga ma o latou aafiaga mo le puipuia o le afaina o le ava. Subst. Faʻaleagaina. Muamua. Faiga Faavae. 2007; 2: 15. [PMC free article] [PubMed]
  39. Belluzzi JD, et al. O aʻafiaga o le tausaga o le nicotine i luga o le mafutaga a le locomotor ma faʻapipiʻi le mea e sili ona fiafia i ai. Psychopharmacology (Berl.) 2004; 174: 389-395. [PubMed]
  40. Bereczkei T, Csanaky A. Ala faʻasolosolo o le atinaʻeina o tamaiti: soifuaga o tupulaga talavou ma tagata matutua mai tama-toesea aiga. Hum. Nat. 1996; 7: 257-280. [PubMed]
  41. Berridge CW, Arnsten AF. Psychostimulants ma le faʻaosofiaina o amio: faʻaosofia ma le faʻamalosia. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2013; 37: 1976-1984. [PubMed]
  42. Berridge KC Le felafolafoaiga i luga o le matafaioi a le dopamine i le taui: o le mataupu mo le faaosofia o le malamalama. Psychopharmacology (Berl.) 2007; 191: 391-431. [PubMed]
  43. Berridge KC. Manaʻo ma fiafia: faʻamatalaga mai suʻesuʻega o le neuroscience and psychology laboratory. Suesuega (Oslo) 2009A; 52: 378. [PMC free article] [PubMed]
  44. Berridge KC. 'Faʻafeiloaʻi' ma le 'manao' i meaʻai: o faiʻai fai ma gaioiga i mea e 'ai. Physiol. Faʻatasi. 2009b; 97: 537-550. [PMC free article] [PubMed]
  45. Biederman J, et al. O le Pharmacotherapy o le mafaufau-deficit / hyperactivity disorder e faaitiitia ai le lamatiaga o le le atoatoa o le vailaʻau. Pediatrics. 1999; 104: e20. [PubMed]
  46. Biegel GM, et al. Faʻaitiitia le mamafa o le mamafa o le mamafa mo le togafitia o tagata maʻi i le mafaufau. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 2009; 77: 855-866. [PubMed]
  47. Bjork JM, et al. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J. Neurosci. 2004; 24: 1793-1802. [PubMed]
  48. Bjorklund DF, Pellegrini AD. Atinaʻeina o tama ma aʻoaʻoga faʻapitoa. Child Dev. 2000; 71: 1687-1708. [PubMed]
  49. Bogin B, Smith BH. Evolution o le taamilosaga soifua o tagata soifua. Am. J. Hum. Biol. 1996; 8: 703-716. [PubMed]
  50. Bolanos CA, et al. O togafitiga Methylphenidate i le taimi aʻo leʻi oʻo i le taimi muamua ma le agavaʻa faʻafeiloaʻi tali i amioga faʻaleleia i le matua. Biol. Fomaʻi. 2003; 54: 1317-1329. [PubMed]
  51. Bowen S, et al. Faʻafoʻi faʻavae le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau: faʻamalositino faʻamalosi faʻamalositino. Subst. Faʻaleagaina. 2009; 30: 295-305. [PMC free article] [PubMed]
  52. Brandon CL, et al. Faʻaleleia le faʻatinoina ma le faʻafitauli i le cocaine pe a uma togafitiga methylphenidate i tama talavou. Neuropsychopharmacology. 2001; 25: 651-661. [PubMed]
  53. Brandon CL, Marinelli M, White FJ. O le faʻagasolo o le talavou i le methylphenidate e suia ai le gaoioiga o le rat midbrain dopamine neurons. Biol. Fomaʻi. 2003; 54: 1338-1344. [PubMed]
  54. Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻaaogaina o le cocaine ma le faʻaleleia atili o tamaʻi tama e faʻatusatusa i tagata matutua. Faʻatasi. Neurosci. 2008; 122: 460-465. [PMC free article] [PubMed]
  55. Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻataʻitaʻiga tau atinaʻe i le taimi o le talavou i alii ma tamaitai: o le malamalamaga o meaʻai e uiga i le faiʻai o loʻo suia. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2011; 35: 1687-1703. [PMC free article] [PubMed]
  56. Brenhouse HC, Sonntag KC, Andersen SL. Faʻaaliga o le nusipepa D1 dopamine o loʻo faʻaogaina i luga o laina uʻamea o le gasegase muamua: sootaga i le faʻaleleia atili o le faʻaosofia o le fualaau o fualaau oona i le talavou. J. Neurosci. 2008; 28: 2375-2382. [PMC free article] [PubMed]
  57. Brenhouse HC, et al. Vaʻaia o le methylphenidate Juvenile ma mea e aʻafia ai le faʻamalosia o le gaosiga. Dev. Neurosci. 2009; 31: 95-106. [PMC free article] [PubMed]
  58. Brenhouse HC, Dumais K, Andersen SL. Faʻaleleia le faʻalogoina o le lelava: amio faʻatau ma togafitiga faʻafomaʻi e faafaigofie ai le faʻaaogaina o faʻamaʻi vailaʻau faʻamalosi i tamaʻitaʻi. Neuroscience. 2010; 169: 628-636. [PMC free article] [PubMed]
  59. Brenhouse HC, Lukakes JL, Andersen SL. O le amataga o le olaga e faʻaleagaina ai faʻamatalaga tau atinaʻe o mea faʻapitoa e faʻataunuʻuina ai mea e fai ma vaisu. Brain Sci. 2013; 3: 143-158. [PMC free article] [PubMed]
  60. Brown JD, Siegel JM. O le faamalositino e avea o se pa puipui o le olaga mafatiaga: o se suesuega faamoemoeina mo le soifua maloloina o le taulealea. Health Psychol. 1988; 7: 341-353. [PubMed]
  61. Burton AC, Nakamura K, Roesch MR. Mai i le itu-medial i le pito i tua o le pito i tua: o ni mea e sili ona lelei o le faia o filifiliga e faia taui. Neurobiol. Aoao. Sui. 2015; 117: 51-59. [PMC free article] [PubMed]
  62. Kaino ME, Green TA, Bardo MT. Faʻaititia le siʻosiʻomaga o le siosiomaga e faʻaititia ai le tali atu mo se mea fou. Faʻatasi. Faagasologa. 2006; 73: 360-366. [PMC free article] [PubMed]
  63. Callaghan BL, et al. O le sosaiete faavaomalo mo le atinaʻe o le psychobiology o le Sackler: uluaʻi faigata ma le matuitui o gaioiga faʻalogona-o se suʻega faʻasolosolo. Dev. Psychobiol. 2014; 56: 1635-1650. [PMC free article] [PubMed]
  64. Carlezon WA, Jr., Mague SD, Andersen SL. Faʻaauau le faʻataʻitaʻiga o aafiaga i le vave ona faʻaalia i le methylphenidate i kio. Biol. Fomaʻi. 2003; 54: 1330-1337. [PubMed]
  65. Casey BJ, Jones RM. Neurobiology o le mafaufau ma le amio a le tagata talavou: o aʻafiaga mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 2010; 49: 1189-1201. [PMC free article] [PubMed]
  66. Casey BJ, Getz S, Galvan A. O le faigata matua. Dev. Faʻaaliga 2008; 28: 62-77. [PMC free article] [PubMed]
  67. Casey B, Jones RM, Somerville LH. Faʻailogaina ma le faʻavavevave o le mafaufau o le tagata matua. J. Res. Talavou. 2011; 21: 21-33. [PMC free article] [PubMed]
  68. Cass DK, et al. Faʻalavelave faʻaleagaina o le gamma-aminobutyric acid i le medial frontfront cortex e ala i le faʻaalia o cocaine i le taimi o le talavou. Biol. Fomaʻi. 2013; 74: 490-501. [PMC free article] [PubMed]
  69. Chaddock L, et al. E fesoʻotaʻi le tele o ganglia o le Basal i le vaʻavaʻai faʻamalosi i tamaiti o loʻo nofo i luga. Dev. Neurosci. 2010; 32: 249-256. [PMC free article] [PubMed]
  70. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Am. J. Fomaʻi. 2003; 160: 1041-1052. [PMC free article] [PubMed]
  71. Chang SE, Wheeler DS, Holland PC. Matafaioi o nucleus accumbens ma le amygdala le aoga i autosapped lever pressing. Neurobiol. Aoao. Sui. 2012; 97: 441-451. [PMC free article] [PubMed]
  72. Clark DB, Lesnick L, Hegedus AM. Traumas ma isi mea leaga na tupu i talavou ma le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 1997; 36: 1744-1751. [PubMed]
  73. Cobb S. Peresiteneial Address-1976: fesoʻotaʻiga faʻapitoa i le avea ai o se faʻataʻitaʻiga o le olaga. Tomaʻi. Med. 1976; 38: 300-314. [PubMed]
  74. Colorado RA, et al. Aafiaga o le vavalalata o tina, vave tagofiaina, ma nofoaga faʻatautaia e faʻaleleia i luga o le faʻasalaga ma le faʻamalosia o amioga a tama talavou. Faʻatasi. Faagasologa. 2006; 71: 51-58. [PubMed]
  75. Congdon E, et al. Fuataga ma le faatuatuaina o le taliina o tali. I luma. Toma. 2012; 3: 37. [PMC free article] [PubMed]
  76. Connor-Smith JK, et al. Tali i le atuatuvale i le taulealea: fuaina o tali ma le le mautonu le tali atu. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 2000; 68: 976-992. [PubMed]
  77. Cook SC, Wellman CL. O le atuatuvalega o taimi e suia ai le tino o le dendritic i le rat ma le medial frontfront cortex. J. Neurobiol. 2004; 60: 236-248. [PubMed]
  78. Crawford CA, et al. O le muamua o le methylphenidate e faʻaleleia ai le puleaina o le cocaine ae e le o se mea e faʻafeiloaʻi i le cocaine, o se mea e sili ona fiafia i ai tama talavou matutua. Psychopharmacology (Berl.) 2011; 213: 43-52. [PMC free article] [PubMed]
  79. Cressman VL, et al. Muamua i totonu o le amygdala i le pito i luma o le tauleʻaleʻa i le va o le talavou i le rat. J. Comp. Neurol. 2010; 518: 2693-2709. [PMC free article] [PubMed]
  80. Cruz FC, et al. Faʻasagaga o le vavalalata o tina i tamaʻi tama: o le faʻateleina o le taimi o le ava malosi. Psychopharmacology (Berl.) 2008; 201: 459-468. [PMC free article] [PubMed]
  81. Cui M, et al. O le faʻaleleia o le siosiomaga e faʻatoʻilaloina ai le le atoatoa o le mafaufau ma le faʻalavelave-pei o le amio e faʻaosofia e ala i le vave o le olaga. Neurosci. Lett. 2006; 404: 208-212. [PubMed]
  82. Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Amygdalo-faʻapupulaina le totogo e faʻaauau pea ona matua: aʻafiaga mo le atinaʻega masani ma le le masani ai ao talavou. J. Comp. Neurol. 2002; 453: 116-130. [PubMed]
  83. Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Faateleina le fegalegaleaiga o le au uo i le GABAergic internuarons i le va o le fanau mai ma le matua. Cereb. Cortex. 2008; 18: 1529-1535. [PubMed]
  84. Curtis CE, DʻEsposito M. Faʻaauau gaioiga i le pito i luma muamua o gaioiga manatuaina. Faʻailoga masani. Sci. 2003; 7: 415–423. [PubMed]
  85. Darwin CR. O le tupuaga o le tagata, ma le filifiliga e faatatau i feusuaiga. 1 st Edition John Murray; Lonetona: 1871.
  86. Diamond A, Lee K. Interventions na faʻaalia i le fesoasoani i le faʻatinoina o galuega faʻatino i tamaiti 4 i 12 tausaga. Saienisi. 2011; 333: 959-964. [PMC free article] [PubMed]
  87. Diamond A. Galuega faʻatonutonu. Annu. Rev. Rev. Psychol. 2013; 64: 135-168. [PMC free article] [PubMed]
  88. Dias-Ferreira E, et al. Faʻanatinati taimi e mafua ai le toe faʻatulagaina o muamua ma aafia ai le faia o faʻaiuga. Saienisi. 2009; 325: 621-625. [PubMed]
  89. Dickinson A. Avanoa ma masaniga: o le atiina ae o le faʻavae tutoatasi. Philos. Trans. R Soc. London. B Biol. Sci. 1985; 308: 67-78.
  90. Doherty JM, Frantz KJ. Heroin pulea e le tagata lava ia ma toe faʻaleleia le sailiga o le heroin ile tauleʻaleʻa ma: tamaʻitaʻi matutua. Psychopharmacology (Berl.) 2012; 219: 763-773. [PubMed]
  91. Dow-Edwards D. Eseesega o feusuaʻiga i aʻafiaga o le faʻamaʻiina o le koko i le gasologa o le olaga. Physiol. Faʻatasi. 2010; 100: 208-215. [PMC free article] [PubMed]
  92. Duncan DF. O le olaga e popole e pei o se muamua i le tauleʻaleʻa fualaau faʻalagolago. Fa. J. Addict. 1977; 12: 1047-1056. [PubMed]
  93. Durston S, et al. MRI Anatomical o le faia o le faiʻai tagata: o le a se mea ua tatou aʻoaʻoina? J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 2001; 40: 1012-1020. [PubMed]
  94. de Bruijn GJ, van den Putte B. Taumafa inu ava malosi, televise matamata ma le malosi o le malosi: sailiiliga o aafiaga i le Leory of Conduct Design. Manatu. 2009; 53: 66-75. [PubMed]
  95. de Wit H. Impulsivity o se faʻamautinoaga ma taunuuga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina: o se toe iloiloga o faiga faʻavae. Faʻaaoga. Biol. 2009; 14: 22-31. [PMC free article] [PubMed]
  96. Eagle DM, Baunez C. E i ai se faʻatonuga-tali-tali i le rat? Molimau mai suʻesuʻega faʻatekonolosi ma suʻesuʻega faʻatekinisi e uiga i le faʻasaina o amioga. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2010; 34: 50-72. [PMC free article] [PubMed]
  97. El Rawas R, et al. O le faʻatamaoaigaina o le siosiomaga e faʻaititia ai le tauia ae le o faʻamalosiaga o le heroin. Psychopharmacology (Berl.) 2009; 203: 561-570. [PubMed]
  98. Enoch MA. O le matafaioi o le vave olaga e faigata ona avea ma se tagata vavalalata mo le ava malosi ma le faalagolago i fualaau faasaina. Psychopharmacology (Berl.) 2011; 214: 17-31. [PMC free article] [PubMed]
  99. Ernst M, et al. Amygdala ma le nucleus faʻapupula i tali i le mauaina ma le faʻaaogaina o tupe maua i tagata matutua ma tagata talavou. Neuroimage. 2005; 25: 1279-1291. [PubMed]
  100. Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Toma. Med. 2006; 36: 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  101. Ernst M. O le ata faataʻitaʻi tolu o le suʻesuʻeina o amioga a le tamaitiiti. Brain Cognit. 2014; 89: 104-111. [PMC free article] [PubMed]
  102. Eshel N, et al. Faʻasologa o le filifiliga i tagata matutua ma le tupulaga talavou: o le atinaʻeina o le muaʻi luma ma le faʻaaogaina o le gaʻo. Neuropsychologia. 2007; 45: 1270-1279. [PMC free article] [PubMed]
  103. Everitt BJ, Robbins TW. Mai i le malae vaʻaia i le pito i tua o le fale: faʻalauiloa manatu e uiga ia latou matafaioi i le tagofia o fualaau faasaina. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2013; 37: 1946-1954. [PubMed]
  104. Everitt BJ, Robbins TW. Drug addiction: toe faʻafouina amioga i masaniga i le faʻaaogaina o le sefulu tausaga i luga. Annu. Rev. Rev. Psychol. 2016; 67: 23-50. [PubMed]
  105. Everitt BJ, et al. Toe iloilo: faʻaogaina o gaioiga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o fualaau faʻatau ma vaisu. Philos. Trans. R Soc. London. B Biol. Sci. 2008; 363: 3125-3135. [PMC free article] [PubMed]
  106. Fareri DS, Tottenham N. O aʻafiaga o le amataga o le olaga e faʻamalosia ai le amygdala ma le atinaʻe tetele. Dev. Faʻamau. Neurosci. 2016; 19: 233-247. [PMC free article] [PubMed]
  107. Farrell MR, et al. O aʻafiaga faʻafeusuaiga i le vave o le olaga e faʻamalosia ai fegalegaleaiga faʻaagafesoʻotaʻi ma le pito i luma o le penefiti o le tino i le tamaʻi tama. Faʻatasi. Brain Res. 2016; 310: 119-125. [PubMed]
  108. Ferron C, et al. Taʻaloga taʻaloga i le tauleʻaleʻa: faʻatasi ma mafaufauga maloloina ma amioga faʻapitoa. Soifua Maloloina. Res. 1999; 14: 225-233. [PubMed]
  109. Francis DD, et al. Faʻafouina le faʻaleleiaina o le siosiomaga e faʻaleagaina ai aʻafiaga o le teteʻa mai o tina i le gasegase o mafatiaga. J. Neurosci. 2002; 22: 7840-7843. [PubMed]
  110. Freund N, et al. A maeʻa le pati: o faʻalavelave faʻalavelave-pei o ni kusi pe a maeʻa le faʻamamaina o le D1 faʻasalalauga. Psychopharmacology (Berl.) 2016; 233: 1191-1201. [PMC free article] [PubMed]
  111. Fuchs RA, Branham RK, Tagai RE. O mea eseese o loʻo faʻafeiloaʻi ai le cocaine o loʻo sāʻili i le faʻasaʻolotoga ma le faʻaumatiaga o aʻoaʻoga: o se mea taua tele mo le paluga o meaʻai. J. Neurosci. 2006; 26: 3584-3588. [PMC free article] [PubMed]
  112. Gabard-Durnam LJ, et al. O le atinaʻega o le fesoʻotaiga o le amygdala tagata faigaluega i le malologa mai 4 i 23 tausaga: o se suʻesuʻega faʻasolosolo. Neuroimage. 2014; 95: 193-207. [PMC free article] [PubMed]
  113. Galvan A, et al. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J. Neurosci. 2006; 26: 6885-6892. [PubMed]
  114. Galvan A. Adolescent le atinaʻeina o le polokalama taui. I luma. Hum. Neurosci. 2010; 4: 6. [PMC free article] [PubMed]
  115. Ganella DE, Kim JH. Faʻataʻitaʻiga o le tootoo o le fefe ma le atuatuvale: mai le neurobiology i vailaau faʻataʻitaʻi. Br. J. Pharmacol. 2014; 171: 4556-4574. [PMC free article] [PubMed]
  116. Garavan H, et al. Faʻailogaina o le koko o le cocaine e faʻaaogaina: faʻamaonia le neuroanatomical mo tagata faʻatau fualaau ma fualaau faasaina. Am. J. Fomaʻi. 2000; 157: 1789-1798. [PubMed]
  117. Gardner B, Lally P, Wardle J. Faia masani masani le ola maloloina: o le mafaufauga o le 'masani-faatulagaina' ma le masani lautele. Br. J. Gen. Pract. 2012; 62: 664-666. [PMC free article] [PubMed]
  118. Gass JT, et al. O le ava malosi o le ava e faʻaitiitia ai le gafatia o amioga, faʻamalosia le faʻasaina, ma faateleina ai le teteʻe atu i le faʻaumatia o le self-administration i le taimi o le matua. Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 2570-2583. [PMC free article] [PubMed]
  119. Giedd JN, et al. Faʻaleleia o le mafaufau i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI umi. Nat. Neurosci. 1999; 2: 861-863. [PubMed]
  120. Gluckman PD, Hanson MA. Evolution, atinaʻe ma le taimi o le lauiloa. Trends Endocrinol. Metab. 2006; 17: 7-12. [PubMed]
  121. Goff B, et al. Faʻaitiitia le faʻapipiʻi o le faʻafoʻiina o le tino ma le popole o le tauleʻaleʻa ina ua maeʻa le atuatuvale. Neuroscience. 2013; 249: 129-138. [PMC free article] [PubMed]
  122. Goldman PS, Alexander GE. Maturation o cortex muamua i le manuki na faʻaalia mai e le faʻalogona o le atuatuvale i le lotoifale. Natura. 1977; 267: 613-615. [PubMed]
  123. Goldstein RZ, Volkow ND. Le faʻaleagaina o le pito i luma i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: faʻamaʻiina o suʻesuʻega ma faʻafitauli o le falemaʻi. Nat. Rev. Neurosci. 2011; 12: 652-669. [PMC free article] [PubMed]
  124. Grace AA, et al. Faʻafoeina o le faʻamaina o laupepa dopamineric ma le faʻatonutonuina o amioga e faʻatonutonu i sini. Trends Neurosci. 2007; 30: 220-227. [PubMed]
  125. Grant BF, Dawson DA. Tausaga o le amataina o fualaau faasaina ma lona fegalegaleaiga ma le DSM-IV faaaoga sese o fualaau faasaina ma le faalagolago: taunuuga mai le National Longitudinal Alcohol Epidemiologic Survey. J. Subst. Faʻaleagaina. 1998; 10: 163-173. [PubMed]
  126. Grant BF. Tausaga o le ulaula tapaa ma lona fegalegaleaiga ma le ava malosi ma le DSM-IV le faʻaaogaina o le ava malosi ma le faʻalagolago: o taunuuga mai le National Longitudinal Alcohol Epidemiologic Survey. J. Subst. Faʻaleagaina. 1998; 10: 59-73. [PubMed]
  127. Gremel CM, Cunningham CL. Matafaioi o le nucleus accumbens ma le amygdala i le mauaina ma le faʻaalia o le ethanol-conditioned behavioral behavior in souris. J. Neurosci. 2008; 28: 1076-1084. [PubMed]
  128. Gruber SA, et al. E aoga le faʻatali: o aʻafiaga o le matua o le faʻaaogaina o le mariuana e faʻaaoga i luga o le paʻepaʻe ma le le mautonu. Psychopharmacology (Berl.) 2014; 231: 1455-1465. [PMC free article] [PubMed]
  129. Grusser SM, et al. O le faʻaaogaina o le striatum ma le medial frontfront cortex e fesoʻotaʻi ma le toe foʻi mulimuli mai o le ava malosi. Psychopharmacology (Berl.) 2004; 175: 296-302. [PubMed]
  130. Gulley JM, Juraska JM. O aʻafiaga o fualaau faasaina i le tuputupu ae o le talavou i le gaioiga corticolimbic ma amioga. Neuroscience. 2013; 249: 3-20. [PMC free article] [PubMed]
  131. Gustafsson L, Ploj K, Nylander I. Aafiaga o le vavalalata o tina i luga o le faʻaaogaina o le ethanol ma le brain peptide system in female Wistar rats. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 2005; 81: 506-516. [PubMed]
  132. Guyer AE, et al. Faʻaaogaina o galuega i tupulaga talavou e faʻaalia e le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le amio. J. Neurosci. 2006; 26: 6399-6405. [PubMed]
  133. Guyer AE, et al. O se suʻesuʻega atinae o tali a amygdala i foliga vaaia. J. Cognit. Neurosci. 2008; 20: 1565-1582. [PMC free article] [PubMed]
  134. Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. O alatele Striatonigrostriatal i primates e fausia ai se siʻosiʻomaga maualuga mai le atigi i le telefoni. J. Neurosci. 2000; 20: 2369-2382. [PubMed]
  135. Haber SN, et al. O mea e fesoʻotaʻi atu ai i le taui i le taui e faʻamalamalamaina ai se vaega tele i vaega o primates e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga faʻaoga faʻapitoa, tuʻuina atu se mea e fai mo aʻoaʻoga faʻavae. J. Neurosci. 2006; 26: 8368-8376. [PubMed]
  136. Hammerslag LR, Gulley JM. Tausaga ma feusuaiga eseese i amioga tauia i tama talavou ma tagata matutua. Dev. Psychobiol. 2014; 56: 611-621. [PMC free article] [PubMed]
  137. Hanson JL, et al. O le faʻalavelave mamafa i le laʻititi e fesoʻotaʻi ma le faiva o le faia o totogi i le matua. Soc. Faʻamau. Afaina. Neurosci. 2016; 11: 405-412. [PMC free article] [PubMed]
  138. Harrell JS, et al. O le ulaulaina o le ulaula i le talavou: o matafaioi a le itupa, taʻaloga, tamaoaiga, ma le atinaʻe. J. Adolesc. Soifua Maloloina. 1998; 23: 271-279. [PubMed]
  139. Harvey RC, et al. Togafitiga o le Methylphenidate i tama talavou ma se faʻafitauli pipisi / faʻafitauli o le vaʻaia o le tino: penefiti faʻamalosia o meaʻai ma le dopamine transporter galuega. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 837-847. [PMC free article] [PubMed]
  140. Hawkins JD, Catalano RF, Miller JY. Tulaga lamatia ma mea puipuia mo le ava malosi ma isi faafitauli tau fualaau faasaina i le talavou ma le matua matua: aafiaga mo le puipuia o vailaau faasaina. Toma. Bull. 1992; 112: 64-105. [PubMed]
  141. Hawley P. Le evolusione o le talavou ma le talavou o le evolusione: o le oo mai o le matua o tagata ma le manatu e uiga i malosiaga na faia ai. J. Res. Talavou. 2011; 21: 307-316.
  142. Hester R, Garavan H. Faʻatonuina o le faʻamaʻiina o meaʻai i le koko: faʻamaoniga mo feeseeseaiga muaʻi luma, taʻavale, ma le gaioiga. J. Neurosci. 2004; 24: 11017-11022. [PubMed]
  143. Hester R, Lubman DI, Yucel M. O le matafaioi a le pulega puleaina o le tagofia o fualaau oona. Curr. Maualuga. Faʻatasi. Neurosci. 2010; 3: 301-318. [PubMed]
  144. Hogarth L, Chase HW. Faʻafeiloaʻi sini-faʻatonutonuina ma masani ona pulea le suʻesuʻeina o fualaau faʻataʻitaʻi: faʻafitauli mo le faʻalagolago i le faʻafitauli. J. Exp. Toma. Manu. Faʻatasi. Faʻamasinoga. 2011; 37: 261-276. [PubMed]
  145. Holzel BK, et al. Suesuega o le mafaufau mafaufau loloto i tagata suʻesuʻe ma le morphometry. Soc. Faʻamau. Afaina. Neurosci. 2008; 3: 55-61. [PMC free article] [PubMed]
  146. Holzel BK, et al. O le faʻatinoina o le mafaufau e taʻitaʻi atu ai i le faʻapupulaina o le faiʻai o le atunuʻu e mafiafia tele. Maualuga Resitala. 2011; 191: 36-43. [PMC free article] [PubMed]
  147. Hostinar TA. O aʻafiaga o le lagolagosua faʻale-agafesoʻotaʻi ma le faʻafitauli i le amataga o le soifuaga i luga o le faʻalavelave malosi i tamaiti ma tamaiti. University of Minnesota Conservancy Faʻamatalaga. 2013
  148. Houben K, Wiers RW, Jansen A. Uunaia le inu ava: aʻoaʻoga galue galue e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le ava. Toma. Sci. 2011; 22: 968-975. [PubMed]
  149. Humensky JL. O talavou e maualuga le tulaga o le tamaoaiga e sili atu ona ono aafia i le ava malosi ma le faaaogaina o fualaau faasaina ile amataga o le matua? Subst. Faʻaleagaina. Muamua. Faiga Faavae. 2010; 5: 19. [PMC free article] [PubMed]
  150. Huot RL, et al. Atinaʻeina o le fiafia o le ethanol ma le atuatuvale ona o se taunuuga o le vavalalata o tina i Long Days Evans ma le fesuiaiga ma togafitiga faʻamaʻi. Psychopharmacology (Berl.) 2001; 158: 366-373. [PubMed]
  151. Ito R, et al. Tuuina atu o le Dopamine i le pito i tua i le taimi o le amio o le cocaine i lalo o le vaavaaiga o se vailaʻau e fesootai i fualaau faasaina. J. Neurosci. 2002; 22: 6247-6253. [PubMed]
  152. Jasinska AJ, et al. Faʻatinoga o le faʻafetuia o le gaioiga faʻaleaganuʻu i fualaau faasaina i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se suʻesuʻega o suesuega a le tagata. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2014; 38: 1-16. [PMC free article] [PubMed]
  153. Johnson JS, Newport EL. Taunuʻuga taua i le aʻoaʻoina o gagana lona lua: o le aafiaga o le tulaga matua i luga o le mauaina o le Igilisi e avea o se gagana lona lua. Faʻamau. Toma. 1989; 21: 60-99. [PubMed]
  154. Johnson TR, et al. O le gaosiga o le gaosiga o le manogi o le cocaine e faʻaalia e ala i le IRM galuega i laumei ala. Neurosci. Lett. 2013; 534: 160-165. [PMC free article] [PubMed]
  155. Johnson CM, et al. O le telefoni poʻo le amygdala axons o loʻo faʻaalia ai faʻaoga eseese o le maturation i le frontal cortex i le taimi o le talavou. Dev. Faʻamau. Neurosci. 2016; 18: 113-120. [PMC free article] [PubMed]
  156. Jonkman S, Pelloux Y, Everitt BJ. Vaʻaiga eseese o le vaega telefoni ma le ogatotonu i le sailia o le koko o le koko. J. Neurosci. 2012; 32: 4645-4650. [PubMed]
  157. Jordan CJ, et al. O le suʻesuʻeina o le cocaine i se faʻataʻitaʻiga o le gaioiga-le atoatoa / faʻamaʻi vaʻaia pe a maeʻa methylphenidate ma togafitiga atomoxetine. Fualaau oona. 2014; 140: 25-32. [PMC free article] [PubMed]
  158. Jordan CJ, et al. Tomaʻititi D-amphetamine togafiti ile togafitiga o le ADHD: O aʻafiaga faʻasolosolo i le talavou e aunoa ma se aʻafiaga i cocaine e faʻaalia ai le tali atu i le matua. Faʻatasi. Brain Res. 2016; 297: 165-179. [PMC free article] [PubMed]
  159. Iuta G, Gardner B, Aunger R. Faia o se amio masani: o se suʻesuʻega suʻesuʻega o mafaufauga o mafaufauga o faʻatulagaga masani. Br. J. Health Psychol. 2013; 18: 338-353. [PubMed]
  160. Kalinichev M, et al. Suiga tumau i le faʻaaogaina o le corticosterone ma amioga popole-pei o se taunuuga o le vavalalata o tina i Long-Evans. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 2002; 73: 131-140. [PubMed]
  161. Kalivas PW, Volkow N, Seamans J. Faʻatonuina le faʻamalosi i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o se togafitiga i le muai-accumbens glutamate transmission. Neuron. 2005; 45: 647-650. [PubMed]
  162. Kendig MD, et al. O le faʻagata ona faʻafeiloaʻi i le 10% sucrose solution i tama talavou ma tupulaga talavou matutua e faʻaleagaina ai mafaufauga faʻapitoa ma suia ai lagona i le faʻatusatusaina o le tau. Physiol. Faʻatasi. 2013; 120: 164-172. [PubMed]
  163. Khurana A, et al. O le galue malosi e galue ai e faʻataʻotoina ai faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le ava malosi i tupulaga talavou: o le mediational role o le le mautonu. Togafitiga. 2013; 108: 506-515. [PMC free article] [PubMed]
  164. Kilpatrick DG, et al. Faʻamatalaga o aʻafiaga mo le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻatuatuaina: tala mai se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 2000; 68: 19-30. [PubMed]
  165. Kilpatrick DG, et al. Feteʻenaʻiga ma tulaga lamatia o le PTSD, faʻalavelave matuia, faʻaaogaina o vailaau / faʻalagolago, ma le faʻamaualuga: iuga mai le National Survey of Adolescents. J. Consult. Falemaʻi. Toma. 2003; 71: 692-700. [PubMed]
  166. Knudsen EI. Vaʻaia taimi i le atinaʻe o le faiʻai ma amioga. J. Cognit. Neurosci. 2004; 16: 1412-1425. [PubMed]
  167. Koob GF, Le Moal M. Drug addictive, dysregulation o taui, ma le allostasis. Neuropsychopharmacology. 2001; 24: 97-129. [PubMed]
  168. Koss WA, et al. O le fomaʻi o le Dendritic i le tauleʻaleʻa o le vete muamua ma le amygdala mataʻetaʻa o tama ma tamaʻitaʻi. Synapse. 2014; 68: 61-72. [PubMed]
  169. Kosten TA, Miserendino MJ, Kehoe P. Faʻaleleia le maua mai o le siakiina o le cocaine i tamaʻamea matutua ma aʻafiaga o le vavalalata. Brain Res. 2000; 875: 44-50. [PubMed]
  170. Kosten TA, et al. O le vavae ese mai le tino e faʻaleleia atili ai le mauaina o le cocaine self-administration ma le taliina o meaai i tamaʻi tamaʻitaʻi. Faʻatasi. Brain Res. 2004; 151: 137-149. [PubMed]
  171. Kosten TA, Zhang XY, Kehoe P. Maoaʻi cocaine ma le puleaina o le tino lava ia i tamaʻitaʻi fafine e leai se poto masani. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 70-76. [PubMed]
  172. Kreek MJ, et al. O aʻafiaga faʻapitoa i luga o le le gasegase, lamatiaina o le ave, faʻamalosia o le vaivai ma le faʻafitauli i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Nat. Neurosci. 2005; 8: 1450-1457. [PubMed]
  173. Kremers SP, van der Horst K, Brug J. Adolescent o le matamata i le mataʻituina o mata e fesoʻotaʻi ma le taumafaina o le suka-suamalie suamalie: o le matafaioi o le malosi o amioga masani ma masani matua. Manatu. 2007; 48: 345-350. [PubMed]
  174. Kuhn C. Faʻalavelaveina o eseesega o feusuaiga i le atinaʻeina o vailaʻau ma faʻaleagaina i le taimi o le talavou. Pharmacol. Ther. 2015; 153: 55-78. [PMC free article] [PubMed]
  175. Lacy RT, et al. O le faamalositino e faʻaititia ai le faʻatinoga o le saoasaoa a le soccerball. Soifua Sci. 2014; 114: 86-92. [PMC free article] [PubMed]
  176. Vaʻa KD, Hoyt WT. Le faʻamalosia o tulafono faatonutonu a le tagata lava ia e ala i aʻoaʻoga a martial arts. Appl. Dev. Toma. 2004; 25: 283-302.
  177. Lambert NM, Hartsough CS. Suesuega faʻapitoa mo tapaa ulaula ma vailaʻau i aʻafiaga ole ADHD ma tagata ole ADHD. J. Aoao. Le faʻaleagaina. 1998; 31: 533-544. [PubMed]
  178. Lau H, Rogers RD, Passingham RE. Faʻafesoʻotaʻi filifiliga o tali ma feeseeseaiga i le pito i luma o le medial frontal. Neuroimage. 2006; 29: 446-451. [PubMed]
  179. Laviola G, et al. Aafiaga aoga o le tamaoaiga o le siosiomaga i tama talavou mai i maitaga ua mamafa. Eur. J. Neurosci. 2004; 20: 1655-1664. [PubMed]
  180. Lazarus SW, et al. O le mafaufau mafaufauga e fesootaʻi ma le faateleina o le mafiafia o le tino. Neuroreport. 2005; 16: 1893-1897. [PMC free article] [PubMed]
  181. Letchworth SR, et al. O le alualu i luma o suiga i le vailaau o le taofiofi o le dopamine transworter o se mea e gata ai ona o le i ai o le cocaine self-administration in rhesus singkeys. J. Neurosci. 2001; 21: 2799-2807. [PubMed]
  182. Levin ED, et al. Tauleʻaleʻa amata-nicotine-faʻafoeina ile faʻatulagaina i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl.) 2003; 169: 141-149. [PubMed]
  183. Levin ED, et al. Tupulaga ma vs: matua-amataina o le pule o le nicotine i tama tane: o le umi o le aafiaga ma le eseesega o le nusipepa o loʻo faʻaleleia. Neurotoxicol. Teratol. 2007; 29: 458-465. [PMC free article] [PubMed]
  184. Laʻau Vavao MS, Goldman-Rakic ​​PS, Rakic ​​P. Faʻaopoopoina le faʻamalosiina o le faʻaleleia o le neurotransmitter i itu eseese o le cortex cerebral primate. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 1991; 88: 10218-10221. [PMC free article] [PubMed]
  185. Liston C, et al. Faʻafeiloaʻi le faʻaaogaina o suiga i le pito i luma o le vailaʻau o le dendritic o loʻo faʻamatalaina ai le faʻaletonu o le mafaufau i le vaʻaia o le suiga o le mafaufau. J. Neurosci. 2006; 26: 7870-7874. [PubMed]
  186. Liu HS, et al. O le kulupu o le caudate o loʻo faʻaeseese ai le cocaine mai faʻamatalaga masani e fesoʻotaʻi ma taui masani. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2013; 110: 4093-4098. [PMC free article] [PubMed]
  187. Lomanowska AM, et al. O le le lava o le poto masani faʻaagafesootai e faʻateleina ai le soifua manuia o faʻamatalaga totogi i le matua. Faʻatasi. Brain Res. 2011; 220: 91-99. [PubMed]
  188. Lopez-Larson MP, et al. Faʻataʻetaʻe muamua ma le faʻaogaina o le mafiafia o meaʻai i tagata matutua o mariuana. Faʻatasi. Brain Res. 2011; 220: 164-172. [PMC free article] [PubMed]
  189. Lowen SB, et al. Faʻaogaina o le manogi o le manogi e aunoa ma le faʻaalia tumau: aʻafiaga mo le atiaʻeina o le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. Neuroimage Clin. 2015; 8: 652-659. [PMC free article] [PubMed]
  190. Lukas SE, et al. O le naltrexone lautele (XR-NTX) ua faʻaauau le tali mai i le faiʻai i faʻamatalaga o le ava i tagata e ofo fua le ava malosi: o se suʻesuʻega FMRI malosi. Neuroimage. 2013; 78: 176-185. [PubMed]
  191. Lupien SJ, et al. Aafiaga o le atuatuvale i le taimi atoa i le faiʻai, amioga ma le tomai. Nat. Rev. Neurosci. 2009; 10: 434-445. [PubMed]
  192. Lyss PJ, et al. O le faʻagasologa o le faʻafouina mai o le neuronal i le FG-7142 e suia i itulagi ao faʻatupulaia. Brain Res. Dev. Brain Res. 1999; 116: 201-203. [PubMed]
  193. Maas LC, et al. Faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o le magnetic resinance o le faia o le faiʻai o tagata i le taimi o le faʻaaogaina o le koko o le koko. Am. J. Fomaʻi. 1998; 155: 124-126. [PubMed]
  194. Manjunath NK, Telles S. Faʻaleleia galuega i le Olo o Lonetona i le suʻega o yoga. Indian J. Physiol. Pharmacol. 2001; 45: 351-354. [PubMed]
  195. Mannuzza S, et al. Tausaga o le methylphenidate togafitiga togafitiga i tamaiti e iai le ADHD ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina mulimuli ane: o le tulituliloaina le tulitatao i le matua. Am. J. Fomaʻi. 2008; 165: 604-609. [PMC free article] [PubMed]
  196. Marais L, Stein DJ, Daniels WM. O le faʻamalositino e faʻateleina ai le maualuga o le BDNF i le tino ma faʻaitiitia ai le faʻavaivai-pei o le amio e pei o ni mailei ua faʻamalosia. Metab. Brain Dis. 2009; 24: 587-597. [PubMed]
  197. Marek S, et al. Le saofaga a le faʻalapotopotoga o fesoʻotaiga ma faʻatasi i le atinaʻeina o le pulea o le mafaufau. PLoS Biol. 2015; 13: e1002328. [PMC free article] [PubMed]
  198. Marin MT, Planeta CS. O le vavalalata o tina e aʻafia ai le faʻaogaina o le cocaine ma le tali i mea fou i le tauleʻaleʻa ae le o matua matutua. Brain Res. 2004; 1013: 83-90. [PubMed]
  199. Mason M, et al. Taimi-eseʻesega o se faʻaaogaina o le ulaula ulaula mo tagata talavou o le taulaga. Fualaau oona. 2015; 157: 99-105. [PMC free article] [PubMed]
  200. Matthews K, et al. Faʻafouina le vaʻavaʻai o le faʻaipoipo e faʻaaogaina ai le manaia o le cocaine i totonu o tagata matutua. Psychopharmacology (Berl.) 1999; 141: 123-134. [PubMed]
  201. Matthews M, et al. Faʻaitiitia le taumafa o le dopamine i le autafa o tamaʻitaʻi. Neuropsychopharmacology. 2013; 38: 1344-1351. [PMC free article] [PubMed]
  202. McEwen BS, Gianaros PJ. Vaega autu o le faiʻai i le atuatuvale ma fetuunaiga: sootaga i tulaga tau tamaoaiga, soifua maloloina, ma faamaʻi. Ann. NY Acad. Sci. 2010; 1186: 190-222. [PMC free article] [PubMed]
  203. Mechelli A, et al. Neurolinguistics: o le faʻavaeina o le palasitino i le faiʻai e lua. Natura. 2004; 431: 757. [PubMed]
  204. Mehta MA, et al. O loʻo faʻamalieina le tauvaga o faʻamanuiaga i totonu o ganglia i lalo ifo o le faʻalavelave faʻaletonu i le amataga o le olaga. J. Cognit. Neurosci. 2010; 22: 2316-2325. [PubMed]
  205. Meil WM, Tagai RE. Oona o le amygdala le aoga e faʻaaogaina ai le gafatia o fualaau faasaina e toe faʻaleleia ai le tali atu i le taimi e toso ese ai mai le cocaine e pulea e le tagata lava ia. Faʻatasi. Brain Res. 1997; 87: 139-148. [PubMed]
  206. Mendle J, et al. Fegalegaleaiga i le va o le olaga i le amataga o le olaga, mafatiaga o tamaiti, ma le faʻaleleia atili o tamaʻitaʻi i le tausiga. J. Res. Talavou. 2011; 21: 871-880. [PMC free article] [PubMed]
  207. Michaels CC, Easterling KW, Holtzman SG. O le vavalalata o tina e faʻafeiloaʻi ai le ICSS e tali atu i manulele tane ma fafine: ae o le morphine ma le naltrexone e itiiti sona aafiaga i lena amio. Brain Res. Bull. 2007; 73: 310-318. [PubMed]
  208. Mitchell MR, et al. O le laʻititi o le lamatiaga, o le cocaine self-administration, ma le signatory dopamine. Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 955-962. [PMC free article] [PubMed]
  209. Moffett MC, et al. O le vavaeeseina o tina ma le tausiga e aafia ai le puleaina o le cocaine i tamaiti uma e pei o tagata matutua ma tamaʻi papa. J. Pharmacol. Faʻaaliga. Ther. 2006; 317: 1210-1218. [PubMed]
  210. Moffett MC, et al. O le vavae ese o matua e suia ai fualaau o fualaau o fualaau oona i le matua i tama. Biochem. Pharmacol. 2007; 73: 321-330. [PMC free article] [PubMed]
  211. Molina BS, et al. Faʻaaogaina o vailaʻau i le suʻesuʻeina o togafitiga o le mafaufau-deficit / hyperactivity (ADHD) (MTA) e avea o se galuega o le ADHD laʻitiiti, tofiga faʻapitoa i togafitiga o tamaiti, ma togafitiga mulimuli ane. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 2013; 52: 250-263. [PMC free article] [PubMed]
  212. Moll GH, et al. Vaevaega o le vaitausaga i le tele o vailaʻau o le mono mono transporters i itu eseese o le faiʻai o le rat mai le amataga o le tupulaga talavou i le tuai o le matua. Brain Res. Dev. Brain Res. 2000; 119: 251-257. [PubMed]
  213. Mueller SC, et al. O faʻamuamua o le olaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaletonu i le pulea lelei o le mafaufau i le talavou: suʻesuʻega a le MATM. Neuropsychologia. 2010; 48: 3037-3044. [PMC free article] [PubMed]
  214. Munakata Y, et al. O se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia mo le puipuia o le va. Trends Cognit. Sci. 2011; 15: 453-459. [PMC free article] [PubMed]
  215. Myers B, et al. Faʻamatalaga ogaoga-faʻataʻotoga faʻapitoa: forebrain glutamatergic ma le GABAergic faʻataʻitaʻiga i le dorsomedial hypothalamus medial preoptic area, ma le moega o le pito i lalo. Brain Struct. Lelei. 2014; 219: 1287-1303. [PMC free article] [PubMed]
  216. Nair SG, et al. Matafaioi o le dorsal medial prefrontal cortex dopamine D1-tali a le aiga i le toe faʻafoʻi i meaʻai gaʻo maualuga e maua e le vailaʻau o le yohimbine. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 497-510. [PMC free article] [PubMed]
  217. Naneix F, et al. Faʻatasi le matuitui o amioga e taʻitaʻia sini ma dopaminergic i le taimi o le talavou. J. Neurosci. 2012; 32: 16223-16232. [PubMed]
  218. National, Institute of Drug Abuse [18 Sept. 2016]; Mataupu Faavae o le Tupulaga Talavou Faʻaaogaina togafitiga faʻafitauli: O se Taiala Faʻavae Suesuega. 2014 Maua i. https://www.drugabuse.gov/publications/principles-adolescent-substance-use-disorder-treatment-research-based-guide/introduction.
  219. National Institute of Drug Abuse [9 Nov. 2016]; Trends ma Fuainumera. 2015 Maua i. https://www.drugabuse.gov/related-topics/trends-statistics.
  220. Nees F, et al. Fuafuaga o le vave inu o le ava malosi i talavou matutua soifua maloloina: o le eseesega o saofaga o mea e faʻaogaina ai le mafaufau ma le mafaufau. Neuropsychopharmacology. 2012; 37: 986-995. [PMC free article] [PubMed]
  221. Newcomb MD, Harlow LL. O mea e tutupu i le olaga ma le faʻaaogaina o fualaau oona i tupulaga talavou: aʻafiaga o aʻafiaga o le le iloa o le le lelei ma le leai o se uiga i le olaga. J. Pers. Soc. Toma. 1986; 51: 564-577. [PubMed]
  222. Newman LA, McGaughy J. Ulugalii talavou e faaalia ai le malosi o le mafaufau i se suega o le suia o le suiga. Dev. Psychobiol. 2011; 53: 391-401. [PubMed]
  223. Ogbonmwan YE, et al. O aʻafiaga o le faʻaumatiaga o le tino i le cocaine-muamua ma le faʻavaivai-faʻafouina le toe faʻaleleia o le koko o loʻo saili i tamaʻi. Psychopharmacology (Berl.) 2015; 232: 1395-1403. [PMC free article] [PubMed]
  224. Ongur D, Price JL. Le faʻatulagaga o fesoʻotaiga i totonu o le vaʻaia ma le pito i luma ole laʻau o kuki ma tagata. Cereb. Cortex. 2000; 10: 206-219. [PubMed]
  225. Matua AS, et al. O le vave amataina o gaioiga o le afaina o le endocrin i le hypothalamus, hippocampus, ma le cerebral cortex. J. Toxicol. Siosiomaga. Health B Crit. Faʻaaliga 2011; 14: 328-345. [PMC free article] [PubMed]
  226. Patrick ME, et al. Tulaga o le tamaoaiga ma le faʻaaogaina o vailaʻau i le va o le autalavou matutua: o se faʻatusatusaga i luga o mea faʻatau ma fualaau. J. Stud. Ava oona. 2012; 73: 772-782. [PMC free article] [PubMed]
  227. Patton GC, et al. Faʻalauiloa ma le amataina o le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻaleagaina. Pediatrics. 2004; 114: e300-6. [PMC free article] [PubMed]
  228. Peeters M, et al. O vaivaiga i galuega faʻatino e vaʻai ai le amataina o le faʻaaogaina o le ava malosi a talavou. Dev. Faʻamau. Neurosci. 2015; 16: 139-146. [PubMed]
  229. Perry JL, et al. Mauaina o i: v. Cocaine self-administration i tauleʻaleʻa matutua ma tamaʻitaʻi matutua na filifilia ma le filifilia mo le maualuga ma le maualalo o le saccharin meaʻai. Physiol. Faʻatasi. 2007; 91: 126-133. [PMC free article] [PubMed]
  230. Peterson AB, Apelu JM, Lynch WJ. O aʻafiaga faʻalagolago o le uila o loʻo tamoe i luga o le siaki-sailiga ma le pito i luma muamua Bdnf exon IV faʻamatalaga i kusi. Psychopharmacology (Berl.) 2014; 231: 1305-1314. [PubMed]
  231. Phillips GD, et al. Faʻaleleia o le faʻamalosi e faʻaleleia atili ai le tali atu i le cocaine ma se siosiomaga fou: ae le afaina ai le puleaina o le cocaine. Psychopharmacology (Berl.) 1994; 115: 407-418. [PubMed]
  232. Ploj K, Roman E, Nylander I. Aafiaga umi o le vavae ese o tina i luga o le ethanol intake ma le opioid o le mafaufau ma le diaamine receptors i tama tane Wistar. Neuroscience. 2003; 121: 787-799. [PubMed]
  233. Vaitafe E, et al. Fuaina o le manaʻo ma le fiafia mai manu i tagata: o se iloiloga faʻaleleia. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2016; 63: 124-142. [PubMed]
  234. Porrino LJ, et al. O le puleaina o le cocaine e maua ai le faʻaauau pea o le aʻafiaga o limbic, association, ma senitimotor vaega tetele. J. Neurosci. 2004; 24: 3554-3562. [PubMed]
  235. Potvin S, et al. Cocaine ma cognition: o se iloiloga faʻatulagaina o fuainumera. J. Addict. Med. 2014; 8: 368-376. [PubMed]
  236. Pruessner JC, et al. Tuuina atu o le Dopamine i le tali atu i se popolega faalemafaufau i tagata ma lona mafutaga ma le tausiga o le tina i le popofou: o se suesuega o mea e faaaoga i luga o le eletise e faaaoga ai [11C] raclopride. J. Neurosci. 2004; 24: 2825-2831. [PubMed]
  237. Quas JA, et al. O le faʻalogoga o le faʻalogo i le taimi o le olaga o le tamaitiiti e faʻaalia le faʻaalia: mamanu o le agaalofa, le mafaufau, ma le tali atu i faʻafitauli tau mafaufau. Dev. Falemaʻi. 2014; 26: 963-982. [PMC free article] [PubMed]
  238. Radley JJ, et al. O faʻalavelave faʻafitauli amio e faʻaosoina ai le toe faʻatulagaina o le dendritic i le pyramidal neurons o le gasegase pito i luma. Neuroscience. 2004; 125: 1-6. [PubMed]
  239. Rapoport JL, et al. Dextroamphetamine: aʻafiaga o mafaufauga ma amio i tamaiti masani faʻasalalauga. Saienisi. 1978; 199: 560-563. [PubMed]
  240. Ridderinkhof KR, et al. Neurocognitive mechanisms of control cognitive: o le matafaioi o le muamua muamua i le filifiliga o filifiliga, taliina o tali, mataʻituina o faatinoga, ma le aʻoaʻoina o taui. Brain Cognit. 2004; 56: 129-140. [PubMed]
  241. Robins LN. O le talafaasolopito faanatura o le faʻaaogaina fualaau faasaina. Am. J. Public Health. 1984; 74: 656-657. [PMC free article] [PubMed]
  242. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res. Brain Res. Faʻaaliga 1993A; 18: 247-291. [PubMed]
  243. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res. Brain Res. Faʻaaliga 1993B; 18: 247-291. [PubMed]
  244. Roma E, Ploj K, Nylander I. O le vavae ese o tina ma tamaitai e leai se aoga i le ofo o le ethanol ofo mai i tamaʻi fafine Wistar. Alu. 2004; 33: 31-39. [PubMed]
  245. Romeo RD, McEwen BS. Manatua ma le mafaufau o le taulealea. Ann. NY Acad. Sci. 2006; 1094: 202-214. [PubMed]
  246. Romeo RD. O le faiʻai talavou: o le tali o le popole ma le mafaufau o le tauleʻaleʻa. Curr. Dir. Toma. Sci. 2013; 22: 140-145. [PMC free article] [PubMed]
  247. Rothman AJ, Sheeran P, Wood W. Faʻamanatuga ma faʻaaogaina vave i le amataga ma le tausiga o suiga o meaʻai. Ann. Faʻatasi. Med. 2009; 1 (38 Suppl): S4-17. [PubMed]
  248. Romeo RD, et al. Tupulaga ma le sogenega o le faʻafitauli o le faʻamalosia o le hormonal i tama ma tamaʻitaʻi ma isumu. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2016; 70: 206-216. [PMC free article] [PubMed]
  249. Rudi-Bettschen D, et al. O le vave faʻatafunaina e taʻitaʻia ai le faʻafetaui o amioga, autonomic ma endocrine tali atu i luitau tau le siosiomaga i tagata matutua Fists. Eur. J. Neurosci. 2006; 24: 2879-2893. [PubMed]
  250. SAMHSA. Faʻaiʻuga mai le 2008 National Survey on Drug Use and Health: Faʻamaumauga a le Atunuʻu. Ofisa o Suesuega Faʻaaogaina; Rockville, MD: 2008.
  251. SAMHSA. Faʻaiʻuga mai le 2011 National Survey on Drug Use and Health: Aotelega o Faʻafitauli a le Atunuʻu. Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le soifua maloloina ma le mafaufau; Rockville, MD: 2012.
  252. SAMHSA. Faʻaiʻuga mai le 2013 National Survey on Drug Use and Health: Taʻotoʻiliga Faʻataunuʻu. Nofoaga Tutotonu mo Fuainumera Faamaumauga Soifua Maloloina ma Tulaga Aupito Manaomia; Rockville, MD: 2014.
  253. SAMHSA Faʻasologa o soifua maloloina i le Iunaite Setete: Faʻaiʻuga mai le 2014 National Survey on Drug Use and Health (HHS Publication No. SMA 15-4927, NSDUHSeries H-50) 2015.
  254. SAMHSA. 2014 National Survey on Drug Use and Health: Faʻataʻotoga Lautele. Nofoaga Tutotonu mo Fuainumera Faamaumauga Soifua Maloloina ma Tulaga Aupito Manaomia; Rockville, MD: 2015b.
  255. Sadowski RN, et al. Aafiaga o le atuatuvale, corticosterone, ma le epinephrine pulega i le aoaoina i nofoaga ma tali tali. Faʻatasi. Brain Res. 2009; 205: 19-25. [PMC free article] [PubMed]
  256. Sanchez CJ, et al. O le faʻaaogaina o le dopamine d1-pei o le faʻasagaina o le senitonu i le rat ratuaʻi muamua o le cortex e suia ai le atuatuvale- ma le faʻafouina o le cocaine e toe faʻaleleia ai le tulaga o mea e fiafia i ai le tulaga. Neuroscience. 2003; 119: 497-505. [PubMed]
  257. Sanchez V, et al. O le faʻamalositinoina o le uila e faʻatautaia ai le faʻafitauli i le faʻatinoina o le tino o le nicotine i tama. Fualaau oona. 2015; 156: 193-198. [PMC free article] [PubMed]
  258. Schneider S, et al. Taʻiala o le lamatia ma le tauleʻaleʻa o le tauleʻaleʻa: o se fesoʻotaʻiga masani e fesootaʻi ai i vailaau faʻaleagaina Am. J. Fomaʻi. 2012; 169: 39-46. [PubMed]
  259. Schramm-Sapyta NL, et al. E sili atu ona afaina tamaiti i fualaau faasaina nai lo tagata matutua ?: Molimau mai meaola manu. Psychopharmacology (Berl.) 2009; 206: 1-21. [PMC free article] [PubMed]
  260. Schrantee A, et al. O aʻafiaga o le laʻitiiti o le methylphenidate i luga o le tino o le tagata mo le totoina o le tino i le tupulaga talavou vs matua ma le faaletonu o le mafaufau / le atoatoa: o se suʻesuʻega faʻapitoa i le falemaʻi. JAMA Fomaʻi. 2016; 73: 955-962. [PMC free article] [PubMed]
  261. Schwabe L, Wolf OT. O le faʻamalosi e faʻaosooso ai amio masani i tagata. J. Neurosci. 2009; 29: 7191-7198. [PubMed]
  262. Schwabe L, Wolf OT. Faʻafaigofie le faʻaaogaina o le meafaigaluega: mai le sini-taʻitaʻia i le pulea masani o le gaioiga. Faʻatasi. Brain Res. 2011; 219: 321-328. [PubMed]
  263. Schwabe L, et al. Faʻasalaga taimi faʻapitoa e faʻafaigofie ai le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma faʻamalosi-tali-tali i mumumu ma tagata. Neurobiol. Aoao. Sui. 2008; 90: 495-503. [PubMed]
  264. Schwabe L, Dickinson A, Wolf OT. Manatua, masani, ma le tagofia o fualaau faasaina: o se psychoneuroendocrinological perspective. Faʻaaliga. Falemaʻi. Psychopharmacol. 2011; 19: 53-63. [PubMed]
  265. Schwartz JA, Beaver KM, Barnes JC. O le fegalegaleaiga i le va o le soifua maloloina o le mafaufau ma le vevesi i totonu o se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu o tamaiti aʻoga mai le Iunaite Setete PLoS tasi. 2015; 10: e0138914. [PMC free article] [PubMed]
  266. Tagai RE, Elliott JC, Feltenstein MW. O le matafaioi o le faʻasalaga ma ala faʻataʻavalevale i le mea e fai ai le cocaine pe a uma le faʻasalaga umi i tama. Psychopharmacology (Berl.) 2007; 194: 321-331. [PubMed]
  267. Seeley WW, et al. Fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga vavave faʻasoa mo le faʻaleleia o togafitiga ma le pulega. J. Neurosci. 2007; 27: 2349-2356. [PMC free article] [PubMed]
  268. Seger CA, Spiering BJ. O se iloiloga taua o aʻoaʻoga masani ma Basal Ganglia. I luma. Syst. Neurosci. 2011; 5: 66. [PMC free article] [PubMed]
  269. Shaw P, et al. O le le lava o le faaletonu ma le le atoatoa o le tino e mafua mai i le tuai o le matua matua. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2007; 104: 19649-19654. [PMC free article] [PubMed]
  270. Shaw P, et al. Togafitiga o le Psychostimulant ma le atinaʻe o cortex i le faʻafitauli o le le atoatoa o le tino. Am. J. Fomaʻi. 2009; 166: 58-63. [PMC free article] [PubMed]
  271. Sinha R. Chronic faʻamalosi, faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, ma le faʻafitauli i vaisu. Ann. NY Acad. Sci. 2008; 1141: 105-130. [PMC free article] [PubMed]
  272. Sisk CL, Schulz KM, Zehr JL. Faʻaauau: a maeʻa aʻoga mo amioga faʻafeusuaiga tama. Ann. NY Acad. Sci. 2003; 1007: 189-198. [PubMed]
  273. Smith JL, et al. Faʻaletonu i le faʻaleagaina o amioga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma mea ua fai ma vaisu: o se meta-iloiloga. Fualaau oona. 2014; 145: 1-33. [PubMed]
  274. Smith RF. Faataʻitaʻiga manu o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina. Neurotoxicol. Teratol. 2003; 25: 291-301. [PubMed]
  275. Solinas M, et al. O le faʻaleleia o le siʻomaga i le amataga o le olaga e faʻaititia ai amioga, neurochimium, ma mole mole aʻafia o cocaine. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 1102-1111. [PubMed]
  276. Somerville LH, Jones RM, Casey BJ. O se taimi o le suiga: amioga ma mea faʻaleaganuʻu o le faʻalauteleina o le lagona o le mafaufau i faʻalauiloa ma faʻafefe o le siosiomaga. Brain Cognit. 2010; 72: 124-133. [PMC free article] [PubMed]
  277. Somerville LH, Hare T, Casey BJ. Faʻaiʻuga Frontostriatal e vaʻaia ai le le lelei o le faʻaaogaina o mafaufauga i le tauleʻaleʻa. J. Cognit. Neurosci. 2011; 23: 2123-2134. [PMC free article] [PubMed]
  278. Sonntag KC, et al. O le faʻamaʻiina o faʻamaʻi o le D1 dopamine o loʻo maua i le pito i luma o le cortex e faʻapupula ai amioga le maualuga i tagata matutua: faʻatusatusaga ma talavou. Psychopharmacology (Berl.) 2014; 231: 1615-1626. [PMC free article] [PubMed]
  279. Sowell ER, et al. I faʻamaoniga mo le faʻagasolo o le faiʻai i le taimi o le talavou pe a maeʻa le matua i luma ma le tele o itu. Nat. Neurosci. 1999; 2: 859-861. [PubMed]
  280. Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2000; 24: 417-463. [PubMed]
  281. Squeglia LM, Jacobus J, Tapert SF. O le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o vailaʻau i le tuputupu aʻe o le faiai o talavou. Falemaʻi. EEG Neurosci. 2009; 40: 31-38. [PMC free article] [PubMed]
  282. Stanger C, et al. Faʻaaogaina o le tamaoaiga ma le faʻaaogaina o fualaau oona: eseesega o tagata i fesoʻotaiga i tua ma le tuai ona faʻaitiitia. J. Am. Acad. Child Adolesc. Fomaʻi. 2013; 52: 747-755. e6. [PMC free article] [PubMed]
  283. Stanis JJ, Andersen SL. Faʻaitiitia le faʻaaogaina o meaʻai i le taimi o le talavou: o se faʻaliliuga mo le puipuia. Psychopharmacology (Berl.) 2014; 231: 1437-1453. [PMC free article] [PubMed]
  284. Steele CJ, et al. Uluai musika toleniga ma le paʻepaʻe paʻepaʻe i totonu o le pusa paʻu: faʻamatalaga mo se taimi maʻaleʻale. J. Neurosci. 2013; 33: 1282-1290. [PubMed]
  285. Steinhausen HC, Bisgaard C. Substance faʻaaoga faʻafitauli i le fesoʻotaiga ma le le atoatoa o le mafaufau / faaletonu o le tino, faaletonu o le mafaufau, ma vailaau i totonu o le atunuu. Eur. Neuropsychopharmacol. 2014; 24: 232-241. [PubMed]
  286. Sturman DA, Moghaddam B. Faʻaitiitia le faʻaaogaina o le neuronal ma le faʻamaopoopoina o le tamaititi muamua i le taimi o faʻatosinaga amio. J. Neurosci. 2011; 31: 1471-1478. [PMC free article] [PubMed]
  287. Sturman DA, Moghaddam B. Striatum faiga e ese le tauia i talavou ma tagata matutua. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2012; 109: 1719-1724. [PMC free article] [PubMed]
  288. Sturman DA, Mandell DR, Moghaddam B. Tagata talavou e faaalia eseesega o amio mai tagata matutua i taimi o aʻoaʻoga a le aufaigaluega ma le faʻaumatia. Faʻatasi. Neurosci. 2010; 124: 16-25. [PMC free article] [PubMed]
  289. Surbey MK. Matua ma fanau i le suiga i le talavou. Hum. Nat. 1998; 9: 67-94. [PubMed]
  290. Szalay JJ, Jordan CJ, Kantak KM. Faʻataʻitaʻiga o Neura o le taimi o le aʻoga mo le faʻauʻuina o le cocaine-cue faʻamalosia i tamaʻi. Eur. J. Neurosci. 2013; 37: 269-277. [PMC free article] [PubMed]
  291. Taliaferro LA, Rienzo BA, Donovan KA. Sootaga i le va o le taʻaloga a le autalavou ma le filifilia o amioga lamatia o le ola maloloina mai 1999 i le 2007. J. Sch. Soifua Maloloina. 2010; 80: 399-410. [PubMed]
  292. Tang YY, et al. O fesoʻotaʻiga tutotonu ma autonomic system interaction e suia i le mafaufau loloto i taimi pupuu. Faʻaaliga. Natl. Acad. Sci. ISA 2009; 106: 8865-8870. [PMC free article] [PubMed]
  293. Tang YY, et al. Faʻaleleia galuega faʻapitoa ma ana neurobiological faʻapitoa e ala i le faʻaogaina o le mafaufau: agaʻi i totonu o le atinaʻeina o le neuroscience. Child Dev. Vaaiga. 2012; 6: 361-366. [PMC free article] [PubMed]
  294. Tanner JM. Tuputupu ae i le Tupulaga Talavou. Faatasi ai ma se Iloiloga lautele i Aafiaga o le Totogiina ma le Siosiomaga Faʻavae i luga o le Tuputupuʻe ma le Maturation mai le Fanau Mai i le Matua. Blackwell Scientific Oxford; 1962.
  295. Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Faʻasalalauga faʻasalalau o le dopamine D4-pei o le talitane i le rat o loʻo faʻataʻitaʻiina eria: faʻatusatusa i faʻamaufaʻailoga D2. Brain Res. Dev. Brain Res. 1998; 110: 227-233. [PubMed]
  296. Taylor SB, et al. O le atuatuvalega taimi e mafai ona faafaigofieina ai le faafaigaluegaina o neurociriki e masani ai-ma vaisu e ala i le toe fetuutuunai o le striatum. Neuroscience. 2014; 280: 231-242. [PMC free article] [PubMed]
  297. Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC., Jr. O molimau mo le receptor dopamine e seleseleina i le va o le matua ma le matua i le lototele ae le o se mea e tupu ai. Brain Res. Dev. Brain Res. 1995; 89: 167-172. [PubMed]
  298. Teicher MH, Dumont NL, Andersen SL. O le atinaʻeina o le pito i luma ole pito i luma: e i ai se inumaga e le tumau e faʻaolaina ai faʻamaʻi catecholamine? Synapse. 1998; 29: 89-91. [PubMed]
  299. Teicher MH, Tomoda A, Andersen SL. Neurobiological consequences of early stress and infancy abuse: o ni taunuuga mai suesuega a tagata ma meaola e tutusa? Ann. NY Acad. Sci. 2006; 1071: 313-323. [PubMed]
  300. Tekin S, Cummings JL. Faʻamatalaga o le neuronal pito i luma-faʻapitoa ma le neuropsychiatry: o se faʻamatalaga. J. Psychosom. Res. 2002; 53: 647-654. [PubMed]
  301. Thanos PK, et al. Aafiaga o le methylphenidate i luga o le kokeni i luga o le cocaine self-administration ma le dopamine D2 o loʻo taliaina i aʻa. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 2007; 87: 426-433. [PubMed]
  302. Thompson AB, et al. Methamphetamine poloka faamalositino i luga o le Bdnf ma le Drd2 gene expression i lumaal cortex ma striatum. Neuropharmacology. 2015; 99: 658-664. [PMC free article] [PubMed]
  303. Tseng KY, O'Donnell P.Dopamine fesuiaʻiga o muamua muamua cortical interneurons suiga i le taimi o talavou. Cereb. Cortex 2007; 17: 1235–1240. [PMC free article] [PubMed]
  304. USAA USAA Polokalame faʻaleaʻoaʻoga: Taʻiala Taimi mo le Atinaʻe Lelei. 2011.
  305. Uhl GR. Faiga faʻavae o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina: faʻafeiloaʻiga lata mai o le genome suʻesuʻe fua. Ann. NY Acad. Sci. 2004; 1025: 1-13. [PubMed]
  306. van der Marel K, et al. O togafitiga o le methylphenidate i taimi uumi i tama talavou ma tagata matutua: o eseʻesega i luga o le faiʻai o le faiʻai ma le gaioiga. Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 263-273. [PMC free article] [PubMed]
  307. Vanderschuren LJ, Di Ciano P, Everitt BJ. Faʻaaogāina o le faʻataʻitaʻiga i totonu o le siakiina o cocaine e faʻatonutonu. J. Neurosci. 2005; 25: 8665-8670. [PubMed]
  308. Vastola BJ, et al. O le mea e fiafia i ai le Nicotine e faʻafeiloaʻi i tama talavou ma tagata matutua. Physiol. Faʻatasi. 2002; 77: 107-114. [PubMed]
  309. Verdejo-Garcia A, Lawrence AJ, Clark L. Impulsivity o se faailoga o mea e faigofie ona faʻaaogaina-faʻaaoga faʻafitauli: iloiloga o sailiiliga mai suʻesuʻega maualuga, lamatia faafitauli ma suʻesuʻega faʻatalanoaga. Neurosci. Biobehav. Faʻaaliga 2008; 32: 777-810. [PubMed]
  310. Volkow ND, Fowler JS. Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalositino ma le tietiega: o le faʻaaogaina o le cortex poʻo le faʻapipiʻi. Cereb. Cortex. 2000; 10: 318-325. [PubMed]
  311. Volkow ND, Swanson JM. Ole togafitiga ole tamaitiiti ile ADHD ma le faʻamalosi ile vailaʻau e aʻafia ai le faʻaaogaina o vailaʻau i le matua? Am. J. Fomaʻi. 2008; 165: 553-555. [PMC free article] [PubMed]
  312. Volkow ND, et al. Faʻamatalaga o le faʻamalosia o tali i psychostimulants i tagata e ala i le faiʻai o dopamine D2 maualuga. Am. J. Fomaʻi. 1999; 156: 1440-1443. [PubMed]
  313. Volkow ND, et al. Cocaine cues ma dopamine i le pito i lalo: masini o le naunau i vaisu cocaine. J. Neurosci. 2006; 26: 6583-6588. [PubMed]
  314. Vonmoos M, et al. Faʻasologa o mafaufauga i mea e faʻafiafia ai ma e faʻalagolago i le koko o le koko: le gaioiga o le le mautonu o le le atoatoa o le tino, le fiafia ma le vave amata ona amata. Br. J. Fomaʻi. 2013; 203: 35-43. [PubMed]
  315. Voon V, et al. Faʻafitauli o le faʻamalosi: o se masaniga masani i le aʻoaʻoina o masaniga. Mol. Fomaʻi. 2015; 20: 345-352. [PMC free article] [PubMed]
  316. Wagner FA, Anthony JC. Mai le faaaogaina muamua o fualaau faasaina i le puipuia o fualaau faasaina; atinaʻe o aʻafiaga mo le faʻalagolago i mariuana, cocaine, ma le ava malosi. Neuropsychopharmacology. 2002; 26: 479-488. [PubMed]
  317. Weinstock J, Barry D, Petry NM. O gaioiga faʻamalositino e fesoʻotai ma taunuʻuga lelei i togafitiga faʻasolosolo mo le faʻaaogaina o vailaau oona. Faʻaaoga. Faʻatasi. 2008; 33: 1072-1075. [PMC free article] [PubMed]
  318. Werch C, et al. O le faʻaaogaina o taʻaloga mo le puipuia o le faʻaaogaina o le ava ma le faʻaolaina o le tino i tupulaga talavou. J. Sch. Soifua Maloloina. 2003; 73: 380-388. [PubMed]
  319. Werch CC, et al. O le faʻamalosia o amioga tau tamaoaiga e faʻaaogaina le gaioiga faaletino ma le vailaʻau e faʻaaoga ai puipuiga mo talavou. Muamua. Sci. 2005; 6: 213-226. [PubMed]
  320. Whelan R, et al. Faʻaʻataʻotoga o le le mautonu o le tupulaga talavou e faʻaalia e ni fesoʻotaʻiga vavalalata. Nat. Neurosci. 2012; 15: 920-925. [PubMed]
  321. White LS. Faʻaitiitia le atuatuvale i tamaiti o aʻoga aʻoga e ala i yoga mafaufau. J. Pediatr. Soifua lelei. 2012; 26: 45-56. [PubMed]
  322. Wilens TE, et al. E faʻamalosia ai togafitiga o le gauai-gaioiga poʻo le faʻamaʻi pipisi e faʻaaogaina mulimuli ane le faʻaaogaina o vailaʻau? O se iloiloga e tolu-analytic o tusitusiga. Pediatrics. 2003; 111: 179-185. [PubMed]
  323. Wills TA, Vaccaro D, McNamara G. O le matafaioi o mea tutupu i le olaga, lagolago a le aiga, ma le agavaa i mea tau tama talavou: o se suʻega o mea vaivai ma le puipuia. Am. J. Community Psychol. 1992; 20: 349-374. [PubMed]
  324. Wills TA, et al. Faʻaaogāina o fuataga, faʻalavelave o le olaga, ma le faʻaaogaina o fualaau faʻataʻitaʻi: se suʻesuʻega tuputupu ae latene. J. Abnorm. Toma. 2001; 110: 309-323. [PubMed]
  325. Wills TA. Faʻamalosi ma taulimaina i le tauleʻaleʻa: o fegalegaleaiga i mea faʻaaoga i vailaau o le taulaga. Health Psychol. 1986; 5: 503-529. [PubMed]
  326. Willuhn I, et al. Faailoga o le Dopamine i totonu o le tumutumu o meaola o loo faaaoga e le tagata lava ia fualaau oona faasaunoa. Curr. Maualuga. Faʻatasi. Neurosci. 2010; 3: 29-71. [PMC free article] [PubMed]
  327. Wilson DM, et al. Taimi ma le fua faatatau o le matuitaga o feusuaiga ma le amataina o sikaleti ma le faʻaaogaina o le ava i teine ​​talavou. Faʻau. Pediatr. Talavou. Med. 1994; 148: 789-795. [PubMed]
  328. Witkiewitz K, Marlatt GA, Walker D. Toe faʻalagolago i le faʻaaogaina o le ava ma le faʻaaogaina o vailaʻau. tusi talaaga o mafaufauga o le mafaufau. Fa. F. 2005; 19: 212-228.
  329. Wong WC, Marinelli M. O le amataga o le faʻaaogaina o le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le faʻalavelave-faʻafouina le toe faʻaleleia o le koko. Faʻaaoga. Biol. 2016; 21: 634-645. [PMC free article] [PubMed]
  330. Wong WC, et al. Tupulaga Talavou e sili atu ona faigofie ona fai ma vaisu cocaine: faʻamaoniga ma amioga faʻapitoa o le electrophysiological. J. Neurosci. 2013; 33: 4913-4922. [PMC free article] [PubMed]
  331. Yurgelun-Todd DA, Killgore WD. O le faʻafefe o le gaioiga i le pito i luma o le tino e faʻapupula i le matua i le taimi o le talavou: o se suʻesuʻega muamua a le MMRI. Neurosci. Lett. 2006; 406: 194-199. [PubMed]
  332. Zakharova E, et al. Faʻafesoʻotaʻi le vaʻaia ma le soifuaga faʻaleaganuʻu e faʻaaogaina ai le meaʻai e pei o le cocaine ma le faailoga dopaminergic i tama talavou. Neuroscience. 2009a; 163: 890-897. [PMC free article] [PubMed]
  333. Zakharova E, Wade D, Izenwasser S. Sensitivity to cocaine tauia e faalagolago i le feusuaiga ma tausaga. Pharmacol. Biochem. Faʻatasi. 2009b; 92: 131-134. [PMC free article] [PubMed]
  334. Zehr JL, et al. O le teuteuina o le medieval amygdala i le Dendritic ao faagasolo le atinaeina o le hamster male Suria. J. Neurobiol. 2006; 66: 578-590. [PubMed]
  335. Zgierska A, et al. Mafaufau loloto mo le faʻaaogaina o vailaau faʻasolosolo: o se iloiloga faʻaleleia. Subst. Tua. 2009; 30: 266-294. [PMC free article] [PubMed]
  336. Zlebnik NE, Carroll ME. Puipuiga o le fesuiaʻiina o le koko e saili e ala i faamalositino i faamalama fafine. Psychopharmacology (Berl.) 2015; 232: 3507-3513. [PMC free article] [PubMed]
  337. Zlebnik NE, Anker JJ, Carroll ME. O faamalositino e faʻaitiitia ai le faʻateleina o le siakiina o le cocaine-pulea i tama talavou ma tagata matutua. Psychopharmacology (Berl.) 2012; 224: 387-400. [PMC free article] [PubMed]
  338. Zlebnik NE, Saykao AT, Carroll ME. Aafiaga o togafitiga tuʻufaʻatasia ma togafitiga faʻasolosolo i luga o le koko o loʻo saili i tama ma tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl.) 2014; 231: 3787-3798. [PMC free article] [PubMed]