O le gauai atu i le ethanol ma isi mea faʻamalosi i le faʻaogaina o meaola o le talavou: aʻafiaga mo suʻesuʻega faasaienisi? (2010)

Dev Psychobiol. 2010 Apr;52(3):236-43.

puna

Department of Psychology, Center for Development and Behavioral Neuroscience, University of Binghamton, Iunivesite a le Setete o Niu Ioka, Binghamton, NY 13902-6000, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

E foliga mai o aʻafiaga loloto o aʻafiaga o aʻafiaga o aʻafiaga o le vaitau o tausaga, faatasi ai ma suiga iloga o loʻo tutupu i le taimi o le tauleʻaleʻa i le tele o vaʻaia masani e faʻapitoa mo le faaosofia ma le faʻatonuina o amioga e aʻafia ai le taui. I le faʻaaogaina o se faʻataʻitaʻiga masani a le tama talavou i le rat, o talavou ua faʻaalia le sili atu ona maʻaleʻale nai lo o latou tagata matutua i le lelei o aafiaga o le ava malosi, isi vailaʻau, ma nisi fuamoa faalenatura, ae le o le nofouta i meatotino faʻalavelave o na fua. E mafai ona faʻateleina atili le faʻaalia o le ava malosi i se talaʻaga o le faʻamuamua poʻo le ava malosi faʻapea foi ma faʻafitauli faʻaletonu, e faatagaina ai le maualuga o le faʻaaogaina o le ava malosi ma masalo atonu o le a faateleina le ono tulai mai mo le faʻaalia o le faʻaleagaina o le faʻaleagaina. O le tele o aʻafiaga (faʻapitoa) o nei faʻamaumauga suʻesuʻega autu mo suʻesuʻega faasaienisi e iloiloina.

uputatala: tamaititi, neurobehavioral, meaola manu, rat, ava malosi, fualaau faasaina, faʻaaogaina o fualaau oona, togafitiga o vailaau faʻasaina, faʻalavelave mamafa, ava malosi, puipuiga

faʻatomuaga

O le talavou o le fesuiaiga o le suiga i le va o le tetelē ma le matua o loʻo faʻaalia i le palakalafa ma suiga o le hormonal ma le physiological e oʻo atu ai i le matuitaga o feusuaiga, faatasi ai ma isi suiga o le hormonal ma le tele o le tuputupu ae. O suʻesuʻega talu ai nei na mafua ai ona iloa o le faiʻai ua faʻaalia suiga i le taimi o le talavou-o suiga ia e suia ai lo tatou malamalamaaga i amioga masani a le tamaititi. I le maofa, o nei suiga o le hormonal, physiological, neural, ma le amio e foliga mai o le fesuiaiga mai le matua e oʻo i le matua e foliga mai na faʻasaoina i le taimi o le evolusione, ma le tele o mea tutusa i le natura o nei suiga o tupulaga talavou masani-vaaia masani i ituaiga mammani (see Spear, 2010, mo nisi talanoaga). O le umi o lenei fesuiaiga o suiga e masani ona tutusa ma le vaeluaga o le ituaiga meaola, e ui lava, talu ai e leai se mea na tupu e faʻamaonia ai le amataina poʻo le faʻasalaga o le talavou, e faigata ona iloa le taimi tonu o le talavou i soo se ituaiga meaola. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o le kenele 1-masina-masina e manino lava i le taimi o le talavou, ma o aso mulimuli (P) 28-42 ua faʻamalamalama faʻamaonia e pei o le tauleʻaleʻa faʻataʻitaʻiga i tama, e vave ona vaʻaia vave le taʻavale o le P22-23 i tamaitai , faʻatasi ai ma nisi o auala masani a le tauleʻaleʻa e tumau seia oʻo i le P55 poʻo se tasi i tama tane (tagai Spear, 2000, mo talanoaga).

O mea e talitutusa ai tupulaga talavou o ituaiga eseese o meaola ma amioga e lagolagoina ai le faʻaaogaina lelei o meaola manu o le talavou pe a suʻesuʻeina mea e faʻaoga ai i totonu o le fale ma le siosiomaga i le faʻatinoga o le tauleʻaleʻa. O le mea moni, o le atoatoaga o le faigata o le faiai o le tagata ma amioga i le taimi o le talavou (pe i soo se isi lava tulaga i le olaga, mo lena mea) e le mafai ona faʻataʻitaʻiina i isi meaola, ma o le tulaga aloaia o soo se tamaititi talavou e manaʻomia le iloiloga ma le faʻaeteete, ma maualuga faalagolago i le tulaga o le talavou i lalo o suʻesuʻega.

O le mataupu o loʻo i ai nei e faʻapuupuu ona talanoaina suiga i totonu o le fale ma amioga faʻalelei e matua faʻasaoina i le tele o ituaiga ao talavou. O le sini autu o lenei tusiga o le talanoaina lea o fegalegaleaiga talafeagai i le va o le tupulaga-masani suiga masani o le neurobehavioral ma le faaaogaina o le ethanol ma le lagona lelei i aafiaga o le ethanol i lenei vaitau atinae.

Tupulaga Talavou-Faʻasologa o Neurobehavioral Alterations

Faʻasaoina o Neural Changes o le Tupulaga Talavou

O le mafaufau o le tauleʻaleʻa e maua ai se faʻataʻitaʻiga mataʻina lea e sili atu ona vaʻaia-ma-tino, ma o loʻo faʻasaoina tele i luga o ituaiga meaola. O le tele o auala masani o faiʻai o loʻo i lalo o amioga a tagata na tulaʻi mai i le faitau miliona o tausaga talu ai. O mea tutusa o le fatufatuga na faʻasaoina i ituaiga mamanu e aofia ai mea faavae o le faiʻai ma le faʻalapotopotoga, faʻapea foʻi taimi vavalalata i luga o le ontogeny pe a tupu suiga masani o le atinaʻe i totonu ole mafaufau. O nei suiga faʻapitoa e aofia ai le paʻu o tagata matutua i le tino o le tino, maulalo le lanu i nisi vaega o le faiʻai o le tino. O nei paʻu i le mea eleelea eleelea e mafai ona faʻaaogaina i se vaega e faʻateleina i le teuteuina o le synaptic (faatasi ai ma fua faatatau e oʻo i le uila M1 o fesoʻotaʻiga synaptic atonu o le a leiloa i le taimi o le talavou i nisi o vailaau faʻatafuna i primates; Bourgeois, Goldman-Rakic, & Rakic, 1994), apoptosis faʻapitoa faʻapitonuʻu (maliu faʻapipiʻi genetically; Markham, Morris, & Juraska, 2007), ma faʻaitiitia le alualu i luma i fua o le neurogenesis (O ia & Crews, 2007), faapea foi ma le alualu i luma o le tuputupu ae i le tele o le faiai o le vaevaeina o se mea paʻepaʻe e fesootaʻi ma le faʻaauau pea o le faʻamalosiina o axons (vaai Crews, He, & Hodge, 2007, mo le iloiloga). Talu ai ona o se vaega o le faʻaitiitia o le numera o fesoʻotaʻiga faʻamaonia ma le faʻaleleia o fuainumera o le malosi o le malosi, o loʻo i ai le faʻaitiitia o le malosi o le malosi ma le okesene e manaʻomia mo le faia o le mafaufau mai le amataga o le tamaitiiti seia oʻo i le vave talavou, ma le malosi e manaʻomia le faʻaitiitia le alualu i luma i le talavou e oʻo atu ai i fua maualalo maualalo o le tino o le tagata fai malosi malosi (malosi-effective adult brain)Chugani, 1996).

I totonu o vaega iloga o le mafaufau o loʻo oʻo i le suiga i le taimi o le talavou o se vaega o vaʻa faiʻai anamua o loʻo fausia ai ni matai tetele i le neurocircuitry mo le faʻaleleia o le mafaufau ma le faʻamalosia mo taui faʻapitoa e pei o sogasoga, mea fou, ma lamatiaga, ma atonu e mafai ona galulue faatasi taui, e pei o le ava malosi ma isi fualaau oona faasaunoa. O nei mea e aofia ai le tele o vaega o le muaʻi faʻailoga e maua ai le dopamine (DA) faʻaliliuga mai le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le telefoni ma vaega tetele o le nigra e aofia ai vaega o le cortex muamua, o le nucleus accumbens, amygdala, ma le stordtum. Faatasi ai ma ia suiga, o suiga tetele o le DA ma le cannabinoid (CB) vaega o nei faiga faaosofia / taui, faatasi ai ma le 50% pe sili atu le pa'ū i le mafai ona fusia o nisi o subtypes o le DA ma CB receptors i nisi vaega o le mafaufau i le va o le talavou ma le matua (faataitaiga , Rodríguez de Fonseca, Ramos, Bonnin, & Fernández-Ruiz, 1993; Tarazi & Baldessarini, 2000; Teicher, Krenzel, Thompson, & Andersen, 2003), faatasi ai ma le faailogaina, lua i le fitu, suiga i vaega faaitulagi o le mauaina o le AT-e masani ona taua o le "dopamine tone" (faataitaiga, Andersen, 2002).

Le Taua o Suiga-Faʻasologa Faʻasologa o Brain

O le tauleʻaleʻa a le tauleʻaleʻa o le faiʻai atonu ei ai le tele o taunuuga aoga mo le taulealea. E mautinoa lava o se tasi o galuega o le suʻaina o le faiʻai i le taimi o le talavou o le suia lea o le palasitika, ae le sili atu le lelei, o le faiʻai vave e avea ma sili atu ona lelei, e foliga mai e leai se palasitisi, uʻamea matua e mafai ona lagolago i tagata matua-o masani masani ma agavaʻa masani (vaai Spear, 2010, mo talanoaga ma faasinomaga). O le mea moni, o suiga tau atinaʻe i mamanu e faʻaosoina ai i vaega patino o faiʻai i le taimi o le talavou e fesoʻotaʻi ma le faʻaauau pea o le mafaufau ma lagona (vaai Rubia et al., 2006). O le isi vaega taua o le suia o le faiʻai masani, aemaise lava i le mafaufau ma le fesoʻotaʻi fesoʻotaʻi vavalalata, o le faʻaalia lea o le faʻavaeina o hormones, ma faʻaosofia le faagasologa o le feusuaʻi ma atonu e faʻamalosia ai le faʻafouina o isi vaega o le faiʻai ile faiga faʻafeusuaiga-talafeagai (Sisk & Zehr, 2005).

O le mea moni, e oʻo lava i taimi sili ona vave o le toe faʻaleleia, e tatau i le mafaufau o le tauleʻaleʻa ona faia ni mea e sili atu, nai lo le avea ma sui mo le tulaʻi mai o le tagata matutua-masani o le neurobehavioral function e tatau ona lagolagoina le galue a le taulealea. Ma tuʻuina atu suiga tau atinaʻe o loʻo tutupu i le taimi nei i vaega o le muaʻi vaʻai e taua tele mo amio faʻalelei i taui e pei o faʻasolosolo, mea fou, ma lamatiaga, e le o se mea e ofo ai e fesoʻotaʻi nei suiga i totonu o le vaitau ma le vaʻaia o le vaʻaia o fegalegaleaiga faʻatasi ma le tupulaga , faʻapea foʻi ma le faʻaleleia atili o le sailia o mea fou ma amioga lamatia (vaai Spear, 2007 mo le iloiloga). O nei amioga patino-o loʻo vaaia i tupulaga talavou o ituaiga eseese o ituaiga ma ua fautuaina e iai, pe maua foi, ni numera talafeagai mo le taulealea. O faʻamanuiaga faʻapitoa e aofia ai fegalegaleaiga faʻaagafesoʻotaʻi-fesoasoani i le atiina ae o tomai faʻavafealoai, lagolago faʻapitoa, ma le taʻitaʻiina o amio filifiliga (Harris, 1995), faatasi ai ma le sailia o mea fou / lamatiaga e fautua mai ai e faʻaitiitia le siʻitia o le taliaina e le tupulaga ma i le malosi e saili ese mai le teritori o le fale, fesoasoani i le faagasologa o le femalagaaʻi, ma aloese mai le soona inu ma ona aʻafiaga leaga (Spear, 2000; Wilson & Daly, 1985).

I le faaopoopo atu i le avea o se mea talafeagai mo le tagata matua-e talafeagai le atinaeina o le neurobehavioral ao lagolagoina le mafaufau ma le amio e galue i le taimi atoa o le talavou, o le toe faaleleia o le faiʻai matua e mafai foi ona i ai ni taunuuga taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o faʻavaomalo o loʻo aʻafia ai le suiga o le tino i le taimi o le talavou, e tele na aafia i le ethanol ma isi vailaʻau faʻaleagaina, lea e mafai ona suia ai le lagona ma fetuunaiga i nei mea ao talavou, ma e ono aʻafia ai le tatau ona faʻaaogaina.

Faʻaaogaina o le Ethanol ma le Malamalama I le taimi o le Autalavou

O le ava malosi e masani ona amata i le taimi o le talavou, faatasi ai ma le faʻaaogaina o le ava malosi i le tusa o le 14 tausaga i le Iunaite Setete, ao leʻi oʻo i le taimi e inu ai le ava. O le faʻaaogaina o le ava i le 12- i le 20-tausaga e tusa ma le lua faalua maualuga nai lo tagata inu ava (Faʻasologa o le faʻaaogaina ma le faʻaleleia o le mafaufau, 2006). O le tele o le inupia o le ava i le taimi o le talavou e le gata ina vaaia i tama talavou, ae masani foi i tupulaga talavou o isi ituaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i lalo o le tele o tulaga, e inu ai e tama talavou le lua i le tolu ona sili atu nai lo o latou tagata matutua (eg, Doremus, Brunell, Rajendran, & Spear, 2005).

Sensitivity Faʻataunuʻu i Aafiaga Faʻaleagaina o le Ethanol i Taugata

O suʻesuʻega a manu ua faʻaalia ai e le gata ina inu malosi le tauleʻaleʻa e sili atu le ava malosi nai lo tagata matutua i lalo o le tele o tulaga, ae e ese foi lo latou lagona lelei i aafiaga eseese o le ava malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tamaʻi tama talavou ua faʻaalia le itiiti ifo o le maʻaleʻale nai lo o latou matua matutua i le tele o mea e ono le mafai ona afaina ai le ava malosi lea e masani ona avea ma igoa e faʻaaogaina ai le tatau. O nei aʻafiaga e aofia ai le faʻasaina o le va o le ethanol-induced (Varlinskaya & Spear, 2002), faʻasao (Draski, Bice, & Deitrich, 2001; Moy, Duncan, Knapp, & Breese, 1998; Silveri & Spear, 1998), faʻaletonu o le afi (White et al., 2002), ma e oʻo lava i aʻafiaga tau faʻasalaga (Doremus, Brunell, Varlinskaya, & Spear, 2003; Varlinskaya & Spear, 2004). O aʻafiaga faʻaleagaina e pei ona suʻesuʻeina e ala i vailaau oona (CTA) e maualalo le faʻailoaina i tupulaga talavou nai lo tagata matutua, faʻatasi ai ma talavou latou te manaʻomia ni maualuga maualuga ma sili atu o paipa o le meaʻai ma le ethanol e atiaʻe ai se suiga i lena tofo (Anderson, Varlinskaya, & Spear, 2008). Ole tele-e le mafai ona suʻeina pe o le a le foliga o le elethanol insensitivities o loʻo vaaia i tama talavou, ona o aʻafiaga faʻapitoa e le tuuina atu le ava malosi i le autalavou. Ae, o loʻo i ai se suʻesuʻega vave Behar et al. (1983) na tuʻuina atu ai se vailaʻau o le ethanol lea na maua ai le maualuga o le ava malosi (BAL) i le faʻaogaina o le taumafa i se vaega o tamaiti 8- i tamaiti 15 tausaga ma tuuina atu ia i latou le tele o suʻega o le inupia. I le tele o le maofa o nei tagata sailiili, na faaalia e tamaititi se faailoilo o le inupia pe a faasolosolo i luga o le autu, i le falemaʻi poo i luga o suega faaletino faaletino o le inupia. Latou te maitauina na latou "fiafia i le laitiiti o le suiga o amio na tutupu i tamaiti ... ina ua uma le taumafa o le ava lea na matuai afaina i se tagata matutua (Behar et al., 1983, x 407). O le mea lea, e ui lava e leʻi tele se suʻesuʻega, o le faʻamaoniga faʻamaonia i le aso e taʻu mai ai o le faʻalolotoina o le mafaufau i le faʻaleagaina ma le aʻafiaga o le ethanol i ituaiga meaola masani o le tamaititi i le iole e mafai foi ona faʻaalia uiga tauleleʻa. O le le mautonu o le taulealea i aafiaga o le ethanol e masani lava ona masani ai i le inu ava malosi e ogatasi ma le lauiloa i le tele o taimi e pei ona taua o le "pinge" inu i le va o tagata talavou (Johnston, O'Malley, Bachman, & Schulenberg, 2007), faʻatasi ai ma faʻamatalaga na faʻamatalaina muamua e inu faalua e le tauleʻaleʻa le tele o mea inu i taimi uma e pei o tagata matutua.

Suesuega i tama talavou e taʻu mai ai o le le mautonu o le tupulaga talavou i nei aafiaga e ono afaina ai ma le faʻaleagaina o le ethanol e mafai ona faʻaititia atili e ala i le faʻamaualuga poʻo se talafaasolopito o le faʻaaogaina o le ethanol muamua. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tulaga maualuga o le ava e faʻaalia e tatau ona faʻaitiitia ai amio faʻapitoa i tupulaga talavou nai lo tagata matutua; o lenei le mautonu ile aafiaga o le taofiofia o le ethanol e faaitiitia i tupulaga matutua e sili atu i le mulimuli i le 5 aso o le taofiofi faifai pea (Doremus-Fitzwater, Varlinskaya, & Spear, 2007). E faʻapea foʻi, o le faʻaalia pea o taimi i le ethanol ua lipotia mai e faʻaosofia ai le faʻapalepale i aʻafiaga ma le afaina o le ethanol i tupulaga talavou (Diaz-Granados & Graham, 2007; Swartzwelder, Richardson, Markwiese-Foerch, Wilson, & Little, 1998), ma faʻaauau atili ai le faʻaalia o le lagona o le taulealea i nei aafiaga o le ethanol. E ui i lea, e ui o loʻo manino mai i nisi tulaga, o le faʻaalia pea o le ethanol e faʻaosoina ai le faʻapalepale tumau i tupulaga talavou, toe faʻaauau ai le le maua o le aano o le ethanol, o le faapalepale tumau e masani ona tupu mai i tagata matutua, ma o faʻamaumauga e fefiloi e pei o le faʻaalia o le faapalepale tumau , Diaz-Granados & Graham, 2007) pe itiiti ifo (faʻataʻitaʻiga, Ristuccia & Spear, 2005) faʻailoaina, poʻo le faʻaalia tutusa (eg, Varlinskaya & Spear, 2007), faʻatasi ai ma tagata talavou e faatatau i manu matutua.

Faʻamaonia le Atamai o le Tauleʻaleʻa i Aafiaga Faʻaalia / Tauiloaina o le Ethanol aʻo talavou

I le faatusatusa atu i le lagona o le mafaufau e faaalia e le au talavou i le tele o le faʻaleagaga, faʻaleagaina, inhibitory, ma satuga o le ethanol pe a faʻatusatusa atu i tagata matutua, e sili atu ona nofouta tamaiti i nisi o aafiaga filifilia o le ethanol. I le isi itu, ua faʻaalia e le vaega a Swartzwelder le sili atu ona maʻaleʻale nai lo tagata matutua i faʻasalaga o le ethanol-faʻalavelave i le faiʻai plasticity (o le electrophysiologically indexed in terms of long-term potential) ma le manatuaina o galuega i se masini vasa (Morris) (tagai Paʻepaʻe & Swartzwelder, 2005, mo le iloiloga). O le faʻaleleia atili o le mafaufau i le faʻatusatusaina o le faʻatusatusaina o le ethanol sa faʻaalia foi i tupulaga talavou ina ua maeʻa ona latou inu ava malosi (21 - 25 tausaga) pe a faʻatusatusa atu i se vaega matua o le autalavou matutua (25-29 tausaga) i tulaga o faʻatinoga i luga o le gagana ma le gagana e le aoga ma mea e manatuaina e mulimuli i le fua (0.6 g / kg) o le ethanol (Acheson, Stein, & Swartzwelder, 1998). O le faʻalauteleina o le lagona o le tauleʻaleʻa i le faʻaosoosoina o le ethanol i le manatuaina o le mafaufau, e matua le fiafia lava ona o le tosina atu o le mafaufau o talavou i aafiaga le mautonu ma le afaina o le ethanol lea e ono avea o ni faailo e faamuta ai le faaaogaina. O lona uiga, ona oa latou tulaga tulaga ese o le lagona lelei i le ethanol, atonu o le a mafai e le tauleʻaleʻa ona inu sili atu, e ui o latou mafaufau atonu e sili atu ona nofouta i mafaufauga e faʻaleagaina ai aʻafiaga o fualaau faasaina.

Ole maualuga ole faʻaaogaina ole etanol e mafai foi ona faʻalauiloa ile taimi o le talavou e ala ile faʻateleina o le malamalama ile tele o aʻafiaga o le ethanol: faʻafaigofieina ole vaʻaia ole etanol, aafiaga aoga ole ethanol, ma ono aʻafia ai foʻi "lava vailaʻau," faʻafouga aafiaga ole etanol. O le sili ona lelei uiga o nei aʻafiaga o le faamamafaina o le malamalama o talavou i le faʻaaogaina o le etanol i amioga faʻaagafesootai. O lona uiga, o tamaititi tamaititi na faʻaalia i le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻatupulaia o fegalegaleaiga lautele pe a maeʻa le luʻi ma le maualalo o fuataga o le ethanol peʻa tuʻuina ma se tala, tutusa itupa paʻaga i se masani, e le taufaʻafefe tulaga, ae matutua e le faʻaalia le faʻafaigofieina lautele i lalo o nei tofotofoga tulaga (iloiloina i Spear & Varlinskaya, 2005). O tagata soifua talavou e faʻapitoa foi le faʻaogaina o agafesootai e pei o se tasi o, pe afai e le sili ona taua, o taunuuga o le ava malosi (eg, Beck, Thombs, & Samania, 1993).

O ni nai manu talu ai nei suʻesuʻega suʻesuʻega o talavou atonu foi e sili atu le maʻaleʻale i le ethanol's taui taui pe a faʻatusatusa i tagata matutua. Ole suʻesuʻeina ole eseesega ole tausaga ile aoga o le ethanol ile isumu ua faʻamaonia le luʻi ile tele o vaega. O suʻesuʻega o nofoaga e fiafia iai e masani ona faʻaaoga e faʻaalia ai le faʻamanuiaga o iʻuga o vailaʻau (pei ona talanoaina mulimuli ane) ae e leʻo masani ona aoga ile faʻailoa mai o faʻamanuiaga ole ethanol i isumu. Ma faigofie Pavlovian faʻamamaina faʻapena foi ono le maua mai manino faʻailoga o le ethanol aoga tauia i isumu, atonu i se vaega ona o le amio faʻatonu amioga faʻaosoina e le faʻamalosia stimulus (CS) e ono tauva ma le faʻaalia o mea e fiafia i ai i le taimi o le suʻega (vaʻai Pautassi, Myers, Spear, Molina, & Spear, 2008). Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o isi auala, tausaga eseesega i le ethanol o ni meatotino tauia ua amata ona suʻesuʻeina i isumu. Tasi le metotia o le suʻesuʻeina o le tata o le fatu (HR) tali i le 'ava malosi, faʻamaonia molimau i suʻesuʻega a tagata o le tele o le' ava malosi na aʻafia tachycardia o loʻo fesoʻotaʻi lelei ma fua faʻataʻitaʻi o ethanol's taui taui (Holdstock, King, & de Wit, 2000; Ray, McGeary, Marshall, & Hutchison, 2006). I le faʻaaogaina o lenei auala, ina ua tuʻuina atu i le talavou ma le matutua matua le 2 hr le gata i le saccharin-ethanol suamalie poʻo le suauu na o ia, na o tamaʻitaʻi lava latou te lava le ethanol e faʻaalia ai le maualuga o le IIR e sili atu i lo latou tali atu i le vaifofo manaia (Ristuccia & Spear, 2008). O le mea lea, o talavou e sili atu nai lo tagata matutua e ofo atu le tele o le ethanol ina ia maua ai ni tau aoga. Faʻaaogaina o se faʻatonuga o le lua-poloaiga-lea na fesoʻotaʻi ai le ethanol ma le CS CSG (CS1) i le laʻasaga 1 o le faʻatulagaga, na fetaui le CSVNUMX tautala ma se nofoaga vaʻaia (CS1) i le 2, ona tofotofoina ai lea o manu o lo latou fiafia i le CS2 i le taimi o suʻega-talavou na faʻaalia ai le malosi o faʻamaoniga o le faʻamalosia o le paʻu i le ethanol nai lo tagata matutua (Pautassi et al., 2008). O le mea lea, faʻaaogaina auala eseese e lua, e lua suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia mai ai tamaʻi talavou e faʻaalia ai le malosi o aafiaga o le ethanol nai lo tagata matutua.

Tamaititi talavou isumu mafai foi avea ese masani maaleale i le hazelole meatotino o le ethanol i lalo o tulaga pe a o latou tulaga faʻavae popole tulaga ua siitia ona o muamua aafia i faʻalavelave poʻo se talaʻaga o le ava malosi faʻaalia. Faʻatonutonu taofiofi faʻamalosi poʻo le faʻaʻautuina etanol e le gata faʻaititia lagona faʻaititia o le ethanol faʻaleagaina aʻafiaga (pei ona taʻua muamua) ae faʻateleina foʻi le popole e pei ona faʻasinoina e le maitauina o le taofiofia o laina laina o agafesoʻotaʻi amioga, ma le ethanol maaleale toe faʻaleleia tulaga o amioga lautele, aemaise lava i talavou. E sili atu faʻapitoa, o le faʻaaogaga o le ethanol na maua e faʻateleina ai le maualuga o popolega i talavou, ae leʻo tagata matutua, faʻatasi ai ma nei popolega faʻafuaseʻi ua suia e le ethanol (Varlinskaya & Spear, 2007). O le gasegase ma le toe faʻaalia i le faʻamalosi o le faʻamalosi na maua foi e faʻalauteleina ai le maualuga o le popole, ma o nei popolega faʻalavelave ua fesuisuiai e le ethanol i tupulaga talavou, ae na o le mulimuli i le ogaoga o mafatiaga o tagata matutua (Doremus-Fitzwater et al., 2007; Varlinskaya & Spear, 2006). O le mea lea, e mafai e le ethanol ona foia le atuatuvale na osofaia e ala i le faʻanoanoa muamua poʻo le faʻasalalauina o le ethanol, faatasi ai ma nei popolega, "aʻafiaga a le tagata lava ia" aemaise lava i tupulaga talavou.

Sootaga i le va o Ethanol Sensitivities ma le Ethanol Faʻaaoga / Faʻaleagaina

O le vavalalata o le attenua i le lagona lelei i aʻafiaga ma le afaina o le ethanol e masani ona masani ai i le taimi o le talavou e mafai ona fegalegaleai ma isi mea lamatia e faʻaitiitia ai le lagona o le ethanol, faʻateleina le tatau mo faafitauli i le ava malosi i lenei taimi. O le mea moni, o le faʻaitiitia o le lagona lelei i le inupia oona ua leva ona lauiloa o se tulaga lamatia mo le aʻafia o le ava malosi. E pei ona taʻua e Schuckit (1994) "O le maualalo o le iloa lelei o fua o le ava e fesootai ma le faateleina o le lamatiaga o le ava i le lumanai, atonu e ala i le faateleina o avanoa e sili atu ona inu malosi ai le tagata." O se tasi o vaega taua e fesoasoani i tali o le ava malosi, o le gafa, ma le le mautonu i aʻafiaga o le vailaʻau o le vailaʻau oona e le gata ina vaaia e le gata i tamaiti o loʻo i ai se talafaasolopito o aiga o le ava malosi (e pei o atalii o tama tane ava malosi-Newlin & Thomson, 1990) ae faʻapea foʻi i le tele o laina o rongelo na filifilia lelei mo le maualuga o le faʻaaogaina o le ethanol ofofoʻa (McBride & Li, 1998). Ma e pei ona talanoaina muamua, o se talafaʻasolopito o le muamua etanol faʻaaogaina ma muamua atu faʻafitauli ono ono atili faʻaitiitia ai le maaleale o talavou i le ethanol's faʻaleagaina ma faʻasolo aafiaga. O le mea lea, o le genes-faʻavae le malamalama i le 'ava malosi aversive ma' oʻona aafiaga pe a tuʻufaʻatasia ma le vave amataina o le faʻaaogaina o le 'ava malosi i le taimi o talavou, muamua siʻosiʻomaga atuatuvalega, ma le togenetic le malamalama e masani ona vaʻaia i le taimi o talavou mafai ono galue o se tolu poʻo le faʻafa "whammies" e faʻaoso maualuga tulaga o le inu 'ava malosi pe a tuʻu i se tulaga lamatia talavou' onosaʻi i tulaga faigata ma amata ona inu i le amataga o le talavou, o se faʻataʻitaʻiga o le faʻateleina o mea taumafa e mafai ona tuʻuina ai i latou i luga o se auala mo mulimuli ane faʻafitauli inu ava malosi.

Tupulaga Talavou-Mamanu Faʻapitoa o le Ethanol Sensitivity: Faʻasalalauina i isi Fualaau Faʻatau ma Tauiga Faʻatura

O loʻo i ai faʻamaoniga faʻamaonia e faapea o le tulaga masani a le tauleʻaleʻa masani o le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina ma le faʻamaonia o mea faʻapitoa e mafai ona vaaia e le gata i le ethanol ae o isi vailaau. O se tasi o auala o iloiloga o fualaau faʻasaina ma isi mea faʻaleleia e faʻaleleia ai le tino, ua fuafuaina e ala ile tulaga ole mea e fiafia i ai (CPP). I le faʻaaogaina o lenei faiga, o meaola o loʻo faʻaalia i se nofoaga faapitoa i le i ai o le taui e mafai ai, ao latou, ua tuʻuina tutusa tutusa i se isi nofoaga i le leai o se mea e mafai ona tauia; A maeʻa le tele o ia faʻaaliga, pe a tofotofoina manu e ala i le faʻatagaina e avanoa uma i nofoaga uma, i le tulaga e latou te maua ai le faʻamalosia o le faʻaleleia, e tatau ona faʻaalu le tele o taimi i totonu o le potu na vaʻaia faʻatasi ma lena mea e sili atu nai lo le pulea o manu e lei i ai faʻaalia i le faʻamalosi i totonu o potu taʻitasi. Faʻaaogaina le CPP, o le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai le talavou e faʻaalia ai le malosi o le CPP e sili atu ona malosi nai lo tagata matutua (NP)Shram, Funk, Li, & Lea, 2006; Torres, Tejeda, Natividad, & O'Dell, 2008; Vastola, Douglas, Varlinskaya, & Spear, 2002). E i ai foi lipoti o le faaleleia o le CPP i cocaine ma isi psychomotor stimulants i tama talavou e faatatau i tagata matutua (Badanich, Adler, & Kirstein, 2006; Brenhouse & Andersen, 2008; Zakharova, Leoni, Kichko, & Izenwasser, 2009; Zakharova, Wade, & Izenwasser, 2009), e ui o nei faʻamaumauga e le o se mea lelei, faatasi ai ma nisi o suʻesuʻega ua le mafai ona matauina eseesega o tausaga (Aberg, Wade, Wall, & Izenwasser, 2007; Campbell, Wood, & Spear, 2000).

E ese mai i le faʻalauteleina o le agavaʻa e masani ona faʻaalia e talavou i le manaʻomia o meatotino o le 'ava malosi ma isi vailaʻau, latou te foliga mai e tau le lagona i lagona leaga o nei vailaʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega e oʻo lava i le faʻataʻitaʻiga lava e tasi na lipotia mai, e faʻatatau i tagata matutua, talavou faʻaalia le sili atu le malamalama i le nikotini-faʻatosina CPP, ae faʻamalosia lagona malamalama i le nikotini aversive meatotino na tulaʻi mai i maualuga togi pe a faʻasino igoa ala i le CTA (Shram et al., 2006) poʻo tuʻutuʻuga tuʻufaʻatasia (Torres et al., 2008). E faʻapea foʻi, ua faʻaalia foʻi tamaʻi tama talavou le faʻaalia o le CTA atunuʻu mo le amphetamine e fesoʻotaʻi ma tagata matutua (Infurna & Spear, 1979).

Ma le maofa, o nei uiga masani o talavou matutua o mea e le mafai ona faʻaaogaina / faʻalauiloaina o meaʻai o fualaau faasaina e mafai ona oʻo atu i nisi itu i ni taui faʻanatura masani. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaalia mai e tama talavou le CPP mo se paaga lautele e tusa lava pe nonofo i le va o tagata, ae o le CPP faʻapitoa e naʻo le vavaeʻesega (e pei o tagata lautele)Douglas, Varlinskaya, & Spear, 2004). E tutusa tali na maua i alii (ae le o tamaitai) i se suʻesuʻega suʻesuʻega CPP faʻaosoina e ala i le faʻaaogaina o faʻasolosolo tusitusi (Douglas, Varlinskaya, & Spear, 2003). I le iloiloina o tali tuuto i le manuia i le faʻaaogaina o foliga o le gaioiga o le tofo, na maua ai e talavou le sili atu le lelei o tali atu nai lo tagata matutua i nisi o faʻasalalauga o le sucrose, aʻo faʻaalia pea le le maua o tali le lelei i tali vailaʻau quinine (Wilmouth & Spear, 2009).

Aotelega ma Aafiaga Gafatia mo le Puipuiga o le Saienisi i Tagata Talavou

O se auala umi mai suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga o le talavou i le rat i le atinaʻeina o taʻiala mo le puipuiga o amioga a tama talavou i tulaga lamatia. Ae ui i lea, o le tele o faʻamatalaga mautinoa na tulaʻi mai e ono i ai aʻafiaga mo suʻesuʻega faasaienisi. Faatasi ai ma le talisapaia atoatoa o le vaivai o ia taumafaiga faaliliu i lenei taimi muamua i le suesuega o le saienisi faavae o le talavou, o nisi o vaega taua, ae mafai ona folafolaina mo nisi iloiloga, o loo tuuina atu iinei:

  1. O nisi amioga masani a tagata matutua e mafai ona avea ma mea e ola ai le ola e ala i ni tau masani / taui faaosofia i le mafaufau. I le tulaga o loʻo i ai ni faʻavae malosi mo le faʻaogaina o le lamatiaga o le tauleʻaleʻa, o le puipuia o suʻesuʻega atonu e sili atu ona faʻaogaina i le atinaʻeina o siosiomaga e faʻaleleia ai le "saogalemu," nai lo le taulai atu i le sini o le faʻaitiitia o amioga lamatia i se tasi. E ala i le faalauiloaina o "tulaga saogalemu" mo tulaga lamatia, o le sini o le faatagaina lea o tupulaga talavou ia maua ni tala fou ma faatosinaga faatosina i le faatosina, nofoaga e leai ni fualaau faasaina e faaitiitia ai avanoa mo le faaleagaina.
  2. Faʻamalosi e ono atili faʻateleina ai le talavou-masani lagona maaleale i le 'ava malosi, faia ia latou e tau le malamalama i le aversive aʻafiaga faʻaaogaina e pei o faʻailo e faʻaititia ai le inu, ae sili atu mataala i le etanol's taui aoga. O le ogaoga ma le faaumiumi o mafatiaga e tupu ai foi le popole, ma lena popolega e foliga mai o le a suia e le ava malosi i le talavou. I le tulaga o le tutusa popolega / ava malosi aʻafiaga o loʻo vaʻaia i tagata, faigata faʻaletonu tamaoaiga, tuaoi, aiga, po o isi olaga siosiomaga mafai ona faʻamalosia e oʻo lava i sili atu le taumafaina o le ava malosi i talavou. O nei sailiiliga ua faʻailoa mai ai le taua o le galue e faʻaititia tulaga faʻatiga i totonu o tulaga masani o le talavou, ma ia fesoasoani i talavou ia faʻateleina lo latou agavaʻa e faʻafetauia ai ma mafatiaga.
  3. O le faʻaauau o le faʻaaogaina o le ava i le taimi o le talavou e ono faatagaina ai le maualuga o le ava malosi i le talavou, ma le masani ai o le le mautonu o le atinaʻe atonu o le faʻafesoʻotaʻi ma le genetic background ma le talafaasolopito o le atuatuvale ma le ava malosi e faʻalauteleina ai le faʻaogaina o le ethanol - ava malosi o le ava malosi. E foliga mai e itiiti se malamalamaaga i tupulaga talavou e le mautonu le aʻafiaga o aʻafiaga o le ethanol o se faailoga o vaivaiga i le atinaʻeina o faafitauli o le ava, nai lo se faʻamaumauga o le faʻaleleia. O le aʻoaʻoina o talavou (ma i latou e fegalegaleai ma i latou) pe faʻapefea ona faʻaalia le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le ava malosi e mafai ona fesoasoani ia i latou o loʻo faʻasao i le ava ona iloa lo latou tulaga lamatia ma faʻafetaui la latou tupe maua e tusa ai. E manaʻomia le suiga o le aganuu mai le matamataina vave o tagata e leai se mea e ono lamatia ai le ava malosi i le iloaina o le sili atu ona faigata mo le faʻasaunoa mulimuli ane e masani lava ona nofo i totonu oi latou o loʻo puipuia tele i aʻafiaga o le ava malosi.

tautinoga

O suʻesuʻega na tuʻuina atu i lenei tusiga na lagolagoina e le NIH foaʻi mai R37 AA012525, R01 AA016887, R01 AA018026, ma le R01 AA012453.

mau faasino

  • Aberg M, Wade D, Wall E, Izenwasser S. Aafiaga o le MDMA (ecstasy) i luga o le gaoioiga ma le cocaine mea e fiafia i ai tagata matutua ma talavou. Neurotoxicology ma Teratology. 2007;29(1): 37-46. [PMC free article] [PubMed]
  • Acheson SK, Stein RM, Swartzwelder HS. Faʻaleagaina o mafaufauga faʻapitoa ma mafaufauga faʻapitoa i le ethanol: O aʻafiaga o tausaga taʻitasi. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1998;22(7): 1437-1442.
  • Andersen SL. Suiga i le elemene lona lua o le AMP i le taimi o le atinaʻe e mafai ona faʻaalia ai faʻamaʻi faʻapitoa i le le atoatoa o le le atoatoa / leseesea (ADHD) Suesuega ole Brain Behavioral. 2002;130(1-2): 197-201. [PubMed]
  • Anderson RI, Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻasalaga o le faʻamaʻi ma le ethanol-faʻaosoina le faʻafefeteina o le faʻafefe i tama talavou ma tamaʻitaʻi matutua. Pepa Lautele na tuuina atu i le Fonotaga Faaletausaga a le Sosaiete Faavaomalo mo le Atinae o le Psychobiology; Uosigitone, DC. 2008.
  • Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Faʻamatalaga a le Europa o Faʻataʻitaʻi. 2006;550(1-3): 95-106. [PubMed]
  • Beck KH, Thombs DL, Summons TG. Le faʻalapotopotoga lautele o le faʻavaʻaina o falesa: Fausia le faʻamaoniga ma le fesoʻotaʻiga ma faʻamaumauga o le faʻaleagaina i le tupulaga talavou. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1993;18(2): 159-169. [PubMed]
  • Behar D, Berg CJ, Rapoport JL, Nelson W, Linnoila M, Cohen M, et al. Faʻaleagaga ma faʻaleagaga o le ethanol i tamaiti e maualuga le lamatia ma pulea tamaiti: O se suʻesuʻega pailate. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1983;7(4): 404-410.
  • Bourgeois JP, Goldman-Rakic ​​PS, Rakic ​​P. Synaptogenesis i le pito i luma o le kheshkeys. Cerebral Cortex (Niu Ioka, NY, 1991) 1994;4(1): 78-96.
  • Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻateʻaina le faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le cocaine i tulaga o tama talavou, pe a faatusatusa i tagata matutua. Neuroscience Neuroscience. 2008;122(2): 460-465. [PubMed]
  • Campbell JO, Wood RD, Spear LP. Cocaine ma le morphine-mea tuʻufaʻatasia i le tauleʻaleʻa ma tagata matutua. Physiology & Amioga. 2000;68(4): 487-493. [PubMed]
  • Chugani HT. Neuroimaging o le atinaʻeina o aʻafiaga ole atinaʻe ma atinaʻe tau atinaʻe. I: Thatcher RW, Lyon GR, Rumsey J, Krasnegor N, faatonu. Atinaʻeina o atinaʻe: Faʻataʻatiaina le atinaʻe o le faiʻai ma amio. San Diego, CA: Aʻoga Tausipepa; 1996. pp. 187-195.
  • Foafoaga F, He J, Hodge C. Atinaʻe faʻapitoa tau tamaʻaiga: O se taimi ogaoga o le faʻafitauli mo vaisu. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2007;86(2): 189-199.
  • Diaz-Granados JL, Graham DL. O aʻafiaga o le faʻaauau faifaipea o le ethanol i le talavou i luga o le faʻaleagaga o meatotino o le ethanol i le taimi o le matua. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2007;31(12): 2020-2027.
  • Doremus TL, Brunell SC, Rajendran P, Spear LP. Faʻailoga e aʻafia ai le faʻaaogaina o le ethanol i le tauleʻaleʻa e tusa ai ma matua matutua. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2005;29(10): 1796-1808.
  • Doremus TL, Brunell SC, Varlinskaya EI, Spear LP. Aafiaga o le anxiogenic i le taimi e alu ese mai ai i le ethanol i tupulaga talavou ma tagata matutua. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2003;75(2): 411-418.
  • Doremus-Fitzwater TL, Varlinskaya EI, Spear LP. O le aʻafiaga o le faʻateleina o le faʻamalosi i le tali atu i suiga o le ethanol i totonu o agafesootai i tama ma teine ​​matutua. Pepa Lautele na tuuina atu i le Fonotaga Faaletausaga a le Sosaiete mo Neuroscience; San Diego, CA. 2007.
  • Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. Nofoaga-mea faʻapipiʻi tuʻuina i tauleʻaleʻa ma tamaʻitaʻi matutua ma tamaʻitaʻi: Effects o vavaega faʻaagafesootai. Physiology & Amioga. 2003;80(2-3): 317-325. [PubMed]
  • Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. Totogiina o meatotino o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tama talavou ma alii matutua ma tamaʻitaʻi: Aafiaga o fegalegaleaiga lautele ma le vavaeeseina o fale o mataupu ma paaga. Atinae o le Psychobiology. 2004;45(3): 153-162. [PubMed]
  • Draski LJ, Bice PJ, Deitrich RA. Faʻafouina o le faʻaleleia o le ethanol i le filifilia ma le filifilia o fualaʻau maualuluga. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2001;70(2-3): 387-396.
  • Harris JR. O fea le siʻosiʻomaga o le tamaititi? O se vafealoai faʻafesoʻotaʻi mataupu autu o atinae. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1995;102: 458-489.
  • He J, Crews FT. Neurogenesis faʻaitiitia i le taimi o le faʻamaʻi o le faiʻai mai le talavou i le matua. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2007;86(2): 327-333.
  • Holdstock L, King AC, de Wit H. Tali tali ma faʻamoemoega i le ethanol i le faʻaogaina / mamafa ma le malamalama o tagata e inu i mea faʻalapotopotoga. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2000;24(6): 789-794.
  • Infurna RN, Spear LP. Faʻafouina o suiga i amphetamine e faʻaosoina ai le tofo. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 1979;11(1): 31-35.
  • Johnston LD, O'Malley PM, Bachman JG, Schulenberg JE. Mataʻituina suʻesuʻega a le atunuʻu i le lumanaʻi i luga o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina, 1975-2006: Volume 1, Aʻoga Maualuga (NIH Publication No 07-6205) Bethesda, MD: National Institute on Drug Abuse; 2007.
  • Markham JA, Morris JR, Juraska JM. Neuron number decreases in the rat rat, but not dorsal, medial frontfront cortex i le va o le talavou ma le matua. Neuroscience. 2007;144(3): 961-968. [PubMed]
  • McBride WJ, Li TK. Mamanu faataitai o le ava malosi: Neurobiology o le ava ava malosi-inu ava i meaʻai. Faʻamatalaga Taua i le Neurobiology. 1998;12(4): 339-369. [PubMed]
  • Moy SS, Duncan GE, Knapp DJ, Breese GR. Sensitivity i le ethanol i luga o le atinaʻe i tamaʻi: Faʻatusatusaga i [3H] zolpidem e fusifusia ai. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1998;22(7): 1485-1492.
  • Newlin DB, Thomson JB. Ava o le ava malosi ma atalii o le ava malosi: O se iloiloga taua ma iloiloga. Fomaʻi Faʻapitoa. 1990;108(3): 383-402. [PubMed]
  • Pautassi RM, Myers M, Spear LP, Molina JC, Upu NE. Tupulaga ae e le o matutua matutua e faʻaalia le ethanol-faʻasalalauga e faʻaogaina le lua-order conditioning. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2008;32(11): 2016-2027.
  • Ray LA, McGeary J, Marshall E, Hutchison KE. Faʻamatalaga faʻafitauli mo le faʻaaoga sese o le ava: Iloiloina o le fatu o le toe gaioiga i le ava malosi, lagona malosi o le ava, ma uiga o tagata. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2006;31(11): 1959-1973. [PubMed]
  • Ristuccia RC, Spear LP. Malamalama ma le faapalepale i aafiaga tutoatasi o le ethanol i tama talavou ma tagata matua i le taimi o taimi faifai pea o le vavao. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2005;29(10): 1809-1820.
  • Ristuccia RC, Spear LP. Autonomic tali i le ethanol i tama talavou ma tagata matua: O se suʻesuʻega ole tali-tali. Alcohol (Fayetteville, NY) 2008;42(8): 623-629.
  • Rodríguez de Fonseca F, Ramos JA, Bonnin A, Fernández-Ruiz JJ. Faʻasaga o nofoaga faʻasoa i le cannabinoid i le faiʻai mai le amataga o tausaga. Neuroreport. 1993;4(2): 135-138. [PubMed]
  • Rubia K, Smith AB, Woolley J, Nosarti C, Heyman I, Taylor E, et al. Faʻaauau le alualu i luma o le faia i luma o le faiʻai ile laʻititi mai le laʻitiiti i le matua i taimi o gaioiga faʻapitoa o le pulea o le mafaufau. Faʻafanua o Brain Tagata. 2006;27: 973-993. [PubMed]
  • Schuckit MA. Le laʻititi o le tali i le ava malosi e fai ma faʻamatalaga o le ava i le lumanai. Amerika Journal of Psychiatry. 1994;151(2): 184-189. [PubMed]
  • Shram MJ, Funk D, Li Z, Lê AD. O le faʻamaonia ma le matutua o tamaʻitaʻi e tali ese mai i suʻega e fuaina ai le taui ma le faʻaleagaga o aʻafiaga o le nicotine. Psychopharmacology. 2006;186(2): 201-208. [PubMed]
  • Silveri MM, Spear LP. Faʻaitiitia le mataʻituina i aʻafiaga o le tino o le ethanol i le amataga o le tui. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1998;22(3): 670-676.
  • Sisk CL, Zehr JL. O hormones Pubertal e faʻatulagaina le mafaufau ma le amio a le tauleʻaleʻa. Faʻasalalau i le Neuroendocrinology. 2005;26(3-4): 163-174. [PubMed]
  • Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews. 2000;24(4): 417-463. [PubMed]
  • Spear LP. O le atinaʻeina o faiʻai ma tagata talavou-masani masani amioga: O se auala faʻalauiloa. I: Walker E, Romer D, faatonu. Tomai e mafaufau ai ma le atinaʻeina o mafaufau: Faʻatasia le mafaufau ma le puipuia o saienisi. New York: Osemalama a le Iunivesite o Oxford; 2007. pp. 9-30.
  • Spear LP. Le neuroscience amioga o le talavou. Niu Ioka: Norton; 2010.
  • Spear LP, Varlinskaya EI. Tauleʻaleʻa: Ava malosi, onosaʻi, ma meaʻai. Atinaʻega lata mai nei i le Alcoholism: Faʻasalalauga aloaia a le American Medical Society i luga o Alcoholism, le Research Society on Alcoholism, ma le Fono a le National on Alcoholism. 2005;17: 143-159.
  • Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le soifua maloloina o mafaufau National Survey on Drug Use and Health, Sini H-30, DHHS Lomiga SMA 06-4194. Rockville, MD: 2006. Faʻaiʻuga mai le 2005 National Survey on Drug Use and Health: Faʻamaumauga a le Atunuʻu.
  • Swartzwelder HS, Richardson RC, Markwiese-Foerch B, Wilson WA, Little PJ. Eseesega o atinae i le mauaina o le faapalepale i le ethanol. Alcohol (Fayetteville, NY) 1998;15(4): 311-314.
  • Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Faʻasalalau Faʻavaomalo o Neuroscience Atinaʻe: O le Journal Journal a le International Society For Developmental Neuroscience. 2000;18(1): 29-37. [PubMed]
  • Teicher MH, Krenzel E, Thompson AP, Andersen SL. O le sueteni ole Dopamine e teuteuina i le vaitaimi ole gasegase e le faʻaaogaina e le NMDA setagonism i le rat. Neuroscience Letters. 2003;339(2): 169-171. [PubMed]
  • Torres OV, Tejeda HA, Natividad LA, O'Dell LE. Faaleleia le tulaga lamatia i taunuuga lelei o le nicotine i le taimi o le talavou o le atinae. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2008;90(4): 658-663.
  • Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻafitauli matuia o le ethanol i luga o agafesootai a tupulaga talavou ma tagata matua: Matafaioi o le tulaga o le suʻega. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2002;26(10): 1502-1511.
  • Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻaaogaina o le ethanol (faʻafefe) ma agafesootai i tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi matutua a le Sprague-Dawley. Alcoholism, Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2004;28(1): 40-50.
  • Varlinskaya EI, Spear LP. O le mamafa o le taofiofia o le faʻamalosi e faʻateleina ai le lagona lelei i aʻafiaga lautele o le ethanol i tama talavou. Pepa Lautele na tuuina atu i le Fonotaga Faaletausaga a le Sosaiete Faavaomalo mo le Atinae o le Psychobiology; Atlanta, GA. 2006.
  • Varlinskaya EI, Spear LP. Faʻapalepale faʻaletonu i aʻafiaga faʻapitoa o le ethanol i tamaiti matutua ma tagata matutua Sprague-Dawley. Neurotoxicology ma Teratology. 2007;29(1): 23-30. [PMC free article] [PubMed]
  • Vastola BJ, Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. O le mea e fiafia i ai le Nicotine e faʻafeiloaʻi i tama talavou ma tagata matutua. Physiology & Amioga. 2002;77(1): 107-114. [PubMed]
  • White AM, Swartzwelder HS. O aʻafiaga o tausaga e aʻafia ai le ava i le mafaufau ma le mafaufau e faatatau i le mafaufau e galue i tupulaga talavou ma tagata matutua. Atinaʻega lata mai nei i le Alcoholism: Faʻasalalauga aloaia a le American Medical Society i luga o Alcoholism, le Research Society on Alcoholism, ma le Fono a le National on Alcoholism. 2005;17: 161-176.
  • White AM, Truesdale MC, Bae JG, Ahmad S, Wilson WA, Best PJ, et al. Eseesega o aʻafiaga o le ethanol i luga o le faʻamalosia faʻatasi o tamaʻitaʻi ma tagata matutua. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2002;73(3): 673-677.
  • Wilmouth CE, Spear LP. Faʻalogo i le faʻalogo i le tama talavou ma tagata matutua: Teteia le faʻavevesi ma le faʻaaogaina o le gaosiga. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2009;92(4): 566-573.
  • Wilson M, Daly M. Tauvaga, lamatiaga, ma le sauā: O le alii talavou maʻi. Ethology ma Sociobiology. 1985;6: 59-73.
  • Zakharova E, Leoni G, Kichko I, Izenwasser S. Aafiaga eseese o methamphetamine ma cocaine i luga o tulaga e fiafia iai ma gaoioiga i luga o tagata matutua ma tamaʻitaʻi. Suesuega ole Brain Behavioral. 2009;198(1): 45-50. [PMC free article] [PubMed]
  • Zakharova E, Wade D, Izenwasser S. Sensitivity to cocaine tauia e faalagolago i le feusuaiga ma tausaga. Pharmacology, Biochemistry, ma le amio. 2009;92(1): 131-134.