MRI Structure o le Pediatric Brain Development: O le a se Mea Ua Tatou Aoaoina ma O fea o Tatou O Ai? (2010)

Neuron. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC 2012 Feb 23.

Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:

PMCID: PMC3285464

NIHMSID: NIHMS347429

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuron

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

Faʻaauau foliga faʻamaʻi (MRI) e mafai ai ona maua muamua se auala muamua i le anatomy ma le physiology o le atinaʻeina o faiʻai e aunoa ma le faʻaaogaina o le faʻamalaina o meaola. I le luasefulu tausaga talu ai, o le faitau afe o le faiʻai MRI e vaʻavaʻai mai le soifua maloloina soifua talavou ma i latou na maua i le maʻi mai le neuropsychiatric ua maua ma suʻeina e tusa ai ma faʻafitauli, faʻafeusuaiga, genetics, ma / poʻo mafaufauga e pei ole IQ. O uluai lipoti e faʻatusatusa ai le tele o eseʻesega o vaega eseese o le faiai na faʻataunuʻuina i le tele o tausaga le matutua, na mafua ai suʻesuʻega umi i suʻesuʻega o le atinaʻe i luga o le taimi ma iloiloga ole ala eletise e ese mai ile fausaga. E ui o le MRI e le o se mea e masani ona suʻesuʻeina ai suʻesuʻega o le faʻafitauli o le neuropsychiatric pediatric, ua faʻaalia ni mamanu faʻapitoa ma faʻapitoa faʻapitoa e mafai ona faʻavaeina ai togafitiga faʻapitoa ma fautua mai ni sini mo le gaioiga. I lenei iloiloga tatou te aotele ai saofaga lautele o le MRI faatulagaina i lo tatou malamalama i le neurodevelopment i le soifua maloloina ma maʻi.

MRI o le Brain Anatomy i le Faʻasologa o Pediatric Development

O le faiʻai o le tagata e faapitoa lava lona matua matua, faatasi ai ma ituaiga eseese o le tino, fausaga o faiʻai, ma alalaupapa i ni alalaupapa o loʻo i ai ni auala faʻapitoa e atinaʻeina, o loʻo i ai suiga tetele i le olaga atoa. O suʻesuʻega umi a le MR o le atinaʻeina o tamaiti ma talavou e faʻaalia ai le tele o mea papaʻe (WM) ma faʻafeiloaʻi ai le faʻavaeina o fuataga a le U (GM) volumes ma pito sili ona maualuga e tutupu i taimi eseese i itu eseese. Ata 1 e faʻaalia ai le matua i le tele o auala mai se suʻesuʻega umi e aofia ai le 829 sikola mai le 387 mataupu, tausaga 3-27 tausaga (silasila Ata 1 ma Faʻataʻitaʻiga Faʻapitoa Faataʻitaʻiga).

Ata 1 

Atinaʻe Atinaʻe o Brain Morphometry: Tausaga 6-20 Tausaga

Aofaʻi o le Cerebral Volume

I le vaega o le Vaega o Tamaʻitaʻi Psychiatry o loʻo taʻua i luga, o le numera o le cerebral o loʻo mulimuli i se fesuiaiga o U i le tausaga 10.5 i tama teine ​​ma 14.5 i tamaiti (Lenroot et al., 2007). I tane uma ma fafine, o le faiʻai ua i 95% o lona pito i luga o le 6 tausaga (Ata 1A). I totonu o nei vaitausaga, o le vaega o le mafaufau o le faiʻai mo alii o le 10% sili atu nai lo tamaitai. O lenei 10% eseese e ogatusa ma le matua matutua o le neuroimaging ma le postmortem study study, ae e masani lava ona faamatalaina o le fesootaʻi atu i le tino tele o alii. Ae ui i lea, i a tatou mataupu faʻapitoa o tamaititi, o tino o tama e le sili atu nai lo teineiti 'seia maeʻa. O isi faʻamaoniga o le tele o le faiʻai e le fesoʻotaʻi tele i le tino o le faavae o le faiai o le faiʻai ma le tino o le tele o auala faʻasolosolo, ma le tele o le tino e faʻatupulaia e tusa ma le matua o le 17.

E le tatau ona faauigaina le eseesega i le faiʻai e pei o le tuʻuina atu o soʻo se tulaga aoga poʻo le le lelei. I le tulaga o feeseeseaiga o alii / tamaitai, o le a le mafai ona atagia ai le eseesega o feusuaʻiga i tulaga tau feusuaʻiga e pei o le fesoʻotaʻiga vavalalata ma le faʻaaloalo.

O Sowell ma ana uo na fuaina suiga i le faiʻai i se vaega o tamaiti 45 sikola faalua (2 tausaga vavae) i le va o tausaga 5 ma 11 (Sowell et al., 2004). O le faʻaaogaina o se metotia ese, lea na fuaina ai le mamao i le va o pito i luga o le faiʻai ma le ogatotonu o le faiʻai, na latou maua ai le faateleina o le tele o le faiʻai i lenei vaitaimi, aemaise lava i le pito i tua ma le pito i tua.

Cerebellum

Caviness et al., I se faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo o tamaiti 15 ma 15 tamaʻitaʻi 7-11, na latou iloa ai o le cerebellum o se tagata matua i fafine ae le o ni tama i lenei vaitausaga, o loʻo fautua mai ai o le i ai o le tuai o le atinaʻe ma le faʻaleagaina o feusuaiga (Caviness et al., 1996). O le gaioiga o le cerebellum ua masani ona faamatalaina e fesootaʻi ma le pule afi, ae ua talia nei e faapea o le cerebellum e aʻafia foi i gaioiga faʻalagona ma isi galuega faʻamalosi maualuga e matua i le talavou atoa (Riva ma Giorgi, 2000; Schmahmann, 2004).

I totonu o le vaega o le Vaega o Tamaʻitaʻi Tomai Faapitoa, o le gasolosolo o le aofaiga o le cerebellum e tutusa lelei ma le cerebrum i le maea ai o le fesuiaʻiga o le sosolo o le U ma le maualuga o le 11.3 i teine ​​ma 15.6 i tama. I le faatusatusa atu i le evolusione o lobes hemispheric lata mai talu ai nei na mulimulitaʻi i le fesuiaiga o le atinaeina o U, o le tele o lau verbellar e lei suia i le vaitau o lenei tausaga (Tiemeier et al., 2010).

White Matter

O le lanu paʻepaʻe o le "mea paʻepaʻe" e maua mai i le myelin, o le paʻu paʻepaʻe gaʻo e fausia e le oligodendrocytes e afifi ai i tua ma faʻateleina le saoasaoa o faailo o le neuronal. O le tele o le WM e masani ona faateleina i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou (Lenroot et al., 2007), lea e mafai ai ona sili atu le fesoʻotaʻiga ma le tuʻufaʻatasia o le eletise faʻanoanoa vavalalata. O se mea taua na faatoa talisapaia talu ai nei, o le myelin e le na o le faʻateleina o le saoasaoa o le faʻasalalauga ae faʻataʻatia le taimi ma le synchrony o mamanu uila o mamanu e fausia ai fesoʻotaiga i totonu o le faiʻai (Faatoaga ma Stevens-Graham, 2002). E o gatasi ma lenei mea, o se suʻesuʻega e faʻaaogaina ai se fua o le papaʻe o le mea papaʻe e faʻasolo ai le faʻatupulaia o le tuputupu aʻe o mea tau eletise faʻapitoa na vave maua ai le faʻateleina i le va o le tamaitiiti ma le talavou. O ata o le Corticospina na faaalia ai le faateleina o le tutusa i le tele i itu uma, ae o pusa e fesootaʻi le pito i luma ma le faaletino na faaalia ai le faateleina o le siʻitia i le itu agavale-e fesoʻotaʻi atu i le gagana (Paus et al., 1999).

Grey Matter

Aʻo tuputupu aʻe le WM i le laʻitiiti ma le talavou, o faʻataʻitaʻiga o voluma GM e mulimuli i se suiga faʻavae atinaeina o U. O eseesega o atinaʻe o WM ma GM e talitonuina fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le neurons, lela, ma le myelin, o mea ia o loʻo i totonu o vailaʻau faʻasolosolo ma e fesoʻotaʻi atu i mafutaga vavalalata i le olaga atoa. GM Cortical i suiga ole laʻititi mai laʻasaga o 4 i 20 tausaga na mafua mai i sikola o 13 suʻega oe na siakiina fafa i taimi o le 2 tausaga o loʻo faʻaalia i Ata 2 (faʻaavanoa avanoa i http://www.nimh.nih.gov/videos/press/prbrainmaturing.mpeg) (Gogtay et al., 2004b). O le matua o le maualuga o le GM o le amataga muamua lea i vaega muamua o le senitimotor ma sili atu ona lata mai i vaega e sili atu le maualuga o le vaʻaia e pei o le cortex pito i luma, o le pito i lalo, ma le sili atu i le tino. O le fesili e le o taliina, o le tikeri lea o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le GM o loʻo faʻamalosiina e le teuteuina o synaptic faʻatasi ma le faʻamalolo i le tuaoi o le GM / WM (Sowell et al., 2001). O le tele o le paluga o le paluga, o le fausaga o le GM, e mulimuli mai foi i se suiga o le atinaeina o le U, ma e tutusa lelei ma lobes frontal lea latou te fefaasoaaʻi ai fesoʻotaʻiga tele (Lenroot et al., 2007).

Ata 2 

Faʻatoʻaina faʻaitulagi o le Tonu Cortical: Tausaga 4-21 Tausaga

Atinaʻeina o Atinaʻe: O le Malaga ma le Taulaga

O se lauiloa iloga lea ua faʻatuina i totonu o le tala o le neuroimaging, o le foliga o le matua e ala i le tele o auala e mafai ona fesoʻotaʻi ma uiga faʻatinoina e sili atu nai lo le matua tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega umi lava e aofia ai le 692 sikola mai le 307 o loʻo faʻapupulaina ai mataupu, o tausaga taʻitasi i luga o fuataga o le gaosiga o le vaomatua na sili atu ona vavalalata i le IQ nai lo eseesega i le va o le mafiafia o le 20 tausaga (Shaw et al., 2006a). O tausaga taʻitasi e ala i le tele o auala e sili atu ona faʻaesea nai lo fua faʻatatau mo feusuaʻiga i feusuaʻiga lea o loʻo tupu ai le televave o le GM volumes 1-3 tausaga muamua atu i fafine (Lenroot et al., 2007). O loʻo faʻatupulaʻia pea le faʻaaogaina o suʻesuʻega i se suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻapitoa i mafaufauga faʻapitoa (Giedd et al., 2008).

O le tele o le mafaufau o le mafaufau (o tamaiti uma ma tagata matutua) ua leva ona mafaufauina e atagia mai ai ni faaletonu iloga i le atinaeina o faiʻai. Anatomy brain study studies ua faʻaleleia ma faʻalauteleina lo tatou malamalamaaga i mamanu masani ma faʻalavelave tupuga faʻapitoa faʻapea foʻi le tali atu i paʻu i maʻi. E le gata i le lautele o lenei iloiloga e talanoaina ai soo se faaletonu i le loloto, ae o se aotelega o se faasologa o suesuega mo le le mafaufau-faaletonu / le atoatoa o le tino (ADHD), vave amata (tamaitiiti) amataina le mafaufau (COS), ma autism ua faaalia ai nisi autu autu.

Faʻamatalaga-Leʻavaʻavaʻaʻi / Vaʻavaʻavaʻava Lelei

ADHD o le faʻafitauli masani o le neurodevelopment o le tamaitiiti, e aʻafia ai i le 5% ma le 10% o tamaiti aoga aoga ma le 4.4% o tagata matutua (Kessler et al., 2005). O loʻo i ai pea le feeseeseaiga i luga o lenei maʻi ona o le leai o soʻo se suʻesuʻega faʻamalositino, o le taimi o faʻamaoniga pipisi (le talitalia, le mapu, ma le le mautonu) i le faitau aofai o tagata, o le lelei umi o le iuga mo le afa o tamaiti laiti, ma le mea e mafai faʻaaogaina o togafitiga faafomaʻi.

O suʻesuʻega faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga o le ADHD e faʻasolosolo ai pea le aofia ai o le muai lobes (Castellanos et al., 2002), pusa o le parietal (Sowell et al., 2003), basal ganglia (Castellanos ma Giedd, 1994), callosum gaʻo (Giedd et al., 1994), ma le cerebellum (Berquin et al., 1998). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le poto masani o faiʻai e lagolago ai le auai i le vaʻaia o le ganglia i luma tonu ma le malosi o le faʻaaogaina o le cerebellum (see Giedd et al., 2001, mo le iloiloga).

Talu ai ona o le tele o taunuʻuga faʻapitoa o loʻo maua i le ADHD, o suʻesuʻega umi faʻapitoa sa matua taua lava. O ia ituaiga suʻesuʻega e faʻaalia ai le tuai o le tuputupu aʻe o ala o le mafiafia o meaola e sili ona lauiloa mo lobes frontal (Shaw et al., 2007a) (tagai Ata 3). O le mamanu masani o vaega pito sili ona taua e maua ai le mafiafia o le oneone i luma o le polymodal, o tulaga maualuga o le fegalegaleaiga o mea na tutupu i totonu uma oi latou ma e aunoa ma le ADHD. Ae ui i lea, o le vaitausaga laʻititi na mafua ai ona maua le 50% o matū o le tau e maua ai le vaeluaina o le 10.5 tausaga mo ADHD ma 7.5 tausaga mo le puleaina. O le eria o loʻo i ai le eseesega o tausaga matua sili ona maualuga, o le vaeluagalemu ole pito i luma, e oʻo atu i le mafiafia o le 10.9 tausaga i latou ei ai ADHD ma 5.9 tausaga mo faʻataʻitaʻiga.

Ata 3 

Faʻaauau le Atinaʻeina o le Tonu Cortical i le ADHD

O se autu oa tatou suʻesuʻega ADHD e faapea o le faʻaleleia atili o le fale e masani lava ona atagia i se liua o faʻataʻitaʻiga atinae e faʻatatau i faʻalautele masani ma o le tumau pea o le ADHD eo faatasi ma se eseesega alualu mamao mai le atinaʻe masani. Ua matou faʻataʻitaʻiina lenei mea mo le cortex, lea e saʻo ai le faʻasologa o mea tau faʻasalalauga faʻatasi ai ma le faʻaleleia atili o falemaʻi (Shaw et al., 2006b) - ma mo le cerebellum, lea o le a faasolosolo malie ai le pa'ū o le maualalo o lobes postera lobes faʻaauauina le mausali o le ADHD (Mackie et al., 2007). O se faʻatulagaga tutusa e mafai ona maua mo le hippocampus: o tamaiti ei ai le ADHD o loʻo tuʻuina atu se faʻasologa e tutusa ma le atinae masani, ae o le ADHD tumau e tuʻuina mai ma le leiloloa o le maualuga o le hippocampal volumes (Shaw et al., 2007b). O nei mea taua na maua e tutoatasi, ma o le mea lea e le mafai e se tasi ona vaai i le ADHD e pei o le "tolopoina o le atinaeina o luma." E tatau foi ona faamamafaina e faapea, e oo mai i le taimi nei, o nei fua na o ia lava pe tuufaatasia e le aoga tele mo le suʻesuʻeina poʻo le faʻataʻitaʻiga.

E tumau pea le faʻaogaina o togafitiga faʻapitoa i le ADHD, faʻaleleia atili le amio ma faʻaitiitia ai faʻafitauli faʻaleagaina. O suʻesuʻega muamua na faʻamaonia ai o mea e faʻaleleia ai mea e iai se faʻasalaga faʻasalalau i luga o mea faʻasolosolo ma le papaʻe (mea faʻapitoa)Castellanos et al., 2002) ua faalautele atu i le atinaeina o le tino (Shaw et al., 2009) ma le faʻamalo (Logvinov et al., 2009). E tusa lava pe o lenei faʻatulagaga o loʻo faʻatusalia suiga o palasitiki pe faʻataʻitaʻiina togafitiga poʻo se aʻafiaga faʻapitoa tuusaʻo o vailaau e le o iloa.

O loʻo i ai le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi ma le neuropsychological faʻamaoniga o le ADHD e sili ona lelei lona manatu i le itu, o loʻo taoto i le tele o le tufatufaina pea o faʻamaoniga ma faaletonu o le mafaufau. O lea matou te fesiligia ai pe i ai le atinaʻe o le faiʻai i le tino e masani lava ona atinaʻeina tamaiti ma aʻafiaga o le vaʻaia ma le le mautonu e pei o loʻo maua i le maʻi. Aemaise lava, ua matou iloa o se sosolo malie o le mimilo i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou, lea na matou maua muamua i le ADHD, e fesootai foi ma le malosi o faailoga o le vaʻaia o le tino ma le le gasegase i le masani ai o le atinaʻeina o fanau, saunia o le neurobiological evidence mo le tulaga o le maʻi.

Schizophrenia

O le Schizophrenia e tele lava ina manatu i ai o se maʻi le neurodevelopmental (Weinberger, 1987; Rapoport et al., 2005). O le suʻesuʻeina o COS o loʻo maua ai se avanoa sili e sailiili ai i mea patino o le faʻaaogaina o le neuropevelopment as (1) sikolasipi e mafai ona maua i taimi sili ona malolosi ma talafeagai o le faia o le faiai ma (2) o tagata matutua-amataina o tagata masani-matua amata maʻi o se faʻafitauli sili atu ona ogaoga e le mafai ona aʻafiaina e ala i le siosiomaga ma sili atu ona faʻaali tino faʻaalia.

O se suʻesuʻega o COS sa faʻaauau i le NIMH talu 1990. O le suʻesuʻega e faia e ala i le faʻaaogaina o DSM-III-R / IV e le mafaʻatasia, ma, i le tele o tulaga, pe a maeʻa se faʻamaloloina o fualaau faasaina. E ui lava e seasea, ae tulaʻi mai 1 / 500th i taimi uma e pei o le matua-amataga o le schizophrenia (AOS), o mataupu COS (n = 102 e oo mai i le aso) e foliga tutusa ma mataupu le lelei o AOS, i suesuega uma o aiga, ma le neurobiological i le COS tutusa sailiiliga e pei ona i ai i le AOS, e fautuaina ai le faaauau pea i le va o nei ituaiga o maʻi (Gogtay ma Rapoport, 2008).

O suʻesuʻega mai le COS Cohort e ogatasi ma tusitusiga a AOS e faʻaalia ai le faateleina o le faateleina o le ventricular volume, faʻaitiitia le aofaʻi o le GM, ma faʻaitiitia ai le hippocampal ma le amygdala volumes, ma faʻalauteleina le tele o ganglia o loʻo agaʻigaʻi i luma ao talavou (vaai Gogtay ma Rapoport, 2008, mo le iloiloga). O le tele o faʻaaliga na faʻaalia i faʻamatalaga umi o le gau o le GM i le taimi o le talavou (Thompson et al., 2001) ma faʻatuai ai le faʻatuputeleina o mea e faʻaaogaina (Gogtay et al., 2008). O le faʻaitiitia o le GM faʻaitiitia o le a sili atu ona faʻataunuʻuina le matua (i le avea ai o le vaega o le soifua maloloina lelei o le faʻataunuʻuina o le tino "maua" faatasi ai ma le faʻaosoosoina o le mamanu GM cortical vaaia i COS). O le gau o le GM i le schizophrenia ua faʻaalia ona o le leiloa o le "neuropil," lea e aofia ai glia, synaptic ma aridendic arbors, ma vasculature (Selemon ma Goldman-Rakic, 1999). O suʻesuʻega faʻasolosolo ua le faʻaalia ai le leai o se faʻafitauli o le neuronal i le gasegase poʻo le tali atu i se manua e mafai ona maua. E faʻavae i luga o nei ma isi faʻamatalaga faʻaliliu, o faʻataʻitaʻiga o atinaʻe o galuega faʻapitoa ole synaptic po o fausaga ua sili atu (Weinberger et al., 1992).

vaivai o laʻua mafaufau

Autism o loʻo faʻamatalaina i amio le talafeagai i vaega o fesoʻotaiga, fesoʻotaʻi vavalalata, ma amioga faʻavae i totonu o le 3 tausaga muamua o le olaga. I tamaiti ei ai le autism, o loʻo i ai se saoasaoa vave o le tuputupu aʻe o le faiʻai, lea e sili atu i tulaga masani, e mafua ai le faʻalauteleina o le cerebral (Courchesne et al., 2007). O ata ma ata suʻesuʻega o le COS na tuʻuina atu ai fesoʻotaʻiga e leʻi faamoemoeina i le autism e faʻatatau i le "suiga i le taumatau" i le amataina o le faiʻai (vave vave le faia o le faiʻai i tausaga muamua o le olaga i le autism ma le faʻaitiitia o le mamafa o le vaomatua i le taimi o le talavou mo COS) . Se faʻataʻitaʻiga ole vaʻaia ole taimi ole gaioiga ole faia ole faiai (Rapoport et al., 2009) poʻo le suia o alalaʻau "pola" ua maeʻa ona faʻatulagaina (Crespi et al., 2010). Matou te vavalo o suʻesuʻega o togafitiga i le lumanaʻi o le a taulaʻi atu i sooupu e sili atu ona lautele "faʻasalaga faʻapitoa" i le faia o faiʻai. E oo mai i le taimi nei, o loʻo i ai le faʻamaonia o faʻamaoniga e ono aʻafia ai fualaau faasaina e pei ona taʻua i luga (Sobel et al., 2010).

I le aotelega, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faʻamaonia-o le vaega faapitoa o le anatomic brain differents e ui lava e le o faʻamalositino o loʻo amata ona faʻateleina le taimi ma le natura o mea sese mai atinae masani. O le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga, metotia o fuataga i tausaga taʻitasi) e avea ma faʻasalaga e mafai ona tuʻuina atu ai le malosi faʻaituau pe afai e leai ni fua faʻatatau (Giedd et al., 2008). Ua matua manino lava o le lamatiaga o le kenera tutusa lava e mafai ona fesootai ma le tele o ituaiga o mafaufauga o le mafaufau, e aofia ai le autism, le maʻi pipili, le schizophrenia, le mafaufau, ma le epilepsy. I se isi itu, o le lava foliga vaaia o le psychiatric atonu o le a atagia mai ai le tele o mea e le masani ai le gasegase o le gasegase e pei o kopi numera eseese (Bassett et al., 2010; McClellan ma le Tupu, 2010). O le suʻeina o le matafaioi a le fesuiaiga o gaioiga i le taimi o le atinaʻe o faiʻai atonu e faʻamalamalamaina ai nisi o nei mataupu o le lagona ma le faʻamaoni.

Valoaga Maualuga o Fua o le Brain i Tagata Uma

O faʻamatalaga uma o loʻo tuʻuina atu i luga e tatau ona faʻamatalaina ona o le maualuga tele o fesuiaiga o fua o le faiʻai i fua o tagata taitoatasi (Lange et al., 1997). O lenei maualuga fesuisuiai e faalautele atu i fua o le fai fai suiga. O le maualuga ma le tele o le tele o fuataga mo le tele o vaega e faʻatusatusaina, ei ai ona uiga loloto mo le faʻamaonia o le faʻaogaina o le psychiatric ma le lagona / faʻapitoa i le faʻaaogaina o le neuroima e fai ai ni faʻamatalaga e uiga i amioga poʻo tomai i se tagata faapitoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava o le eseesega o le numera o le MRI eseese e lipotia mo faʻafitauli uma o le mafaufau, o le MRI e le o taʻua i le taimi nei mo suʻesuʻega masani o soʻo se mea. E tutusa foi, e ui i luga ole vaega ole laʻasaga o loʻo i ai le eseesega o fuainumera i le va o le tane ma le fafine, e leai se mea i luga o se tasi MRI brain study ina ia mautinoa pe o se alii poʻo se tamaitai. I le faʻatusatusaga, o le maualuga mo tagata matutua e sili atu le maualuga nai lo le maualuga mo tamaitai matutua. Ae ui i lea, e tele naua tamaitai e maualuga atu nai lo le toatele o alii e maualuga le maualuga e le o se auala sili ona taua e fuafua ai le feusuaiga a se tasi. O le eseesega o tama / fafine i le maualuga e tusa ma le faalua le tele o le tele o le tele o le tele o le neuroimaging poʻo neuropsychological measures.

O le alu ese mai feeseeseaiga faʻavae i le faʻaaogaina e le tagata lava ia o se tasi lea o luitau pito sili ona taua o le neuroima. O le tele o le faʻaogaina o le neuroimaging e faʻalagolago i le tulaga e mafai ona ausia ai lenei luʻitau, o le faʻamatalaga mo le fesuisuiai e taua tele. I le vaega o loʻo taua i lalo, o le a tatou iloiloina nisi o faʻataʻitaʻiga ua iloa e aʻafia ai suiga i le faia o faiʻai.

Influences on Traditional Trajectories of Brain Anatomy during childhood and adolescence

Genes ma le Siosiomaga

I le faatusatusaina o mea tutusa i le va o masaga monozygotic (MZ), oe tutusa ~ 100% o genes e tasi, ma masaga dizygotic (DZ), oe tutusa ~ 50% o ituaiga tutusa, e mafai ona tatou fuafuaina saofaga o aʻafiaga o le fatu ma le natura i luga o auala o atinaʻe faiai. I le tuliloaina o lenei fesili, o loʻo matou suʻesuʻeina se suʻesuʻega umi o le masaga ma ua maua nei le 600 sikola mai 90 MZ ma 60 DZ twin paipa. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga (SEM) e faʻaaogaina e iloilo ai fegalegaleaiga o le age × gene × faʻataʻatiaga ma isi faʻamatalaga faʻapitoa e aʻafia ai faʻamatalaga masani o faʻamatalaga masaga. O le SEM o loʻo faʻamatalaina aafiaga faʻafesoʻotaʻi e pei o (A) mea faʻapitoa, (C) fefaʻasoaaʻi le siosiomaga, poʻo (E) tulaga faʻapitoa tulaga tau le siosiomaga (Neale ma Cardon, 1992). Mo le tele o fausaga o loʻo fai ma suʻega, o aʻafiaga o aʻafiaga faʻapitoa (e pei o le "gafatiaina)" e maualuga ma fefaʻasoaʻi aafiaga faʻalesiosiomaga e maualalo (Wallace et al., 2006). O faʻaopoopoga gasegase o gasegase mo le tele o le gaioiga ma le televave (e aofia ai vaega ole GM ma WM) mai le 0.77 i le 0.88; mo le paluga, 0.80; ma mo le callosum pa, 0.85. O le cerebellum o loʻo i ai se faʻamatalaga faʻapitoa o le faʻamaoniaina ma se faʻaopoopoga o le gasegase o le 0.49, e ui lava o vavalalata lautele e tatau ona faʻamatalaina ma le faʻaeteete. O fualaau oona e mafai ona faia i le faiai o meaʻai e tuʻuina atu ai faʻamatalaga biologic mo uiga tuʻufaʻatasia ma e mafai ona avea o ni faʻamoemoega mo fesoʻotaʻiga faʻavae ma faʻatalatalanoaga (Gottesman ma Gould, 2003).

O suʻesuʻega faʻapitoa e mafai ai ona suʻesuʻe le tikeri e tutusa ai le gataifale poʻo le siosiomaga e fesoasoani i le tele o neuroanatomic structures. E pei o le fesuiaʻiga o suiga, e mafai ona vaevaeina nei fesoʻotaʻiga faʻasalalauga i ni mafutaga faʻale-aganuʻu poʻo siosiomaga. O lenei malamalama e taua tele mo le faʻamatalaina o le tele o faʻamatalaga masaga, e aofia ai le malamalama i le aʻafiaga o kenera e mafai ona aʻafia ai fesoʻotaʻiga o gataifale tufatufaina atu, faʻapea foʻi ma faʻalavelave e ono aʻafia ai le faiʻai i le lalolagi. Faʻasalaga faʻasoa mo le tele o feteʻenaʻiga nai lo faʻamatalaga faʻapitoa, faatasi ai ma se fuainumera e tasi mo le 60% o le fesuiaiga i le mafiafia o le tino (Schmitt et al., 2007). E ono mafuaʻaga mo le 58% o le feteenaiga o loo totoe, ma le lima vaega o fausaga na matua aʻafia i le tutusa o mafuaʻaga autu. O nei suʻesuʻega o loʻo ogatusa ma le faʻalauiloa o le iunite o le faʻasolosolo o le tino e faʻatulagaina e Rakic ​​(Rakic, 1995) faʻatasi ai ma manatu faʻavaomalo o le lalolagi atoa, o le eseesega o le vavalalata i le vavaega o masini o le malosiaga lea i tua atu o eseesega i totonu o le tele o le mafaufau (Darlington et al., 1999; Finlay ma Darlington, 1995; Faigafaiva, 1997). Faʻateleina le atoa o le faiʻai pe a naʻo galuega faapitoa e mafai ona filifilia mo le taugata, ae o le numera o suiga e manaʻomia e aʻafia ai le fevaevaeaiga o le tino o le a itiiti ifo nai lo le mea e manaʻomia ina ia suia atoa ai le faʻapitoa o le gaioiga.

Ole suiga ole tausaga e ono mafai ona fesoʻotaʻi ile taimi o faʻamatalaga ole gaʻo ma e fesoʻotaʻi ma le matua o faʻafitauli. I le tulaga lautele, o le mafai ona mafai ona faateleina le matutua mo le WM ma ua faaitiitia mo volumes GM (Wallace et al., 2006), ae o le faʻateleina o le faʻasalaga e faʻapupulaina mo le mafiafia o cortical i itulagi i totonu o le paʻu o le frontal, paietal, ma lobes faaletino (Lenroot et al., 2009). O le malamalama i le taimi e faapitoa ai le mausali o fausaga o le faiai o aʻafiaga o le gataifale poʻo le siosiomaga i le taimi o le atinaʻe e mafai ona i ai le taua o aʻoaʻoga ma / poʻo togafitiga faʻapitoa.

Male / Faʻaipoipoga Fafine

Talu ai e toetoe lava o faʻafitauli uma o le neuropsychiatric e eseese tulaga, o tausaga e amata ai, ma faʻamaoniga i le va o tane ma fafine, o eseesega o feusuaʻiga i togafitiga masani o le faia o le mafaufau e matua taua tele mo suʻesuʻega o togafitiga. O le eseʻese o feusuaʻiga o feusuaʻiga i faʻataʻotoga tau atinaʻe e maitauina mo toetoe lava o fausaga uma, faʻatasi ai ma le maualuga o le GM o loʻo masani ona tupu 1-3 tausaga muamua i fafine (Lenroot et al., 2007). O le suʻesuʻeina o fesoʻotaʻiga vavalalata o chromosomes sex ma hormones, o la tatou kulupu o loʻo suʻesuʻeina mataupu ei ai suiga eseese o le chromosome (eg, XXY, XXX, XXXY, XYY) (Giedd et al., 2007), faapea foi ma mataupu e maua ai le maualuga o le homone hormone (eg, hyperplasia o le tino, o le aiga ma le tama matua, Cushing syndrome) (Merke et al., 2003, 2005).

Gafa patino

E pei lava o soʻo se faʻataʻotoga o amioga poʻo faʻaletino, e mafai ona faʻavasegaina tagata taʻitoʻatasi i vaega e faʻavae i le kenera. O faʻamalosi ata o tagata taʻitoʻatasi i totonu o kulupu eseese e mafai ona ave faʻataʻitaʻi ma faatusatusa fuainumera. I le toʻatele o tagata matutua, o se tasi o suʻesuʻega sili ona suʻesuʻeina o genes ua apolipoprotein E (apoE), lea e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le faʻamaʻi o le Alzheimer. O le aufaigaluega o le 4 allele o le apoE, ua iai le tele o aʻafiaga, ae o avetaavale o le eletise 2 atonu o le faʻaitiitia o le lamatiaga. Ina ia suʻesuʻeina pe o iai faʻamaoniga o le neuroanatomic e iloagofie ai i le laʻititi ma le talavou, matou te suʻesuʻeina le 529 sikola mai le 239 tagata soifua maloloina 4-20 tausaga (Shaw et al., 2007c). E ui lava e leai se taua o le IQ-genotype interactions, na i ai se faʻaogaina o le mafiafia o le vaomatua ma le sao ole sopampampal, faatasi ai ma le 4 o loʻo faʻaalia le sili atu, o le 3 homozygotes i le ogatotonu, ma o le 2 kulupu le mafiafia. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o suʻesuʻega a le tamaititi e mafai ona faʻamalamalamaina i aso e tasi mo le matua matua le atoatoa.

Aotelega / Talanoaga

O autu e le talafeagai ma le soifua maloloina ma gasegase e aofia ai le taua o le mafaufau i auala tau atinae ma le maualuga o le eseesega o fua faatatau i tagata taʻitoʻatasi. E ui lava i le maualuga o suiga o tagata taitoatasi, ae o le tele o fuainumera o fuainumera o fuataga o le matuitamiga ua manino. Aemaise lava, o voluma WM ma le voluma GM e mulimuli i se suiga o le atinae o U ma le pito sili ona lata mai i vaega maualuga e pei o le cortex pito i luma. O nei suiga o le anatomic e ogatasi ma le eletise eletise, le MRI o loʻo galue, faʻasologa, ma suesuega o le neuropsychology e faʻaalia ai le faateleina o le "fesoʻotaʻiga" i le faia o fomaʻi. "Fesootaiga" o loʻo faʻaalia ai le tele o manatu o le neuroscience. I suʻesuʻega anatomic, o le fesoʻotaʻiga e mafai ona faauigaina o se sootaga faaletino i le va o vaega o le faiʻai o loʻo faʻasoa faʻataʻitaʻiga masani tau atinaʻe. I suʻesuʻega o le faiʻai, o le fesoʻotaiga e faʻamatalaina le sootaga i le va o vaega eseese o le faiʻai lea e galulue faʻatasi i le taimi o se galuega. I suʻesuʻega faʻaletausaga, e faasino atu i vaega eseese o loʻo aʻafia i le tutusa o le kenera poʻo le siosiomaga. O nei ituaiga uma o fesoʻotaiga e faʻatupulaia ao talavou. O uiga o le atinaʻeina o le eletise faʻaiʻu ma le fesuiaʻiga o fegalegaleaiga i totonu o vaega o le faiʻai vavaevave o se tasi lea o vaega aupito sili ona malosi o suʻesuʻega e faʻaogaina ai le tino e pei ona faʻamatalaina e le Malosiaga et al. (2010) (lenei lomiga o Neuron).

E ui lava o nisi vaega maualuga o mafutaga e matua matutua, o le atinae atinae o le pito i luma o le malo e sili atu lona taua i totonu o lauga e aafia ai le va fealoai, tulafono, faamasinoga, matua, ma aoga faaleaoaoga ona o lona aafia i le faamasinoga, faia o faaiuga, ma le pulea o lagona. E tutusa foi ma le faʻalauteleina o le tino o tusitusiga e faʻaalia ai se suiga i le va o muamua-faʻataunuʻuina fesoʻotaiga faʻavaomalo (lea o le nofoa o lagona, ma mulimuli ane-faʻafesoʻotaʻi laina fesoʻotaʻi i luma) ma mulimuli ane-faʻagasolo i luma o faiga faʻavae (Casey et al., 2010a [lenei lomiga o Neuron]). Le mafutaga muamua / limbicid e matuā malosi lava. O le talisapaia o le vavalalata i le va o le tino ma le mafaufau e taua tele mo le malamalama i filifiliga i le taimi o le talavou.

O suʻesuʻega faʻapitoa i le mafaufau e masani lava ona faia i lalo o tulaga o le "cognition cold" -o faaupuga faʻapitoa, tulaga maualalo. Ae ui i lea, o le faia o faaiuga a le lalolagi e masani lava ona tupu i lalo o tulaga o le "vevela vevela" -e le fiafia, o faatosinaga a tupulaga ma taunuuga moni. Ole suʻesuʻeina ole Neuroimaging e faʻaauau pea ona iloatino le eseesega o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e aafia i le vevela vevela ma le malulu ma ua amata ona faʻasolo mai auala e aafia ai vaega o le faiʻai i le faia o filifiliga e matua. Mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaalia e le tauleʻaleʻa le faʻateleina o le tumutumu o le faʻamalosiaga i le taui e faʻatusatusa i tamaiti ae le o se eseesega i le amataina faʻamuamua (orbital frontal activation)Galvan et al., 2006). O le matua matuitui o le PFC ua faʻaalia foi e fesoʻotaʻi ma le faʻaleleia atili o le matua i le mafaufau mo auiliiliga o mea na tutupu (e ese mai i le muamua o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le tino faaletino e le mafai ai ona manatuaina)Ofen et al., 2007).

O le "faigamalaga ma le taunuʻuga" tenet o loʻo faʻaalia ai le natura malosi o le faiʻai ma le atinaʻeina o mafaufauga i tamaiti. O le talavou o se tulaga sili ona taua o le atinaʻeina o le neural, ma o le sootaga i le va o suiga matuitui masani ma le amataina o togafitiga o le mafaufau i lenei vaitausaga o se vaega o le suʻesuʻega malosi. O le amataga o le tele o vasega o maʻi o le mafaufau i tausaga o le talavou (e pei o le popole ma le le fiafia i le mafaufau, mafaufauga, meaʻai, ma le faʻaaogaina o vailaʻau) (Kessler et al., 2005) atonu e fesoʻotaʻi ma le tele o suiga o faiʻai o loʻo tutupu i le taimi lenei (Paus et al., 2008). I le lautele lautele, o le malamalama i auala ma aʻafiaga ile atinaʻeina o le faia o faiʻai i le taimi o le tamaitiiti e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faʻataunuʻuina le gaosiga o le mafaufau o le faiʻai e fesoasoani i le faʻasaʻoina o faʻalavelave mo faʻafitauli o le falemaʻi ma le maualuga o le ala e faʻaleleia ai le soifua maloloina lelei.

Faaopoopoga mea

Faʻamatalaga Faʻamaumauga

Faamatalaga Faʻamatalaga

TALA FAATATAUINA

Faamatalaga faaopoopo e aofia ai iloiloga faʻapitoa ma mafai ona maua i lenei tusiga i le initaneti i le doi: 10.1016 / j.neuron.2010.08.040.

mau faasino

  1. Bassett AS, Costain G, Alan Fung WL, Russell KJ, Pierce L, Kapadia R, Carter RF, Chow EW, Forsythe PJ. O numera numera o le numera o le numera o le numera o le numera o le numera o le numera o le numera. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2010 toi: 10.1016 / j.jpsychires.2010.06.013. i le lomitusi. Lomia i le initaneti Iulai 18, 2010. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  2. Berquin PC, Giedd JN, Jacobsen LK, Hamburger SD, Krain AL, Rapoport JL, Castellanos FX. Cerebellum i le mafaufau-deficit hyperactivity disorder: o se suesuega MRI morphometric. Neurology. 1998; 50: 1087-1093. [PubMed]
  3. Casey BJ, Duhoux S, Cohen MM. Tupulaga Talavou: O le a le mea e tatau ona fai i le felauaiga, suiga, ma le faaliliuga? Neuron. 2010a; 67: 749-760. lenei lomiga. [PMC free article] [PubMed]
  4. Castellanos FX, Giedd JN. Aofaʻi o le morphology o le caudate nucleus i le ADHD. Biol Psychiatry. 1994; 35: 725. [PubMed]
  5. Castellanos FX, Lee PP, Faʻatasi W, Jeffries NO, Greenstein DK, Class LS, Blumenthal JD, James RS, Ebens CL, Walter JM, et al. Faʻataʻitaʻiga tau atinaʻe o le faiʻai o mea e le masani ai i tamaiti ma tagata talavou ma le le atoatoa o le mafaufau / le atoatoa. JAMA. 2002; 288: 1740-1748. [PubMed]
  6. Caviness VSJ, Jr, Kennedy DN, Richelme C, Rademacher J, Filipek PA. O le tagata fai tausaga o 7-11 tausaga: o se suʻesuʻega volumetric e faʻavae i luga o foliga o le resonance magnet. Cereb Cortex. 1996; 6: 726-736. [PubMed]
  7. Courchesne E, Pierce K, Schumann CM, Redcay E, Buckwalter JA, Kennedy DP, Morgan J. Faʻailogaina le amataina o le mafaufau i autism. Neuron. 2007; 56: 399-413. [PubMed]
  8. Crespi B, Stead P, Elliot M. Evolution i le soifua maloloina ma vailaau Saloti colloquium: Faatusatusaga o le gasegase o autism ma le schizophrenia. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2010; 107 (Aseta 1): 1736-1741. [PMC free article] [PubMed]
  9. Darlington RB, Dunlop SA, Finlay BL. Atinaʻeina o Neura i mamanu methetini ma eutherian: fesuiaiga ma faʻalavelave. J Comp Neurol. 1999; 411: 359-368. [PubMed]
  10. Fields RD, Stevens-Graham B. Faʻamatalaga fou i fesoʻotaiga vavave-fesolia. Saienisi. 2002; 298: 556-562. [PMC free article] [PubMed]
  11. Finlay BL, Darlington RB. Polokalame tuʻufaʻatasia i le atinaʻe ma le atinaʻeina o mafaufauga mammani. Saienisi. 1995; 268: 1578-1584. [PubMed]
  12. Fishell G. Regionalization i le telefonike mammalian. Curr Opin Neurobiol. 1997; 7: 62-69. [PubMed]
  13. Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006; 26: 6885-6892. [PubMed]
  14. Giedd JN, Castellanos FX, Casey BJ, Kozuch P, King AC, Hamburger SD, Rapoport JL. Faʻasologa o le morphology o le kesi callosum i le faʻafitauli o le le atoatoa o le tino. Am J Psychiatry. 1994; 151: 665-669. [PubMed]
  15. Giedd JN, Blumenthal J, Molloy E, Castellanos FX. Faʻataʻitaʻiga o le mafaufau i le le atoatoa o le mafaufau / le atoatoa o le tino. Ann NY Acad Sci. 2001; 931: 33-49. [PubMed]
  16. Giedd JN, Clasen LS, Wallace GL, Lenroot RK, Lerch JP, Wells EM, Blumenthal JD, Nelson JE, Tossell JW, Tumau C, et al. XXY (Klinefelter syndrome): suʻesuʻega faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi o le faiʻai faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi. Pediatrics. 2007; 119: e232-e240. [PubMed]
  17. Giedd JN, Lenroot RK, Shaw P, Lalonde F, Celano M, White S, Tossell J, Addington A, Gogtay N. Trajectories o le anatomic brain development as a phenotype. Novartis Found Symp. 2008; 289: 101-112. [PMC free article] [PubMed]
  18. Gogtay N, Rapoport JL. Faʻasalaga o le tamaititi: malamalamaaga mai suʻesuʻega e faʻaogaina ai. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2008; 47: 1120-1124. [PubMed]
  19. Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, Hayashi KM, Greenstein D, Vaituzis AC, Nugent TF, 3rd, Herman DH, Class LS, Toga AW, et al. Matagofie o le faʻatinoina o le soifuaga o tagata i le taimi ao laiti ao laʻititi le matutua. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2004a; 101: 8174-8179. [PMC free article] [PubMed]
  20. Gogtay N, Herman D, Ordonez A, Giedd J, Hayashi K, Greenstein D, Vaitiuzis C, Nugent TF, Vasega L, Thompson P, Rapoport J. Fuafuaga faʻamaonia o le faia o le faiai o le faiʻai i maʻi pipisi o tamaiti. Neuropsychopharmacology. 2004b; 29: S82-S82.
  21. Gogtay N, Lu A, Lafoga AD, Klunder AD, Lee AD, Chavez A, Greenstein D, Giedd JN, Toga AW, Rapoport JL, Thompson PM. O faʻalavelave faʻapitoa o le faiai o faiʻai i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga o le mafaufau e ala i le faʻaaogaina o le morphometry. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2008; 105: 15979-15984. [PMC free article] [PubMed]
  22. Gottesman II, Gould TD. O le manatu autu o le mafaufau i le mafaufau: o le aano ma le fuafuaga fuafuaina. Am J Psychiatry. 2003; 160: 636-645. [PubMed]
  23. Kessler RC, Berglund P, Demler O, Jin R, Merikangas KR, Walters EE. O le soifuaga masani ma le faasologa o tausaga le matutua o le DSM-IV ua le atoatoa i le National Comorbidity Survey Replication. Arch Gen Psychiatry. 2005; 62: 593-602. [PubMed]
  24. Lange N, Giedd JN, Castellanos FX, Vaituzis AC, Rapoport JL. Eseesega o le tulaga o le faiʻai o faiʻai tagata: tausaga 4-20 tausaga. Maualuga Resitala. 1997; 74: 1-12. [PubMed]
  25. Lenroot RK, Gogtay N, Greenstein DK, Wells EM, Wallace GL, Classen LS, Blumenthal JD, Lerch J, Zijdenbos AP, Evans AC, et al. Feusuaʻiga i feusuaiga o faʻalautelega o le faiai i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. Neuroimage. 2007; 36: 1065-1073. [PMC free article] [PubMed]
  26. Lenroot RK, Schmitt JE, Ordaz SJ, Wallace GL, Neale MC, Lerch JP, Kendler KS, Evans AC, Giedd JN. Eseesega o aʻafiaga o le gataifale ma le siosiomaga i luga o le gaʻo o le tino o le tino e fesootaʻi ma le atinaʻeina ao talavou ma le talavou. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 163-174. [PubMed]
  27. Logvinov SV, Plotnikov MB, Zhdankina AA, Smolʻiakova VI, Ivanov IS, Kuchin AV, Chukicheva IV, Varakuta EIu. Faʻafouga o le faʻaogaina o le namu i totonu o tamaʻi pipili ma le maʻisuka o le streptozotocin ma le faasaʻoina e le O-isobornylphenol. Morfologiia. 2009; 136: 42-45. [PubMed]
  28. Mackie S, Shaw P, Lenroot R, Pierson R, Greenstein DK, Nugent TF, 3rd, WP Sharp, Giedd JN, Rapoport JL. Faʻapenaina o le Cerebellar ma le taunuʻuga o le falemaʻi i le faʻafitauli o le le atoatoa o le tino. Am J Psychiatry. 2007; 164: 647-655. [PubMed]
  29. McClellan J, King MC. Faʻavaomalo o le faʻasolosolo i le faʻamaʻi o tagata. Cell. 2010; 141: 210-217. [PubMed]
  30. Merke DP, Fields JD, Keil MF, Vaituzis AC, Chrousos GP, Giedd JN. O tamaiti e maua i le hyperplasia o le gasegase masani ua faʻaitiitia ai le amygdala volume: o le gaioiga o le prenatal ma le postnatal effects hormonal. J Clin Endocrinol Metab. 2003; 88: 1760-1765. [PubMed]
  31. Merke DP, Giedd JN, Keil MF, Mehlinger SL, Wiggs EA, Holzer S, Rawson E, Vaituzis AC, Stratakis CA, Chrousos GP. E iloa e fanau le paʻu o le mafaufau e ui lava i le fesuiaʻiga o le mafaufau o le mafaufau i le tasi tausaga talu ona maeʻa le iuga o Cushing syndrome. J Clin Endocrinol Metab. 2005; 90: 2531-2536. [PubMed]
  32. Neale MC, Cardon LR. North Atlantic Treaty Organization, Scientific Affairs Division. Auala mo Suesuega Faʻasolopito o Masaga ma Aiga. Dordrecht; Boston: Kluwer Academic Publishers; 1992.
  33. Ofen N, Kao YC, Sokol-Hessner P, Kim H, Whitfield-Gabrieli S, Gabrieli JD. Atinaʻeina o le faʻamanatuina o le faʻalauiloa i le faiʻai o le tagata. Nat Neurosci. 2007; 10: 1198-1205. [PubMed]
  34. Paus T, Zijdenbos A, Worsley K, Collins DL, Blumenthal J, Giedd JN, Rapoport JL, Evans AC. Faʻatoʻa fausia o auala uʻamea i tamaiti ma tupulaga talavou: suʻesuʻega i vivo. Saienisi. 1999; 283: 1908-1911. [PubMed]
  35. Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008; 9: 947-957. [PMC free article] [PubMed]
  36. Pule JD, Fair DA, Schlaggar BL, Petersen SE. Le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga o faiʻai a tagata soifua. Neuron. 2010; 67: 735-748. lenei lomiga. [PMC free article] [PubMed]
  37. Rakic ​​P. O se laasaga laitiiti mo le suauʻu, o se osofaʻi tele mo tagata: o se faʻaaliga o le faʻasolosolo o le tino i le taimi o le evolusione. Trends Neurosci. 1995; 18: 383-388. [PubMed]
  38. Rapoport JL, Addington AM, Frangou S, Loto MR. Le faʻataʻitaʻiga o le scirozophrenia: faʻafou 2005. Mol Psychiatry. 2005; 10: 434-449. [PubMed]
  39. Rapoport J, Chavez A, Greenstein D, Addington A, Gogtay N. Autism feʻaloiga o fusi o alalaʻau ma le faʻataʻitaʻiga o le soifua maloloina o tamaiti-laiti: faʻamalositino ma meaola faʻapitoa i se faʻatalataʻiga na toe asia. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2009; 48: 10-18. [PMC free article] [PubMed]
  40. Riva D, Giorgi C. O le cerebellum e fesoasoani i galuega maualuga i le taimi o le atinaeina: molimau mai se faasologa o tamaiti ua togafitia mo togafitiga o fossa mulimuli. Brain. 2000; 123: 1051-1061. [PubMed]
  41. Schmahmann JD. Faʻalavelave o le cerebellum: ataxia, mafaufauga o mafaufauga, ma le gasegase mafaufauga afaina o le maʻi. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 2004; 16: 367-378. [PubMed]
  42. Schmitt JE, Wallace GL, Rosenthal MA, Molina EA, Ordaz S, Lenroot R, Lotu Lotu, Blumenthal JD, Kendler KS, Neale MC, Giedd JN. O se suʻesuʻega faʻavaʻaiga o sootaga neuroanatomic i se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa tamaiti. Neuroimage. 2007; 35: 70-82. [PubMed]
  43. Selemon LD, Goldman-Rakic ​​PS. Ole faʻaititia o le neuropil: O se faʻataʻitaʻiga faʻavae o le schizophrenia. Biol Psychiatry. 1999; 45: 17-25. [PubMed]
  44. Shaw P, Greenstein D, Lerch J, Leni L, Lenroot R, Gogtay N, Evans A, Rapoport J, Giedd J. Malosiaga o le mafaufau ma le tuputupu aʻe o tamaiti i le fanau ma le tupulaga talavou. Natura. 2006a; 440: 676-679. [PubMed]
  45. Shaw P, Lerch J, Greenstein D, Faʻatasi V, Lena F, Evans A, Giedd J, Castellanos FX, Rapoport J. Faʻasologa umi o le mafiafia o le mafiafia ma le iʻuga o le iʻuga o tamaiti ma le tupulaga talavou ma le le atoatoa o le mafaufau / le atoatoa. Arch Gen Psychiatry. 2006b; 63: 540-549. [PubMed]
  46. Shaw P, Eckstrand K, Sharp W, Blumenthal J, Lerch JP, Greenstein D, Leni L, Evans A, Giedd J, Rapoport JL. O le le lava o le faaletonu ma le le atoatoa o le tino e mafua mai i le tuai o le matua matua. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2007a; 104: 19649-19654. [PMC free article] [PubMed]
  47. Shaw P, Gornick M, Lerch J, Addington A, Faamaufaailoga J, Greenstein D, Manua W, Evans A, Giedd JN, Castellanos FX, Rapoport JL. Polymorphisms o le dopamine D4 receptor, taunuʻuga o le falemaʻi, ma le faʻaogaina o le tino i le mafaufau-deficit / hyperactivity disorder. Arch Gen Psychiatry. 2007b; 64: 921-931. [PubMed]
  48. Shaw P, Lerch JP, Pruessner JC, Taylor KN, Rose AB, Greenstein D, Leni L, Evans A, Rapoport JL, Giedd JN. Faʻaogaga faʻapitoa i tamaiti ma tupulaga talavou e eseese apolipoprotein E polymorphisms gene: o se suesuega suʻesuʻe. Lancet Neurol. 2007c; 6: 494-500. [PubMed]
  49. Shaw P, Sharp WS, Morrison M, Eckstrand K, Greenstein DK, Class LS, Evans AC, Rapoport JL. Togafitiga o le Psychostimulant ma le atinaʻe o cortex i le faʻafitauli o le le atoatoa o le tino. Am J Psychiatry. 2009; 166: 58-63. [PMC free article] [PubMed]
  50. Sobel LJ, Bansal R, Maia TV, Sanchez J, Mazzone L, Durkin K, Liu J, Hao X, Ivanov I, Miller A, et al. Basal ganglia surface morphology ma aʻafiaga o fualaau faʻamalosi i le tupulaga talavou ma le faʻafitauli o le pipisi o le tino. Am J Psychiatry. 2010; 167: 977-986. [PMC free article] [PubMed]
  51. Sowell ER, Thompson PM, Tessner KD, Toga AW. Faʻaauauina le faʻatupulaia o le faiʻai ma le paʻu o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tino i le pito i luma o le paʻu: O fesoʻotaʻiga feeseeseaʻi i le taimi o le faʻasolosolo o le faiʻai mulimuli. J Neurosci. 2001; 21: 8819-8829. [PubMed]
  52. Sowell ER, Thompson PM, Faʻafeiloai SE, Henkenius AL, Toga AW, Peterson BS. Faʻalavelave faʻaleagaga i tamaiti ma tamaiti aʻoga e le lava le mafaufau e le lelei le vaʻaia. Lancet. 2003; 362: 1699-1707. [PubMed]
  53. Sowell ER, Thompson PM, Toga AW. Faʻasologa o fesuiaiga i le tino o le tagata i le gasologa o le olaga. Neuroscientist. 2004; 10: 372-392. [PubMed]
  54. Thompson PM, Vidal C, Giedd JN, Gochman P, Blumenthal J, Nicolson R, Toga AW, Rapoport JL. O le faʻatulagaina o le faiʻai o le tagata faigata ua suia e faʻaalia ai le gasologa o le gasologa o le gasegase o le faʻaleapolea o le mea enaena i le vave amata o le schizophrenia. Faʻaalia Natl Acad Sci USA. 2001; 98: 11650-11655. [PMC free article] [PubMed]
  55. Tiemeier H, Lenroot RK, Greenstein DK, Tran L, Pierson R, Giedd JN. Faʻaleleia o le Cerebellum i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI i le taimi umi. Neuroimage. 2010; 49: 63-70. [PMC free article] [PubMed]
  56. Wallace GL, Eric Schmitt J, Lenroot R, Viding E, Ordaz S, Rosenthal MA, Molda EA, Classen LS, Kendler KS, Neale MC, Giedd JN. O se suʻesuʻega masaga tamaititi i le faiʻai o le faiʻai. J Child Child Psychiatry. 2006; 47: 987-993. [PubMed]
  57. Weinberger DR. O aʻafiaga o le atinaʻe o faiʻai masani mo le pathogenesis o le schizophrenia. Arch Gen Psychiatry. 1987; 44: 660-669. [PubMed]
  58. Weinberger DR, Berman KF, Suddath R, Torrey EF. O le faʻamaoniga o le faʻaleagaina o se fesoʻotaʻiga muamua i le pito i luma o le schizophrenia: o le faʻataʻitaʻiga o le magnetic resonance ma le cerebral o loʻo faʻataʻitaʻiina ai le toto o suʻesuʻega o masaga malesogotic. Am J Psychiatry. 1992; 149: 890-897. [PubMed]