O le tulai mai o aafiaga o le hormonone o le eleele i aafiaga o dopaminergic i le taimi o le matua (2010)

Mafa. 2010 Jun; 58 (1): 122-37. Epub 2009 Nov 10.
 

puna

Department of Pharmacology and Cancer Biology, Duke University Medical Center, Durham, NC 27710, ISA. [imeli puipuia]

lē faʻatino

Tupulaga Talavou o le taimi tuputupu aʻe lea e avea ai tamaiti ma tagata matutua-faʻapitoa, faʻapitoa, matamuli ma fegalegaleaiga lautele. O le atinaʻeina ole fatu i vaega taua e faifai pea. O tamaiti talavou e lamatia-latou maua ma sailiili fou ma latou manatu mamafa i mea lelei faʻaleagaina ma le leaga mea e tutupu nai lo tagata matutua. O lenei faiga faʻavae amioga faʻavae e mafai ona taʻitaʻia ai amioga leaga e pei o le tagofia o fualaau faʻamaina. O le tele o vailaʻau faʻamuamua e amata i le taimi o le talavou ma le vave tagofia o fualaau faʻatau e fesoʻotaʻi ma le tele o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faalagolago. O suiga o le hormonal o le talavou e fesoasoani i suiga faaletino, faalelagona, faalemafaufau ma agafesootai i le taimi o le talavou. O nei mea faʻamaonia e le naʻo le mafuaʻaga o le faʻatoaga o le gaioiga ma le faʻaalia o tulaga lua o feusuaʻiga. Latou te saofagā i le faʻaalia o feusuaʻiga i feusuaʻiga i amioga e le o fanau. Eseesega o feusuaiga i fualaau faʻaaogaina o fualaau oona o loʻo i ai i le mulimuli. O le tane i le aofaʻi o fualaau oona e faʻaalia i le pito o le tauleʻaleʻa, ao tuputupu aʻe teine ​​i le faʻavavevave o le alualu i luma mai le faʻaaogaina muamua i le faʻalagolago (telescoping) lea e fai ma sui o le tamaʻitaʻi. Eseesega o feusuaiga i le tele o amioga e aofia ai le faaaogaina o fualaau faasaina ua mafua ona o mea tau agafesootai ma faaleaganuu. O le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le va o tama ma teine ​​talavou e lagolagoina lenei suʻesuʻega. Ae ui i lea, o nisi eseesega o feusuaiga i tulaga o mea ua fai ma vaisu ua atagia mai ai eseesega o meaola o le gataifale e aafia i mea ua fai ma vaisu. O le faʻamoemoega o lenei iloiloga o le aotelega o le saofaga o eseesega o feusuaiga i le gaioiga o le tele o polokalama o le dopamine e taua tele mo le faʻamalosia, ia otooto faʻamalamalamaina ai amioga, neurochemical ma suiga faʻaanatura i le faia o dopaminergic galuega e fesootaʻi ma vaisu o loʻo tupu i le taimi o le talavou ma ia faʻaalia faʻamatalaga fou e uiga i le faʻaalia o eseesega o feusuaʻiga i le galuega dopaminergic ao talavou.

Copyright 2009 Elsevier Inc. Ua taofia aia uma.

faʻatomuaga

Tupulaga Talavou o se taimi faʻapitoa tau atinaʻe mo faʻamaʻi faʻamaʻi. E toetoe lava o tagata uma e faaaoga fualaau oona e iai lona uluai aafiaga i fualaau oona i le taimi o le talavou. O le muamua faʻaaoga masani o fualaau faʻasaʻi (masani lava tapaa, ava malosi po o le mariuana) e toetoe lava o taimi uma aʻo leʻi oʻo i le 21 tausaga, ma o le faʻamuamua o le faʻaaogaina o vailaau, o le saoasaoa e atiina ae ma o le sili atu ona ogaoga (Estroff et al. 1989; Myers ma Andersen 1991; Clark et al. 1998; Brown et al. 2008; Windle et al. 2008). Tupulaga Talavou o se taimi o suiga tetele - o tamaiti ua matutua i le tino, lagona ma le va fealoai. O le atinaʻeina o le tino o loʻo feagai ma se tulaga taua, ma o suiga faʻavaomalo ma suiga faaletino o le talavou e faʻaauauina pea. O le iloiloga o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo taʻua ai le sao o le tamaititi i suiga o amioga ma neurobiological mea e sili ona taua mo le atinaʻeina o vailaau faʻasaina. Ua matou taulai atu i mea o le soifua maloloina (atinaeina o ni vaega faapitoa o le neural circuits) nai lo tulaga faaagafesootai e pei o le tulaga o alii ma tamaitai ma faatosina a tupulaga e avea ma tagata e fesoasoani i le faaaogaina o fualaau faasaina. E tele faʻamatalaga e uiga i le tuanaʻi ua uma ona maua (Dakof 2000; Waylen ma Wolke 2004) ae o aʻafiaga o meaola o loʻo aʻafia ai faʻafitauli o le itupa o tamaʻitaʻi e itiiti lava le talanoaina. O le faʻamatalaga tatou te iloiloina e faʻaalia ai o le faʻaleleia atili o le aʻafiaga o vaisu i le taimi o le talavou e atagia mai ai le tele o galuega a le tagata matua, ma o suiga tetele o le hormonal e faʻataʻitaʻia ai le faʻaalia o tulaga lamatia o le itupa mo ituaiga eseese o mea ua fai ma vaisu e foliga mai i le faaiuga o le talavou.

I vaega nei, o le a tatou iloiloina le eseesega o feusuaiga i le faʻaaogaina o fualaau oona, o le au faufautua taua o le endocrin ua faailoaina i meaola manu, o le gaogao o amioga e faʻaleleia ai mea ua fai ma vaisu i le tau o le talavou, le tuputupu ae o le tama o le dopaminergic neurons o loʻo i totonu o gaallia basal ma frontal cortex lea e faʻafefeteina ai le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma pe faʻafefea ona aʻafia ai nei auala. Ma le mea mulimuli, o le a matou tuʻuina atu faʻamatalaga fou amata e uiga i le faʻaalia o eseesega o feusuaʻiga i le galuega dopamineric ao talavou. O le mataupu e faaiuina i se otootoga o le taua o nisi o galuega taua e aofia ai le pulega, faatonutonuina o amioga faalelagona ma le popole-lagona e taua tele mo le tagofia o fualaau faasaina ae e le o toe faatulagaina i le taimi o le talavou. O nei mea e fai ma sui taua mo le sailiga i le lumanaʻi.

Vaega 1: Feusuaiga, Gonadal Steroids ma mea ua fai ma vaisu i tagata matutua

Feeseeseaiga o Feusuaiga i le Vulnerability Addiction

Feeseeseaiga i feusuaiga i le Faasaunoa o Fualaau Faasaina i Tagata

O feeseeseaiga i feusuaiga i fualaau faasaina, fualaau o fualaau faasaina ma le matafaioi o hormones reproductive i nei eseesega ua toe iloiloina i mataupu na muamua atu i le Volume ma o lea o le a faatoa otootoina faapuupuu iinei. E lua ituaiga eseese o feusuaiga i fualaau faasaina i fuainumera tagata e masani ona lipotia. Muamua, o le tele o tagata matutua e faʻaaogaina ma faʻaleagaina fualaau faʻasaina nai lo tamaitai i le tele o vasega o fualaau faasaina, e aofia ai le ava malosi, psychostimulants ma nakoti (NHSDUH 2007; Tetrault et al. 2008). Ae peitai, o tamaitai e vave ona tupu le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ua faaalia ai se "telescoping" i le va o le faaaogaina muamua ma le faalagolago i le tele o fualaau faasaina, aofia ai le ava malosi, psychostimulants ma nakoti ma iloa ai le maualuga o aafiaga o le maʻi o le mafaufau, talafaasolopito o le faatautala faaletino po o feusuaiga (Ross et al. 1988; Brady et al. 1993; Brady ma Randall 1999; Van Etten et al. 1999; Brecht et al. 2004; Diala et al. 2004). Ae ui i lea, o nei eseesega o loʻo faʻaitiitia vave, e pei o le suiga o mea faʻale-aganuʻu ma aganuu e matua aʻafia ai le fuaina o fualaau oona E i ai le tele o felafolafoaiga ae leai ni faʻamatalaga manino e uiga i le matafaioi o mea faʻalauiloa i totonu o nei mea e lua.

Feeseeseaiga i Feusuaiga i le Faʻasinomaga o le Tagata Lava Ia i Faʻataʻitaʻiga e le o ni Tagata

Eseesega o feusuaiga i le vaivai i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua sili atu ona faamatalaina i meaola. O nei mea uma ua aoteleina i mataupu ua mavae i totonu o lenei tusi ma e naʻo mataupu autu e taua i le talavou o le a taʻua iinei. O le a matou ufiufi faʻamatalaga otooto i luga o tagata e le o ni tagata muamua, ona sili atu lea o tusitusiga na faʻaaogaina ai faʻataʻitaʻiga.

O tusitusiga i feeseeseaiga i feusuaiga i le faaaogaina o fualaau faasaina i tagata e le o tagata soifua e vaʻaia ma toe iloiloina i isi mea (Lynch et al. 2002; Carroll et al. 2004), ae o nisi o faʻamoemoega o le a tuʻuina atu iinei. O mea na maua e eseese i fualaau faʻasaina ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa. E ui o le tele o suʻesuʻega a le tagata lava ia na faia i totonu o tagata e le o ni tagata e aofia uma ai alii ma tamaitai, e faʻaaogaina fuainumera autu e tele e iloa ai feeseeseaiga i feusuaiga. O faʻamaoniga mo le ethanol e matua feteʻenaʻi lava. Eseesega o feusuaiga i le mauaina o le ethanol-pulea e leʻo matauina i tagata e le o tagata soifua (Grant ma Johanson 1988). O fafine ua lipotia e inu le tele o le ethanol i lalo o le ava malosi ae itiiti le ethanol i lalo o le faʻatonuga (Juarez ma Barrios de Tomasi 1999; Vivian et al. 2001). O le iloiloina ma le faaeteete o eseesega i le pulea e le tagata lava ia o cocaine e faavae i luga o fualaau oona, faasologa o feusuaiga ma faasolosolo taimi, o le a galulue tamaitai manua cynomolgous i tulaga maualuga i luga o le alualu i luma i le taimi o le fogaeleele o le taamilosaga, ae o alii ma tamaitai e tali mai tutusa lava (Mello et al. 2007). O tamaʻi manuki na lipotia mai e faʻateleina le phencyclidine nai lo alii (Carroll et al. 2005). O le mea lautele, o le suʻesuʻeina o feeseeseaiga i feusuaiga i totonu o le puleaina o fualaau faasaina i tagata e le o ni tagata soifua e le lava e saunia ai soo se uiga faʻamaonia.

Feeseeseaiga o Feusuaiga i Vailaau Matautia i Togavaga Faataitaiga

O le tele o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai feeseeseaiga i feusuaʻiga e faʻaaogaina ai aʻafiaga e ui lava o loʻo i ai se faʻataʻitaʻia o tusitusiga ma tagata e le o ni tagata. O faʻataʻitaʻiga manu o aʻafiaga faʻamalosia o fualaau faʻasaʻi e aofia ai le faʻafouina o le mafutaga faʻatasi ma lona faʻalauiloaina, tulaga o mea e manaʻo iai (CPP) ma le pulea e le tagata o ia lava. O le faʻatulagaina o le locomotor e faʻapitoa i le faʻagasoloina o neu laʻau dopamineric e faʻapipiʻi atu i le muaʻi fomaʻi e fualaau faʻamaʻi ae le maua ai se fua saʻo o aʻafiaga faʻaleagaina. CPP o loʻo tuʻuina atu ai se iloiloga tuusaʻo i aʻafiaga o faʻamalosiaga o fualaau faasaina, ma o le pulega a le tagata lava ia ua maua ai le "auro" o le faʻaaogaina o fualaau faʻatau. O nei mea uma ua tuʻuina mai ni faʻamatalaga i le tulaʻi mai o eseesega o feusuaʻiga i aʻafiaga o fualaau faʻamaʻi o loʻo tutupu i le tausaga o le talavou ona o eseesega feusuaʻi ma feusuaiga tumau mo nei mea uma.

O le locomotor stimulus, le faʻaogaina o le locomotant, CPP ma le mauaina o le puleaina o le psychostimulants, nakoti, nicotine ma le ethanol faʻavave vave, i lalo ifo o doses ma / pe sili atu i le maualuga i fafine nai lo tama (Donny et al. 2000; Carroll et al. 2004; Hu et al. 2004; Chaudhri et al. 2005; Craft 2008; Yararbas et al. 2009). I le taimi puupuu, o le fua faʻatusatusa o le tali atu, o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi e faʻafoeina le faʻatusatusaina o cocaine (Caine et al. 2004). Ae ui i lea, o le a galulue malosi tamaitai mo psychostimulants i lalo o le alualu i luma o le alualu i luma, faʻalautele le faʻaaogaina televave ma le faʻamalosi e sili atu i le taimi e faʻaumatia nai lo alii (Lynch et al. 2002; Carroll et al. 2004; Lynch 2006; Quinones-Jenab 2006; Becker ma Hu 2008). O faʻamatalaga mulimuli ua faʻamatalaina e faʻaalia ai o le faaosofiaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e sili atu ona malolosi i tamaitai. I le taimi o le toe foʻi atu i le puleaina o le cocaine, o fafine e faʻatusatusa i tamaʻi tane pe a maeʻa le koko, aʻo latou faʻaalia le toe faʻaleleia i le taimi o le toe faʻafoʻiina o le tino (Fuchs et al. 2005). O nei uiga mulimuli e manatu e avea ma se faʻataʻitaʻiga sili atu o fualaau o fualaau faʻatau fua e talafeagai mo vaisu a le tagata nai lo le faigofie o le pulea e le tagata lava ia (Vanderschuren ma Everitt 2004). O feeseeseaiga i feusuaiga i le tele o pule a le nonpharmacological o le pulea e le tagata o ia lava na lipotia mai foi. O le pulea e le tagata lava ia o le nicotine e sili atu ona aʻafia i fualaau faasaina i fafine nai lo tama ma tali atu i taimi o le tafaoga taimi ma i le taimi o le faʻaumatia e sili atu i fafine nai lo tama (Chaudhri et al. 2005). O nei eseesega e mafai ona atagia mai ai feeseeseaiga i feusuaiga i tulafono faatonutonu o amio pulea. O le mauaina o le nicotine atonu e faapitoa le talafeagai i tagata, talu ai ua lipotia mai tamaitai e sili atu ona nofouta i tulaga o loʻo iai ma ulaula nai lo alii (Perkins et al. 1999). I le tulaga lautele, o fafine e faaalia amio e mafai ona faauigaina o le faasolosolo atu i vaega malolosi o vaisu vave, e pei ona matauina i tagata.

Gonadal Steroid Influences on Addiction

Gonadal Steroid Influences i Tagata ma Tagata e leai ni tagata

O le ovarian steroids ua manatu e aʻafia ai aʻafiaga o fualaau faʻasaʻi i fafine, ae masani i auala faigofie. O le tasi metotia na faʻaaogaina e faʻaalia ai nei aafiaga o le fuaina lea o fualaau oona poʻo le faʻaaogaina i le taimi atoa. Ua iloa e tamaitai le tele o aafiaga o le tele o fualaau oona i le taimi o le follicular phase o le faasolosolo mataʻutia (Terner ma le Wit 2006). Ae ui i lea, o loʻo i ai ni faʻamatalaga iloga e aofia ai le ethanol, lea e leai ni aʻafiaga autu poʻo se faʻaogaina e eseese ma le vaʻavaʻai (Sofuoglu et al. 1999; Holdstock ma le Wit 2000; Evans et al. 2002). O le taofiofia o aafiaga o le cocaine e ala i le gaseterone ua lipotia i le tele o suʻesuʻega (Sofuoglu et al. 2002; Sofuoglu et al. 2004; Evans 2007). O nei faʻamatalaga ua amataina ai suʻesuʻega e uiga i se togafitiga faʻapitoa mo le gaseterone, lea e mafai ona faʻatalanoaina le faʻaitiitia o aafiaga taua i le taimi o le luteal o le taamilosaga. O nei suʻesuʻega o loʻo talanoaina i le umi i isi vaega o lenei tusi.

Gonadal Steroid Influences on Addictive Behaviors in Rodent Models

O le tele o tusitusiga mai aʻoaʻoga na faia i le togiaso e lagolagoina ai le faʻamalositinoina o le estradiol i le puleaina e le tagata lava ia o fualaau oona, ma le faʻamalosia o le matafaioi mo le gasegase. Estrogen faʻatautaia le mauaina, faateleina le tali atu i lalo o se alualu i luma alualu i luma, ma faʻaleleia le tali atu i le taimi o le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e ui lava e iai lipoti leaga (Grimm ma Vaa 1997). I le eseesega, o faʻasolosolo e taofia ai nei lava amioga (Feltenstein ma Vaʻai 2007; Feltenstein et al. 2009). O le matafaioi o suʻega suʻega suʻesuʻe e itiiti le faʻamaonia. O le faʻataʻitaʻiina o tama tane e le suia le psychostimulant-faʻaleleia le dopamine faʻamalolo poʻo le amio sui pe a maeʻa le amphetamine (Becker 1999) poʻo le suia o le puleaina o le cocaine (Hu ma Becker 2003; Hu et al. 2004). Ae ui i lea, o isi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le faʻaiuga o tamaʻi tama e mafua ai le faʻatuai tele o le cocaine-faʻaosofia le locomotion (Long et al. 1994; van Luijtelaar et al. 1996; Walker et al. 2001). I le tulaga lautele, o le fomaʻi o le tino e faʻaaoga lelei ai amioga e aʻafia ai vaisu: o le estrogen o loʻo faʻaleleia ai pea amioga i puaa e talafeagai i vaisu, ao faʻasolosolo e taofia ai amioga tutusa. O le Testosterone e le o toe faʻagaoioi poʻo e sili atu foi ona taofia le amio lava e tasi.

Gonadal Steroid Effects i luga o tiute o le Dopaminergic e faatatau i mea ua fai ma vaisu

Dopamine ma le Faamalosia

Gonadal faʻamaʻi pipisi i luga o le puleaina o fualaau faʻasaina e faʻasalalau i se vaega e aʻafia i luga o neo mamanu dopaminergic. Ole launiu o le dopaminergic lea e faʻatinoina mai i le malosi o le nigra ma le faʻalauteleina o le tino i le paluga o le kulupu, o le tumutumu (dorsal and ventral striatum) ma le frontal cortex o loʻo i ai se tulaga iloga i le faʻaleleiaina lelei ma le amataina o vailaau faʻasaina i tagata matutua ma atonu o le suiga i le masani ai faʻaaoga (Le Moal ma Simon 1991; Kalivas ma O'Brien 2008; Carlezon ma Thomas 2009; Dalley ma Everitt 2009). O vailaʻau uma e faʻafoeina e le tagata lava ia e faʻaaoga ai nei laʻau mimini, e aofia ai le nicotine, ava malosi, o le au ma le psychomotor e faʻamalosi ai pei o le cocaine ma le amphetamine (Di Chiara et al. 2004). O suiga tau atinaʻe ma aʻafiaga o le hormonone o loʻo faʻaaogaina i luga o neo mamanu e mafua mai i le malosi o le nigra ma le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga o le a taulai atu i le iloiloga o le taimi nei. E ui lava o vailaʻau faʻamalosi e faʻaaogaina ai vaʻalele hypothalamic dopaminergic lea e faʻafoisia ai le faʻasaoina o le hormone ma amioga tau feusuaiga (Hull et al. 1999; Ben-Jonathan ma Hnasko 2001; Dominguez ma Hull 2005), o le saofaga o nei fusi i le tagofia o fualaau faasaina e leʻo suʻesuʻeina tele ma o le a le talanoaina iinei.

Feeseeseaiga o Feusuaiga i le Dopaminergic Function i Tagata ma Tagata e le o ni Tagata Autu

Eseesega o feusuaiga i galuega o le dopaminergic e ono fesoasoani i le eseese o feusuaiga i le togafitiga o fualaau faasaina (toe iloilo e Jill Becker i lenei Volume, ma vaai foi (Becker 1999; Becker ma Hu 2008; Morissette et al. 2008). O faʻasalalauga e avanoa e uiga i tagata ma tagata e le o ni tagata muamua e talanoaina muamua, mulimuli mai faʻamatalaga e uiga i taʻiva.

E ui lava o feusuaiga eseesega i le neurochemistry ma le neuroanatomy o forebrain dopaminergic neurons e leʻi suʻesuʻeina maeʻaeʻa i tagata ma tagata e leʻo ni tagata, o ni faʻamaoniga e faʻailoa ai o eseʻesega o itupa. Faʻamaumauga taua maua mai i suʻesuʻega o faʻamaʻi lamatiaga: fafine e matua laitiiti ono maua i le Parkinson faamaʻi, ma faia i se mulimuli ane tausaga (Baldereschi et al. 2000; Wooten et al. 2004). O nei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le innervation o le vailaʻau o basal ganglia e mafai ona ese i alii ma tamaitai. Ae ui i lea, e itiiti lava suʻesuʻega faʻatekonolosi o lenei fesili. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o le tuʻuina atu o le dopamine e faʻafefiloi: o nisi o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai e faʻaalia e tamaitai le tuʻufaʻatasia o le dopamine sili atu i le tali atu i psychostimulants, ma isi o loʻo faʻaalia ai e faia e tagata (Munro et al. 2006; Riccardi et al. 2006). O le mea lea, o tusitusiga e le ogatasi ma le natura o feeseeseaiga i feusuaiga i galuega dopamineric i tagata.

Feeseeseaiga i Feusuaiga i le Dopaminergic Function in Rodents

Eseesega o feusuaiga i galuega uma e lua (le tatalaina o le dopamine) ma le galuega postsynaptic (faʻamatalaga ma le faʻatonutonuina o suʻega o le dopamine) ua faʻamatalaina lautele. O nei mea na sili ona suʻesuʻeina i meaola. Ua folasia atu o le tuufaatasiga o le release o le basal dopamine, o le malosi e faaosofia ai le faamatuu atu o le dopamine ma le lagona o le taliaina e fesoasoani i le faaleleia atili o le tali o le dopamine o tamaitai (Castner ma Becker 1996) lea e faʻaaogaina i se faʻaleleia atili o le faʻatinoina o amio (Becker ma Hu 2008). O le faʻasalaga o le Basal dopamine e le eseese i alii ma tamaitai: o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le microdialysis poʻo le faʻaosoosoina vave o le faʻavavega i le faʻataunuʻuina o le voltammetry faʻataʻitaʻi e faʻaalia ai o tane ma fafine e tutusa le maualuga o le maualuga o le dopamine extracellular pe a faʻamautuina i taimi uma (Becker ma Ramirez 1981b; Castner et al. 1993; Walker et al. 2000; Walker et al. 2006). I se tulaga talitutusa, o fuainumera o le D1 ma le D2 o loʻo talia i tamaʻitaʻi ma tamaitai, e tutusa tutusa lava i alii ma tamaitai, ma o le tasi suʻesuʻega e lipotia ai le maualuga o le senitusi o le D1 i tane (Becker ma Ramirez 1981b; Festa et al. 2006). Ae ui i lea, o fafine e faʻaalia pea le tuʻuina atu o le dopamine i le tali atu i le faʻaleleia o le eletise poʻo le psychostimulants i totonu o le fale. O la matou potu suʻesuʻe ua faʻaalia le maualuga, faʻateleina le faʻaolaina o le dopamine i totonu o le taʻavale i tamaʻitaʻi e toetoe lava a faaluaina e matauina i tane (Walker et al. 2000). O nei suʻesuʻega o loʻo ogatusa ma le lipoti o le amphetamine e mafua ai tali sili-sili (tali vave mai i le gafa lea e atagia ai le faʻamalosia muamua ma le post-synaptic) i fafine faʻamalosi (Castner ma Becker 1996). Ua uma ona faʻatulagaina e faapea o le tamaʻitaʻi o loʻo iai i le maualuga o le estrogene, e faʻaalia ai le tali o le dopaminergic i fualaau faʻasolosolo e sili atu i alii ma tamaʻitaʻi i isi tulaga o endocrine.

O le tele o tusitusiga e lagolagoina ai se matafaioi taua mo le estrogene e faʻalauteleina ai le muamua ma le postsynaptic dopaminergic. E faʻateleina e Estrogen le tuʻuina atu o dopamine, faʻateleina le numera o le senitusi D1 ma le D2 e ala i le faʻagesegese o le faʻaititia o le talipupuni ma faʻaleleia ai le gaosiga o le DAT (Morissette et al. 1990; Levesque ma Di Paolo 1991; Morissette ma Di Paolo 1993; Morissette ma Di Paolo 1993; Becker ma Hu 2008; Morissette et al. 2008). E tele faʻataʻitaʻiga ua faʻatulagaina e faʻamatalaina ai pe faapefea ona avea le estrogene ma mea faigaluega i le dopaminergic. O se tasi o manatu o le tala o le estradio e faaitiitia ai le puipuia o le GABA -Hu et al. 2006). I le eseesega, o le tele o suʻesuʻega o alii matutua e fautua mai ai o le testosterone e le faʻafoeina le functionaminic i totonu o le 'Becker 1999; Becker 2009). Ae ui i lea, o le frontal cortex dopaminergic circuits e taua mo le pule ma le manatuaina o galuega e faafaigofie e le etrogen (Adler et al. 1999; Kritzer 2000; Kritzer et al. 2001; Kritzer 2003; Kritzer et al. 2007), ma o nei faiga e mafai ona saofagā tele i le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu. O gaioiga o le Atene i luga o nei faiʻai e fai ma sui o se vaʻaiga taua i lo tatou iloa e uiga i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻamaʻi i luga o amioga ua fai ma vaisu.

Gonadal Steroid Effects i le Anatomy o Dopamine Systems

Gonadal Steroid Hormone E aʻafia i le Anatomy o Dopamine Systems i Tagata ma Tagata e le o ni tagata soifua

Gonadal steroids e mafai ona aʻafia ai le faʻaogaina o neu tinameni faʻapea foi ma le faʻaalia o puipuiga o le dopaminergic ma le faʻamalieina o le dopamine. O le faʻamaonia o faʻamaoniga o loʻo lagolagoina lenei tulaga, o le lipoti o le ovariectomy o le primate tamaitai na mafua ai le paʻu tumau o le numera o le dopamine cell i le malo malosi lea e mafai ona puipuia mai le sui o le estradio (Leranth et al. 2000). I le primates, estradiol ma le progesterone e lua uma le faateleina o le faʻaogaina o faʻamaumauga o le dopaminergic neurons i nisi o eria e aofia ai le nofoaga faʻasalalau (nofoaga faʻasalalau) o le pito i tua o le taʻavale faʻapea foi le paʻu i luma (Kritzer ma Kohama 1998; Kritzer et al. 2003). E iai foʻi aʻafiaga o le Estradiol i le tuʻuina atu o le dopamine i manuki: o le sui o le estradiol o kuki Parkinsonian e mafai ona faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine e tusa lava pe ua maeʻa le vaitaimi o le estrogen (toese)Morissette ma Di Paolo 2009).

Gonadal Steroid Hormone E aʻafia ai le Anatomy o le Dopaminergic System i Rodents

O le tele o suʻesuʻega ua fautua mai ai o le estradiol ei ai le vaega taua i le tausisia o le puipuia o le dopaminergic, aemaise lava i le tali atu i se manuaga tuga (Morissette et al. 2008). O suʻesuʻega talu ai nei mai la tatou lava falesuesue ua faʻaalia ai e sili atu le tele o neameni e maua ai le tele o laupepa o le dopamin i vaega uma o le nigra ma le faʻalauiloa, ma o le estradiol o loʻo faatumauina le numera o le dopamine ile kio ma le maunu, aemaise lava i gaioiga i le estrogen receptor beta (Johnson 2009a). O a matou suʻesuʻega ua fautuaina ai foi se matafaioi mo le faʻataʻitaʻiina o le vailaau faʻataʻitaʻi i lenei mea mataʻutia, e pei o le osofaʻiga o tamaʻi tama na mafua ai le faateleina o le numera o launiu dopamineric (Johnson 2009b). E ui o isi suʻesuʻega e leʻi lipotia mai se eseesega (Dewing iā al. 2006; 'ua McArthur al. 2007), o suʻesuʻega mulimuli na leʻi faʻaaogaina le le faʻasalalauina o le faʻataʻitaʻiga, o le tulaga sili lea ona faigata i totonu o le fanua. O nei eseesega i le aofaʻi o neu DNaminergic e mafai ona saofaga i eseesega ua lipotia i galuega a dopaminergic pe a uma ona faʻaaogaina le maualuga o le hormonone o le toto. O le mea e ofo ai, o feeseeseaiga i feusuaiga i le innervation dopaminergic o le ogatotonu ma le gataifale e leʻi lipotia. Ae ui i lea, o le innervation dopaminergic o le frontal cortex ua uma ona suesueina, ma o le torogen e mafai ona saofaga sao i lenei itu. Na faaalia e Kritzer e faapea, o le asrogen e faaitiitia le maualuga o le gaʻo i le cortex o rodents (Adler et al. 1999; Kritzer 2000; Kritzer 2003).

O le i ai o tulafono faatonutonu malosi e le estradiol ma tulafono faatonutonu tauagafau e testosterone e ogatusa ma faʻamatalaga na lipotia mai o le totino o le toto o le toto o le homone i totonu o neameni dopamineric. O le pasene taua o le nemone dopamineric i le ogatotonu o faʻataʻitaʻiga faʻaalia marogenega inrogene, ae na o sina pasene itiiti o loʻo faʻaalia ai se tasi o le lua o faʻamaumauga o leradioradio (ERA ma ERβ) (Kritzer 1997; Creutz ma Kritzer 2002; Creutz ma Kritzer 2004; Kritzer ma Creutz 2008). O nei eseesega faʻaanatura o loʻo faʻatusalia mai ai se tagata faufautua taua o aafiaga o le hormonal i luga o le dopaminergic function. E mafai ona sili atu le taua o le aufaasālalau o suiga o atinaʻe.

Estrogen o se Puluvaga o Eseesega o Feusuaiga i Togafitiga

O le faʻaleleia o le dopaminergic galuega i le muaʻi vavalalata e le estradiol ua mafua ai le manatu o lenei aafiaga e saofaga i eseesega o feusuaiga i le puleaina o fualaau oona i ituaiga mamanu (Lynch et al. 2002; Carroll et al. 2004; Lynch 2006; Becker ma Hu 2008). O le masani o lenei sailiga e mafai ona atagia mai ai le faavae autu o le auala e fusia ai le faaosofia i le tulaga o le toe fanauina o alii ma tamaitai. O le faʻatonutonuina o neu mamanu e faʻasaga i le muaʻi vaʻalele a le vaʻalele ae le o le faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosi e faʻataʻitaʻiina e mafai ai e alii ona sailia paaga feusuaiga (faʻaaogaina lenei dopaminergic system) i soo se taimi, ae o tamaitai e na o le sailia o paaga feusuaʻi pe a latou tamaoaiga (Becker ma Taylor 2008) e ui atonu o le a le atagia mai ai le faʻamaoni mo amio feusuaiga i le tasi (Paredes ma Agmo 2004).

Le faʻamatalaina lelei faʻaititia o feusuaʻiga faʻaosofia (faʻatasi ai ma isi faaletonu) i le faʻamaʻi o Parkinson ma le aliaʻe mai o le le talafeagai amioga faʻafeusuaiga i le taimi o togafitiga ma dopaminergic agonists taʻu mai o le dopamine fesoasoani i nei amioga i tagata (Meco et al. 2008). E ui lava i lea, o le saofaʻiga o faʻatasi ai ma fomaʻi faʻapitoa e masani lava o ituaiga-ituaiga ma suʻesuʻega talu ai nei i tagata na faʻaalia ai o le hypogonadism na faʻaleagaina le gaioiga o feusuaiga i alii ma tamaitai, ae o lena testosterone ua toe faʻafoisia mai i alii ae le o le talatala i le fafine (Czoty et al. 2009). E le gata i lea, o suʻesuʻega o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le tino ma le lautele o tagata e faʻaalia ai feeseeseaiga eseese o feusuaiga. E lua suʻesuʻega o le tuʻuina atu o le dopamine ua faʻasalalau i totonu o tagata lea lipoti e faʻafeagai ma sailiiliga a le fafine: tasi lipoti e faʻamalolo e sili atu i alii, ae o le isi e sili atu i fafine (Munro et al. 2006; Riccardi et al. 2006)

Gonadal steroids e faʻafoeina ai foi le faaosofiaina o feusuaiga i pepe amata, e ui lava e le o ni mea faʻapitoa (faʻaagafesootai) e taua tele (Wallen ma Zehr 2004). O tamaʻitaʻi e le o ni tagata e faʻatautaia amioga tau feusuaʻiga ma le taimi o le taamilosaga (timuga ogatotonu) lea e fesoʻotaʻi ma le maualuga o le tamaoaiga (Bonsall iā al. 1978). E le gata i lea, o le tatalaina o le dopamine e mafai ona faʻatonutonuina e fomaʻi o le tino i totonu o tagata e le o tagata soifua, e pei o se suʻesuʻega a le PET lata mai na faʻaalia ai o le tatalaina o le basal DA e mafai ona maualalo i le taimi o le luteal nai lo le vaega faʻavalea i tamaʻi tagata e le o tagata (Schmidt et al. 2009).

Vaega 2: Tupulaga Talavou ma Togafitiga

Tupulaga Talavou e pei o se Atinaʻe Faʻaauau mo le Faasao i Tagata

Tupulaga Talavou o le taimi mulimuli lea e atinaʻeina ai le suiga i le matua (tao 2000; Windle et al. 2008). Mo faamoemoega o lenei iloiloga, o le a tatou faʻaogaina le vaitau o tausaga o loʻo faʻamatalaina i nei iloiloga e lua. I totonu o tagata, e tusa lava pe o tausaga 10-25. O lenei vaitau e sili atu nai lo le mea e masani ona tuʻuina mai. Ae ui i lea, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga talu ai nei o suʻesuʻega ua fautua mai ai o le faiʻai e le atoatoa lona matua seia oʻo i le luasefululima (Lenroot ma Giedd 2006).

O le faʻamaeʻaina o le faiʻai ma le atinaʻe o le atuatuvale e fegalegaleai ma suiga iloga faaleaganuu ma agafesootai e tutupu ao suia e fanau le latou faatosinaga mai aiga ma tupulaga. O suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o le fausaga o faiʻai o loʻo i ai le matuuga mulimuli aʻo faagasolo lenei vaitaimi. E pa'ū le tele o meaʻai, atonu o loʻo atagia ai le faateleina o le faʻateleina o le myelin e ui lava e eseese le auala mo itu taʻitoʻatasi o le mafaufau (Isralowitz ma Rawson 2006; Paus et al. 2008; Giedd iā al. 2009) ma le faʻaogaina o le faʻasolosolo malie o le a faasolosolo malie lemu i le taimi o le talavou, e le itiiti ifo i le tagata e leai ni tagata (Bourgeois iā al. 1994).

O galuega a Brain o loʻo faʻamaeʻaina ai foi vaega taua o le atinaʻeina lea o galuega a le pulega e pei o le tuai ona faamalieina (Casey et al. 2000; 'ua Steinberg al. 2008; Astle ma Scerif 2009) ma le faʻatulagaga o taui ma faʻavavega o fuamosa e oʻo lava ina matua i le iʻuga o le talavou (Ernst et al. 2006; Ernst ma Mueller 2008; Ernst ma Fudge 2009). O le le atoatoa o le faʻaaogaina o taui e le dopaminergic system ma o gaioiga faʻasalalau lea e taofiofi ai amioga e taua tele mo le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu i le talavou. O suʻesuʻega i ata o tagata e fautua mai ai atonu o le a sili atu ona nofouta le taulealea i le taui, ma le faʻaeteete i faʻalavelave faʻavevesi ma faʻaitiitia ai le mafai ona taofia tali ona o le faasologa o le faasologa o faʻataʻitaʻiga e faʻasaʻo ai amioga e matua le faʻatusatusa i tagata matutua (Crews ma Boettiger 2009; Geier ma Luna 2009). O le le mautonu ma le sailia o lagona e maualuga i le taimi o le talavou (tao 2000; 'ua Steinberg al. 2008). O le tele o tusiga e faasino i nei amioga poʻo uiga faʻalagona e pei o le "faʻasaina o le neurobehavioral" o ni mea taua faʻalavelave mo le atinaʻeina o le faʻalagolago i fualaau faasaina, aemaise i le talavou (Dawes iā al. 2000; Crews et al. 2007; Everitt et al. 2008; Perry ma Carroll 2008; Crews ma Boettiger 2009; Volkow et al. 2009). I le aotelega, o le tulaga o le atinaʻe o le faiai o le tauleʻaleʻa atonu e ono lamatia ai le tupulaga talavou i le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina mo ni mafuaʻaga: atonu latou te tali atu i fua faʻatupulaia e sili atu nai lo osofaʻiga fesuisuiai e uiga i tagata matutua, latou te taugofie ai taunuʻuga i le lumanaʻi, ma o latou lagona o le sailia ma le le mautonu. E tele ni iloiloga lelei i lenei eria (Crews et al. 2007; Brown et al. 2008; Windle et al. 2008).

Tupulaga Talavou e pei o se Epoch Developmental mo le Faasao i Rodents

I le tootoo, o le tauleʻaleʻa e feosofi mai le aso o le postnatal (PN) 25 i le matua i PN60 (tao 2000). O lenei taimi faʻatulagaina e aofia ai ae le faʻatapulaaina i le atinaʻeina o fale. E pei o tagata, faʻaauauina le faia o faiʻai seia oʻo i le iʻuga o le taimi, ma o le PN60 e tatau ona vaʻaia o se uluaʻi taimi e galue ai le faiʻai matua, ma e foliga mai o galuega sili ona atinaʻe e sili atu ona lelei pe a maeʻa lenei faʻasalaga faʻamalosi (Rice ma Barone 2000; McCutcheon ma Marinelli 2009).

E ui lava o tusi i luga o le atinaʻega o amio e le tele le aofaʻi, pe a mafaufauina le matutua ole tausaga, e faʻapena foi ona tupu amioga faʻapitoa i aʻa ma tagata ao talavou. O le lamatiaina ma le sailia o lagona e maualuga i ronge, pei ona i totonu o tagata (tao 2000; Laviola et al. 2003). O tusitusiga laiti manu laiti ae o loʻo faʻaolaina le tutusa o le puleaina o taui i luga o aafiaga faʻaleagaga o fualaau oona i le taimi o le talavou (Laviola et al. 2003; Schramm-Sapyta et al. 2009). O le taatele o nei faiga ua fautuaina ai e mafai ona maua e le au togitogi se meafaigaluega aoga mo le suʻesuʻeina o meaʻai e taua mo le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu.

I le aotelega, o amioga e matua aʻafia i le atinaʻeina o vailaau faʻasaina ua vave suia vave ao talavou. Ole vaʻaia ole auala e faʻatautaia ai le faʻataʻitaʻiga faʻapea ma i latou o loʻo pulea galuega faʻapitoa e taofiofi ai amioga e ono sili ona talafeagai i le tauleʻaleʻa talavou e fai ma vaisu, ona e sili atu ona nofouta le tauleʻaleʻa i le faʻamalosia, ma faʻaalia ai le maualalo le mafai ona taofiofia tali e faʻatatau i taunuʻuga i le lumanaʻi.

Faʻafeiloaʻiga-Faʻafeiloaʻi Faʻaleagaga ao talavou

O faʻataʻitaʻiga o manu e maua ai se malamalamaga taua i le faʻafefea ona suia amioga a le mafaufau i le taimi o le talavou, e pei o suʻesuʻega suʻesuʻega i tagata e le mafai ona faʻaaogaina, ma o suʻesuʻega masani e matua fenumiai lava i tulaga tau tamaoaiga, siosiomaga ma faʻalapotopotoga e manaʻomia ai se suʻesuʻega e sili atu i le lautele iloiloga. O le tele o nei suʻesuʻega na faʻatautaia i togiaso; o nei suʻesuʻega o le a toe iloiloina i lalo.

O uiga masani o amioga a le tele o fualaau oona ua suia aʻo talavou matutua, ma o suiga e masani lava ona ogatasi ma fualaau faasaina mo se amioga ua tuuina atu. O le tasi tuusaunoaga e ono avea ma gaoioiga faʻatasi, ona o suiga i le tali atu i le loma i le taimi o le talavou o se fualaau faasaina faapitoa. O nei suʻesuʻega e toe iloilo e Schramm-Sapyta (Schramm-Sapyta et al. 2009). Amphetamine ma le methamphetamine e faʻaosofia ai le faʻagasolo i lalo ifo o le tupulaga talavou nai lo tagata matutua, aʻo sili atu le malosi o le koko i le taimi o le talavou nai lo le matua. Na lipotia le Nicotine e faʻaitiitia pe faʻapupulaina ai le faʻamalosi i se auala faʻapitoa, faʻalagolago i le fualaau poʻo le ituaiga o meaola i lalo ole suʻesuʻega. O le faʻaitiitia i le locomotion taunuuga mai le togafitiga o le maso i le nicotine, ma o lenei faʻaitiitia e itiiti ifo i le tauleʻaleʻa (Lopez et al. 2003). I pepe, ua lipotia mai le nicotine e faʻateleina ai le faʻamalosi, ma e sili atu nai lo le itiiti ifo o le mafaufau ile tupulaga talavou i lenei tulaga (Faraday et al. 2001).

O le malosi o le locomotor, lea e manatu e atagia mai ai ni mea e tutupu i le taimi muamua o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, faʻaititia lemu i le tausaga o le talavou pe a uma togafitiga ma le amphetamine, cocaine poʻo le methylphenidate: o le lagona e maualalo pe a amata togafitiga i le vaitaimi o le soifua maloloina, matua nai lo le talavou (Kolta et al. 1990; McDougall et al. 1994; Ujike et al. 1995; Bowman et al. 1997; Laviola et al. 1999; Tirelli et al. 2003; Frantz et al. 2007). O se tasi o faʻasalalauga e mafai ona faʻaalia i le mulimulitai i faʻataʻitaʻiga o fualaau faasaina, e pei ona matauina e lo matou fale suʻesuʻe le faʻamalosia o le tasi-dose i le talavou e faʻatusatusa i tagata matutua (Caster et al. 2007). O le aʻafiaga o le Nicotine e maua mai i togafitiga a tama talavou e itiiti ifo nai lo le mea na matauina pe a maeʻa togafitiga o tama matutua, e ui lava o le fesoʻotaʻiga i cocaine ma le amphetamine e sili atu i alii talavou nai lo alii matutua (Collins ma Izenwasser 2004; Collins et al. 2004; Cruz et al. 2005; McQuown et al. 2009).

CPP mo le tele o vailaau faʻasauā e aofia ai le nicotine, cocaine ma le amphetamine e faʻaleleia ao talavou (Vastola et al. 2002; Belluzzi et al. 2004; Badanich et al. 2006; Kota et al. 2007; Torres et al. 2008; Brenhouse ma Andersen 2008a; Schramm-Sapyta et al. 2009; Shram ma LE 2009; Zakharova et al. 2009) e ui lava o lipoti feteenai ua lipotia mai mo cocaine ma le amphetamine (Adriani ma Laviola 2003; Tirelli et al. 2003; Schramm-Sapyta et al. 2004). E iai faʻamatalaga faʻafeteʻena mo le ethanol CPP i kio ma mio (Philpot et al. 2003; Dickinson et al. 2009) ma le agnist cannabinoid WIN5512-2 mafua ai le CPP i laʻititi maualalo i le matua nai lo tamaiti (Pandolfo et al. 2009). I le aotelega, o le CPP e faʻaleleia i tupulaga talavou pe a faatusatusa i tagata matutua ae o le faʻalauiloaina e itiiti ifo i manu e masani ona togafitia ma psychostimulants i le talavou nai lo togafitiga e pei o tagata matutua. O nei tulaga eseese e taʻu mai ai o talavou matutua e aʻafia uma i le faʻamalosia ma le aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau oona, ae atonu o le a faaitiitia le pito i tua e tusa ai ma tagata matutua aʻo faʻateleina muamua. O le faʻaleleia atili o aʻafiaga o le tele o fualaau faʻamaʻi i tamaʻitaʻi talavou e tutusa ma le faʻaopoopoga o le tali i taui na lipotia mai i luga e pei ona matauina e le gata i totonu o tagata ma le oona.

O le tulaga mo le iloiloina o le tulaga o mea ua fai ma vaisu o fualaau faasaina o le sauaina o le pulea e le tagata o ia lava. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lea na faʻatusatusaina ai le pulega a le tagata lava ia amata mai i le talavou ma le matua, ua maua ai ni suʻesuʻega faifaipea mo nisi fualaau faasaina, ae o le feteenaʻi suʻesuʻega mo isi vailaʻau. I le tulaga lautele, o le mauaina o le pulea o ia lava o le ethanol e vave ona vave i le taulealea (Bell et al. 2003; Brunell ma Spear 2005; Doremus et al. 2005; Bell et al. 2006; Vetter et al. 2007). O le televave o le mauaina o le nicotine self-administration na lipotia i tupulaga talavou pe a faatusatusa i manu e amata ona pulea e le tagata lava ia o ni tagata matutua (Chen et al. 2007; Levin et al. 2007) ma le tauleʻaleʻa, ae le o tamaʻi matutua o le a inu ma le loto i ai ni vaifofo o le nicotine (Adriani et al. 2002). Ae ui i lea, o le tauleʻaleʻa o le tagata lava ia e faʻaititia le sili atu nai lo tagata matutua i luga o le manaʻomia o faʻamalosiaga o faʻamaumauga, ma faʻaalia vave le faʻaumatiaga ma le faʻaitiitia le faʻafoʻi nai lo tagata matutua (Shram et al. 2008; Shram et al. 2008). O nisi o nei feteenaiga i lipoti o le puleaina faaletagata o le nicotine i talavou ma tagata matutua e mafai ona atagia mai ai le taua o le taui ma le tolopo i tausaga eseese. A o talavou e foliga mai e sili atu ona nofouta i taunuuga lelei o le nicotine (vaai i luga), latou te taumafai e faʻaalia le faʻalagolago i le faʻalauiloaina (O'Dell et al. 2004; O'Dell et al. 2006; Wilmouth ma Spear 2006; O'Dell et al. 2007; Shram et al. 2008). Ma le mea mulimuli, o faʻamatalaga ma le pulea e le tagata lava ia o cocaine ua sili ona lelei. E ui lava o le televave o le mauaina o le pulea e le tagata o ia lava, sa maitauina, a itiiti mai mo manu e maualalo le lelei o le saccharin (Perry et al. 2007), o le tele o isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le pulea e le tagata lava ia e le eseese e faʻalagolago i le amataina o le pulega a le tagata lava ia i le taimi o le matua po o le matua (Frantz et al. 2007; Kantak et al. 2007; Kerstetter ma Kantak 2007; Li ma Frantz 2009). O le tele lava o nei suʻesuʻega e faʻaaogaina faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻatulagaina e le faʻataʻitaʻiina mo le suiga autu i le faʻamalosi ma le faʻalauteleina o mea e tofotofoina e ala i le faʻateleina o faʻasalaga (Vanderschuren ma Everitt 2004). O le mea lautele, o tusitusiga e taʻu mai ai atonu o le a sili atu ona nofouta tamaiti matutua i le faʻamalosia o aʻafiaga o fualaau oona, ae leai ni faʻamatalaga o loʻo i ai pea e iloilo ai pe sili atu le faʻaaogaina o le talavou ma le alualu i luma i le malosi faʻamalosi nai lo tagata matutua.

Maturation o Forebrain Dopaminergic Function during adolescence

O le taua o matafaioi a le kinameni dopamineric i le faʻamalosia o feusuaiga ma le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma mea taua o loʻo tutupu i le faʻaipoipoga e mafua ai le faʻafeusuaiga e fautuaina ai o suiga tau atinaʻe i neʻau mamanu i le taimi o le tamaititi atonu o se mea taua mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O suʻesuʻega o loʻo taʻua i luga ua fautua mai ai o le faʻamalosia o neo dopamineric e tagata faʻamalosi e aofia ai vailaau faʻasaina atonu e sili atu i le talavou e faʻatusatusa i tagata matutua. I le vaega e sosoo ai, o le a tatou iloiloina le mea ua iloa e uiga i le sosogene o laupepa dopamineric ma tuʻuina atu faʻamatalaga fou e uiga i le faʻaalia o eseesega o feusuaiga i galuega dopaminergic.

Maturation o Forebrain Dopaminergic Function in Human

E le tutusa tagata faʻapitoa ma le toto o tagata. Faʻaaogaina o le Dopamine, tyrosine hydroxylase ma le anatomic o le innervation o le frontal cortex e tulaʻi i luga i le tumutumu ao lei oʻo i le tauleʻaleʻa ma pau ai i tagata e leai ni tagata (primates)Goldman-Rakic ​​ma Brown 1982; Rosenberg ma Lewis 1994; Rosenberg ma Lewis 1995; Erickson et al. 1998). O le numera o le dopamine o loʻo faʻateleina i le talavou i tagata (Haycock et al. 2003) e ui lava o isi faʻamaufaʻailoga synaptic e aofia ai le Tyrosine hydroxylase, le vailaau vaʻaia (VMAT2) ma le plasma membrane transporter (DAT) maualuga i le amataga o le talavou (Meng et al. 1999; Haycock et al. 2003).

E ui lava o mea uma o le "masini" o le neurochimique e maua mai i le toto e maua ai i le taimi e leʻi leva ona fanau mai, ae o le tele o faʻamatalaga o suiga o le dopaminergic ua suia i le taimi o le talavou. E tele faʻamatalaga e oʻo atu i le maualuga o faʻaaliga i le taimi o le tauleʻaleʻa po o le matua ma mulimuli atu i le pa'ū i tulaga matutua. Suʻega i le postsynaptic receptors ua sili ona faʻamatalaina lelei. Faʻaalia le vave o le atinaʻe o D1 ma D2 ma mulimuli ane faʻaititia i le taimi o le talavou na lipotia mai i le tele o suʻesuʻega (Meng et al. 1999; Seeman 1999). O se suʻesuʻega talu ai nei i tagata e faʻaalia ai se faʻafitauli tutusa o faailoga faʻapitoa i le taimi o le talavou (Haycock et al. 2003).

Maturation o Forebrain Dopaminergic Function in Rodents

O le sosogene o neameni dopamineric o loʻo i ai i le muaʻi vaʻai i togitogi e talitutusa lava ma lea na lipotia mai i luga mo tagata e le o tagata soifua ma tagata. O neo faʻamalosi e faʻamaʻapeʻa ai le taʻavale ma le faʻasalaga i le pito i luma o kusi i laumei mulimuli i le vaeluaina (Lauder ma Bloom 1974). O faailoga laulamu uma o neo tinamini e faʻamatalaina i ni tulaga taua ao le i fanau mai, ae o le tuputupu ae o le dopamine innervation o le muaʻi tupu e tupu pe a uma ona fanau mai i le rat. Mai le PN5 i le PN40, o le tele o faailoga e aofia ai le numera o le dopamine, tyrosine hydroxylase, le D1 ma le D2 faʻaliliu ma le dopamine e faʻalauteleina le faateleina i le striatum, n. faʻapipiʻi ma le pito i luma (Coyle ma Axelrod 1972; Porcher ma Heller 1972; Nomura et al. 1976; Kirksey ma Slotkin 1979; Giorgi et al. 1987; Gelbard et al. 1989; Broaddus ma Bennett 1990; Broaddus ma Bennett 1990; Rao et al. 1991; Coulter et al. 1997; Tarazi et al. 1999). O se tulaʻi mataʻutia o nei mea uma o faailoga o le dopaminerics e tupu i le va o le lua i le tolu vaiaso i le taimi mulimuli ane, ao leʻi oʻo i le talavou, ae o le maturation e faʻaauau seia oʻo lava i le PN60. Faʻasologa o le innervation o le rat e fai sina pito i tua o le tele o itulagi, e toetoe lava o innervation dopaminergic uma e taunuu i le postnatally ma ausia tulaga maualuga o tagata matutua e PN60 (Kalsbeek et al. 1988).

O aʻafiaga o le Dopamine i le tootoo e tupu aʻe i luga e mulimuli mai le teuteuga o le tauleʻaleʻa e pei ona lipotia mai i tagata (Huttenlocher 1979; Giorgi et al. 1987; Gelbard et al. 1989; Teicher et al. 1995; Montague et al. 1999; Tarazi et al. 1999; Andersen et al. 2000; Tarazi ma Baldessarini 2000; Andersen et al. 2002). E ui lava o le faailogaina o le teuteuina o faailoga eletise e le o matauina i le tasi o le rat ratoga lea na faʻaaogaina ai vaitaisa vaiti (Tarazi et al. 1998), le radioligand o loʻo faʻaaogaina i nei suʻesuʻega (GBR12935) o loʻo fusifusia i se auala ese i le DAT nai lo le WIN 35,428, o le leitioligand lea e faʻaalia ai le lelei sili atu i le va o le faʻamauina ma le faʻasaina (Xu et al. 1995). O nei suʻesuʻega e fautua mai ai o le teuteuina o fesoʻotaʻiga taua mai le teuina i le matua e mafai ona faia se sao i suiga o amioga.

O vaega o le Extracellular dopamine tutusa ma le faʻalauiloaina o le maualuga o le innervation density e tupu i le taimi o le talavou. Basal extracellular dopamine maualuga e fuaina i voltammetry poʻo microdialysis e maualalo i le talavou nai lo le matua (Gazzara et al. 1986; Stamford 1989; Andersen ma Gazzara 1993; Laviola et al. 2001).

Gaoioiga o le Forebrain Dopaminergic Neurons during the adolescence

O le faʻamatalaga muamua ua maua ai le lagona o le innervation o le forebrain targets e le o laʻititi i le tauleʻaleʻa, ma o loʻo galue atoatoa i le taimi o le talavou, sosoo ai ma le "teuteu" i tua ao avea manu ma tagata matua. Ae ui i lea, o fua o le faʻamalosia o le dopaminergic o loʻo fautua mai ai o nei neuronoa e matua gaoioi lava i le taimi lenei. O suʻesuʻega faʻatinoina e faʻaalia ai e faʻapea, o le lafoaʻi o le dopaminergic e ausia ai le maualuga o le matutua o le aufaigaluega i le taimi o le talavou, pe a oʻo i le taimi e faʻamalosia ai le faʻaleleia o le amio. Ua maua e neo faʻamalama le faʻaaogaina o mamanu faʻataʻitaʻiga e aofia ai le autoreceptor function and bursting pattern of firing ao leʻi oʻo i le taimi o le talavou (Pitts et al. 1990; Tepper et al. 1990; Lin ma Walters 1994; Wang ma Pitts 1995; Marinelli et al. 2006; McCutcheon ma Marinelli 2009). O suʻesuʻega ole suʻesuʻega ole microdialysis ma le neurotransmitter ua faʻaalia ai le fesoʻotaʻi axonal, gamma hydroxybutyrate, ma le stimulants o le psychomotor e mafai ona faʻaaogaina le neva o dopaminergic ao le i faʻauʻuina (Erinoff ma Heller 1978; Cheronis et al. 1979). O suʻesuʻega a le iunite tasi o le paina o le dopamine o loʻo faʻaalia ai e maualuga atu le fua o le paina i le taimi o le talavou, atonu ona e le taofiofia e le autoreceptor inhibition (Marinelli et al. 2006). O la matou potu suʻesuʻe ua faʻaalia le sili atu ona lolovaia o le dopamine i le taʻavale i tupulaga talavou nai lo tagata matutua e tusa lava pe sili atu le itiiti ifo le faʻasao o le dopamine (lea e atagia ai faleoloa)Walker ma Kuhn 2008). O le fua faatatau masani o le fesuiaiga o le HVA / DA, e sili atu ona maualuga i le tauleʻaleʻa nai lo matua matutua (tagai Ata 1). O faʻamatalaga tali tutusa na lipotia i se suʻesuʻega e faʻatusatusa i le aso 18, 30 ma le 110 aso matua tuai (Teicher et al. 1993). O nei faʻamatalaga uma o loʻo fautua mai ai o laupepa e puipuia ai le vailaʻau o le a le mafai ona maeʻa, tulaga maualuga o le innervation, ae pe a fai o soʻo se mea e sili atu ona tali atu i mea e gaosia ai le uila.

Ata 1  

HVA: DA fua faʻatusatusa i dorsal striatum i soʻo se talavou i tama tama. N = 10-12 / kulupu ANOVA faʻailoa le P <.01 mo aoga taua o le matua. O le isumu na fasiotia, faiʻai vaega o le faiʻai ma DA ma metabolites na suʻesuʻeina e le HPLC.

Faʻafouina faʻaleleia o neu dopaminergic i le amataga o le talavou e le mafai ona faʻalautele atu i neu mamanu dopamineric lea e innervate le cerebral cortex. O se faasologa mataʻutia o suʻesuʻega i luga o le faiʻai o le ratiʻai na faʻaalia ai e le gata i le faʻaogaina o le D1 ma le D2 i le taimi o le atinaʻeina o loʻo faʻamatalaina i luga (Tseng ma O'Donnell 2005; Tseng ma O'Donnell 2007). Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega na faʻaaogaina ai se faiga faʻavae, ma mea e faʻatusatusa i ai, e le i iloiloina i luga o le telefoni poʻo le gasegase i le taimi o le talavou. E mafai ona mafai e matūsini o le dopaminergic ona tuʻuina atu i luga o se mea e sili atu ona ese le eseesega nai lo galuega faatino.

Vaega 3: Feusuaiga, Gonadal Steroids ma Mea Tetele i le Tupulaga Talavou

Faʻaolaina o Eseesega o Feusuaiga i le Faʻaaogāina o Fualaau Faʻatele e Tagata

Eseesega o feusuaiga i fualaau faasaina e tagata e aliali mai i le taimi o le talavou. Ae ui i lea, o aʻafiaga o augatupulaga o loʻo aʻafia ai i le suia o tiute faʻavae mo fafine ma isi itu e matua aʻafia ai nei sailiiliga. Amataina i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ua toetoe lava a tutusa lelei i tama ma teine ​​(Johnston et al. 2007; NHSDUH 2007). O tama talavou talavou atonu e inu ava malosi, faʻaaoga mariuana ma isi fualaau faasaina ma faʻaaoga fualaau faʻasaina e pei o tama talavou talavou (Johnston et al. 2007; NHSDUH 2007; Palmer et al. 2009). O le faʻaaogaina o tapaa, ava malosi, mariuana ma isi faʻamaʻi faʻasalalau e faʻateleina le laina faasoloatoa i le va o le talavou i se auala tutusa i alii ma tamaitai. O eseʻesega eseese e tulaʻi mai i se taimi mulimuli ane i le talavou, pe a fai e laʻititi le avea o tama ma ava malosi ma fafine e ulaula (Young et al. 2002; Cropsey et al. 2008). O isi suʻesuʻega e aofia ai talavou matutua faʻaalia ai o le faʻaaogaina e mariuana o aliʻi ma isi fualaʻau faʻasaina e sili atu i lo fafine (Terry-McElrath et al. 2008) e ui lava e fesuisuiai aʻoga ma i nisi o suʻesuʻega, o le faʻaaogaina o fualaau faʻamalosi pei o heroin ma cocaine e faʻatusatusa i tama ma tamaʻitaʻi talavou (Gerra et al. 2004). I le tulaga lautele, o le tele o le tele o feeseeseaiga o feusuaiga i le faaaogaina o fualaau (o le masani ona faaaoga fualaau faasaina e alii ma le "telescoping" o le alualu i luma mai le faaaogaina e faasaunoa i tamaitai) e foliga mai i le faaiuga o le talavou (Nolen-Hoeksema 2004; Ridenour et al. 2006).

Faʻaola e avea o se Aafiaga i luga o Vulnerability i Togafitiga i Tupulaga Talavou?

Faʻalauiloa e avea o se Fuafuaga Mataʻutia o le Atinaʻeina ole Brain

O le tusitala e sili ona lelei ma e fesoasoani i le atinaʻeina o faiʻai. O faʻataʻitaʻiga manu e matua fetaui lelei ma suʻesuʻega i tagata, o nei mea o le a talanoaina faʻatasi i lenei vaega. I totonu o tagata, o le atinaʻeina o le tamaoaiga e tupu i luga o le tele o tausaga e faalagolago i le aganuu, aganuu ma le soifua maloloina o le tagata, ae i le lalolagi ua atiaeina, e masani lava ona maua e teine ​​matutua le matutua o le estradiol ma le progesterone i tausaga 14-15 (pe a latou faia amioga leaga) ma tama ausia ia matua testosterone maualuga i le tausaga mulimuli ane, i le matua 16-17 (Styne ma Grumbach 2008). E faapena foi, i togitogi, o fafine e maualuga le maualuga o le homone i le eletoniu i le aso PN35 pe a latou masani i lo latou uluaʻi vevela, aʻo tamaʻitaʻi latou te maua le faateleina o le testosterone mai le PN25 seia oo i le PN60. I lenei vaitau, o le tamaititi e masani lava ona maeʻa i le va o le itupa ma le manu o loʻo faʻatoʻa matua (Lee et al. 1975; Korenbrot et al. 1977; Ojeda et al. 1980; Ojeda et al. 1986).

O faʻafouga faʻamalosiaga ma faʻalapotopotoga o aʻafiaga faʻamalosi e fesoasoani tele i suiga i le faatulagaga o faiʻai ma le gaioiga i le taimi o le talavou. A o faagasolo le soifuaga o le tamaititi, o alii uma ma tamaʻitaʻi e oʻo i vaega matutua o hormones reproductive, lea latou te faʻatautaia ai a latou sini i se tulaga faifaipea: o lenei faiga e maua ai le gaioioiga faʻaleagaina o vailaʻau faʻamalosi e pulea ai le galue o le faiʻai i se faʻaauau pea ma le toe faʻafouina. Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea le talisapaia o le faʻaosoina o fomaʻi faʻamalosi i le taimi o le tamaititi i tane uma ma fafine e fesoasoani i le faʻamaeʻaina o feusuaiga i le faiʻai e ala i le faʻavaeina o faiga e le mafai ona faʻafitia -Cooke et al. 1998; Becker et al. 2005; Schulz et al. 2009).

O le feusuaʻiga i feusuaiga e faʻaalia i le taimi o le tamaititi, e aʻafia foi i fomaʻi. O le mea moni, o le faiʻai o le faiʻai tagata e faʻapouliuli i feusuaiga e oʻo lava i le fanau mai (Gilmore et al. 2007) ma le suiga o le fesuiaiga ile faatulagaga o faiʻai i le taimi o le talavou e eseese lava i teine ​​ma tama ao lei oʻo i le taimi o le talavou. E maua e tama teine ​​le eleelea eleelea 1-2 tausaga i luma o tama (Giedd iā al. 2006). O lenei faʻataʻitaʻiga e sili atu ona aʻafiaina i tulaga faʻalauiloa (De Bellis et al. 2001). O suiga i nisi o fomaʻi e aofia ai le amygdala ma le hippocampus e atagia ai le tulaga o le atinaʻeina o le fale ma suiga o suiga i luga o le vavalalata i le faasalalauina o le estradiol i teine ​​ma testosterone i tama (Peper et al. 2009). O feusuaʻiga tau feusuaʻiga i totonu o le faiʻai o loʻo faʻataʻotoina i togitogi ua lelei ona faamatalaina ma e sili atu i le lautele o le iloiloga o loʻo iai nei. E tele iloiloga sili ona lelei (MacLusky ma Naftolin 1981; Cooke et al. 1998; Morris et al. 2004; Ahmed et al. 2008).

Faʻaolaina ma le Faʻaleagaina o le Faʻaleagaina ao talavou

O le faʻateleina o le pulelaʻau o hormones i le taimi o le tamaititi e saofagā i le matuitui o le amio faʻapea foi le fausaga o faiʻai ma galuega. I tamaʻitaʻi, faʻateleina le faateleina o le estradiol ma le progesterone e manaʻomia mo le faʻaalia o le atoatoa o le faʻatusaina o amioga a le tamaʻitaʻi ma alii, o testosterone ma estradiol uma e faia mai le faʻamalosia o le testosterone e fesoasoani i aʻafiaga faʻamalosia ma faʻalapotopotoga. O nisi o iloiloga talu ai nei pe faapefea ona saofagā le malosi o fomaʻi i le atinaʻeina o le gaosia o amioga ma amioga tau feusuaʻiga ao faagasolo tausaga o le soifuaga lautele (Romao et al. 2002; Romao 2003; Sisk et al. 2003; Sisk ma Zehr 2005; Schulz ma Sisk 2006). O fualaau faʻasolosolo ma vailaʻau o le tino e faatagaina ai le amataina o feusuaiga-amio talafeagai i agafesootai, osofaiga, ma amioga faamatua faapea foi amioga amio. E ui lava o le tele o nei faʻamaumauga ua aoina mai i mumumu, kusi ma hamsters, o nei sailiiliga na lipotia mai i tagata e masani i le lauiloa (toe iloilo i totonu (Sisk ma Zehr 2005).

O le eseesega o alii ma tamaitai i amioga ia e talafeagai i vaisu e tupu mai foi ao talavou (Windle et al. 2008). Sensation e sailia e faailoa i luga atu o le maualuga ma masani ona sili atu lona aʻafia i le faʻamauaina o fualaau i totonu o alii nai lo tamaitai (Aekovic ma Bratko 2003; Nolen-Hoeksema 2004). Sensation sailia o le maualuga i le va o le matua ma le tuai o le tamaititi i tama uma ma tamaʻitaʻi faʻatusatusa i tamaiti tali tutusa i se taimi na muamua atu ai (Quevedo et al. 2009). E le gata i lea, o laʻasaga maualuga o hormone e fesoasoani i nei mea tutupu. Testosterone ua fetaui lelei ma le sailia o lagona i alii matutua uma (Coccaro et al. 2007) ma tama talavou (Matini ma al. 2004) aʻo maualuga le talatala ma fesoʻotaʻi ma tulaga maualalo o le sailia o lagona (Balada et al. 1993) e ui lava e leʻi lipotia lipoti a le aufaʻatasi. Ma le mea mulimuli, o le testosterone levels i le taimi o le laititi e lelei ona fesoʻotai ma le sailia o lagona ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Matini ma al. 2002) E ui lava e foliga mai o mea tutupu faʻamaoni i tane uma ma fafine e fesoasoani i le faʻaalia o eseesega o feusuaʻiga i amioga faʻafeusuai-ogaoga, o le suʻesuʻeina o faʻasalalauga faʻapitoa i luga o nei mea faʻalavelave tuputupu aʻe o loʻo i lona laʻititi

Faalauiloaina o Eseesega Feusuaiga i le Faatinoga o Fualaau Faasaina

O le faʻamalosia lelei o le faatinoga o dopaminergic e le estradiol o loʻo faʻaalia i luga e fautua mai ai le siitia o le estradiol e tupu i le amataina o le gaioiga matautia o le a tatau ona faʻaalia ai se faʻaopoopoga o le tuʻuina atu o dopamine ma le tali o amioga i fualaau faʻasaʻi. O le mea moni, o eseesega o feusuaʻiga i le tele o amioga e fai ma vaisu e aliali mai i le taimi o le talavou i togitogi, ma i le numera tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai. Ae ui i lea, o faʻamaoniga faʻamaonia o loʻo faʻamaonia ai e mafai ona saofagā uma i vailaʻau o le tino ma le testicular i nei suiga.

O la matou fale suesue ua faʻaalia ai o tama talavou talavou na faʻaalia le sili atu o le cocaine-faʻaosofia le locomotion, faʻafouina o auala ala faʻasalalau i le pito i tua (pei o fuaina e le c-fos activation), ma le sili atu o le faʻasolosolo o le dose o le amio o le locomotor nai lo le matua (Caster et al. 2005; Caster et al. 2007). O le faʻatusatusaina o le faʻamalosia o le cocaine-faʻamalosi i tupulaga talavou ma alii ma tamaʻitaʻi matutua ua faʻaalia ai o tama ma tama talavou e tali tutusa lava ma le koko, ma o le eseesega o feusuaiga i le cocaine-faaosofia le locomotion e aliali mai i le taimi o le talavou. O le eseesega o feusuaiga e atagia mai i se vaega o le paʻu o le cocaine-faaosofiaina gaoioiga i tama tane faapea foi ma le faateleina o le cocaine-faaosofia le locomotion i tamaitai (Parylak et al. 2008). O se suiga tutusa o le atinae i le tali atu i le methylphenidate ua lipotia mai: aʻo tamaʻitaʻi ma tamaitai talavou na faʻaalia le faʻaosofia o le locomotor faaoso, o le methylphenidate na faʻateleina ai le tele o gaoioiga i luga o fafine matutua nai lo alii (Wooters et al. 2006). Na faʻaalia e le tamaʻitaʻi talavou le malosi o le locomotor na faʻaalia ai se mea e ese ai: o tama talavou na faʻaalia le sili atu o le fiafia nai lo alii matutua, ae o tama talavou ma tamaitai matutua e tutusa ma alii matutua - na i ai se eseesega i le taimi o le talavou ae le o le matua (White et al. 2008). O le sili atu o le lagona lelei o tamaʻi tama e taofia ai le faʻamalosi e le nicotine e fesoʻotaʻi ma fafine e aliali mai i le talavou (Lopez et al. 2003) Ma le mea mulimuli, o le malosi o le locomotor e aʻafia ma maualalo maualalo o le ethanol e faʻateleina ao avea ma manulele tamaititi matua (Schwandt et al. 2007).

O eseʻesega o feusuaiga i tulaga faʻapitoa e faʻaalia foi i le taimi o le talavou. O le fesootaiga i le va o le nicotine ma le psychostimulants cocaine ma le amphetamine e sili atu i alii nai lo tamaʻitaʻi talavou (Collins ma Izenwasser 2004; Collins et al. 2004). O eseʻesega o feusuaiga i le ethanol mo le faʻaogaina o maso e pei foi ona lipotia mai i le tagata matua ae le o tamaʻi tama talavou, ma fai mai o nei eseesega e faʻaalia i le taimi o le matua (Itzhak ma Anderson 2008). O le faʻaosofia o le lohanotorite i le ethanol i totonu o le tamaʻitaʻi, ae le o tama tane e leai ni tagata e lipotia i le taimi o le talavou (Schwandt et al. 2008).

Eseesega o feusuaiga i aʻafiaga faʻamalosia o fualaau oona ua aliali mai foi i le taimi o le talavou. O le sili atu le lagona lelei o tamaʻitaʻi i le CPPC e maua i le taimi o le talavou (Zakharova et al. 2009). Tagata matutua ae le o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi e sili atu le maualuga o le CPP i cocaine nai lo tausaga e tutusa ma le tane (Balda et al. 2009). E tasi le suʻesuʻega na lipotia ai le leai o se eseesega o le eseesega i le morphine poʻo le CPP pe a faʻatusatusaina tama ma tagata matutua, ae o le aofaʻi o suʻega suʻesuʻe e itiiti lava se mea e ono le maua ai se eseʻese seʻi vagana ua tele naua (Campbell et al. 2000).

Eseesega o feusuaiga i le pulea e le tagata lava ia o le tele o fualaau oona ua aliali mai i le taimi o le talavou. Ua matou faaali atu i lena tagata matua ae le o ni faalauiloa faalauaitele o tamaitai e sili atu ona tele cocaine ma ni potu suesue se lua ua lipotia mai foliga vaaia o le vave maua o le puleaina o le cocaine i le taimi o le talavou (Perry et al. 2007; Carroll et al. 2008; Lynch 2008; Walker et al. 2009). Aʻo vave ona maua e tamaʻi tama ma fafine tamaʻitaʻi le puleaina o le tino i le vave nai lo tagata matutua, o le tulaga o le pulea e le tagata lava ia o le a pau i le tane ao latou oʻo i le matua, aʻo faʻamauauina e tamaitai le maualuga o le taumafa (Levin et al. 2003; Levin et al. 2007). O tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi latou te faʻaalia le faʻatusalia o le pulega o le nicotine tutusa i lalo o le faasologa vave o le faasologa vave o le talavou ae i le faaiuga o le talavou, o tamaitai e sili atu le nicotine nai lo alii (Lynch 2009). I le mea mulimuli, o le tamaʻitaʻi talavou na ia pulea le sili atu o le oxycodone nai lo tagata matutua, ae o lenei taunuuga na faʻamatalaina o se lagona sili atu i aʻafiaga o le oxycodone i luga o le neurotransmitter dopaminergic aua na latou faʻaalia le faateleina o le dopamine i le telefoni i le faaiuga o le puleaina faaletagata lava ia (Zhang et al. 2009).

O le faʻalauiloaina o eseesega o feusuaʻiga i le taumafaina o le ava malosi, ua lipotia mai i tootoo ma tagata e le o ni tagata, e ui lava o eseesega eseese o feusuaiga e faalagolago i ituaiga. O tamaʻitaʻi fafine e sili atu le ava malosi nai lo tama tama, ma o lenei eseesega o feusuaiga e aliali mai i le taimi o le talavou (Lancaster ma Spiegel 1992; Lancaster et al. 1996). O le suʻesuʻega e tasi o loʻo i ai o loʻo faaalia ai o tane ma fafine e tutusa le tele o le ethanol i nei suʻesuʻega.Schwandt et al. 2008).

O suiga tau atinaʻe i tali i le amphetamine e ese mai isi vailaʻau na suʻesuʻeina ma o nei mea e faʻamatala eseese. O tamaʻitaʻi ma tamaitai talavou na latou maua le amphetamine pulega faʻapitoa nai lo tagata matutua i se suʻesuʻega a Shabazi (Shahbazi et al. 2008). O tama talavou i lenei suʻesuʻega na itiiti ifo le amphetamine i lalo o le faasologa o le faasologa o faasologa o fuainumera nai lo alii matutua, ae o tamaitai talavou matutua na sili atu nai lo tamaitai matutua matutua. I se isi suʻesuʻega, o tamaʻitaʻi talavou na faʻaalia le sili atu o le malamalama i le amphetamine nai lo tamaʻitaʻi matutua poʻo tamaʻitaʻi taʻitasi, ae leai se eseesega o feusuaʻiga na matauina i soʻo se amphetamine poʻo le CPP i lenei suʻesuʻega, lea e fesuisuiai mai tusitusiga (Mathews ma McCormick 2007). O se tasi o faʻamaumauga taua i le faʻamatalaina o le eseesega o feusuaiga i le amphetamine self-administration o le ameptamine metabolism e faʻaleleia e le testosterone, ma atonu o suiga i le taimi o le talavou (Meyer ma Lytle 1978; Becker et al. 1982; Milesi-Halle et al. 2005).

O loʻo i ai ni vaʻaiga iloga i a tatou faʻamatalaga e uiga i eseesega o feusuaʻiga i aʻafiaga o fualaau faʻamaʻi i tama talavou. E itiiti ni faʻamatalaga e uiga i aʻafiaga faʻamalosia o cannabinoids. Na sailiili Higuera-Matas i taunuuga matuia o le togafitia o tamaʻi alii ma tamaitai i le CB1 agonist CP55,940 mai le PN28-38 ma na faaalia ai o tamaitai na faʻaalia le faʻaleleia o le cocaine (Higuera-Matas et al. 2008; Higuera-Matas et al. 2009). Ua faʻatusatusaina e Wiley ma aʻafiaga ogaoga o le THC i luga o le cannabinoid tetrad: o catalepsy, hypolocomotion, analgesia ma le maalili o le maalili ma le faapalepale ma le faʻaleleia mulimuli ane ile THC. Na latou iloa o le tamaʻitaʻi talavou e le maaleale atu nai lo tamaitai matutua i catalepsy, antinociception ma le maalili o le maalili ma sa faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faapalepale, aʻo tamaʻitaʻi talavou e sili atu ona nofouta i le faʻagataina o le faʻamalosi nai lo alii matutua (Wiley et al. 2007). O le mea pito sili ona taua, e leai ni suʻesuʻega o suiga i faʻataʻitaʻiga o fualaau oona i le taimi o le talavou i tagata e le o ni tagata soifua e ese mai le lua na lipotia mai mo le ethanol.

Gonadal Steroid Role i le Faʻalavelave o Eseesega Faʻafeusuaiga i Faʻafitauli o Fualaau Faʻasolo i Togafitiga

O suʻesuʻega o feeseeseaiga tau feusuaʻiga o amioga faʻapitoa ma amioga e leʻi faia e faʻaalia ai o le tamaititi o se "vaitaimi taua" lona lua lea o aʻafiaga faʻale-faʻapotopotoga o vailaau faʻamalosi e maua ai aʻafiaga e le mafai ona faʻafanoina i luga o le faia o le faiai ma le gaioiga (see above). O gaioiga faʻaleagaina o vailaʻau faʻamalosi e amata foi i le taimi o le tamaititi, ma o ia laasaga uma e lua e mafai ona saofagā i le faʻaalia o le faʻafeusuaʻiga o feusuaʻiga i le tulaga faʻaletonu i le tagofia o vaisu i le taimi o le talavou. O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le vave amataina o le faamalama i le taimi muamua ma le taimi na fanau mai, o loʻo aʻafia ai i le faʻalapotopotoga o aʻafiaga o vailaʻau faʻamalosi i luga o gaioiga o fualaau oona.

O suʻesuʻega faʻapitoa e lagolagoina ai se matafaioi mo ovarian ma le testicular steroid i le eseesega feusuaiga o le tali atu i amioga faʻafefete, ae o le saofaga faʻatasi o faʻalapotopotoga ma le faʻatinoina o aʻafiaga e mamao lava mai le manino. E tele suʻesuʻega e lagolagoina ai se matafaioi mo faʻalapotopotoga faʻapitoa o fomaʻi faʻamalosi i luga o aʻafiaga o fualaau oona. Ovariectomy poʻo le faʻataʻitaʻiina o tamaʻitaʻi o le ratisi e le togafiti o le inrogene i le maea ai o le fanau mai na puipuia ai le faʻaalia o le faʻaleleia atili o tali a tamaitai i le locomotor e faʻamalosia ai aʻafiaga o amphetamine (Forgie ma Stewart 1993; Forgie ma Stewart 1994). O se suʻesuʻega se tasi o le estrogen bisphenol na faʻaalia ai e oʻo lava i le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e mafai ona aʻafia ai le gasegase o neu mamanu, e pei o le bisphenol faʻaaliga i le taimi o aso faʻataʻitaʻiina 11-18 suppressed amphetamine-induced CPP i tamaʻitaʻi (Laviola et al. 2005).

O suʻesuʻega talu ai nei mai la matou falesuesue o loʻo fautua mai ai o le palakalafa e mafai ona faʻatusalia se faamalama faaopoopo i le taimi e aʻafia ai le faʻalapotopotoga o aʻafiaga o vailaʻau faʻasaina i aʻafiaga o fualaau oona. I se faasologa o suʻesuʻega ua matou faatusatusa ai aafiaga o le ovadiectomy muamua ma le post-pubertal poʻo le tuʻuina atu. Ovariectomy pe a oʻo i le matua poʻo le taimi aʻo leʻi faʻamalosi e aʻafia le cocaine-faʻaosofia le locomotion. Ae ui i lea, muamua ae le o le faʻasalalauga faʻasalalau na faʻatupulaʻia atili ai le cocaine-faʻaosofia ai le faʻamalosi i tane (Kuhn et al. 2001; Walker et al. 2001; Parylak et al. 2008). O le taotoga muamua na faia i luga o le PN25, ina ua maeʻa ona faamatalaina le senituri o le hormone steroid i le faʻalapotopotoga ole mafaufau. O nei faʻamatalaga uma e lua na lagolagoina le matafaioi mo hormones ovarian i tamaitai, ae na fautua mai ai foi o se aafiaga faʻale-aganuʻu a le inrogene i le taimi muamua na mafua ai le paʻu masani o le atinaʻeina o amioga i le cocaine-amio i tama. O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o fomaʻi faʻamalosi e faʻaleleia amioga faʻafeusuai i fafine ma taofia i latou i le taimi o le talavou.

Faʻafuaseʻi o Eseesega Feusuaiga i le Dopaminergic Function during adolescence

O suʻesuʻega faʻatinoga ua toe iloiloina i luga o loʻo faʻamaonia ai o le faʻafouina o le locomotor, faʻamalosia o fualaau faasaina ma le puleaina o fualaau faʻasaina e avea ma mataʻu i feusuaʻiga i le oona i le taimi o le talavou. Ona o le faʻaalia o le tāua o le faʻaaogaina o fualaau o dopaminergic neurons i nei eseesega o feusuaiga, e talafeagai le fautuaina o le eseesega feusuaiga o le dopaminergic galuega e faʻasoa ai nei aafiaga.

Eseesega o feusuaiga i le anatomy o faʻasalaga dopamineric i le muaʻi vaʻaia o loʻo faʻaalia i totonu o le 'aiva. Ovtsharoff (Ovtscharoff et al. 1992) na faʻaalia ai o fafine e sili atu le maualuga o le innervation fiber doperinila i le pati i le taimi muamua. Ua fautuaina atili e faapea o le kenera o le kenera nai lo le faasalalauina o le maualuga o le hormone e aafia ai neo mamanu dopamineric i le faiva o le tootoo (Beyer et al. 1991; Kolbinger et al. 1991). O le faʻataʻitaʻiga o le sene fuafuaina o le sene o loʻo faʻaalia i totonu o neuronomeni dopaminergic lea e mafai ona faʻafoʻi ai le tyrosine hydroxylase expression e ese mai i le maualuga o le hormone o loʻo lagolagoina ai le ono mafai ona i ai tulafono faʻapitoa mo le vaʻaia o le dopaminergic neurons (Dewing iā al. 2006), e ui lava o lenei mea o se nofoaga e tulaʻi mai e leai ni faʻamatalaga.

E itiiti lava ni faʻamaoniga e uiga i le aʻafiaga o fomaʻi faʻamalosi i luga o galuega dopaminergic i taimi ogaoga i le taimi o le amataga o le atinaʻeina ma le atinaʻeina o fale. Ae ui i lea, o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia o tane i le orrogen i le perinatal poʻo le taimi o le tamaititi ma le faʻaaliaina o fafine i le estrogen i le taimi o le matutua e tuʻuina atu ai faʻamatalaga matautia o le hormonal (tagai i le iloiloga talu ai nei a Becker (Becker 2009)). Pau lava suʻesuʻega o loʻo i ai o le faʻamaoniga lea e le o saofaga ai vailaau faʻamalosi i le teuteuina e le autalavou o le faʻaletonu o le D2 (Andersen et al. 2002).

Gonadal Steroid Fesoasoani i Suiga i le Dopaminergic Function during adolescence

O la matou fale suesue ua amata ona faʻaalia le faʻaalia o feeseeseaiga i feusuaiga i totonu o le tino o le toto dopaminergic i totonu o le vaega tele ma le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o le faʻalapotopotoga ma o latou faʻataʻitaʻiga faʻatautaia ina ia malamalama ai i le fesoasoani o le dopaminergic i le suiga o le faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu i le taimi o le tupulaga talavou. O a matou suʻesuʻega talu ai na faʻaalia ai o le cocaine e faʻapupulaina le dopamine i totonu o le taʻavale o le 3 e sili atu le maualuga i le talavou nai lo tamaʻitaʻi matutua. O lenei eseesega atinae e filifilia i le itulagi, aua e le tupu i totonu o le autu o le nucleus accumbens (Walker ma Kuhn 2008). O a tatou suʻesuʻega o amioga ua vaʻai mai ai o le amataina o le vavalalata o le vavalalata i tamaitai i le taimi o le talavou atonu e ono taofia ai le faʻaitiitia o le atinaʻe o atinaʻe i le cocaine-faʻaosofia le lolovaia o le dopamine i fafine.

I le suʻesuʻeina o lenei tulaga, na matou fuaina ai le faʻafefe o le dopamine i taimi eseese pe a maeʻa le pule o le cocaine (10 mg / kg) i tama talavou (aso 28) ma tagata matutua (aso 65) tama ma tamaʻitaʻi e faʻaaogaina ai le voltammetry cyclic volley scan e pei ona faʻamatalaina muamua i le tauleʻaleʻa ma tagata matutua (Walker et al. 2000; Walker et al. 2006; Walker ma Kuhn 2008). Ata 2 o loʻo faʻaalia ai le pasene o le tuputupu aʻe o le dopamine e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia o le laina i le 20 Hz. O le cocaine-faʻaosofia le tafe o le dopamine e sili atu i tama talavou o itupa uma e lua pe a faatusatusa i tagata matutua, ma o tama ma tama talavou e tutusa ma le tasi. E ui o le cocaine-faaosofia le masini o le dopamine e itiiti ifo i le matua nai lo le tauleʻaleʻa o tamaʻitaʻi uma, o le paʻu mai le tauleʻaleʻa i le matua i tamaʻitaʻi e itiiti ifo nai lo le mea na matauina e tane (Walker et al. 2000; Walker et al. 2006). O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o le toto o le toto e paʻu i le taimi o le talavou i se auala faʻapitoa i se itupa. Ae ui i lea, o lenei suʻesuʻega e le mafai ona fuafuaina le saofaga a le faʻalapotopotoga poʻo le faʻamalosiaga o aʻafiaga o le toto i nei suiga i le tuʻuina atu o le dopamine.

Ata 2  

Taimi taimi o cocaine-faʻaosoina dopamine lofia i tauleʻaleʻa (PN28) poʻo tagata matua (PN65-75) tane ma fafine isumu. Faʻamaumauga faʻaalia pasene faʻateleina i extracellular dopamine i taimi eseese pe a uma cocaine (10 mg / kg). N = 5-9 / kulupu ANOVA faʻailoa P <.001 ...

O tusitusiga i tagata matutua e taʻu mai ai o le gaioiga faʻaleagaina o le estradiol o le mea muamua lea e mafua ai le gaioiolosi i le faatinoga o dopaminergic i matua matutua. Ae ui i lea, o a tatou faʻasologa o faʻataʻitaʻiga (Parylak et al. 2008) faʻaalia o aʻafiaga taua a le faʻapotopotoga o ovarian poʻo steroids e mafai ona saofagā i suiga o talavou i galuega endocrine. Ina ia suʻesuʻeina lenei tulaga, matou te faia le faʻasalalauga faʻapitoa poʻo le ovariectomy i luga o le PN25, ma iloilo le suʻeina o le dopamine 30 i aso mulimuli ane, e fetaui ma a matou suʻesuʻega o amioga. O taunuʻuga o nei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia i Faʻafanua 3 ma ma4.4. E pei ona faʻamoemoeina, o le ovarian o le ovarianie na faʻaitiitia ai le cocaine-Ata 3). O le mea e ofo ai, o le lauiloa o le telefoni na mafua ai le faateleina o le cocaine-faaosofia le paʻu o le dopamine (Ata 4). Ona o le lelei o le faamatalaina o aafiaga o le estradiol i luga o le faatinoga o dopaminergic, e faigata tele ona vavalalata le saofaga o le gaioioiga ma faʻalapotopotoga i taunuuga o tamaʻitaʻi. Ae ui i lea, o le mamafa o tusitusiga e faʻaalia ai le le lava o le androgen i luga o le faʻasalaga o le dopamine i totonu o manu matutua o loʻo fautua mai ai e mafai ona i ai i le asrogen se aafiaga faʻalapotopotoga e leʻi faʻatagaina i luga o galuega dopaminergic ao talavou. O lenei taunuʻuga e faʻatusatusa i faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga na matou faʻamatalaina i luga, lea na faʻaalia ai se taua tele o le faʻaleleia o cocaine-amio ina ua maeʻa faʻasalalauga ae le o le faʻauluga tagata matutua.

Ata 3  

Cocaine-faʻaosofia le paʻu o le dopamine i tamaʻi fafine 1 masina pe a maeʻa faʻasalalauga (aso 25) poʻo le ovariectomy malosi. Sa aoina faʻamatalaga e pei ona faʻamatalaina i totonu Ata 3. N = 4-5 / kulupu. ANOVA faʻailoa P <.001 mo se aafiaga o le taimi ma le p <.001 ...
Ata 4  

Cocaine-faʻaosofia le paʻu o le dopamine i tama tane 1 masina pe a maeʻa faʻasalalauga lautele (aso 25) poʻo le faʻamalosia o le tino. Sa aoina faʻamatalaga e pei ona faʻamatalaina i totonu Ata 3. N = 4-5 / kulupu. ANOVA faʻailoa P <.001 mo se aʻafiaga o taimi ma p <.001 mo ...

O togafitiga e aʻafia ai e le tino o le tino ma le testicular steroid e aafia ai le dopaminergic i le taimi o le talavou e le o iloa. Talu ai talu ai nei na matou faaalia ai le musika o le musika i le vaega o le tausia o le numera o le numera o le dopaminergic numera, na matou faia ai se suʻesuʻega pailate e fuafua ai pe faʻaalia le eseesega o feusuaʻiga i le numera o le dopaminergic i le taimi o le talavou. Ina ia suʻesuʻeina lenei tulaga, na matou fasiotia faʻataʻitaʻiga o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi i luga o PN21, 28, 42 ma 65 ma faitau le numera o le namu dopaminergic i totonu o le vaega tele o le nigra ma le faʻalauiloa, o le kesi lea e tulaʻi mai ai le dopamine, .

O manu na matua faʻasalaina ma faʻapipiʻi faʻasili i le 10% le faʻaaogaina o le formalin. Ina ua uma le faʻafefete, na maua mai le mafaufau ma ua maeʻa faʻapipiʻi i le 10% formalin, ua faʻamaonia i se solution 30% sucrose cryoprotectant ma teuina ile 4 ° C. O vaega o le coronal (30 μm) na vavaeina i luga o se paopao, faʻapipiʻiina i luga o palama ma faʻagogo i le po ile 37 ° C. O vaega na faʻamamaina i le PBS ma faʻamalosia i le 0.3% hydrogen peroxide-methanol mo minute 30, faʻamamaina ma poloka ile 0.5% BSA + 0.3% Triton X-100 mo 15 minute i le vevela o le potu. Ina ua maeʻa ona tapunia, na faʻaaogaina vaega i le anetene muamua ua faʻafefeteina ile pa puipui (1: 10000, Immunostar, Inc., Hudson, WI) i le po i le 4 ° C. O le aso na sosoo ai, na faʻamamaina ai vaega ma faʻasao i le bioticylated horses anti-souruse secondary antibody (1: 1000, Vector Labs, Burlingame, CA) mo le 1 itula i le vevela o le potu. Ona faʻamamāina lea o vaega ma faʻapipiʻi i totonu o le complexity ovidin-biotin mo le 1 itula i le vevela o le potu, fufulu ma pisia i le DAB (Vector Labs). O vailaau na faʻamamaina, faʻamaʻaloina i totonu o gaʻo ua gaosia, faʻasaʻoina ma le cresyl violet, faʻapipiʻi ma ufiufi. O faʻataʻitaʻiga faʻavae vavaeese o le numera atoa o TH-IR ma TH-IN cell cell i le SNpc ma le VTA na faʻaaogaina e faʻaaogaina ai le auala o le fractionator opili (West et al. 1991). O se komipiuta komepiuta e aofia ai le Nikon Optiphot-2 microscope, o se mea pueata (Dage) ma le motorized stage (Ludl) na faʻaaogaina e faʻatusatusa le aofaiga atoa o siama. Na faʻaalia foliga faʻapitoa o siama i le tioata o le faatofu o le 100 × (numera numera = 1.3). Na lava le tele o siaki na faitauina ina ia ausia ai se fuataga o mea sese na i ai le 0.10. O lenei suʻesuʻega sa faia e aunoa ma se vevela vevela, ma o le numera o le telefoni e sili atu nai lo le mafai ona iloa i le metotia mulimuli. Ae ui i lea, o se mamanu manino ma le faʻamoemoeina na afua mai i lenei suʻega. E pei ona faʻaalia i Ata 5, o se pa'ū laʻititi i le numera cell TA na tupu i le taimi o le talavou. O lenei pa'ū na foliga mai o se laufanua i fafine i le aso 65, pe a tulaʻi mai uiga ese o feusuaiga.

Ata 5  

Tyrosine hydroxylase immunoreactive neurons i le tele nigra i le isi tausaga postnatal. N = 5-7 / kulupu. ANOVA faʻailoa p <.001 mo se aʻafiaga o tausaga ma p <. 01 mo fegalegaleaiga o tausaga × kenera.

O nei suʻesuʻega ua fautua mai ai o se galu taua o le cell cellaminer maliu e tupu i le taimi o le talavou i tama, i alii uma ma fafine. E lua vaʻa muamua o le siama o le tino maliu na tupu i le maeʻa ai o le fanau mai ma e uiga i le PN14 (Jackson-Lewis et al. 2000; Burke 2003; Burke 2004). O le talafeagai o le pa'ū i le taimi o le talavou i le faatinoga o dopaminergic e le o manino, e pei ona tupu i le taimi lava e tasi o le faateleina o le innervation density i nofoaga maualuluga ua faateleina (silasila i luga). Ua fautuaina e faapea o sela e maua ai apoptosis o mea ia e leʻi oʻo tonu atu i le latou auivi ma e leʻi maua ai ni faʻasologa o taʻaloga mai tauʻave faʻapipiʻi (Oo et al. 2003; Burke 2004). O le tulaʻi mai o le feʻeseʻeseaʻiga i le numera o le dopamine neurons naʻo le maeʻa o le tamaititi e lagolagoina la matou uluaʻi manatu e faʻapea, o le trophic effects o le estradiol e ono fesoasoani i le faʻamautuina o neivi o le dopaminergic i le olaga matua. O se mea mataʻina le suiga o le aofaʻi o dopaminergic neurons e faʻatusatusa i suiga o le cocaine i le paʻu o le dopamine na matou vaʻaia: o se faʻaitiitia mataʻutia i le taimi o le talavou, naʻo se vaega na faʻatamaʻi ai feusuaiga. O loʻo matou suʻesuʻeina nei pe o suiga i le tino sela ma / poʻo nofoaga tuʻufaʻatasi e saofaga i le gonadal steroid tulafono faʻafomaʻi o amioga e fesoʻotaʻi ma vaisu.

Le Taua o Suiga Talavou i le Forebrain Dopaminergic Function for Addiction

O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia i luga o loʻo faʻaalia ai e faapea o le dopaminergic function i le pito i tua o loʻo maua ai lona matuuga mulimuli ona sosoo ai lea ma se "toe teuteuina" i galuega a tagata matutua ao tuputupu aʻe le tupulaga talavou. Eseesega o feusuaiga i le faatinoga o dopaminergic ma amioga e faʻatulafonoina e le dopamine e aliali mai i le taimi lenei. O nei aʻafiaga e foliga mai e atagia uma ai le amataina o le faʻasalaga o le estradiol e faʻafesoʻotaʻi ai le functionaminergic i totonu o fafine ma atonu o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o le androgene o loʻo taofia ai le galuega dopaminergic i tama. Ata 6 otootoina se fuafuaga e tasi e mafai ona faamatalaina ai faʻamatalaga o loʻo i ai nei. Mai le agavale i le taumatau, o le ata o loʻo faaalia ai vaega e tolu o le atinae o le dopaminergic neuron. O le pito pito i luga o loʻo faʻaalia le neurogenesis o le dopamine. O le ogatotonu o loʻo faʻaalia ai le vaitaimi o le toso o le axon ma le innervation o faʻamoemoega e tutupu i le taimi o le postnatal olaga ma e oʻo i le talavou. O le vaega faaiu o le atinaʻeina o le toto o le toto e faʻaalia i luga o le vaega tonu, e pei o le faʻapipiʻiina "tua". Ua leiloloa ni neo o le dopaminergic i taimi uma o le faagasologa, e faavae i luga o faʻamatalaga i le suʻesuʻega nei ma na lomia muamua (Burke 2003; Burke 2004). Matou te talitonu o le taimi o le talavou, o le vaega faaiu o le maliu o le cell cell apopototic neurons i le ogatotonu o le pepe e faateleina i le androgene ma le afaina i aafiaga o gasegase o le estradiol. O loʻo taʻuina i lalo e le itiiti ifo i le sela i le ogatotonu ma le saʻo mo tama, ma le gutu ulu i le pito i lalo e taʻu mai ai le aofaʻi o neu e tausia e le estradio i tamaitai. O se uʻu lanu moana e aofia ai foi i le pito pito i luga, e pei ona fautua mai i le aganuu e mafai e tamaitai ona i ai ni manoa i vaega muamua o le atinaʻe, e ui lava matou te lei maua ni eseesega i le amataga o le talavou (Beyer et al. 1991). I le faaiuga o le tauleʻaleʻa / talavou, o fafine e sili atu le tele o laupepa dopaminergic, lea tatou te manatu e fesoasoani i le faʻafeusuaiga e sili atu le faʻatulagaina o le dopamine o loʻo tausia i tamaʻitaʻi. Ae ui i lea, o aʻafiaga faaopoopo i luga atu o le numera o cell cellaminic cells e mafai ona fesoasoani i le faʻaalia o eseesega o feusuaiga i galuega dopaminergic. O sui auai agavaa e aofia ai le faʻaalia o aafiaga o le cyclone o le estradiol i luga o le DAT ma le faʻaleleia faʻapea foʻi ma aʻafiaga faʻafouina o le androgene i luga o faʻataunuʻuina o gataifale faʻapitoa i totonu o galuega faʻapitoa. I le faʻaopoopoga, o faʻamatalaga alofa (atonu o le GABAergic feedback on neurons dopaminergic, o loʻo faʻaalia i le vaega pito i lalo) e mafai foi ona fesoasoani i tulafono faatonutonu faaopoopo o galuega dopaminergic i tamaitai.

Ata 6  

Faataitaiga o le vavalalata pe faapefea ona avea le neradiol ma le testosterone ma aafiaga o le sogenega o le forebrain doped system.

E i ai se tasi o faʻamaumauga i le faʻamatalaina o le taua o nei suʻesuʻega mo vaisu. O le suiga autu o le tauleʻaleʻa i le faatinoga o dopaminergic ua tatou matauina na tutupu i totonu o le fale. O launiu mo le dopamineric e faʻavaeina mai le VTA i le tumutumu o tumutumu atonu e sili atu ona taua mo uluai faʻavae o le faʻamalosia o fualaau faasaina (Koob 1996; McBride et al. 1999; Di Chiara 2002). Ae ui i lea, o le faateleina o le dopamine i le pito i tua e manatu e taua tele mo le fesuiaiga mai le tagofiaina o fualaau faasaina i aoaoga masani, o se vaega taua i le atinaega o vaisu (Vanderschuren ma Everitt 2004; Volkow et al. 2006; Tagai et al. 2007; Dalley ma Everitt 2009). O se tasi o aafiaga o nei sailiiliga o le, e ui ina o le aʻafiaga o aʻafiaga o fualaau oona atonu e le sili atu ona sili atu i le taimi o le talavou, o le suiga i ituaiga o mea e fai ma vaisu o amioga e ono tupu vave i tagata o loʻo faʻaaoga fualaau faasaina i le taimi o le talavou.

O le tulai mai o eseesega o feusuaiga i le galuega dopamineric na sili atu ona maualuga i luga o aafiaga masani atinae. O nei faʻamatalaga o loʻo ogatasi pea ma tusitusiga o le epidemiologic o loʻo faʻaalia ai o tama talavou o tamaʻitaʻi uma e sili atu le lamatia e faʻataʻitaʻi ma faalagolago i fualaau oona ma o mea taua o le tamaʻitaʻi e tulaʻi mai ao talavou. O le taua o amioga a le dopaminergic atinaʻe lea e atiaʻe i le va o le talavou i alii e tumau pea le taua o fesili. E fesootaʻi ma le faʻalauteleina poʻo le faʻaitiitia o le faʻaletonu i vaisu? Suesuega a le Epidemiologic e faailoa mai ai le amataina muamua o fualaau faasaina (i le taimi o le talavou, i le amataga o le tuputupu ae o alii ma tamaitai), o le tele foi lea o le lamatiaga o le faalagolago i fualaau oona i le lumanai. E faapefea e le testosterone maualuga ona aafia ai amioga tau fualaau faasaina? O suʻesuʻega mataʻutia e faʻaaogaina e le tagata lava ia e ala i gaioiga e aofia uma ai androgens ma estrogens, o se vaega taua mo le atrogene e leʻi faʻamatalaina (Wood 2004; Sato et al. 2008; Wood 2008). O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e suʻesuʻeina ai le puleaina o fualaau faʻasaina i tamaʻitaʻi ua maua faʻasalalauga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani e tali nei fesili.

Endocrin Influences on Non-Dopaminergic Systems

O lenei iloiloga ua taulai atu i se tasi o itu o mea ua fai ma vaisu ua faamaonia ai le talafeagai i le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o le matua matua o le kinomeni dopaminergic ua aafia i tulafono faatonutonu o le faamalosia. Ae ui i lea, o isi elemene o galuega mamafa i le talavou e sui foi i le taimi o le talavou. O le faʻavaivaia o galuega faʻapitoa i le pito i luma o le paʻu e aofia ai aʻafiaga noradreneric ma serotoneria e matua aʻafia i le gauai ma le faʻasaina o amioga o mea taua ia i le tuputupu ae o le faiai o le tagata matua (Chambers et al. 2003). Matou te iloiloina i luga o faamaoniga e faapea, o Androgene e faatonutonuina le faasologa o gasegase dopaminergic. O le alualu i luga o testosterone level during puberty e mafai ona aʻafia ai le faʻaaogaina o paʻu paʻu e pei o le taliina o tali, ae o le saofaga o suiga tetele o le hormonal i nei galuega faigata a le faiʻai e leʻo suʻesuʻeina i totonu o tagata poʻo manu.

aotelega

O le faʻafitauli o le vaisu e maualuga i le talavou. O se vaega taua o lenei tulaga vaivai e atagia ai le tulaga o atinae e le o le feusuaiga. O suʻesuʻega a le tagata o loʻo faʻaalia ai alii ma tamaitai e faʻaaoga fualaau faʻamaʻi i le amataga o le tauleʻaleʻa, e sili atu le lamatiaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu nai lo i latou e amataina o ni tagata matutua. O le pa'ū tele na pa'ū i le cocaine-faʻatoʻaina le dopamine faʻamaʻaloga na matou matauina ao avea ma tama talavou ma fafine ua matutua i le matutua o loʻo fautua mai ai o suiga taua o le atinaʻe o forebrain dopaminergic system occurs during adolescence in a sex-independent independent way. Peitaʻi, na matou faʻaalia foi le lelei o faʻamatalaga eseese o feusuaiga i galuega o le dopaminergic e faʻaalia i le taimi o le talavou, ma atonu e ono fesoasoani i le eseesega o feusuaʻiga i fualaau o fualaau oona e faʻaalia i le taimi o le talavou i tagata.

tautinoga

Lagolagoina e NIDA fesoasoani DA019114 ma 009079 ua faʻaalia ma le loto faafetai. O suʻega uma a manu na faia e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga a manu ua faamaonia e le Duke University IACUC.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • Adler A, Vescovo P, Robinson JK, Kritzer MF. Gonadectomy i le tagata matua e faʻateleina le tyrosine hydroxylase faʻafitauli i le pito i luma o le cortex ma faʻaitiitia ai le gaioiga o galuega i tama tane. Neuroscience. 1999;89(3): 939-54. [PubMed]
  • Adriani W, Laviola G. Laasaga maualuga o le impulsivity ma le nofoaga maualalo e palu ai le d-amphetamine: lua uiga faaalia o le talavou i laufofoga. Behav Neurosci. 2003;117(4): 695-703. [PubMed]
  • Adriani W, Macri S, Pasefika R, Laviola G. Tulaga maʻaleʻale faʻapitoa i le puleaina o le tino o le tino i le mea o le talavou. Neuropsychopharmacology. 2002;27(2): 212-24. [PubMed]
  • Ahmed EI, Zehr JL, Schulz KM, Lorenz BH, DonCarlos LL, Sisk CL. O hormones Pubertal e faʻafesuiaʻi le faʻaopoopoga o siama fou i vaega o le mafaufau i le tino. Nat Neurosci. 2008;11(9): 995-7. [PMC free article] [PubMed]
  • Andersen SL, Gazzara RA. O le gasegase o suiga o le apomorphine o le release o le neostriatal dopamine: aʻafiaga i luga o le tuʻuina atu faʻafuaseʻi. J Neurochem. 1993;61(6): 2247-55. [PubMed]
  • Andersen SL, Thompson AP, Krenzel E, Teicher MH. O suiga a Pubertal i hormones o le gonadal e le aʻafia ai le faʻataʻitaʻiina o le faʻataʻitaʻiga o le suimeni o le dopamine. Psychoneuroendocrinology. 2002;27(6): 683-91. [PubMed]
  • Andersen SL, Thompson AT, Rutstein M, Hostetter JC, Teicher MH. Faʻapipiʻi le faʻasalaga o le Dopamine i le muaʻi faʻamaʻi i le taimi o le pasekalesene i kusi. Synapse. 2000;37(2): 167-9. [PubMed]
  • Astle DE, Scerif G. Faʻaaogāina le suʻesuʻeina o le neuroscience e suʻesuʻe ai le amio ma le faʻalogo lelei. Dev Psychobiol. 2009;51(2): 107-18. [PubMed]
  • Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. E ese mai tamaiti matutua mai tagata matutua i le cocaine o loʻo i ai le mea e sili ona fiafia i ai ma le dopamine i totonu o le toto i totonu o le siama faʻapitoa sosolo. Eur J Pharmacol. 2006;550(1-3): 95-106. [PubMed]
  • Balada F, Torrubia R, Faʻaupuʻu JM. O le gonadal hormone e fetaui lelei ma le sailia ma le popole i tagata soifua soifua maloloina. Neuropsychobiology. 1993;27(2): 91-6. [PubMed]
  • Balda MA, Anderson KL, Itzhak Y. Atinaʻeina ma le faʻaauau pea o le faʻaleleia o amioga i le cocaine i tamaʻitaʻi: o le matafaioi a le gene nNOS. Neuropharmacology. 2009;56(3): 709-15. [PubMed]
  • Baldereschi M, Di Carlo A, Rocca WA, Vanni P, Maggi S, Perissinotto E, Grigoletto F, Amaducci L, Inzitari D. Parkinson's faamaʻi ma le parkinsonism i se suesuega umi: lua-laʻasaga maualuga aʻafiaga i alii. Vaega Galulue a le ILSA. Italia Longitudinal Study on Aging. Neurology. 2000;55(9): 1358-63. [PubMed]
  • Becker JB. Eseesega o alii ma tamaitai i galuega o dopaminergic i striatum ma nucleus accumbens. Pharmacol Biochem Behav. 1999;64(4): 803-12. [PubMed]
  • Becker JB. Eseesega feusuaiga o le faaosofiaga: o se mea faʻapitoa? Mafa. 2009;55(5): 646-54. [PMC free article] [PubMed]
  • Becker JB, Arnold AP, Berkley KJ, Blaustein JD, Eckel LA, Hampson E, Herman JP, Marts S, Sadee W, Steiner M, Taylor J, Young E. Strategies ma metotia mo suesuega e uiga i eseesega o feusuaiga i le faiai ma amioga. Endocrinology. 2005;146(4): 1650-73. [PubMed]
  • Becker JB, Hu M. Eseesega feusuaiga i le faaaogaina o fualaau faasaina. Neuroendocrinol i luma. 2008;29(1): 36-47. [PMC free article] [PubMed]
  • Becker JB, Ramirez VD. Eseesega o feusuaiga i le amphetamine na faaosofia ai le faʻasaʻolotoina o catecholamines mai le tino i totonu o vitro. Brain Res. 1981b;204(2): 361-72. [PubMed]
  • Becker JB, Robinson TE, Lorenz KA. Eseesega o feusuaiga ma suiga faigata o le suiga o le amphetamine-na mafua ai le suia o amio. Eur J Pharmacol. 1982;80(1): 65-72. [PubMed]
  • Becker JB, Taylor J. Eseesega o feusuaiga i le uunaiga. Oxford, UK: Oxford University Press; 2008.
  • Bell RL, Rodd-Henricks ZA, Kuc KA, Lumeng L, Li TK, Murphy JM, McBride WJ. Aafiaga o le avanoa tutusa i se tasi o faʻasalaga poʻo le tele o faʻasalalauga o le ethanol i luga o le faʻaaogaina o le ethanol e le tane ma le fafine fafine e sili ona maualuga le ava malosi-sili ona fiafia (P). Alu. 2003;29(3): 137-48. [PubMed]
  • Bell RL, Rodd ZA, Sable HJ, Schultz JA, Hsu CC, Lumeng L, Murphy JM, McBride WJ. O mamanu i aso uma o le ethanol inu i le peri-adolescent ma le matua ava malosi-sili ona fiafia (P) tama. Pharmacol Biochem Behav. 2006;83(1): 35-46. [PubMed]
  • Belluzzi JD, Lee AG, Oliff HS, Leslie FM. O aʻafiaga o le tausaga o le nicotine i luga o le mafutaga a le locomotor ma faʻapipiʻi le mea e sili ona fiafia i ai. Psychopharmacology (Berl) 2004;174(3): 389-95. [PubMed]
  • Ben-Jonathan N, Hnasko R. Dopamine e avea o se inhibitor prolactin (PRL). Endocar Rev. 2001;22(6): 724-63. [PubMed]
  • Beyer C, Pilgrim C, Reisert I. Faʻamaonia mea e maua ai le gaioiga ma le metabolism i aganuʻu mesenetala ma le faʻalogogata: eseesega o feusuaiga ma aʻafiaga o feusuaʻiga. J Neurosci. 1991;11(5): 1325-33. [PubMed]
  • Bonsall RW, Zumpe D, Michael RP. O le taamilosaga o le malestrualua e aafia ai le amio o le fafine rhesus malekey. J Comp Physiol Psychol. 1978;92(5): 846-55. [PubMed]
  • Bourgeois JP, Goldman-Rakic ​​PS, Rakic ​​P. Synaptogenesis i le pito i luma o le kheshkeys. Cereb Cortex. 1994;4(1): 78-96. [PubMed]
  • Bowman BP, Blatt B, Kuhn CM. O le gaioiga o le tali o amioga i le dopamine agonists pe a uma le cocaine masani. Psychopharmacology (Berl) 1997;129(2): 121-7. [PubMed]
  • Brady KT, Grice DE, Dustan L, Randall C. Eseesega o le eseesega o tagata i le faʻaaogaina o mea faʻafitauli. Am J Psychiatry. 1993;150(11): 1707-11. [PubMed]
  • Brady KT, Randall CL. Faʻaeseesega o tamaʻitaʻi i mea e faʻaaoga ai mea faʻafitauli. Fomaʻi maʻi i North Am. 1999;22(2): 241-52. [PubMed]
  • Brecht ML, O'Brien A, von Mayrhauser C, Anglin MD. Methamphetamine faʻaaoga amioga ma itupa eseesega. Addict Behav. 2004;29(1): 89-106. [PubMed]
  • Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻateʻaina le faʻaumatia ma toe faʻaleleia atili le tulaga o le cocaine i tulaga o tama talavou, pe a faatusatusa i tagata matutua. Behav Neurosci. 2008a;122(2): 460-5. [PubMed]
  • Broaddus WC, Bennett JP., Jr Postnatal atinaeina o le galuega o le dopamine. I. O se suʻesuʻega o sui o le D1 ma le D2, tulafono faatonutonu adenylate cyclase ma faailoga vailaʻau o le dopamine. Brain Res Dev Brain Res. 1990;52(1-2): 265-71.
  • Broaddus WC, Bennett JP., Jr Postnatal atinaeina o le galuega o le dopamine. II. Aafiaga o togafitiga o le 6-hydroxydopamine e le masani ai i luga o le D1 ma le D2 faʻaleleia, faʻasalaga o le cyclase ma le presbynaptic dopamine function. Brain Res Dev Brain Res. 1990;52(1-2): 273-7.
  • Brown SA, McGue M, Maggs J, Schulenberg J, Hingson R, Swartzwelder S, Martin C, Chung T, Tapert SF, Sher K, Winters KC, Lowman C, Murphy S. O se vaaiga tau atinae i luga o ava ma talavou 16 i 20 tausaga o tausaga. Pediatrics. 2008;121 4: S290-310. [PMC free article] [PubMed]
  • Brunell SC, Spear LP. Aafiaga o le atuatuvale i le faʻaaogaina ma le lotofuatiaifo o se faʻamalosaga o le ethanol faʻamalosi i paga-vaʻaia ma talavou matutua. Alcohol Clin Exp Res. 2005;29(9): 1641-53. [PubMed]
  • Burke RE. O le atinaʻeina o le falemeli na faʻapipiʻiina ai le oti i le dopamine neurons. Ann NY Acad Sci. 2003;991: 69-79. [PubMed]
  • Burke RE. Vaʻaia le maliu o le cell i totonu o le televise system. Faʻaaogaina o le Cell Res. 2004;318(1): 63-72. [PubMed]
  • Butkovic A, Bratko D. Tupulaga ma feusuaiga eseese i le sailia o lagona: iuga o suesuega a le aiga. Malamalama Motugaafaʻi Motuga. 2003;97(3 Pt 1): 965-70. [PubMed]
  • Caine SB, Bowen CA, Yu G, Zuzga D, Negus SS, Mello NK. Aafiaga o le gonadectomy ma le gaogao o le homone e suitulaga ai i le siakiina o le cocaine i totonu o tamaʻitaʻi ma tamaʻi tama. Neuropsychopharmacology. 2004;29(5): 929-42. [PubMed]
  • Campbell JO, Wood RD, Spear LP. Cocaine ma le morphine-mea tuʻufaʻatasia i le tauleʻaleʻa ma tagata matutua. Physiol Behav. 2000;68(4): 487-93. [PubMed]
  • Carlezon WA, Jr, Thomas MJ. Faʻavae meaola o le taui ma le fesuiaiga: o se faʻalavelave faʻapitoa o le gaioiga o gaioiga. Neuropharmacology. 2009;56 1: 122-32. [PMC free article] [PubMed]
  • Carroll ME, Batulis DK, Landry KL, Morgan AD. Eseesega o feusuaiga i le faʻalauteleina o le tino o le phenbralidine tautala (PCP) faʻataʻitaʻiina i lalo o le FR ma le PR i le rhesus beke. Psychopharmacology (Berl) 2005;180(3): 414-26. [PubMed]
  • Carroll ME, Lynch WJ, Roth ME, Morgan AD, Cosgrove KP. Feusuaiga ma estrogen e faʻaleagaina ai fualaau faasaina. Trends Pharmacol Sci. 2004;25(5): 273-9. [PubMed]
  • Carroll ME, Morgan AD, Anker JJ, Perry JL, Dess NK. Filifiliga filifilia mo le eseesega o meaʻai saccharin o se meaola manu o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Behav Pharmacol. 2008;19(5-6): 435-60. [PubMed]
  • Casey BJ, Giedd JN, Thomas KM. Atinaʻega o le faiai o le gaosiga ma le gaioiga ma lona fesoʻotaʻiga i le atinaʻeina o le mafaufau. Biol Psychol. 2000;54(1-3): 241-57. [PubMed]
  • Caster JM, Walker QD, Kuhn CM. Faʻaleleia le tali o amioga i le faʻateleina o cocaine i tama talavou. Psychopharmacology (Berl) 2005;183(2): 218-25. [PubMed]
  • Caster JM, Walker QD, Kuhn CM. O le maualuga o le koko o le cocaine e faʻafeiloaʻi ai le eseesega o lagona ile amio lelei ile talavou. Psychopharmacology (Berl) 2007;193(2): 247-60. [PubMed]
  • Castner SA, Becker JB. Eseesega o feusuaiga i le aʻafiaga o le amphetamine i le vave amataina o le gaioiga i le ogatotonu o le rat. Brain Res. 1996;712(2): 245-57. [PubMed]
  • Castner SA, Xiao L, Becker JB. Eseesega o feusuaiga i le dopamine: i le vivo microdialysis ma suʻesuʻega amio. Brain Res. 1993;610(1): 127-34. [PubMed]
  • Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaeina o le neurocircuitry o le faaosofiaga i le talavou: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli o vaisu. Am J Psychiatry. 2003;160(6): 1041-52. [PMC free article] [PubMed]
  • Chaudhri N, Caggiula AR, Donny EC, Booth S, Gharib MA, Craven LA, Allen SS, Sved AF, Perkins MA. Eseesega o feusuaiga i le saofaga o le nicotine ma le nonpharmacological metotia i le nicotine self-administration i tama. Psychopharmacology (Berl) 2005;180(2): 258-66. [PubMed]
  • Chen H, Matta SG, BM BM. O le mauaina o le pule o le tino o le nicotine i tama talavou na tuuina atu ai le umi o le avanoa i le fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology. 2007;32(3): 700-9. [PubMed]
  • Cheronis JC, Erinoff L, Heller A, Hoffmann PC. Faʻataʻotoga o vailaʻau faʻapitoa o le togitogiga o gaioiga o le neoronomeni o le nigrostriatal. Brain Res. 1979;169(3): 545-60. [PubMed]
  • Clark DB, Kirisi L, Tarter RE. O le talavou ma le matua e amata ma le atinaʻeina o le faʻaaogaina o vailaau i tane. Fualaau oona. 1998;49(2): 115-21. [PubMed]
  • Coccaro EF, Beresford B, Miniga P, Kaskow J, Geracioti T. CSF testosterone: fesoʻotaʻiga i le osofaʻiga, le faʻavaivai, ma le faʻamalosi i tamaʻi matutua o loʻo iai le faʻafitauli o le tino. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2007;41(6): 488-92. [PubMed]
  • Collins SL, Izenwasser S. Faasologa o le nicotine eseese le suia o gaoioiga i luga o le cocaine i le tauleʻaleʻa vs. tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi matutua. Neuropharmacology. 2004;46(3): 349-62. [PubMed]
  • Collins SL, Montano R, Izenwasser S. O le togafitiga Nicotine e maua ai le alualu i luma faifaipea o le amphetamine-faaosofia ai le gaoioiga o le locomotor i le tamaʻitaʻi o le tane ae le o le tamaʻitaʻi po o le tama matua. Brain Res Dev Brain Res. 2004;153(2): 175-87.
  • Cooke B, Hegstrom CD, Villeneuve LS, Breedlove SM. Eseesega feusuaiga o le vertebrate brain: mataupu faavae ma faiga. Neuroendocrinol i luma. 1998;19(4): 323-62. [PubMed]
  • Coulter CL, Happe HK, Murrin LC. Faʻalauteleina o le gaosiga o le Dopamine i le postnatal rat striatum: suʻesuʻega autoraiographic faʻatasi ma le [3H] WIN 35,428. Brain Res Dev Brain Res. 1997;104(1-2): 55-62.
  • Coyle JT, Axelrod J. Tyrosine hydroxylase i le fomai miti: uiga tau atinae. J Neurochem. 1972;19(4): 1117-23. [PubMed]
  • Craft RM. Eseesega o feusuaiga i faʻamatalaga, faʻamalosia, faʻaituau, ma aʻafiaga o le malosi o le opioids. Exp Clin Psychopharmacol. 2008;16(5): 376-85. [PubMed]
  • Creutz LM, Kritzer MF. Estrogen-receptor-beta immunoreactivity i le ogatotonu o le matutua o ratua: faʻaitulagi, subregional, ma le telefoni feaveaʻi ile A10, A9, ma le A8 dopamine cell groups. J Comp Neurol. 2002;446(3): 288-300. [PubMed]
  • Creutz LM, Kritzer MF. O fua o Mesostriatal ma mesolimbic o le vaeluagalemu o neurons e le faʻamalosi mo le isrogen receptor beta poʻo le inrogene na maua mai i rato. J Comp Neurol. 2004;476(4): 348-62. [PubMed]
  • Foafoaga F, He J, Hodge C. Taulaga tuputupu aʻe faʻapitoa: o se vaitaimi ogaoga o le faʻafitauli mo vaisu. Pharmacol Biochem Behav. 2007;86(2): 189-99. [PubMed]
  • Crews FT, Boettiger CA. Le faʻaleagaina, lobes frontal ma le aʻafiaga mo vaisu. Pharmacol Biochem Behav. 2009;93(3): 237-47. [PMC free article] [PubMed]
  • Cropsey KL, Lisa JA, Waite DE. O se auiliiliga o eseesega o ituaiga ma feeseeseaiga mo le ulaula tapaa i le va o tamaiti i totonu o se nofoaga e faasaʻo ai tamaiti. Fualaau oona. 2008;92(1-3): 156-63. [PubMed]
  • Cruz FC, Delucia R, Planeta CS. Eseesega amioga ma amioga e le neuroendocrin o le nicotine faifai pea i tauleʻaleʻa ma tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2005;80(3): 411-7. [PubMed]
  • Czoty PW, Riddick NV, Gage HD, Sandridge M, Nader SH, Garg S, Bounds M, Garg PK, Nader MA. Aafiaga o le faasologa o le faasologa o le faasologa o taimi i le dopamine D2 maua o le mauaina o le suitusi i le manene cynomolgus male. Neuropsychopharmacology. 2009;34(3): 548-54. [PubMed]
  • Dakof GA. Malamalama i eseesega o alii ma tamaitai i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: mataupu o le faʻasalaga ma le faʻatinoina o le aiga. J Fualaau faasaina. 2000;32(1): 25-32. [PubMed]
  • Dalley JW, Everitt BJ. Dopamine rescepters i le aʻoga, mafaufauga ma fualaau faʻatau fua. Semin Cell Dev Biol. 2009;20(4): 403-10. [PubMed]
  • Dawes MA, Antelman SM, Vanyukov MM, Giancola P, Tarter RE, Susman EJ, Mezzich A, Clark DB. Punaoa tau atinaʻe o fesuiaiga i noataga i faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau. Fualaau oona. 2000;61(1): 3-14. [PubMed]
  • De Bellis MD, Keshavan MS, Beers SR, Hall J, Frustaci K, Masalehdan A, Noll J, Faʻailoga AM. Feeseeseaiga i feusuaiga i le faiai i le taimi o le tamaitiiti ma le talavou. Cereb Cortex. 2001;11(6): 552-7. [PubMed]
  • Dewing P, Chiang CW, Sinchak K, Sim H, Fernagut PO, Kelly S, Chesselet MF, Micevych PE, Albrecht KH, Harley VR, Vilain E. Taiala faatonutonu a le tagata matua failele o loʻo galue e le SRY. Curr Biol. 2006;16(4): 415-20. [PubMed]
  • Di Chiara G. Nucleus accumbens shell and core dopamine: tiute eseese i amioga ma vaisu. Behav Brain Res. 2002;137(1-2): 75-114. [PubMed]
  • Di Chiara G, Bassareo V, Fenu S, De Luca MA, Spina L, Cadoni C, Acquas E, Carbononi, Valentini V, Lecca D. Dopamine ma le tagofia o fualaau faasaina: o le nucleus accumbens shell shell. Neuropharmacology. 2004;47 1: 227-41. [PubMed]
  • Diala CC, Muntaner C, Walrath C. Tane, galuega, ma le tamaoaiga o le faʻasaʻoina o le ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina i totonu o le US, le taulaga, ma tagata o le taulaga. Am J Drug Alcohol Abuse. 2004;30(2): 409-28. [PubMed]
  • Dickinson SD, Kashawny SK, Thiebes KP, Charles DY. Faʻaitiitia le faʻapitoa i le faʻamanuiaga o le ethanol i tama talavou e pei ona fuaina i se nofoaga e sili ona lelei. Alcohol Clin Exp Res. 2009;33(7): 1246-51. [PubMed]
  • Dominguez JM, Hull EM. Dopamine, o le medial preoptic area, ma amioga taufeusuaʻiga tane. Physiol Behav. 2005;86(3): 356-68. [PubMed]
  • Donny EC, Caggiula AR, Rowell PP, Gharib MA, Maldovan V, Booth S, Mielke MM, Hoffman A, McCallum S. Nicotine pulea e le tagata lava ia i tamaʻi: afaina o le lio, eseesega o feusuaiga ma le nicotinic receptor binding. Psychopharmacology (Berl) 2000;151(4): 392-405. [PubMed]
  • Doremus TL, Brunell SC, Rajendran P, Spear LP. Faʻailoga e aʻafia ai le faʻaaogaina o le ethanol i le tauleʻaleʻa e tusa ai ma matua matutua. Alcohol Clin Exp Res. 2005;29(10): 1796-808. [PubMed]
  • Erickson SL, Akil M, Levey AI, Lewis DA. Faʻasalalauga Faʻasalalauga o tyrosine hydroxylase- ma le dopamine transporter-o aʻafiaga e le faʻamalosia i le manuki rostral cortex cortex. Cereb Cortex. 1998;8(5): 415-27. [PubMed]
  • Erinoff L, Heller A. Tuʻufaʻatasiga masani o neu uumi. Brain Res. 1978;142(3): 566-9. [PubMed]
  • Ernst M, Fudge JL. O se faʻataʻitaʻiga o le neurobiology faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia: anatomy, fesoʻotaʻiga ma le ontogeny o vae tolu. Neurosci Biobehav Rev. 2009;33(3): 367-82. [PMC free article] [PubMed]
  • Ernst M, Mueller SC. O le mafaufau o le tagata matua: malamalamaaga mai suʻesuʻega o le neuroimaging functional. Dev Neurobiol. 2008;68(6): 729-43. [PMC free article] [PubMed]
  • Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻamalosia i le talavou. Mafaufauga Psychol. 2006;36(3): 299-312. [PMC free article] [PubMed]
  • Estroff TW, Schwartz RH, Hoffmann NG. Faʻaleagaina o le koko o tamaiti. Malosiaga faʻafeiloaʻi, amioga ma le mafaufau. Clin Pediatr (Phila) 1989;28(12): 550-5. [PubMed]
  • Evans SM. O le matafaioi o le estradiol ma le progesterone i le faʻafetauiina o aʻafiaga autu o mea e faaosofia ai tagata. Exp Clin Psychopharmacol. 2007;15(5): 418-26. [PubMed]
  • Evans SM, Haney M, Foltin RW. O aʻafiaga o le ulaula ulaula i le taimi o le follicular and luteal phases of the menstrual cycle in women. Psychopharmacology (Berl) 2002;159(4): 397-406. [PubMed]
  • Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW. Iloiloga. Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o togafitiga o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008;363(1507): 3125-35. [PMC free article] [PubMed]
  • Faraday MM, Elliott BM, Grunberg NE. Ole matutua ma tama talavou e eseese i tali o le biobehavioral i le pulega ole nicotine. Pharmacol Biochem Behav. 2001;70(4): 475-89. [PubMed]
  • Feltenstein MW, Byrd EA, Henderson AR, Vaʻai RE. Atinaeina o le siaki-saili e ala i togafitiga o le gasegase i tamaʻi fafine. Psychoneuroendocrinology. 2009;34(3): 343-52. [PMC free article] [PubMed]
  • Feltenstein MW, Tagai RE. Laasaga o le gasegase plasma ma le suʻesuʻeina o le cocaine i le saoasaoa o le tietie uila o kusi fafine i le isi itu o le lio. Fualaau oona. 2007;89(2-3): 183-9. [PMC free article] [PubMed]
  • Festa ED, Jenab S, Weiner J, Nazarian A, Niyomchai T, Russo SJ, Kemen LM, Akhavan A, Wu HB, Quinones-Jenab V. Eseesega o feusuaiga a le cocaine i le D1 activation activation ma le fusia o le tino pe a uma le puleaina o le cocaine. Brain Res Bull. 2006;68(4): 277-84. [PubMed]
  • Forgie ML, Stewart J. Eseesega o feeseeseaiga i le amphetamine-gaioiga o le locomotor i gaioto matutua: o le matafaioi o le testosterone o faʻaaliga i le vaitaimi ole tausaga. Pharmacol Biochem Behav. 1993;46(3): 637-45. [PubMed]
  • Forgie ML, Stewart J. Ituaiga o le ovadiectomy o le pubpubertal i luga o le amphetamine-gaioiga galue i totonu o tagata matutua fafine. Mafa. 1994;28(3): 241-60. [PubMed]
  • Frantz KJ, O'Dell LE, Parsons LH. Tali o le tino ma le neurochimika i le cocaine i tagatanuu ma tagata matutua. Neuropsychopharmacology. 2007;32(3): 625-37. [PubMed]
  • Fuchs RA, Evans KA, Mehta RH, Case JM, Vaʻai RE. Aafiaga o le feusuaiga ma le gaioiga matautia i luga o le faʻaleleia o le toe faʻaleleia o amioga o le cocaine i tama. Psychopharmacology (Berl) 2005;179(3): 662-72. [PubMed]
  • Gazzara RA, Fisher RS, Howard SG. O le tui o le amphetamine-faʻaaogaina le dopamine i le pulu-moa o le rat. Brain Res. 1986;393(2): 213-20. [PubMed]
  • Geier C, Luna B. Le matuitui o le faʻamalosia o le gaioiga ma le pulea o le loto. Pharmacol Biochem Behav. 2009;93(3): 212-21. [PMC free article] [PubMed]
  • Gelbard HA, Teicher MH, Faedda G, Baldessarini RJ. Faʻasalalau Falemeli o dopamine D1 ma le D2 sites responsive sites in rat ratios. Brain Res Dev Brain Res. 1989;49(1): 123-30.
  • Gerra G, Angioni L, Zaimovic A, Moi G, Bussandri M, Bertacca S, Santoro G, Gardini S, Caccavari R, Nicoli MA. Faʻaaogaina o meaʻai i tamaiti aʻoga maualuga: o fegalegaleaiga ma uiga, uiga o le tagata, ma le vaaiga o matua. Faʻaaoga le Faʻaaoga sese. 2004;39(2): 345-67. [PubMed]
  • Giedd JN, Clasen LS, Lenroot R, Greenstein D, Wallace GL, Ordaz S, Mol Molina EA, Blumenthal JD, Tossell JW, Tumau C, Samango-Sprouse CA, Shen D, Davatzikos C, Merke D, Chrousos GP. Faʻaauau le aʻafiaga i le faia o faiʻai. Mol Cell Endocrinol. 2006;254-255: 154-62. [PubMed]
  • Giedd JN, Lalonde FM, Celano MJ, White SL, Wallace GL, Lee NR, Lenroot RK. Manatu faʻaanatura o le faʻamaʻi foliga o le masani o atinaʻe tamaiti ma tamaiti. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2009;48(5): 465-70. [PMC free article] [PubMed]
  • Gilmore JH, Lin W, Prastawa MW, Looney CB, Vetsa YS, Knickmeyer RC, Evans DD, Smith JK, Hamer RM, Lieberman JA, Gerig G. Regional eleelea tuputupu ae, feusuaʻiga i feusuaiga, ma le vaeluaga o le gaʻo i le mafaufau o le neonatal. J Neurosci. 2007;27(6): 1255-60. [PMC free article] [PubMed]
  • Giorgi O, De Montis G, Porceddu ML, Mele S, Calderini G, Toffano G, Biggio G. Atinaʻeina ma suiga o tausaga i le D1-dopamine responsors ma le dopamine i totonu o le rat ratios. Brain Res. 1987;432(2): 283-90. [PubMed]
  • Goldman-Rakic ​​PS, Brown RM. Faʻasalalauga Faʻasalalauga o mea e maua i le monoamine ma faʻasologa i le cerebral cortex o rkeysus beke. Brain Res. 1982;256(3): 339-49. [PubMed]
  • Grant KA, Johanson CE. Tautinoga a le oral ethanol mo le pulea lelei o manuki. Alcohol Clin Exp Res. 1988;12(6): 780-4. [PubMed]
  • Grimm JW, Tagai RE. O le puleaina o le cocaine i rato o le ovariectomised e mafua mai i le tali atu i mea fou, o loʻo faʻaaogaina e le 17-beta estradiol, ma fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o gataifale vavalalata. Physiol Behav. 1997;61(5): 755-61. [PubMed]
  • Haycock JW, Becker L, Ang L, Furukawa Y, Hornykiewicz O, Kish SJ. Faailoga o le vavalalata i le va o suiga o tausaga i le dopamine ma isi faailoga vailaau o le dopamineric i le tagata. J Neurochem. 2003;87(3): 574-85. [PubMed]
  • Higuera-Matas A, Botreau F, Miguens M, Del Olmo N, Borcel E, Perez-Alvarez L, Garcia-Lecumberri C, Ambrosio E. Chronic periadolescent cannabinoid treatments enhances adult hippocampal PSA-NCAM expression in male Wistar rats but only has marginal aafiaga i le atuatuvale, aoaoina ma le manatuaina. Pharmacol Biochem Behav. 2009;93(4): 482-90. [PubMed]
  • Higuera-Matas A, Soto-Montenegro ML, del Olmo N, Miguens M, Torres I, Vaquero JJ, Sanchez J, Garcia-Lecumberri C, Desco M, Ambrosio E. Faateleina le mauaina o le siakiina o le cocaine ma suia ai le mafaufau o le glucose metabolism i matua matua ae le o tama tane na faʻaalia i le agonist cannabinoid ao talavou. Neuropsychopharmacology. 2008;33(4): 806-13. [PubMed]
  • Holdstock L, de Wit H. Aafiaga o le ethanol i ni vaega se fa o le taamilosaga. Psychopharmacology (Berl) 2000;150(4): 374-82. [PubMed]
  • Hu M, Becker JB. Aafiaga o le feusuaiga ma le estrogen i faʻalapotopotoga faʻapitoa i cocaine i tamaʻi. J Neurosci. 2003;23(2): 693-9. [PubMed]
  • Hu M, Crombag HS, Robinson TE, Becker JB. Faʻamaumauga o meaola o le eseesega o feusuaiga i le gafatia e faʻafoe ai le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2004;29(1): 81-5. [PubMed]
  • Hu M, Watson CJ, Kennedy RT, Becker JB. Estradiol o loʻo faʻaauau le siitia o le K + i le extracellular GABA i le rat rat. Synapse. 2006;59(2): 122-4. [PubMed]
  • Hull EM, Lorrain DS, Du J, Matusisisisi L, Lumley LA, Putnam SK, Mose J. Hormone-neurotransmitter fegalegaleaiga i le pulea o amio feusuai. Behav Brain Res. 1999;105(1): 105-16. [PubMed]
  • Huttenlocher PR. Synaptic density i le pito i luma o le tagata - faʻalautelega suiga ma aʻafiaga o le matua. Brain Res. 1979;163(2): 195-205. [PubMed]
  • Isralowitz R, Rawson R. Eseesega o tagata i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i le maualuga o tagata talavou i Isaraelu. Addict Behav. 2006;31(2): 355-8. [PubMed]
  • Itzhak Y, Anderson KL. Ethanol-faʻaosofia le faʻalauiloaina o amio i tama talavou ma tamaʻitaʻi matutua: matafaioi o le gene nNOS. Alcohol Clin Exp Res. 2008;32(10): 1839-48. [PubMed]
  • Jackson-Lewis V, Vila M, Djaldetti R, Guegan C, Liberatore G, Liu J, O'Malley KL, Burke RE, Przedbourski S. O le atinaeina sela oti i dopaminergic neurons o le tele nigra o isumu. J Comp Neurol. 2000;424(3): 476-88. [PubMed]
  • Johnson M, Aso A, Ho C, Walker QD, Franics R, Kuhn CM. Androgen e faaitiitia ai le ola o le dopamine mai le rat i le ogatotonu. J Endocrinology. 2009b tuʻuina.
  • Johnson M, Ho C, Aso A, Walker QD, Franics R, Kuhn CM. Estrogen suitors faʻaleleia le ola o le dopamine mai le rat i le vaeluagalemu. J Endocrinology. 2009a tuʻuina.
  • Johnston LD, Bachman JG, O'Malley PM. Mataituina o le Lumanai: O se faʻaauauina Suesuega o le olaga ma Tulaga Taua o le Autalavou 2007
  • Juarez J, Barrios de Tomasi E. Feeseeseaiga o feusuaiga i le ava ava malosi i le taimi o le faamalosia ma le faʻaaogaina o taumafa i pua. Alu. 1999;19(1): 15-22. [PubMed]
  • Kalivas PW, O'Brien C. Drug o mea ua fai ma vaisu o se togafitiga o le siakiina o le neuroplasticity. Neuropsychopharmacology. 2008;33(1): 166-80. [PubMed]
  • Kalsbeek A, Voorn P, Buijs RM, Vaitaele CW, Uylings HB. Atinaʻeina o le innervation dopaminergic i le pito i luma o le rat. J Comp Neurol. 1988;269(1): 58-72. [PubMed]
  • Kantak KM, Goodrich CM, Uribe V. Aafiaga o le feusuaiga, fua faataamilosaga, ma fualaau o fualaau faasaina i luga o le cocaine pulea e le tagata o ia lava (Rattus norvegicus) Exp Clin Psychopharmacol. 2007;15(1): 37-47. [PubMed]
  • Kerstetter KA, Kantak km. Eseesega o aʻafiaga o cocaine e pulea e le tagata lava ia i tama talavou ma tagata matutua i luga o aʻoaʻoga faʻaleleia-taui. Psychopharmacology (Berl) 2007;194(3): 403-11. [PubMed]
  • Kirksey DF, Slotkin TA. Faʻaauau le atinaʻeina o le [3H] -dopamine ma [3H] -5-hydroxytryptamine i le faʻaaogaina o auala i le mafaufau o le rat rat. Br J Pharmacol. 1979;67(3): 387-91. [PMC free article] [PubMed]
  • Kolbinger W, Trepel M, Beyer C, Pilgrim C, Reisert I. O le faatosinaga o le kenera kenera i le eseesega feusuaiga o diencephalic dopaminergic neurons in vitro ma in vivo. Brain Res. 1991;544(2): 349-52. [PubMed]
  • Kolta MG, Scalzo FM, Ali SF, Holson RR. Faʻafeiloaʻi o le faʻaleleia o le amio i le amphetamine i tamaʻi amphetamine-pretreated. Psychopharmacology (Berl) 1990;100(3): 377-82. [PubMed]
  • Koob GF. Hedonic valence, dopamine ma le uunaiga. Mol Psychiatry. 1996;1(3): 186-9. [PubMed]
  • Korenbrot CC, Huhtaniemi IT, Weiner RI. O le vavaeeseina o le valavala e avea o se faailoga i fafo o le atinaʻeina o le tama i le male male. Biol Resitala. 1977;17(2): 298-303. [PubMed]
  • Kota D, Martin BR, Robinson SE, Damaj MI. O le faalagolago ma le taui Nicotine e eseese lava i le va o tama talavou ma tagata matutua. J Pharmacol Exp Ther. 2007;322(1): 399-407. [PubMed]
  • Kritzer MF. Filifilia ma le faʻamautuina o le faʻamalositino mo le faʻaaogaina o le hormone gaʻo ma le tyrosine hydroxylase i le faʻaleleia o le eletise, ogaoga ninra, ma le resrowubral i le rat. J Comp Neurol. 1997;379(2): 247-60. [PubMed]
  • Kritzer MF. Aafiaga o le gonadectomy gasegase ma le masani i luga o le catecholamine innervation o le cerebral cortex i tama matutua: o le le mautonu o axons e le totogia i le dopamine-beta-hydroxylase i fomaʻi toto, ma le eseesega o le lagona o le axons immunoreactive mo tyrosine hydroxylase i hormones ovarian ma testicular. J Comp Neurol. 2000;427(4): 617-33. [PubMed]
  • Kritzer MF. O le gonasactomy umi e afaina ai le maualuga o tyrosine hydroxylase- ae le o le dopamine-beta-hydroxylase-, choline acetyltransferase- poo le serotonin-immunoreactive axons i totonu o vialiga muamua o matai matutua. Cereb Cortex. 2003;13(3): 282-96. [PubMed]
  • Kritzer MF, Adler A, Bethea CL. O le hormones ovarian o loʻo aʻafia ai i le maualuga o le faʻamalosi totoʻa mo tyrosine hydroxylase ma le serotonin i le vaega o le vaʻaia. Neuroscience. 2003;122(3): 757-72. [PubMed]
  • Kritzer MF, Brewer A A, Montalmant F, Davenport M, Robinson JK. Aafiaga o le gonatectomy i luga o le faʻatinoga i galuega faʻatonuina o faʻatusatusaina galuega faʻatino i totonu o tamaʻitaʻi matutua. Mafa. 2007;51(2): 183-94. [PubMed]
  • Kritzer MF, Creutz LM. Itūlagi ma feeseeseaiga i feusuaiga i totonu ole laʻau o le dopamine ma le faʻamalosia o le gasegase mo estrogen ma intestinal inrogene i faʻasalaga faʻasolosolo i tamaʻi. J Neurosci. 2008;28(38): 9525-35. [PMC free article] [PubMed]
  • Kritzer MF, Kohama SG. O hormones ovarian e aʻafia ai le tino, tufatufaina, ma le tele o tyrosine hydroxylase o le a le faʻamalosia i le tino o le tagata matua rhesus beke. J Comp Neurol. 1998;395(1): 1-17. [PubMed]
  • Kritzer MF, McLaughlin PJ, Smirlis T, Robinson JK. Gonadectomy faʻaleagaina T-maze mauaina i tagata matutua matutua. Mafa. 2001;39(2): 167-74. [PubMed]
  • Kuhn CM, Walker QD, Kaplan KA, Li ST. Feusuaʻiga, steroids, ma lagona stimulant. Ann NY Acad Sci. 2001;937: 188-201. [PubMed]
  • Lancaster FE, Brown TD, Coker KL, Elliott JA, Wren SB. Eseesega o feusuaiga i le ava malosi ma le inu ava e tulaʻi mai i le piriota fou. Alcohol Clin Exp Res. 1996;20(6): 1043-9. [PubMed]
  • Lancaster FE, Spiegel KS. Feusuaʻiga eseesega i mamanu o le inu. Alu. 1992;9(5): 415-20. [PubMed]
  • Lauder JM, Bloom FE. O le togatini o le monoamine neurons i totonu o le coeruleus, Raphe nuclei ma le matura nigra o le rat. I. Faʻasesega ole sulu. J Comp Neurol. 1974;155(4): 469-81. [PubMed]
  • Laviola G, Adriani W, Terranova ML, Gerra G. Psychobiological tulaga lamatia mo le tulaga lamatia i psychostimulants i tama talavou ma meaola manu. Neurosci Biobehav Rev. 1999;23(7): 993-1010. [PubMed]
  • O Laviola G, Gioiosa L, Adriani W, Palanza P. D-amphetamine e aʻafia ai aʻafiaga e faʻaitiitia i mumusu e faʻaalia i le prenatally i le estrogenic endocrin disrupters. Brain Res Bull. 2005;65(3): 235-40. [PubMed]
  • Laviola G, Macri S, Morley-Fletcher S, Adriani W. O amioga e ono lamatia ai le gaioio talavou: suesuega o le psychobiology ma le vave epigenetic influence. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27(1-2): 19-31. [PubMed]
  • Laviola G, Pascucci T, Pieretti S. Striatal le faamuamua o le dopamine i le D-amphetamine i le peresetene ae le o matua matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2001;68(1): 115-24. [PubMed]
  • Le Moal M, Simon H. Mesocorticolimbic dopaminergic networking: galuega faatino ma tulafono faatonutonu. Faʻafino Rev. 1991;71(1): 155-234. [PubMed]
  • Lee VW, de Kretser DM, Hudson B, Wang C. Variations i le satus FSH, LH ma testosterone maualuga i tama tane mai le fanau mai i le matua matua. J Faʻateʻa Fertil. 1975;42(1): 121-6. [PubMed]
  • Lenroot RK, Giedd JN. Faʻalauteleina o le mafaufau i tamaiti ma tamaiti: malamalamaaga mai le ata faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi magnet. Neurosci Biobehav Rev. 2006;30(6): 718-29. [PubMed]
  • Leranth C, Roth RH, Elsworth JD, Naftolin F, Horvath TL, Redmond DE., Jr Estrogen e taua mo le faatumauina o neigrostriatal dopamine neurons i primates: aʻafiaga mo Parkinson faamaʻi ma manatua. J Neurosci. 2000;20(23): 8604-9. [PubMed]
  • Levesque D, Di Paolo T. Dopamine receptor seleseleina pe a maeʻa ona le mafai ona tali le tali o le tali mai: o le aʻafiaga o le siama masani o le talatala o ovine ovariectomised. Mol Pharmacol. 1991;39(5): 659-65. [PubMed]
  • Levin ED, Lawrence SS, Petro A, Horton K, Rezvani AH, Seidler FJ, Slotkin TA. Tagata talavou ma le matua-amataina o le puleaina faaletagata o le nicotine i tama tane: o le umi o le aafiaga ma le eseesega o le talini nicotinic ua fetaui lelei. Neurotoxicol Teratol. 2007;29(4): 458-65. [PMC free article] [PubMed]
  • Levin ED, Rezvani AH, Montoya D, Rose JE, Swartzwelder HS. Tauleʻaleʻa amata-nicotine-faʻafoeina ile faʻatulagaina i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl) 2003;169(2): 141-9. [PubMed]
  • Li C, Frantz KJ. O le faʻaaogaina o le suʻeina o le cocaine i tama tama na toleniina i le suʻeina o le cocaine i le taimi masani. Psychopharmacology (Berl) 2009;204(4): 725-33. [PubMed]
  • Lin LOʻU, Walters De. O le Dopamine D2 autoreceptors i mumini o loʻo galue i amioga i 21 ae le o 10 aso o tausaga. Psychopharmacology (Berl) 1994;114(2): 262-8. [PubMed]
  • Long SF, Dennis LA, Russell RK, Benson KA, Wilson MC. O le faʻaaogaina o testosterone e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o le cocaine. Behav Pharmacol. 1994;5(1): 103-106. [PubMed]
  • Lopez M, Simpson D, White N, Randall C. Age- ma feeseeseaiga i feusuaiga i le ava malosi ma aafiaga nicotine i C57BL / 6J souris. Addict Biol. 2003;8(4): 419-27. [PubMed]
  • Lynch WJ. Feusuaʻiga eseesega i vaivaiga i fualaau faasaina lava pulega. Exp Clin Psychopharmacol. 2006;14(1): 34-41. [PubMed]
  • Lynch WJ. O le mauaina ma le tausiga o le cocaine self-administration i tama talavou: aafiaga o feusuaiga ma ammonia. Psychopharmacology (Berl) 2008;197(2): 237-46. [PubMed]
  • Lynch WJ. O feusuaiga ma gasegase o le ovarian e aʻafia ai le aʻafiaga ma le faaosofiaga o le nicotine aʻo talavou. Pharmacol Biochem Behav 2009
  • Lynch WJ, Roth ME, Carroll ME. Faʻavae faavaega o le eseesega o feusuaiga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: suʻesuʻega faʻamalosi ma suʻesuʻega. Psychopharmacology (Berl) 2002;164(2): 121-37. [PubMed]
  • MacLusky NJ, Naftolin F. Eseesega feusuaiga o le tino o le tino. Saienisi. 1981;211(4488): 1294-302. [PubMed]
  • Marinelli M, Rudick CN, Hu XT, White FJ. Le mafai ona faʻaogaina o le dopamine neurons: faʻasologa o le faʻaoga ma le faʻaleagaga. CNS Neurol Disord Drug Targets. 2006;5(1): 79-97. [PubMed]
  • Matini CA, Kelly TH, Rayens MK, Brogli B, Himelreich K, Brenzel A, Bingcang CM, Omar H. Sensation saili ma faailoga o le faaletonu o le maʻi: o le fegalegaleaiga ma le nicotine, ava malosi, ma le mariuana e faaaoga i le vave ma le ogatotonu. Fomaʻi Rep. 2004;94(3 Pt 1): 1075-82. [PubMed]
  • Matini CA, Kelly TH, Rayens MK, Brogli BR, Brenzel A, Smith WJ, Omar HA. Sensation saili, pala, ma le nicotine, ava malosi, ma mariuana e faaaoga i le talavou. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry. 2002;41(12): 1495-502. [PubMed]
  • Mathews IZ, McCormick CM. O tamaʻi tamaʻitaʻi ma alii i le tuai o le talavou e eseese mai tagata matutua i le amounttamine-faagaioiga o le locomotor activity, ae le o se tulaga e sili ona lelei mo le amphetamine. Behav Pharmacol. 2007;18(7): 641-50. [PubMed]
  • McArthur S, McHale E, Gillies GE. O le tele ma le tufatufaina o fuainumera o le midbrain dopaminergic e suia tumau e ala i le faʻaleagaina o le glucocorticoid i se faʻafeusuaʻiga-faʻapitonuʻu-ma le taimi faʻapitoa. Neuropsychopharmacology. 2007;32(7): 1462-76. [PubMed]
  • McBride WJ, Murphy JM, Ikemoto S. Localization o faiga faʻaleleia o le faiai: faʻaogaina o le tagata lava ia ma le faʻaogaina o suʻesuʻega. Behav Brain Res. 1999;101(2): 129-52. [PubMed]
  • McCutcheon JE, Marinelli M. Age mataupu. Eur J Neurosci. 2009;29(5): 997-1014. [PMC free article] [PubMed]
  • McDougall SA, Duke MA, Bolanos CA, Crawford CA. Vaʻaia o le faʻalauiloaina o amioga i le iole: aʻafiaga o faʻasalaga tuusaʻo saʻo ma le leai. Psychopharmacology (Berl) 1994;116(4): 483-90. [PubMed]
  • McQuown SC, Dao JM, Belluzzi JD, Leslie FM. O aʻafiaga o le laʻititi o le laʻititi o le nicotine i luga o le cocaine faʻasolosolo ai le faʻataʻitaʻiga i totonu o kusi. Psychopharmacology (Berl) 2009
  • Meco G, Rubino A, Caravona N, Valente M. Feusuaiga le atoatoa i le Parkinson faamaʻi. Parkinsonism Relat Disord. 2008;14(6): 451-6. [PubMed]
  • Mello NK, Knudson IM, Mendelson JH. Feusuaʻiga ma le faʻafeusuaʻiga i le alualu i luma o fua o le cocaine self-administration i cynomolgus malekey. Neuropsychopharmacology. 2007;32(9): 1956-66. [PubMed]
  • Meng SZ, Ozawa Y, Itoh M, Takashima S. Atinaʻe ma tausaga e fesoʻotaʻi i tausaga e fesoʻotaʻi ai le dopamine transporter, ma le dopamine D1 ma le D2 i totonu o ganglia tagata basal. Brain Res. 1999;843(1-2): 136-44. [PubMed]
  • Meyer EM, Jr, Lytle LD. Feeseeseaiga i feusuaiga i le gaosia o le amphetamine ma ona metabolites i le iole. Proc West Pharmacol Soc. 1978;21: 313-6. [PubMed]
  • Milesi-Halle A, Hendrickson HP, Laurenzana EM, Gentry WB, Owens SM. Feusuaʻiga-ma le faʻalagolago-faʻalagolago i le pharmacokinetics ma vailaʻau mo togafitiga o (+) - methamphetamine ma lona metabolite (+) - amphetamine i mumu. Toxicol Appl Pharmacol. 2005;209(3): 203-13. [PubMed]
  • Montague DM, Lawler CP, Mailman RB, Gilmore JH. Faʻataʻitaʻiga o Atinaʻeina o le dopamine D1 faʻataʻitaʻi i totonu o le faʻavavega o tagata ma le faʻava. Neuropsychopharmacology. 1999;21(5): 641-9. [PubMed]
  • Morissette M, Biron D, Di Paolo T. Faʻamaunuʻuga o le estradiol ma le faʻasolosolo i luga o nofoaga o loʻo maua ai le dopamine. Brain Res Bull. 1990;25(3): 419-22. [PubMed]
  • Morissette M, Di Paolo T. Taunuuga ole talatala masani ma togafitiga o ovine ovariectomised i luga o le iʻai o le dopamine. J Neurochem. 1993;60(5): 1876-83. [PubMed]
  • Morissette M, Di Paolo T. Feeseeseaʻiga o feusuaiga ma le vavalalata o le vaʻaia o le numera o le rat. Neuroendocrinology. 1993;58(1): 16-22. [PubMed]
  • Morissette M, Di Paolo T. Uiga o le estradiol i luga o le gaoioiga o le dopamine o malekey manipipini. J Neurosci Res. 2009;87(7): 1634-44. [PubMed]
  • Morissette M, Le Saux M, DʻAstous M, Jourdain S, Al Sweidi S, Morin N, Estrada-Camarena E, Mendez P, Garcia-Segura LM, Di Paolo T. Faʻasoaina o estrogen receptors alpha ma beta i aʻafiaga o estradiol i le faiʻai. J Steroid Biochem Mol Biol. 2008;108(3-5): 327-38. [PubMed]
  • Morris JA, Jordan CL, Breedlove SM. Eseesega feusuaiga o le vetebrate nervous system. Nat Neurosci. 2004;7(10): 1034-9. [PubMed]
  • Munro CA, McCaul ME, Oswald LM, Wong DF, Zhou Y, Brasic J, Kuwaran H, Kumar A, Alexander M, Ye W, Wand GS. Lafoaia o le dopamine Striatal ma le talafaasolopito o aiga o le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2006;30(7): 1143-51. [PubMed]
  • Munro CA, McCaul ME, Wong DF, Oswald LM, Zhou Y, Brasiki J, Kuwaran H, Kumar A, Alexander M, Ye W, Wand GS. Eseesega o feusuaiga i le tuʻuina atu o le dopamine i tagata matutua soifua maloloina. Biol Psychiatry. 2006;59(10): 966-74. [PubMed]
  • Myers DP, Andersen AR. Tomai e fai ma vaisu. Iloiloga ma le faʻamaoniga. J Pediatr Health Care. 1991;5(2): 86-93. [PubMed]
  • NHSDUH. Matagaluega o le Soifua Maloloina a le Iunaite Setete ma Auaunaga Tagata. Faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le soifua maloloina o mafaufau. Ofisa o Suʻega Faʻaaogaina. National Survey on Drug Use and Health, 2007 2007
  • Nolen-Hoeksema S. Eseesega o tagata i tulaga lamatia ma taunuuga mo le faʻaaogaina o le ava ma faafitauli. Clin Psychol Rev. 2004;24(8): 981-1010. [PubMed]
  • Nomura Y, Naitoh F, Segawa T. Suiga faʻaitulagi i le monoamine masini ma le faʻaogaina o le faiʻai o le rat i le taimi o le atinaʻeina o le postnatal. Brain Res. 1976;101(2): 305-15. [PubMed]
  • O'Dell LE, Bruijnzeel AW, Ghozland S, Markou A, Koob GF. Faʻateʻaina ole nikotini i tamaititi ma tama matua. Ann NY Acad Sci. 2004;1021: 167-74. [PubMed]
  • O'Dell LE, Bruijnzeel AW, Smith RT, Parsons LH, Merves ML, Goldberger BA, Richardson HN, Koob GF, Markou A. Faaitiitia le nicotine i tua o tama talavou: o aʻafiaga mo le faʻafitauli i vaisu. Psychopharmacology (Berl) 2006;186(4): 612-9. [PubMed]
  • O'Dell LE, Torres OV, Natividad LA, Tejeda HA. O le faʻaalia o le nicotine o le tamaititi e maua ai le itiiti ifo o le mamafa o le aveʻesea e tusa ai ma le faʻalauiloaina o le nicotine i tama tane. Neurotoxicol Teratol. 2007;29(1): 17-22. [PMC free article] [PubMed]
  • Ojeda SR, Andrews WW, Advis JP, White SS. Faʻagasolo talu ai nei i le faʻauʻuga o suʻesuʻega o le tamaititi. Endocar Rev. 1980;1(3): 228-57. [PubMed]
  • Ojeda SR, Urbanski HF, Ahmed CE. Le amataga o le tamaʻitaʻi: suʻesuʻega i le rat. Tatalo lata mai talu ai nei. 1986;42: 385-442. [PubMed]
  • Oo TF, Kholodilov N, Burke RE. Faʻatonuga o le faʻaogaina o le tino i totonu o neamone dopamineric o le aʻafiaga o le nigra e ala i le telefoni feaveai o le laina eletise e maua mai i totonu o vivo. J Neurosci. 2003;23(12): 5141-8. [PubMed]
  • Ovtscharoff W, Eusterschulte B, Zienecker R, Reisert I, Pilgrim C. Eseesega o feusuaiga i le tele o filo dopaminergic ma le GABAergic neurons i le prenatal rat striatum. J Comp Neurol. 1992;323(2): 299-304. [PubMed]
  • Palmer RH, Young SE, Hopfer CJ, Corley RP, Stallings MC, Crowley TJ, Hewitt JK. Atinaʻeina o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le faʻaleagaina i le talavou ma le matua matua: Molimau o faʻafitauli lautele. Fualaau oona. 2009;102(1-3): 78-87. [PMC free article] [PubMed]
  • Pandolfo P, Vendruscolo LF, Sordi R, Takahashi RN. Faʻafeiloaʻi le mea e faʻafeiloaʻi i luga o le cannabinoid i le tuusaʻo o le gaʻo maualuga-o se meaola manu o le faʻafitauli o le le atoatoa o le tino. Psychopharmacology (Berl) 2009;205(2): 319-26. [PubMed]
  • Paredes RG, Agmo A. Ua i ai le dopamine o se matafaioi faʻapitoa i le puleaina o amio feusuaʻi? O se iloiloga taua o molimau. Prog Neurobiol. 2004;73(3): 179-226. [PubMed]
  • Parylak SL, Caster JM, Walker QD, Kuhn CM. Gonadal steroids e fetaui lelei ma suiga fesuisuiai o le locomotion i totonu o le cocaine i le taimi o le talavou i tama ma tamaʻitaʻi. Pharmacol Biochem Behav. 2008;89(3): 314-23. [PMC free article] [PubMed]
  • Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e afaina ai le tele o le mafaufau i le taimi o le talavou? Nat Rev Neurosci. 2008;9(12): 947-57. [PMC free article] [PubMed]
  • Peper JS, Brouwer RM, Schnack HG, van Pale GC, van Leeuwen M, van den Berg SM, Delemarre-Van de Waal HA, Boomsma DI, Kahn RS, Hulshoff Pol HE. Feusuaʻiga taufeusuaʻiga ma le faiʻai i totonu o tama ma tama teine. Psychoneuroendocrinology. 2009;34(3): 332-42. [PubMed]
  • Perkins KA, Donny E, Caggiula AR. Eseesega o feusuaiga i aʻafiaga o le nicotine ma le puleaina o le tagata lava ia: toe iloiloga o molimau a tagata ma manu. Tof Resol Nicotine. 1999;1(4): 301-15. [PubMed]
  • Perry JL, Anderson MM, Nelson SE, Carroll ME. O le mauaina o le iv cocaine self-administration i tauleʻaleʻa ma tamaʻitaʻi matutua na filifilia ma le filifilia mo le maualuga ma le maualalo o meaʻai. Physiol Behav. 2007;91(1): 126-33. [PubMed]
  • Perry JL, Carroll ME. O le matafaioi o amioga le mautonu i fualaau faasaina. Psychopharmacology (Berl) 2008;200(1): 1-26. [PubMed]
  • Philpot RM, Badanich KA, Kirstein CL. Nofoaga faʻapipiʻi: suiga o le matua i tausaga o le taui ma le faʻaleagaga o le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 2003;27(4): 593-9. [PubMed]
  • Pitts DK, Freeman AS, Chiodo LA. Dopamine neuron ontogeny: suʻesuʻega o le electrophysiological. Synapse. 1990;6(4): 309-20. [PubMed]
  • Porcher W, Heller A. Faatulagaina o le catecholamine biosynthesis i le mafaufau o le rat. J Neurochem. 1972;19(8): 1917-30. [PubMed]
  • Quevedo KM, Benning SD, Gunnar MR, Dahl RE. O le amataga o le tamaʻitaʻi: o aʻafiaga i le mafaufau o le mafaufau ma le faʻaosofia. Dev Psychopham. 2009;21(1): 27-45. [PMC free article] [PubMed]
  • Quinones-Jenab V. Aisea e sau ai fafine mai Venus ma alii mai Mars pe a latou faʻaleagaina le koko? Brain Res. 2006;1126(1): 200-3. [PubMed]
  • Rao PA, Molinoff PB, Joyce JN. Vaʻaia o le dopamine D1 ma le D2 subtypes i totonu o ganglia basal rat: se suʻesuʻega autūmiographic faʻatatau. Brain Res Dev Brain Res. 1991;60(2): 161-77.
  • Riccardi P, Zald D, Li R, Park S, Ansari MS, Dawant B, Anderson S, Woodward N, Schmidt D, Baldwin R, Kessler R. Eseesega feeseeseaiga i suiga o le amphetamine o [[18] F] fallypride in striatal ma isi vaega faʻapitoa: o se suʻesuʻega PET. Am J Psychiatry. 2006;163(9): 1639-41. [PubMed]
  • Rice D, Barone S., Jr Taimi umi o le tulaga lamatia mo le atinaʻeina o le tino: molimau mai tagata ma meaola manu. Soifua Maloloina. 2000;108 3: 511-33. [PMC free article] [PubMed]
  • Ridenour TA, Lanza ST, Donny EC, Clark DB. Taimi eseese o taimi mo le alualu i luma i le aʻafia o le tamaititi. Addict Behav. 2006;31(6): 962-83. [PMC free article] [PubMed]
  • Romeo RD. Faʻaauau: o se vaitaimi o faʻalapotopotoga ma faʻamalosiaga o hormones i luga o le atinaʻe o neurobehavioural. J Neuroendocrinol. 2003;15(12): 1185-92. [PubMed]
  • Romeo RD, Richardson HN, Sisk CL. Faʻaolaina ma le matua o le faiʻai o le tane ma amio feusuai: toe faʻafoʻisia se gaioiga amio. Neurosci Biobehav Rev. 2002;26(3): 381-91. [PubMed]
  • Rosenberg DR, Lewis DA. Suiga i le innervation dopaminergic o le manuki i le taimi o le atinaʻeina o faʻailoga i le postnatal: o le tyrosine hydroxylase immunohistochmical study. Biol Psychiatry. 1994;36(4): 272-7. [PubMed]
  • Rosenberg DR, Lewis DA. Faʻailogaina o le faʻailogaina o le inanervation o le manuki i le pito i luma ma le afi: o le tyrosine hydroxylase immunohistochnical analysis. J Comp Neurol. 1995;358(3): 383-400. [PubMed]
  • Ross HE, Glasser FB, Stiasny S. Eseesega o feeseeseaiga i le masani ai o le le atoatoa o le mafaufau i tagata gasegase i le ava malosi ma fualaau faasaina. Br J Addict. 1988;83(10): 1179-92. [PubMed]
  • Sato SM, Schulz KM, Sisk CL, Wood RI. Tupulaga Talavou ma Androgens, faʻalogo ma taui. Mafa. 2008;53(5): 647-58. [PMC free article] [PubMed]
  • Schmidt PJ, Steinberg EM, Negro PP, Haq N, Gibson C, Rubinow DR. Pharmacologically induced hypogonadism ma galuega tau feusuaʻiga i tamaitai talavou soifua maloloina ma alii. Neuropsychopharmacology. 2009;34(3): 565-76. [PMC free article] [PubMed]
  • Schramm-Sapyta NL, Pratt AR, Winder DG. O aʻafiaga o faʻasalaga faʻasalalau ma le matutua o le cocaine e faʻaalia i luga o le cocaine mea e fiafia i ai ma le faʻaaogaina o masini i maso. Psychopharmacology (Berl) 2004;173(1-2): 41-8. [PubMed]
  • Schramm-Sapyta NL, Walker QD, Caster JM, Levin ED, Kuhn CM. Pe sili atu ona afaina tamaiti i fualaau faasaina nai lo tagata matutua? Molimau mai meaola manu. Psychopharmacology (Berl) 2009
  • Schulz KM, Molenda-Figueira HA, Sisk CL. Toe foʻi i le lumanaʻi: O le faʻavasegaga faʻamalosiaga faʻale-faʻapotopotoga e faʻapipiʻiina i le pala ma le talavou. Mafa. 2009;55(5): 597-604. [PMC free article] [PubMed]
  • Schulz KM, Sisk CL. O le hormones Pubertal, o le faigata talavou, ma le matua o amioga faʻapitoa: Lesona mai le hamster Syria. Mol Cell Endocrinol. 2006;254-255: 120-6. [PubMed]
  • Schwandt ML, Barr CS, Suomi SJ, Higley JD. Ole fesuiaiga ole tausaga ile amio e mulimuli i le malosi o le ethanol ile tama male tamaitai tamaitai rhesus macaques (Macaca mulatta) Alcohol Clin Exp Res. 2007;31(2): 228-37. [PubMed]
  • Schwandt ML, Higley JD, Suomi SJ, Heilig M, Barr CS. Faʻaauau le faapalepale ma le faʻaleleia o le mafutaga i le ethanol-naive adolescent rhesus macaques. Alcohol Clin Exp Res. 2008;32(7): 1217-28. [PubMed]
  • Tagai RE, Elliott JC, Feltenstein MW. O le matafaioi o le faʻasalaga ma ala faʻataʻavalevale i le mea e fai ai le cocaine pe a uma le faʻasalaga umi i tama. Psychopharmacology (Berl) 2007;194(3): 321-31. [PubMed]
  • Seeman P. Images i le neuroscience. Atinaʻeina o le fatu, X: teuteuina i le taimi o le atinaʻe. Am J Psychiatry. 1999;156(2): 168. [PubMed]
  • Shahbazi M, Moffett AM, Williams BF, Frantz KJ. Tausaga- ma le pulea o le amphetamine e faalagolago i le vaʻai i le vaʻai i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl) 2008;196(1): 71-81. [PubMed]
  • Shram MJ, Funk D, Li Z, Le AD. Nicotine self-administration, faʻaumatiaga tali ma toe faʻafouina i tama talavou ma tamaʻitaʻi matutua: faʻamatalaga e faasaga i se faʻafitauli o meaola i le vaisu o le nicotine i le taimi o le talavou. Neuropsychopharmacology. 2008;33(4): 739-48. [PubMed]
  • Shram MJ, Le AD. Tamaiti laiti ma le tamaʻi Wistar e sili atu ona tali mai nai lo matua matutua i le tulaga faʻamalieina o le nicotine e faʻatonutonuina i le tino i le mea e fai ai tuʻutuʻuga. Behav Brain Res 2009
  • Shram MJ, Li Z, Le AD. Eseesega o tausaga i le mauaina saʻo o le puleaina o le nicotine i tama tane Wistar ma Long-Evans. Psychopharmacology (Berl) 2008;197(1): 45-58. [PubMed]
  • Sram MJ, Siu EC, Li Z, Tyndale RF, Le AD. O fegalegaleaiga i le va o tausaga ma aʻafiaga faʻaleagaga o le tosoina o le nicotine i lalo o le mecamylamine-faʻaolaina ma tuusaʻo tulaga i tama tane Wistar. Psychopharmacology (Berl) 2008;198(2): 181-90. [PubMed]
  • Sisk CL, Schulz KM, Zehr JL. Faʻaauau: a maeʻa aʻoga mo amioga faʻafeusuaiga tama. Ann NY Acad Sci. 2003;1007: 189-98. [PubMed]
  • Sisk CL, Zehr JL. O hormones Pubertal e faʻatulagaina le mafaufau ma le amio a le tauleʻaleʻa. Neuroendocrinol i luma. 2005;26(3-4): 163-74. [PubMed]
  • Sofuoglu M, Babb DA, Hatsukami DK. Aafiaga o togafitiga o le gasegase i luga o le ulaula ulaula i fafine. Pharmacol Biochem Behav. 2002;72(1-2): 431-5. [PubMed]
  • Sofuoglu M, Dudish-Poulsen S, Nelson D, Pentel PR, Hatsukami DK. Feusuaʻiga ma le vaʻavaʻai o le vaeluaga o mea e aʻafia ai mai le ulaula ulaula i totonu o tagata. Exp Clin Psychopharmacol. 1999;7(3): 274-83. [PubMed]
  • Sofuoglu M, Mitchell E, Kosten TR. Aafiaga o togafitiga faʻasolosolo i tali o kokeni i tane ma fafine faʻaaogaina cocaine. Pharmacol Biochem Behav. 2004;78(4): 699-705. [PubMed]
  • Spear LP. O le mafaufau o le tagata matua ma ona uiga e uiga i le matua. Neurosci Biobehav Rev. 2000;24(4): 417-63. [PubMed]
  • Stamford JA. Atinaʻeina ma le soifua matua o le kenele nigrostriatal dopamine sosoʻo suʻesuʻeina ma le televave voltammetry. J Neurochem. 1989;52(5): 1582-9. [PubMed]
  • Steinberg L, Albert D, Cauffman E, Banich M, Graham S, Woolard J. Age eseese i le sailia o lagona ma le le mautonu e pei ona faasinoupuina e le amio ma lipoti faaletagata lava ia: faamaoniga mo se faiga faataitai lua. Dev Psychol. 2008;44(6): 1764-78. [PubMed]
  • Styne DM, Grumbach MM. Faʻaavanoa: Osegeny, Neuroendocrinology, Physiology ma Faʻafitauli i le Williams Textbook of Endocrinology. Saunders; 2008.
  • Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Int J Dev Neurosci. 2000;18(1): 29-37. [PubMed]
  • Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Faʻasalalauga faʻasalalau o le dopamine ma le serotonin transporters i le rat rat-putamen ma o le tumutumu o loʻo faʻateleina le sosoʻo. Neurosci Lett. 1998;254(1): 21-4. [PubMed]
  • Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Faʻaleleia o le faʻailogaina o le dopamine D1 pei o le faʻapipiʻi i le ogatotonu o le faiʻai ma le striatolimbic: O suʻesuʻega automaiographic. Dev Neurosci. 1999;21(1): 43-9. [PubMed]
  • Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC., Jr Evidence mo le receptor dopamine teuteu i le va o le matua ma le matua i le tulaga o le tamaititi ae le o se mea e tupu ai. Brain Res Dev Brain Res. 1995;89(2): 167-72.
  • Teicher MH, Barber NI, Gelbard HA, Gallitano AL, Campbell A, Marsh E, Baldessarini RJ. Eseesega o atinae i le tali atu i le nigrostriatal ma mesocorticolimbic tali i haloperidol. Neuropsychopharmacology. 1993;9(2): 147-56. [PubMed]
  • Tepper JM, Trent F, Nakamura S. Postnatal atinaeina o le eletise eletise o le rat ratusi i le nigrostriatal neurons. Brain Res Dev Brain Res. 1990;54(1): 21-33.
  • Terner JM, de Wit H. Menstrual cycle ma tali i fualaau faasaina i tagata. Fualaau oona. 2006;84(1): 1-13. [PubMed]
  • Terry-McElrath YM, O'Malley PM, Johnston LD. Fai atu leai i mariuana: aisea ua lipotia ai le le amanaʻia e le autalavou a Amerika. J Suesue Fualaau oona. 2008;69(6): 796-805. [PMC free article] [PubMed]
  • Tetrault JM, Desai RA, Becker WC, Fiellin DA, Concato J, Sullivan LE. Tane ma le le faʻaaogaina o togafitiga faʻasoifua maloloina: o se taunuuga o se suʻesuʻega a Amerika. Togafitiga. 2008;103(2): 258-68. [PubMed]
  • Tirelli E, Laviola G, Adriani W. O le togafitiga o le faʻalauiloaina o amioga ma le tulaga tuʻufaʻatasiga e tuʻuina i ai e le psychostimulants i togiaso suʻesuʻe. Neurosci Biobehav Rev. 2003;27(1-2): 163-78. [PubMed]
  • Torres OV, Tejeda HA, Natividad LA, O'Dell LE. Faaleleia le tulaga lamatia i taunuuga lelei o le nicotine i le taimi o le talavou o le atinae. Pharmacol Biochem Behav. 2008;90(4): 658-63. [PMC free article] [PubMed]
  • Tseng KY, O'Donnell P. Post-pubertal tulaʻi mai o prefrontal cortical i luga setete faʻatosina e D1-NMDA co-activation. Cereb Cortex. 2005;15(1): 49-57. [PubMed]
  • Tseng KY, O'Donnell P. Dopamine faʻafouina le faʻaogaina o vailaau faʻataunuʻu muamua i le taimi o le talavou. Cereb Cortex. 2007;17(5): 1235-40. [PMC free article] [PubMed]
  • Ujike H, Tsuchida K, Akiyama K, Fujiwara Y, Kuroda S. Osegeny o le faʻalauiloaina o amioga i le koko. Pharmacol Biochem Behav. 1995;50(4): 613-7. [PubMed]
  • Van Etten ML, Neumark YD, Anthony JC. Male-feeseeseaiga o fafine i le amataga o fualaau o fualaau faasaina. Togafitiga. 1999;94(9): 1413-9. [PubMed]
  • van Luijtelaar EL, Dirksen R, Vree TB, van Haaren F. Aafiaga o le puleaina o le cocaine gasegase ma le masani i le EEG ma le amio i totonu o tane ma le tane ma le tane ma le kuluma ma le ovate ovariectomized. Brain Res Bull. 1996;40(1): 43-50. [PubMed]
  • Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le faʻatagaina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi. 2004;305(5686): 1017-9. [PubMed]
  • Vastola BJ, Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. O le mea e fiafia i ai le Nicotine e faʻafeiloaʻi i tama talavou ma tagata matutua. Physiol Behav. 2002;77(1): 107-14. [PubMed]
  • Vetter CS, Doremus-Fitzwater TL, Spea LP. Taimi o le maualuga o le faʻaaogaina o le ethanol i le tauleʻaleʻa e tusa ai ma matua matutua i lalo o le faʻaauauina, faʻaaloalo-avanoa. Alcohol Clin Exp Res. 2007;31(7): 1159-68. [PMC free article] [PubMed]
  • Vivian JA, Green HL, Young JE, Majerksy LS, Thomas BW, Shively CA, Tobin JR, Nader MA, Grant KA. Tausiga ma le tausiga o le ethanol self-administration in cynomolgus malekeys (Macaca fascicularis): uiga umi o feusuaiga ma eseesega o tagata taitoatasi. Alcohol Clin Exp Res. 2001;25(8): 1087-97. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Baler R, Telang F. Faʻailoaina le matafaioi a dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o vaisu. Neuropharmacology. 2009;56 1: 3-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Fanau Afafine AR, Jayne M, Ma Y, Wong C. Manulele Cocaine ma le dopamine i le pito i tua: masini o le naunau i vaisu cocaine. J Neurosci. 2006;26(24): 6583-8. [PubMed]
  • Walker QD, Cabassa J, Kaplan KA, Li ST, Haroon J, Spohr HA, Kuhn CM. Eseesega o feusuaiga i le cocaine-faaosofia ai amioga a le amio: faʻaleagaga o aʻafiaga o le gonatectomy. Neuropsychopharmacology. 2001;25(1): 118-30. [PubMed]
  • Walker QD, Kuhn CM. O le faʻateleina o cocaine e faʻatupulaʻia ai le tuʻuina atu o le dopamine i le faʻasalaga nai lo tagata matutua. Neurotoxicol Teratol. 2008;30(5): 412-8. [PMC free article] [PubMed]
  • Walker QD, Ray R, Kuhn CM. Eseesega o feusuaiga i aʻafiaga o le vailaʻau o le dopamineric i le rat rat. Neuropsychopharmacology. 2006;31(6): 1193-202. [PubMed]
  • Walker QD, Rooney MB, Wightman RM, Kuhn CM. O le faʻatagaina o le Dopamine ma le tauʻave e sili atu i le fafine nai lo le malele malele e pei ona fuaina i le televave voltammetry. Neuroscience. 2000;95(4): 1061-70. [PubMed]
  • Walker QD, Schramm-Sapyta NL, Caster JM, Waller ST, MPs, Kuhn CM. O le locomotion faʻapitoa i totonu o le tino e fesoʻotaʻi lelei ma le gaioina o le gaʻoina i tama talavou; popolega e fetaui lelei i tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2009;91(3): 398-408. [PMC free article] [PubMed]
  • Wallen K, Zehr JL. Hormones ma le talafaasolo- pito: o le atinaʻe ma le atinaʻeina o le faʻataʻitaʻiina o feusuaiga tamaʻitaʻi. J Feusuaʻi Res. 2004;41(1): 101-12. [PMC free article] [PubMed]
  • Wang L, Pitts DK. Vaʻaia o le numronstriatal dopamine neuron autoreceptors: suʻesuʻega iontophoretic. J Pharmacol Exp Ther. 1995;272(1): 164-76. [PubMed]
  • Waylen A, Wolke D. Sex 'n' fualaau faasaina 'n' rock 'n roll: o uiga ma agafesootai o le taimi o le olaga lautele. Eur J Endocrinol. 2004;151 3: U151-9. [PubMed]
  • West MJ, Slomianka L, Gundersen HJ. Faʻasalalauga faʻavae faʻasalalau o le numera atoa o neurons i le vavaega o le hippocampus o le rat e faʻaaogā ai le vaega o le eletise. Anat Rec. 1991;231(4): 482-97. [PubMed]
  • White DA, Michaels CC, Holtzman SG. O tamaʻitaʻi faʻamaonia ma e le o tamaʻitaʻi e tosoina le gaioiga maualuga i le tali atu i le morphine nai lo tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2008;89(2): 188-99. [PMC free article] [PubMed]
  • Wiley JL, O'Connell MM, Tokarz ME, Wright MJ., Jr O vailaʻau faʻafomaʻi o le faʻataʻitaʻi ma faifai pea le faʻatautaiga o le Delta (9) -tetrahydrocannabinol i tamaititi ma matutua matutua. J Pharmacol Exp Ther. 2007;320(3): 1097-105. [PMC free article] [PubMed]
  • Wilmouth CE, Spear LP. Aveesea mai le nicotine masani i tupulaga talavou ma tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav. 2006;85(3): 648-57. [PMC free article] [PubMed]
  • Windle M, Spear LP, Fuligni AJ, Angold A, Brown JD, Pine D, Smith GT, Giedd J, Dahl RE. Suiga i le le lelei ma le inu ava: faiga o atinae ma faiga i le va o 10 ma 15 tausaga. Pediatrics. 2008;121 4: S273-89. [PMC free article] [PubMed]
  • Wood RI. Faʻafouina o vaega o androgens. Physiol Behav. 2004;83(2): 279-89. [PubMed]
  • Wood RI. Anabolic-androgenic steroid faalagolago? Malamalama mai meaola ma tagata. Neuroendocrinol i luma. 2008;29(4): 490-506. [PMC free article] [PubMed]
  • Wooten GF, Currie LJ, Bovbjerg VE, Lee JK, Patrie J. O tama e sili atu le lamatiaga mo Parkinson faamaʻi nai lo fafine? J Neurol Neurosurg Fomaʻi. 2004;75(4): 637-9. [PMC free article] [PubMed]
  • Wooters TE, Dwoskin LP, Bardo MT. Tausaga ma feeseeseaiga i feeseeseaiga i le aafiaga o le methylphenidate faifai pea i tamaʻi vaʻavaʻai o loʻo avea ma tagata tali tali maualuga pe maualalo. Psychopharmacology (Berl) 2006;188(1): 18-27. [PubMed]
  • Xu C, Coffey LL, Reith ME. Translocation o le dopamine ma le fusifusia o le 2 beta-carbomethoxy-3 beta- (4-fluorophenyl) tropane (WIN 35,428) ua fuaina i lalo o tulaga tutusa i sauniuniga o synaptosomal. Faʻailoga e le tele o poloka. Biochem Pharmacol. 1995;49(3): 339-50. [PubMed]
  • Yararbas G, Keser A, Kanit L, Pogun S. Nicotine-induced conditioned place preference in rats: Eseesega o feusuaiga ma le matafaioi o mGluR5 faʻaaliga. Neuropharmacology 2009
  • Young SE, Corley RP, Stallings MC, Rhee SH, Crowley TJ, Hewitt JK. Faʻaaogaina o meaʻai, faʻaleagaina ma le faʻalagolago i le talavou: tulaga masani, faʻasologa o faʻamatalaga ma faʻasologa. Fualaau oona. 2002;68(3): 309-22. [PubMed]
  • Zakharova E, Wade D, Izenwasser S. Sensitivity to cocaine tauia e faalagolago i le feusuaiga ma tausaga. Pharmacol Biochem Behav. 2009;92(1): 131-4. [PMC free article] [PubMed]
  • Zhang Y, Picetti R, Butelman ER, Schlussman SD, Ho A, Kreek MJ. Ole suiga o le tino ma le neurochimium e mafua mai i le oxycodone e ese mai i le va o tamaiti ma matua matutua. Neuropsychopharmacology. 2009;34(4): 912-22. [PubMed]