Le neurobiology o le taulealea: suiga i le faufuga o le faiai, malosi o galuega, ma amioga amio (2011)

Neurosci Biobehav Rev. 2011 Aukuso;35(8):1704-12. doi: 10.1016/j.neubiorev.2011.04.003. Epub 2011 Aperila 15.

Sturman DA, Moghaddam B.

lē faʻatino

O le talavou o se vaitau o le faʻateleina o amioga ma faʻafitauli o le mafaufau. O se taimi fo'i o le fa'atupuina o le neurodevelopment fa'apitoa. I tausaga talu ai nei sa su'esu'eina ai su'esu'ega le natura sa'o o nei fai'ai ma suiga o amio, ma le tele o manatu e feso'ota'i fa'atasi. I lenei iloiloga matou te talanoaina ai lenei suʻesuʻega ma faʻamatalaga electrophysiological lata mai mai le amio iole o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻamaopoopoina o le neuronal ma le gaioiga lelei i tupulaga talavou. O le malamalama atili i nei faiga o le a faʻalauteleina ai lo tatou malamalama i faʻafitauli o amioga a tupulaga talavou ma le pathophysiology o maʻi mafaufau e faʻaalia i lenei vaitau.

uputatala: O vaisu, atuatuvale, schizophrenia, la'ititi, dopamine, electrophysiology, EEG, ERP, fMRI, DTI

1. faʻatomuaga

O le talavou o se vaitau lea e matauina ai e tagata le suiga faaletino i o latou tino, maua ai ni mea fou e fiafia i ai ma manaoga, ma maua ai i latou lava i se saolotoga sili atu, tutoatasi, ma tiutetauave. E ui ina eseese le faauigaina, e masani lava ona manatu le talavou e amata i le amataga o le talavou ma faaiuina a o faia e se tasi ia matafaioi lautele (Dahl, 2004; Spear, 2000). O le umi o le talavou—lea e aofia ai le faateleina o le tuputupu aʻe, suiga i le tino, le tuputupu aʻe o gonads ma totoga feusuaʻiga lona lua ma uiga, ma suiga o le fatu ma le manava-e masani ona tupu mai le 10 i le 17 tausaga i teine ​​ma le 12 i le 18 i tama (Falkner ma Tanner, 1986). A'o tupu lea mea, e feagai le talavou ma suiga eseese o le mafaufau, amio, ma le mafaufau. O suiga eseese o le tupulaga talavou e le amata ma faai'u faatasi uma, ma o le mea lea o le paso o le faʻafesoʻotaʻi o suiga o le faiʻai o talavou ma amioga e luitauina. O le suʻesuʻeina o le talavou e pei o le fanaina i se taulaʻiga, ma tagata suʻesuʻe o loʻo filifilia vaega "talavou" o vaitausaga eseese ma tulaga o le atinaʻe. E le gata i lea, mai le ogatotonu o le 19th e ala i le 20th seneturi, o se tausaga averesi muamua o le manava na matauina i le lalolagi i sisifo (Falkner ma Tanner, 1986; Tanner, 1990). Ua sili atu ona faaumiumi le faagasologa faaleaoaoga ma ua taumafai tagata e faatali mo se taimi umi a o lei amataina a latou galuega, faaipoipo, ma maua ni fanau (Dahl, 2004). O le mea lea, o le umi o le talavou e le o faʻamautu (ma ua faʻaumiumi) ma e ui o le vaitau e fesoʻotaʻi ma le tele o gaioiga faʻaolaola, o loʻo faʻamatalaina vaega e tusa ai ma tulaga o le mafaufau ma le amio. Faatasi ai ma nei faʻaaliga i le mafaufau, o tusitusiga o loʻo iloiloina iinei o loʻo faʻamatalaina muamua le talavou i tagata o le sefulu tausaga lona lua o le olaga, i manuki e lua i le fa tausaga, ma i rodents o le vaiaso fa i le vaiaso ono pe fitu.

E ui lava i le fa'auigaina o fa'auigaga, ae e iloa lelei i lenei vaitau o suiga tetele e tutupu, e aofia ai suiga eseese o amioga e va'aia i ituaiga eseese. O lo'o fa'atupula'ia amioga fa'aagafesootai (Csikszentmihalyi et al., 1977), mea fou ma le sailiga o lagona (Adriani et al., 1998; Stansfield ma Kirstein, 2006; Stansfield et al., 2004), aga'i atu i tulaga lamatia (Spear, 2000; Steinberg, 2008), lagona le mautonu (Steinberg, 2005), ma le impulsivity (Adriani ma Laviola, 2003; Chambers et al., 2003; Fairbanks et al., 2001; Vaidya et al., 2004). O mafutaga a tupulaga e avea ma pule malosi, ma e tele atu le naunau e saili ni mea malie ma le fiafia (Nelson et al., 2005). O le fa'ateleina o mea fou ma le su'esu'eina o lagona e mafai ona fa'aleleia atili, aua o nei amioga e mafai ona fa'aleleia atili ai le avanoa o le talavou tuto'atasi e su'e meaai ma se paaga (Spear, 2010). I totonu o sosaiete faʻaonaponei, peitaʻi, o nei foliga e mafai ona fesoʻotaʻi ma le faia o ni faʻalavelave le talafeagai. O le mea lea, o le talavou ua ta'ua o se vaitaimi o le fa'aletonu o amioga: e sili atu ona fa'ata'ita'i tupulaga i le tapaa ma fualaau fa'asaina ma le ava malosi; ave taavale faatamala; auai i feusuaiga e le puipuia; ma fete'ena'iga fa'atasi (Arnett, 1992; Arnett, 1999; Chambers et al., 2003; Spear, 2000). O le fa'alavelaveina o tupulaga talavou e tele lava ina tupu fa'atasi (fa'ata'ita'iga o fa'alavelave tau ta'avale), pe a va'aia ni amioga fa'apitoa e talia e au tupulaga (fa'ata'ita'iga feusua'iga lē puipuia, fa'aaogāina o vaila'au) (Steinberg, 2008), ma i tulaga e tumu i lagona (Figner et al., 2009). O lea la, a'o sao mai tupulaga talavou mai fa'afitauli fa'alesoifua maloloina e ono tutupu mai a'o laiti, e fa'aluaina le aofa'i o le ma'i ma le oti o tamaiti a'o le'i matutua (Dahl, 2004).

E le gata i le fa'aopoopoina o lamatiaga o māsani ai tuputupu aʻe o talavou, o le taimi foi lea e masani ona aliali mai ai faʻamaoniga o maʻi eseese o le mafaufau, e aofia ai faʻafitauli o le mafaufau, faʻafitauli o meaʻai, ma faʻafitauli o le mafaufau e pei o le schizophrenia (Paus et al., 2008; Pine, 2002; Sisk ma Zehr, 2005; Volkmar, 1996). I lenei vaitau o loʻo i ai le tele o suiga o le neurobiological lea e tuliesea ai mea uma mai se faʻasologa o faʻailoga o le hormonal e amata ai le matua (Sisk ma Zehr, 2005), i le faʻateleina o le mafaufau ma suiga faʻaosofia (Doremus-Fitzwater et al., 2009; Luna ma al., 2004). O le malamalama tonu i le fa'atupuina o le fai'ai e ala i le talavou, ma le fa'afeso'ota'i o ia suiga i uiga masani o amioga ma tulaga fa'aleagaina, e taua tele i le soifua maloloina lautele. O iinei tatou te toe iloiloina ai nisi o amioga, ma suiga o le neurodevelopmental o le talavou ma talanoaina le tele o faʻataʻitaʻiga e faʻafesoʻotaʻi ai, e aofia ai a tatou lava manatu o le faʻaitiitia o le gaioiga lelei.

2. Amioga talavou

O suʻesuʻega i rodents ma tagata ua faʻaalia ai o talavou e faʻaalia le sili atu "filifiliga faʻamalosi," faʻamatalaina o le manaʻoga mo taui laiti e vave tupu i luga o taui tuai tuai, e fuaina i galuega faʻatuai-faʻaititia (Adriani ma Laviola, 2003; Steinberg et al., 2009). E maitauina i suʻesuʻega a tagata e naʻo tupulaga talavou e faʻaalia lenei eseesega; fa'atasi ai ma le tuai fa'aitiitiga e o'o atu i tulaga matutua i le 16-17 tausaga (Steinberg et al., 2009). E maualuga atu foi togi a tagata talavou i le Sensation-Seeking Scale nai lo tagata matutua, faatasi ai ma alii e maualuga atu le maualuga nai lo tamaitai (Zuckerman et al., 1978). O le sailiga o lagona o le "manaomia mo lagona eseese, tala fou, ma faigata ma aafiaga ..." (Zuckerman et al., 1979, itulau 10), lea e mafai ona tupu tutoatasi, pe faʻatasi ma le le mautonu. O le sailiga o lagona e sili atu i le amataga - i le ogatotonu o le talavou ma le maualalo mulimuli ane, ae o le puleaina o lagona e foliga mai e faʻaleleia atili i tausaga o le talavou, e faʻaalia ai o loʻo faʻatumauina e ala eseese o meaola (Steinberg et al., 2008). E o gatasi ma fa'amaoniga a tagata o le fa'ateleina o lagona o talavou, e sili ona fiafia i'ai talavou i mea fou (Adriani et al., 1998; Douglas et al., 2003; Stansfield et al., 2004), fa'aalia le sili atu le fou-fa'aoso locomotion (Stansfield ma Kirstein, 2006; Sturman et al., 2010), ma fa'aalu le tele o le taimi e su'esu'e ai lima matala i se paso maualuga fa'aopoopo nai lo tagata matutua (Adriani et al., 2004; Macrì et al., 2002).

E ono fa'amoemoeina le naunau o tupulaga e su'e ni mea fou, e tusa lava pe lamatia le tino po'o fa'aleagafesootai, pe afai e le'o atina'e lo latou agava'a e su'esu'e ai le tulaga lamatia po'o le fa'atatauina o fa'afitauli. O tomai faʻapitoa e faʻaauau pea ona atiaʻe i lenei taimi (Luna ma al., 2004; Spear, 2000). E tusa ai ma le tala a Piaget, o le vaitaimi faʻapitoa faʻapitoa, lea e fesoʻotaʻi ma mafaufauga sili atu, e oʻo atu i le matua atoatoa i le taimi o le talavou (Schuster ma Ashburn, 1992), ma atonu e le lelei le atinaʻeina o nisi tagata. E le gata i lea, o le faʻaauau pea o le egocentrism, lea e oʻo ai tupulaga talavou i se 'aufaufau mafaufau' faatasi ai ma le 'fagogo a le tagata lava ia' o lagona tulaga ese, e ono mafua ai ona latou talitonu e tulaga ese ma latou maua ai se lagona o le le faʻaleagaina (Arnett, 1992; Elkind, 1967). Ae ui i lea, na o le faʻaleleia atili o le mafaufau e aliali mai mai le ogatotonu o le talavou agai i luma (Luna ma al., 2004; Spear, 2000), ma e o'o lava i tamaiti laiti latou te fa'aalia le sa'o atoatoa o le malamalama o le mea e ono tupu (Acredolo et al., 1989). E le gata i lea, e itiiti lava ni fa'amaoniga e iloa ai e tupulaga talavou i latou lava e le mafai ona fa'aleagaina pe manatu faatauvaa i tulaga lamatia; o le mea moni, e masani ona latou manatu mamafa i tulaga lamatia, e pei o le avanoa latou te maʻitaga ai i totonu o le tausaga, alu i le falepuipui, pe feoti talavou (de Bruin et al., 2007). Ma le mea mulimuli, o soʻo se faʻamatalaga faʻamalamalamaga mo tupulaga talavou e tatau ona faʻamaonia le mea moni o tamaiti e itiiti ni lamatiaga ae e itiiti ifo le atinaʻeina o le mafaufau nai lo talavou.

I le isi itu, o le le tutusa o amioga a talavou e mafai ona feso'ota'i ma eseesega i fuafuaga fa'alemafaufau. O se tasi manatu, ua taʻua o le “fuzzy trace theory,” o loo taʻua ai e mamao ese mai le leai o se tomai faalemafaufau, o talavou e faʻatautaia faʻamatalaga lamatia/faamanuiaga o filifiliga e sili atu ona manino nai lo tagata matutua. O le mea e le masani ai, e mafai e tupulaga talavou ona amio saʻo nai lo tagata matutua e ala i le faʻatusatusaina o tau faʻamoemoeina o filifiliga eseese, ae e mafai ona oʻo atu ai i le tele o lamatiaga (Rivers et al., 2008). Ae faimai foi Vaitafe ma ana uo (2008), e ala i le atinaʻe tatou te alualu i luma mai le faia o le "verbatim" moni i se "fuzzy" gist-level heuristic e puʻeina le ute poʻo le laina pito i lalo e aunoa ma ni faʻamatalaga. O lenei mea e ono fa'aleleia atili ai le lelei o le faia o fa'ai'uga ma fa'aitu'u'ese i tatou mai filifiliga mata'utia a'o tatou taumafai e 'alofia i'uga leaga e ono tutupu e aunoa ma le su'esu'eina o mea tonu e ono a'afia ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le pei o talavou, e fiafia tagata matutua i filifiliga e faʻapipiʻi ai le mautinoa i le faʻateleina o tupe maua poʻo le faʻaitiitia o tupe gau nai lo isi faʻalavelave faʻatasi ma tau faʻamoemoeina tutusa (Rivers et al., 2008). I le aotelega, o le manatu e mafai e filifiliga a tupulaga talavou ona atagia ai le eseesega i le mafaufau - ae le o le le atoatoa i le taunuuga - e manaia. O suʻesuʻega o le neuroimaging ma le physiology i le lumanaʻi o le faia o filifiliga a le tupulaga e mafai ona aoga mai le mafaufauina o le eseesega i le mamanu saʻo o le gaioiga o le neural, e oʻo lava i totonu o le faiʻai e tasi, faʻatasi ai ma le maualuga o le tuʻufaʻatasia i le va o itulagi eseese, e mafai ona faafaigofie ai isi sitaili o mafaufauga mafaufau.

O le tele o le fa'atamala o talavou e mafai ona mafua ona o le eseesega i le auala latou te o'o ai i tulaga lamatia ma taui. O se tasi o fa'amatalaga e fa'apea, e tele atu a'afiaga leaga ma lagona fa'anoanoa i tupulaga talavou, ma e ono fa'aitiitia le fiafia mai fa'aosofiaga e maualalo pe feololo le tau fa'aosofia. O le mea lea o le a sailia ai e talavou ni faaosofiaga o le malosi sili atu e faʻamalieina ai se faʻaletonu i lo latou poto masani o taui (vaai Spear, 2000). E lagolagoina lea e su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai le 'ese'esega o le fa'aogaina o vaifofo sucrose i tagata matutua ma tupulaga talavou. O le taimi lava e sili atu ai le sucrose concentrations i se tulaga taua, o le tau o le hedonic e matua fa'aitiitia; peita'i o ia fa'aitiitiga e le fa'ailoaina pe leai foi i tamaiti ma talavou (De Graaf ma Zandstra, 1999; Vaidya et al., 2004). O se isi fa'amatalaga e fa'apea e sili atu le ma'ale'ale o tupulaga i mea fa'amalosia o mea fa'afiafia fiafia. Po'o se avanoa e ogatasi ma fa'ata'ita'iga manu lea e fa'aaoga ai e talavou le tele o vaifofo sucrose (Vaidya et al., 2004), e mana'o i potu sa feso'ota'i muamua ma fegalegaleaiga fa'aagafesootai (Douglas et al., 2004), ma faʻaalia faʻamaoniga o le maualuga o le tau faʻaosofia mo vailaʻau e pei o le nicotine, ava malosi, amphetamine, ma cocaine nai lo tagata matutua (Badanich et al., 2006; Brenhouse ma Andersen, 2008; Shram et al., 2006; Spear ma Varlinskaya, 2010; Vastola et al., 2002). E le o taimi uma e vaaia ai lenei mea, peitaʻi, (Frantz et al., 2007; Mathews ma McCormick, 2007; Shram et al., 2008), ma le faateleina o le fiafia i fualaau faasaina e mafai foi ona fesootai ma le faaitiitia o le lagona i aʻafiaga aʻafiaga ma le toesea (Little et al., 1996; Moy et al., 1998; Schramm-Sapyta et al., 2007; Schramm-Sapyta et al., 2009). E fa'apena fo'i, e ono faia e talavou ni amioga e sili atu ona mata'utia pe a fai o la latou iloiloga o a'afiaga e ono fa'atupuina e le fa'aosofia pe iloga (pe a fa'apea fo'i o le fa'aosoina o ia lava e fa'atupuina ai ia amioga).

O le isi itu e ono mafua ai ni eseesega o amioga a talavou o le aafiaga o lagona (valence, lagona, faaosofia, ma tulaga patino faalelagona) i amioga. E ono tula'i mai ni fa'aletonu tau amio pe a 'ese'ese lagona o le tupulaga, pe 'ese fo'i lagona e fa'aaafia ai le faia o fa'ai'uga i lenei vaitau o le fa'atuputeleina o lagona ma le fe'avea'i (Arnett, 1999; Buchanan et al., 1992). E masani ona manatu lagona e faanenefu ai le faia o faaiuga talafeagai. E ui atonu e moni lenei mea i nisi o tulaga (aemaise lava pe a le fesoʻotaʻi pe leai se fesoʻotaʻiga o mea faʻalagona i se faʻaiuga), o galuega lata mai na suʻesuʻeina pe faʻafefea ona faʻaleleia e lagona ni filifiliga. Mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o ta'u mai e le somatic marker hypothesis e fa'apea, i tulaga e le mautonu, e mafai ona ta'ita'ia lelei ai amioga (Damasio, 1994). O le Iowa Gambling Task na mamanuina e suʻe ai le faia o filifiliga i lalo o tulaga o le le mautonu (Bechara et al., 1994). O tagata taʻitoʻatasi e iai faʻamaʻi o le ventromedial PFC poʻo le amygdala e faigata ona faʻafeiloaʻi le lelei o le faʻalavelave-aloese mai fuafuaga, faʻapea o le le atoatoa i le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga faʻalagona e mafai ona oʻo atu ai i filifiliga le lelei (Bechara et al., 1999; Bechara et al., 1996). Atonu e eseese tupulaga talavou ma tagata matutua i le auala latou te tuufaatasia ai faamatalaga faalelagona i faaiuga: atonu e itiiti le tomai o talavou i le faauigaina po o le tuufaatasia o lagona talafeagai, pe itiiti foi le aoga i le fausiaina o ia mafutaga. Cauffman et al. (2010) fa'ata'ita'i talu ai nei tamaiti, talavou, ma tagata matutua i se fa'aliliuga fa'aopoopo o le Iowa Gambling Task; na latou matauina e ui ina faʻaleleia uma a latou faʻaiuga a le au talavou ma tagata matutua i le aluga o taimi, e sili atu ona vave faia e tagata matutua. O se isi suʻesuʻega na faʻaalia ai e naʻo le ogatotonu i le tuai o le talavou na faʻaleleia atili ai e mataupu a latou galuega faitupe, ma o lenei faʻaleleia e fetaui lelei ma le faʻaalia o fesoʻotaʻiga faʻaletino o le faʻaosofia (Crone ma van der Molen, 2007). O nei fa'ai'uga ua fa'ailoa mai ai e ono fa'aitiitia le lelei o tupulaga i le fa'atupuina po'o le fa'auigaina o ituaiga fa'amatalaga fa'atatau talafeagai e mana'omia e 'alofia ai fa'ai'uga mata'utia.

Ae faimai foi Vaitafe ma ana uo (2008) 'ese'esega i le fa'agaioiga fa'apitoa e fa'atupu ai le fa'atupuina o tupulaga talavou i a'afiaga e ono fa'aleagaina o le fa'atupu fa'ai'uga. I tulaga o le faʻateleina o le faʻaosofia, o le faʻaitiitia o le faʻasaina o amioga e mafai ona mafua ai ona sui se tasi mai le "mafuaaga" i le "reactive" poʻo le faʻafefe. Latou te finau atili e faapea o le masani a le talavou e faia le tele o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga-auʻiliʻili e sili atu ona tupu lenei mea, ae o tulaga taua ma faʻaituau o le faʻaogaina o le "gist" matua faigofie e sili atu ona le mafai ona faʻafefe i le tulaga faʻafefe (Rivers et al., 2008). O isi ua finau foi e faapea o amioga a talavou e ono matua maaleale lava i tulaga o le maualuga o lagona faaosofia (Dahl, 2001; Spear, 2010). O se suesuega lata mai a Tagata faʻamaonia ma paʻaga (2009) fa'ata'ita'i sa'o lenei manatu e fa'aaoga ai se galuega e fuaina ai tulaga lamatia i lalo o tulaga fa'aletonu eseese. Na faia e talavou ma tagata matutua le Columbia Card Task, lea na suʻesuʻeina ai le maualuga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i lalo o tulaga o le sili atu / faʻaitiitia le faʻaosofia ma aʻo fesuiaʻi mea e mafai ona faʻaaogaina e fai ai faʻaiuga sili atu (e pei o le tele o tupe maua / gau ma o latou avanoa. ). O tupulaga talavou na sili atu ona lamatia nai lo tagata matutua i le tulaga maualuga, ma i lenei tulaga, o tupulaga talavou na itiiti le afaina i le tele o le maua / leiloa ma le avanoa, e fautuaina ai le faʻaogaina o faʻamatalaga faigofie e tupulaga talavou i lalo o tulaga o le faʻateleina o le faʻaosofia (Figner et al., 2009).

O nei su'esu'ega tu'ufa'atasi ua fa'ailoa mai ai e ui lava e masani ona mafaufau ma amio a le tupulaga e pei o tagata matutua, i nisi tulaga o lo'o i ai le eseesega i la latou fuafuaga fa'alemafaufau ma/po'o le latou tali atu i tulaga lamatia ma taui, ae maise i lalo o tulaga o le fa'atupuina o lagona fa'atuputeleina. O nei suiga o amioga e foliga mai e atagia mai ai le tele o le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga faiʻai-e aofia ai fausaga i le PFC, basal ganglia, ma neuromodulatory system (eg dopamine) - e taua tele i amioga faʻaosofia (Laulau 1).

Laulau 1  

Eseesega o amioga a talavou ma le faʻavaeina o le neurodevelopment

3. Fausiaina o le neurodevelopment a talavou

O le fai'ai talavou o lo'o feagai ma suiga tetele i le tino. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata ua faʻaalia ai i totonu o le cerebral cortex o loʻo i ai le leiloa o mea efuefu i le taimi o le talavou, faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o mea efuefu i vaega o le lobe faaletino ma le PFC dorsolateral e tupu i le tuai o le talavou (Gogtay et al., 2004; Sowell et al., 2003; Sowell et al., 2001; Sowell et al., 2002). O le fa'aitiitiga o mea efuefu o lo'o fa'aalia fo'i i totonu o le striatum ma isi fa'avae pito i lalo (Sowell et al., 1999; Sowell et al., 2002). O nei suiga e mafai ona fesoʻotaʻi ma se teuteuga tele o synapses na matauina i lenei vaitau mai suʻesuʻega manu (Rakic ​​et al., 1986; Rakic ​​et al., 1994), e ui lava o nisi e fesiligia lenei fesoʻotaʻiga e pei o synaptic boutons e na o sina vaega itiiti o le cortical volume (Paus et al., 2008). O ata o tagata ua faʻaalia ai foi o mea papaʻe e faʻateleina e ala i le talavou ile cortical ma subcortical fiber tracts (Asato et al., 2010; Benes et al., 1994; Paus et al., 2001; Paus et al., 1999), e mafua mai i le faateleina o le myelination, axon caliber, poʻo mea uma e lua (Paus, 2010). O suiga i mamanu o fesoʻotaʻiga e tupu foi i le taimi o le talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tupu aʻe o le axonal ma le tuputupu aʻe ua matauina i taʻaloga e fesoʻotaʻi ai le amygdala i sini faʻamaʻi (Cunningham et al., 2002), ma faʻateleina fua o mea paʻepaʻe o loʻo matauina i le va o le PFC ma le striatum ma isi vaega (Asato et al., 2010; Giedd, 2004; Gogtay et al., 2004; Liston et al., 2006; Paus et al., 2001; Sowell et al., 1999).

I se fuataga sili atu, o suʻesuʻega o isumu ma le primate ua faʻaalia ai le tele o eseesega i faiga faʻavae neurotransmitter talavou. O tupulaga talavou e masani ona faʻaalia le dopaminergic, adrenergic, serotonergic ma endocannabinoid receptors i le tele o itulagi sosoo ai ma le teuteuina i tulaga matutua (Lidow ma Rakic, 1992; Rodriguez de Fonseca et al., 1993). Latou te faʻaalia le D1 ma le D2 dopamine receptors i maualuga maualuga i sini faʻasolosolo e pei o le dorsal striatum ma le nucleus accumbens, e ui o nisi e leʻi maua le faʻaitiitia o faʻamatalaga matutua i lenei itulagi mulimuli (Gelbard et al., 1989; Tarazi ma Baldessarini, 2000; Tarazi et al., 1999; Teicher et al., 1995). I le taimi o le talavou, o loʻo i ai foi suiga i le gaosiga o le dopamine ma le faʻaaogaina, faʻapea foʻi ma faʻamaoniga mo suiga i aʻafiaga i lalo o le faʻaogaina o le receptor-ligand (Badanich et al., 2006; Cao et al., 2007; Coulter et al., 1996; Laviola et al., 2001; Tarazi et al., 1998). Fa'atino, o lo'o i ai fa'amaoniga mai isumu fa'ama'i e fa'apea o le gaioiga fa'afuase'i o le midbrain dopamine neurons e maualuga i le taimi o le talavou ona fa'aitiitia ai lea (McCutcheon ma Marinelli, 2009). O suiga tau atinaʻe i le mesocorticolimbic dopamine circuitry ma gaioiga e mafai ona faʻavaeina nisi o eseesega i amioga faʻaosofia masani, faʻapea foʻi ma le faʻalavelave faʻalavelave ma vaisu faʻafitauli faʻapitoa. E tele suʻesuʻega ua matauina le faʻaitiitia o aʻafiaga o le psychomotor o vailaʻau faʻamalosi i manu talavou ae faʻaleleia poʻo aʻafiaga faʻamalosia tutusa (Adriani et al., 1998; Adriani ma Laviola, 2000; Badanich et al., 2006; Bolanos et al., 1998; Frantz et al., 2007; Laviola et al., 1999; Mathews ma McCormick, 2007; Spear and Brake, 1983). I se faʻatusatusaga, o tupulaga talavou e sili atu ona maʻaleʻale i aʻafiaga cataleptic o neuroleptics (faʻataʻitaʻiga, haloperidol), ia o ni faʻalavelave mo le faʻaogaina o le dopamine (Spear and Brake, 1983; Spear et al., 1980; Teicher et al., 1993). O nisi ua fautua mai o lenei mamanu, faatasi ai ma le faateleina o suʻesuʻega ma suʻesuʻega fou, o loʻo faʻaalia ai o le faiga o le dopamine a le talavou e latalata i se "faʻaoga faʻaoga" i le laina faʻavae (Chambers et al., 2003).

E tele laina o faʻamaoniga e taʻu mai ai o le paleni o le tele o le excitatory ma le inhibitory neurotransmission e matua ese lava i tupulaga talavou pe a faʻatusatusa i tagata matutua. Tulaga o le GABA, o le neurotransmitter inhibitory autu i totonu o le faiʻai, faʻateleina laina laina e ala i le talavou i le muaʻi iole (Hedner et al., 1984). O le faʻaaliga o le faʻagaioiina o le glutamate NMDA faʻafeiloaʻi i luga o neu faʻavave vave (manatu e faʻalavelave faʻalavelave) suiga tele i le PFC o talavou. I le taimi nei, o le tele o fesoʻotaʻiga vavave faʻavavevave e leʻo faʻaalia ai le synaptic NMDA faʻafeiloaʻi galu (Wang ma Gao, 2009). E le gata i lea, o le aʻafiaga o le dopamine-receptor binding shifts i le taimi o le talavou (O'Donnell ma Tseng, 2010). E naʻo le taimi lea o le faʻagaoioia o le dopamine D2 faʻafeiloaʻi e faʻateleina ai le gaioiga o le interneuron (Tseng ma O'Donnell, 2007). E le gata i lea, o le fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o le dopamine D1 receptor activation ma le NMDA receptor suiga i le taimi o le talavou, faʻatagaina mo le faʻaogaina o le eleele e mafai ona faʻafaigofieina le faʻaogaina o le synaptic plasticity (O'Donnell ma Tseng, 2010; Wang ma O'Donnell, 2001). O nei talavou dopamine, glutamate, ma GABA faʻailoga suiga e taʻu mai ai le eseesega o gaoioiga neural i le faiʻai talavou. O nei faiga uma e taua mo le mafaufau ma lagona. O lo latou fa'aletonu o lo'o a'afia i le tele o fa'ama'i fa'ale-mafaufau e afua mai fa'aletonu o le mafaufau ma vaisu i le schizophrenia.

4. O le tuputupu aʻe o le neurodevelopment o talavou

O suʻesuʻega Neuroimaging ua faʻaalia ai le eseesega i gaioiga faʻatino a le tagata talavou i le tele o vaega muamua. O nei eseesega e masani lava ona matauina i vaega o faiʻai e faʻaogaina ai lagona taua (faʻataʻitaʻiga o le amygdala) faʻapipiʻi faʻamatalaga lagona ma lagona mo le faʻatusatusaina o faʻamoemoega tau (faʻataʻitaʻiga o le orbitofrontal cortex), ma faia ni matafaioi eseese i le faʻaosofia, filifiliga o gaioiga, ma aʻoaʻoga faʻatasi (eg. striatum). Pe a faʻatusatusa i tagata matutua, o tupulaga talavou e faʻaitiitia le tali atu o le hemodynamic i le pito i tua o le orbitofrontal cortex ma faʻateleina le gaioiga i le ventral striatum i taui (Ernst et al., 2005; Galvan et al., 2006). O isi ua maua le faʻaitiitia o le gaioiga i le itu taumatau o le ventral striatum ma le amygdala faʻalautele saʻo i le taimi o le faʻamoemoeina o taui, e aunoa ma se vaʻaia o le va o tausaga e vaʻaia ai eseesega pe a maeʻa le mauaina (Bjork et al., 2004). I se galuega fai filifiliga, na faʻaititia e le tupulaga le cingulate i luma taumatau ma le agavale orbitofrontal / ventrolateral PFC activation faʻatusatusa i tagata matutua i taimi o filifiliga lamatia (Eshel et al., 2007). Na fa'agaoioia fo'i e le tupulaga o latou ventral striatum ma orbitofrontal cortex e sili atu le malosi nai lo tagata matutua a'o latou faia ni fa'alavelave sili atu i le taimi o le ta'aloga ta'avale ta'avale Stoplight-o se a'afiaga e fa'aosoina e ta'aiga a tupulaga (Chein et al., 2011).

O le tele o suʻesuʻega na matauina ai le le matua o le faʻaogaina o le mafaufau o talavou, faʻatasi ai ma le le lelei o amioga (Luna ma al., 2010). Mo se faʻataʻitaʻiga, i taimi o galuega e manaʻomia ai le taofiofia o se tali vave (o le faʻatinoga e faʻaleleia i le matua), ua faʻateleina e le tupulaga le gaioiga o le PFC i nisi vaega laiti ma faʻaitiitia le gaioiga i isi (Bunge et al., 2002; Rubia et al., 2000; Tamm et al., 2002). I le taimi o le antisaccade cognitive control task, talavou (ae le o se tagata matua) ventral striatum activity na faʻaitiitia aʻo vaʻavaʻai i se faʻailoga e faʻaalia ai pe a maua le taui i le taimi o se faʻataʻitaʻiga, ae na sili atu ona faʻagaoioia nai lo lona tagata matua i le taimi o le faʻamoemoeina o taui (Geier et al., 2009). O le mea lea, e masani lava ona fa'agaoioia e talavou le fa'aogaina o le mafaufau ma le a'afiaga e pei o tagata matutua, e ui lava e masani ona eseese le tele po'o le fa'afanua ma le fa'aletino, po'o le maualuga o feso'ota'iga fa'atino (Hwang et al., 2010).

O le fa'atupuina o feso'ota'iga i totonu ma va'aiga fa'aitulagi ma le fa'amaopoopoina o neura e mafai ona faia se sao taua i le atina'eina o amioga a le tupulaga. O loʻo i ai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o fuataga o mea paʻepaʻe frontostriatal, lea e faʻateleina e ala i le talavou, ma le faʻaogaina o le faʻatinoga (Liston et al., 2006). O le atinaʻeina o le paʻepaʻe e fesoʻotaʻi tonu foi ma le faʻaleleia atili o le tuʻufaʻatasia o vaega o mea efuefu, faʻaalia le tele o faʻasalalauga fesoʻotaʻiga e ala i le atinaʻe (Stevens et al., 2009). O lenei mea ua faʻamaonia e se suʻesuʻega e faʻapea, i le faʻaaogaina o le MRI fesoʻotaʻiga faʻaogaina o le setete malolo faʻatasi ai ma suʻesuʻega kalafi, na matauina ai se suiga mai le sili atu le fesoʻotaʻiga faʻatasi ai ma pona vavalalata vavalalata i fesoʻotaʻiga na sili atu ona tuʻufaʻatasia i nodes uma i le matua tusa lava po o le a le mamao (Fair et al., 2009). E fa'apena fo'i, o le fa'atuputeleina o le matua i le tu'ufa'atasiga o le pito i luma ma le pito i tua e lagolagoina le fa'aleleia atili o le fa'atinoina o le fa'atonutonuina o le fa'atonuina i lalo i se galuega antisaccade (Hwang et al., 2010). O le atina'eina o mea pa'epa'e, o le vave fa'avaveina o synapses (o le tele lava o feso'ota'iga fa'alotoifale), ma suiga fa'atupuina i totonu o le lotoifale e mafai ona fa'atasi fa'atasi ai le fa'amaopoopoina o galuega i le va o le fai'ai e ala i le atina'e. O le fa'aitiitia lautele o le tufatufaina atu o gaioiga i tupulaga talavou ua fa'aalia foi i se isi galuega fa'atonutonu mafaufau (Velanova et al., 2008). I le taimi lava e tasi, o faʻailoga faʻaogaina faʻasalalau e le fesoʻotaʻi ma le faʻatinoga o galuega e faʻaititia e ala i le atinaʻe (Durston et al., 2006). O le mea lea, o le faʻataʻitaʻiga a tagata matutua o le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga e sili atu ona tufatufaina atu e fetaui lelei ma le faʻaitiitia o galuega-leai se gaioiga, e faʻaalia ai le sili atu le lelei i le mamanu ma le lautele o le gaioiga o le cortical.

Electrophysiological suʻesuʻega ua maua foʻi faʻamaoniga o le faʻalauteleina o le faʻalauteleina o tali neuronal ma sili atu faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma umi mamao faʻamaopoopo gaioiga e ala i le talavou. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Contingent Negative Variation, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafai ona tupu i le taimi o sauniuniga tali, naʻo le atinaʻe i le tuai o le tamaitiiti ma faʻaauau pea ona faʻateleina i le talavou (Bender et al., 2005; Segalowitz ma Davies, 2004). O lenei mea e manatu e atagia mai ai le eseesega o tausaga i le tufatufaina atu o le PFC o le faʻaogaina o le mafaufau ma le faʻatonuina o afi (Segalowitz et al., 2010). O le isi suiga o le electrophysiological e fesoʻotaʻi ma tausaga o le atinaʻeina lea o le maualuga malosi (P300) e tusa ma le 300 ms pe a uma ona auai i se faʻamalosi. O se mamanu matua P300 e le o'o mai se'i vagana ua 13 tausaga (Segalowitz ma Davies, 2004). Ma le mea mulimuli, o le Error-Related Negativity o se eletise leaga e faʻatotonu i luga o le cingulate cortex i luma i taimi o faʻataʻitaʻiga sese o galuega eseese. E ui lava e iai sina fesuiaiga i le matua o ona foliga vaaia, e foliga mai e oʻo mai i le ogatotonu o le talavou (Segalowitz ma Davies, 2004). O nei suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga faaopoopo mo le faʻaauauina o le matua o le faʻaogaina o le cortical prefrontal i le taimi o le talavou. Na maua foi e Segalowitz ma ana uo o le fua faatatau o le faailo-i-leo o faailo eletise o tamaiti ma tupulaga talavou e masani ona maualalo nai lo tagata matutua. E mafai ona mafua lenei mea ona o le le atoatoa o galuega poʻo le le mautonu o le tagata taʻitoʻatasi o vaega o faiʻai e gaosia ai nei faailo (Segalowitz et al., 2010). E mafai fo'i ona atagia mai ai le fa'aitiitia o feso'ota'iga neura a talavou i totonu ma le va o vaega fai'ai. O lenei faauigaga e ogatasi ma galuega na faia e Uhlhaas ma paaga (2009b), lea na faʻamauina ai electroencephalograms (EEGs) i tamaiti, talavou, ma tagata matutua i le taimi o se galuega faʻaalia foliga. Na latou matauina le faaitiitia o le theta (4-7 Hz) ma le gamma band (30-50 Hz) oscillatory power i tupulaga talavou pe a faatusatusa i tagata matutua. E le gata i lea sa i ai le tele umi-vaega fa'atasi i le theta, beta (13-30 Hz), ma gamma bands, fa'atasi ai ma le fa'aleleia atili o galuega i tagata matutua. O le fa'aosoina o le EEG e mafua ona o le fesuisuia'i o le fa'afiafiaga o le neuronal ma e manatu e fa'afetaui lelei le taimi o le fa'aosoina o galuega (Fries, 2005). Fua o le synchrony i vaega fa'apitoa fa'alava fa'afaigofie feso'ota'iga i le va o kulupu neuronal, ma e ono taua tele i le tele o fa'asologa o le mafaufau ma le mafaufau (Uhlhaas et al., 2009a). O lea la, o nei suʻesuʻega o faʻamaoniga o le faʻaleleia o le faʻamaopoopoina o gaioiga faʻapitonuʻu ma le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga faʻaitulagi mai le talavou i le matua (Uhlhaas et al., 2009b).

O le isi auala aoga mo le suʻesuʻeina o suiga o le neural e ala i le talavou o le i vivo fa'amauina fa'aeletise fa'aeletise mai fa'atūlaga fa'aeletise fa'ato'a i manu fe'ai. O lenei metotia e mafai ai e se tasi ona faʻamaumau le gaioiga a neu taʻitasi faʻapea foʻi ma le tele o mea e mafai ona maua. Na matou faia talu ai nei se suʻesuʻega, lea na faia ai e tama talavou ma tagata matutua se amio faʻataʻitaʻi sini (Ata 1a) a'o fa'amauina na pu'eina mai le orbitofrontal cortex. A'o faia e tupulaga talavou ma tagata matutua le amio lava e tasi, na matauina le tele o tausaga e feso'ota'i ai ma le eseesega o le neural encoding, aemaise lava i taui (Sturman ma Moghaddam, 2011). O lo'o fa'ailoa mai e tusa lava pe foliga tutusa le amio, o lo'o i ai i se tulaga ese le tulaga o le tama'ita'i pito i luma nai lo tagata matutua. Aemaise lava, o le talavou o le orbitofrontal cortex neurons na sili atu ona fiafia i le taui, ae o le vaega o talavou na taofia neu na matua laiti lava i lena taimi ma i isi vaega o le galuega (Ata 1b). Talu ai e taua tele le taofiofia o neural mo le puleaina o le taimi saʻo o spikes ma le faʻaogaina o gaioiga oscillatory faʻatasi (Cardin et al., 2009; Fries et al., 2007; Sohal et al., 2009), fa'aitiitiga o galuega fa'atatau i le orbitofrontal cortex neuronal inhibition e mafai ona feso'ota'i sa'o i le tele-fuaina neural encoding eseesega matauina i lenei su'esu'ega ma fa'amatalaina e isi. Mulimuli ane, i le tele o galuega a talavou na faʻaalia ai le tele o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga-taimi fesuiaiga, lea e mafai ona faʻaalia ai le maualalo o le faʻailoga i le pisapisao i le pito i luma o le talavou. O le mea lea, a'o fa'atupuina le fa'auluuluga o le pito i luma, fa'atuputeleina le fa'alavelave fa'apitoa i le tulaga tasi-iunite e mafai ona lagolagoina le sili atu i totonu ma va'aiga fa'aitulagi fa'amaopoopo neural ma fa'agaioiga lelei.

Ata 1  

A) Fuafuaga o galuega tau amio. Na faia e iole se mea faigaluega i totonu o se potu ta'avale masani. O faʻataʻitaʻiga taʻitasi na amata ile amataga ole moli faʻailoga i totonu ole pu o le isu (Cue). Afai e tui le iole i totonu o lena pu a o ola le moli (Poke) ...

5. Neurobehavioral Hypotheses

Faatasi ai ma suiga uma o le neurodevelopmental o le talavou, o le a le mea e mafua ai le eseesega o amioga ma tulaga vaivai o lenei vaitau? O vaega na muamua atu o loʻo faʻamatalaina ai faʻamaoniga mo le tele o suiga o le neurodevelopmental talavou ma le eseesega o amioga ma le faʻafitauli o tausaga. O iinei tatou te tuʻuina atu ai le tele o manatu poʻo faʻataʻitaʻiga e faʻafesoʻotaʻi manino ai eseesega o talavou i amioga faʻaosofia, atinaʻe faʻaagafesootai, ma le faʻasaina o amioga faʻatasi ma le matua o le neural circuits (Laulau 2).

Laulau 2  

Neurobehavioral hypotheses e tu'ufa'atasia suiga o amioga a talavou ma le atina'eina o fai'ai

O le faʻaleleia o tupulaga talavou o fesoʻotaʻiga faʻasalalau faʻamatalaga o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ai le atinaʻeina o tupulaga talavou ma suiga o faiʻai (Nelson et al., 2005). O lenei auivi o loʻo faʻamatalaina ai ni pona e tolu e fesoʻotaʻi faʻatasi ma ni faʻavae faʻavae neural maʻoti: o le node e iloa ai (occipital cortex pito i lalo, pito i lalo ma le pito i luma o le tino, intraparietal sulcus, fusiform gyrus, ma le sili atu o le sulcus), o le node aʻafia (amygdala, ventral striatum, septum, septum). moega nucleus o le stria terminalis, hypothalamus, ma orbitofrontal cortex i nisi tulaga), ma le cognitive-regulatory node (vaega o le cortex prefrontal). O le node o le su'esu'ega e iloa ai pe o iai ni fa'amatalaga fa'aagafesootai, lea e fa'agasolo atili e le node a'afiaga lea e fa'aulu ai ia fa'aosofiaga ma le taua fa'alagona. O le node o le mafaufau-faʻatonutonuina o loʻo faʻagasolo atili ai lenei faʻamatalaga, faia o gaioiga sili atu ona lavelave e fesoʻotaʻi ma le iloa o tulaga o le mafaufau o isi, faʻalavelaveina tali vave, ma faʻatupuina amioga faʻatatau i sini (Nelson et al., 2005). O suiga o talavou i le lagona ma le fegalegaleaiga o nei pona ua manatu e faʻamalosia ai agafesootai ma faʻalagona, faʻamalosia malosi le faia o filifiliga a le tupulaga, ma fesoasoani i le tulaʻi mai o psychopathologies i lenei vaitau (Nelson et al., 2005).

Le fa'ata'ita'iga node triadic (Ernst et al., 2006) o lo'o fa'apea e fa'apea o le fa'ata'atiaga fa'apitoa o vaega o fai'ai o lo'o i lalo o le fa'agaioiga o le gaioiga ma le pulea o le mafaufau, ma le paleni i le va oi latou, e ono fa'avaeina ai le fa'alavelave o tupulaga talavou. O lenei faʻataʻitaʻiga e faʻavae foi i luga o le gaioiga o nodes e tolu e fetaui ma vaega patino o faiʻai. I le tulaga lea, o le node e nafa ma le auala o taui (ventral striatum) e paleni ma se fa'asalaga-aloese node (amygdala). O se node modulation (prefrontal cortex) e a'afia ai le feso'ota'iga o a'afiaga o nei malosi fa'afeagai, ma o amioga mata'utia o le a tupu mai i se faiga fa'atatau mulimuli. E tusa ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, i tulaga e aʻafia ai nisi o fefaʻatauaʻiga faʻafuaseʻi i le va o le manaʻo ma le aversive faʻaosofia, o le auala e sili atu ona malosi i tupulaga talavou. Ole maualuga ole gaioiga poʻo le hypersensitivity o se faiga tau taui e mafai ona faʻafetaui e ala i gaioiga i vaega o le pito i luma o le cortex, peitaʻi o lona le lelei o le atinaʻeina o talavou e le faʻatagaina ai le mataʻituina o le tagata lava ia ma le taofiofia (Ernst ma Fudge, 2009).

Fai mai Casey ma ana uo e faapea o eseesega i le atina'e o le pito i luma o le tupulaga talavou ma le fausaga o lalo (eg ventral striatum ma amygdala), faatasi ai ma sootaga i le va oi latou, e ono mafua ai amioga a tupulaga talavou (Casey et al., 2008; Somerville ma Casey, 2010; Somerville et al., 2010). I le taimi o se galuega e aofia ai le mauaina o tau taua eseese, o le tele o gaioiga a talavou i totonu o le nucleus accumbens e tutusa ma tagata matutua (e ui lava e sili atu le maualuga) ae o le mamanu o le gaioiga o le orbitofrontal e foliga mai e pei o tamaiti nai lo tagata matutua (Galvan et al., 2006). O le matua vavalalata o faiga faʻavae ma le le matua o le pito i luma o le cortex, lea e taua tele i le puleaina o le mafaufau, e mafai ona oʻo atu ai i le sili atu o le faʻaogaina o le talavou i le sailia o lagona ma le faʻalavelave. O le ki iinei, e pei o le triadic node model, o le manatu o se vaeluaga o le va o le itulagi i le taimi o le talavou, e ese mai i le tamaitiiti pe a o nei itulagi e matua le matutua ma matutua pe a matutua uma (Somerville et al., 2010). O lenei faʻataʻitaʻiga e tutusa foi ma le auivi a Steinberg, lea o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o lamatiaga mai le talavou i le matua e mafua mai i le atinaʻeina o faiga faʻatonutonu o le mafaufau, fesoʻotaʻiga faʻafaigofieina le tuʻufaʻatasia o le cognition ma le aʻafia i le va o cortical ma subcortical regions, ma eseesega i taui salience. po'o le ma'ale'ale (Steinberg, 2008).

O le autu autu o nei faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai i tupulaga talavou, o loʻo i ai eseesega i le maaleale, tulaga, poʻo le aʻafiaga o gaioiga i totonu o le cortical ma subcortical regions i totonu o fesoʻotaʻiga e faʻaogaina le gaioiga faʻalagona ma le pulea o le mafaufau. E faʻavae i luga oa matou faʻamatalaga ma isi faʻamaoniga, matou te manatu o ia eseesega atonu e mafua mai i le faʻaitiitia o le faʻamaopoopoina o le neuronal ma le lelei o le gaioiga i tupulaga talavou lea e faʻaalia o se taunuuga o le le lelei o le faʻaliliuina o faʻamatalaga i le va o itulagi ma le le atoatoa i le neuronal excitation ma le faʻasaina i totonu o vaega taua o faiʻai. , e pei o le orbitofrontal cortex ma vaega o le basal ganglia. E pei ona faamatalaina muamua, i vitro galuega ua faʻaalia suiga tetele i le faʻaaliga mamanu o tali eseese, ma aʻafiaga o le faʻagaioiina o le tali, e aofia ai le tali atu o interneuron faʻanatinati vavave i le dopamine ma le NMDA faʻaosofia le tali atu. O ia suiga o le a faʻamoemoe e aʻafia uma ai le paleni o le fiafia ma le faʻalavelave ma le faʻamaopoopoina o vaega o neuronal. Talu ai e taua tele le faʻavaveina o le gaioiga o le interneuron i le puleaina o le taimi saʻo o le gaioiga o le neural ma le faʻaogaina o oscillations, o le suiga o le atinaʻe i le gaioiga a le tupulaga talavou ma a latou tali atu i neuromodulators e pei o le dopamine atonu e totonugalemu i nisi o nei eseesega faʻagasologa o tausaga. O se taunuuga o lenei mea, o gaoioiga neural talavou atonu e le lelei le faʻamaopoopoina, pisa, ma sili atu i le lotoifale, ma atonu foi e sili atu ona maaleale i aʻafiaga faʻaosoina amioga o taui, mea fou, poʻo isi faʻaosofiaga mataʻutia. O le fa'aitiitia o le fa'amaopoopoina o le va'aiga fa'aitulagi, ua atili fa'alavelaveina i le le atoatoa o le myelination, e mafai ona fa'atasia fa'atasi le fa'aitiitia o le tufatufaina atu o gaioiga galue o lo'o matauina i su'esu'ega ata. O le uiga na taʻua muamua mo tupulaga talavou e fiafia i filifiliga lamatia i tulaga faʻalagona lagona e mafai foi ona fesoʻotaʻi ma le tuʻufaʻatasia o fesoʻotaʻiga faʻaitulagi faʻaititia (faʻataʻitaʻiga o le toilalo o le pito i luma o le cortex e faʻafefe lelei ai faʻailoga "go" subcortical i le basal ganglia), ma faʻateleina. faʻamalosia ma / poʻo le faʻaitiitia o le faʻalavelave i faʻamatalaga iloga i le tulaga o amioga faʻaosofia, e pei ona matou matauina i le taimi o le faʻamoemoeina o taui i le orbitofrontal cortex.

6. aotelega

E pei ona matou aʻoaʻoina atili e uiga i le faiʻai faʻapitoa ma suiga o amioga o le talavou ua faʻatulagaina ni faʻataʻitaʻiga neurobehavioral. O le totonugalemu i le tele o nei mea o le manatu lea o le faʻaogaina o le neuronal i le pito i luma o le cortex ma isi vaega o le cortical ma le subcortical, faatasi ai ma a latou fegalegaleaiga, e oʻo atu ai i amioga e faʻaituau i tulaga lamatia, taui, ma lagona faʻalagona i le taimi o le talavou. O galuega lata mai i le atinaʻeina o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma a latou suiga o fegalegaleaiga ma faiga neuromodulatory i le taimi o le talavou e mafai foi ona faʻamalamalamaina pe aisea e masani ai ona faʻaalia i le taimi nei faʻamaʻi pei o le schizophrenia. O le fa'aogaina o metotia e pei o le fMRI i tagata ma fa'amaumauga fa'aeletonika i totonu o manu su'esu'e, ua amata ona tatou iloa tonu pe fa'afefea ona fa'atino e le tupulaga le taui ma isi vaega o amioga fa'aosofia e ese mai tagata matutua. O le faia o lea mea o se laasaga taua i le faʻamautinoaina o faʻafitauli faʻavae o faiʻai o amioga masani a talavou ma le malamalama i le pathophysiology o maʻi o le mafaufau e atiaʻe i lenei vaitau.

faatumutumuga

  • [arrow]
  • Matou te toe iloiloina suiga o amioga a talavou ma neurodevelopmental.

  • [arrow]
  • E ese le fa'agaioiina e le fai'ai talavou mea iloga na tutupu mai tagata matutua.

  • [arrow]
  • E tele fa'ata'ita'iga e fa'afeso'ota'i ai fa'ama'i fa'apitoa ole fai'ai fa'atasi ai ma fa'afitauli fa'aletausaga.

  • [arrow]
  • Matou te tuʻuina atu faʻamaoniga o le faʻaitiitia o le faʻaogaina o neural o talavou.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  1. Acredolo C, O'Connor J, Banks L, Horobin K. O le mafai e tamaiti ona faia faʻatusatusaga o mea e ono tutupu: tomai faʻaalia e ala i le faʻaogaina o metotia fua faʻatatau a Anderson. Atiina ae o tamaiti. 1989;60:933–945. [PubMed]
  2. Adriani W, Chiarotti F, Laviola G. Si'itia su'esu'ega fou ma uiga fa'apitoa d-amphetamine i isumu ta'ito'atasi pe a fa'atusatusa i isumu matutua. Amioga neuroscience. 1998;112:1152–1166. [PubMed]
  3. Adriani W, Granstrem O, Macri S, Izykenova G, Dambinova S, Laviola G. Amio ma neurochemical vaivai i le taimi o le talavou i isumu: suʻesuʻega ma le nicotine. Neuropsychopharmacology. 2004;29:869–878. [PubMed]
  4. Adriani W, Laviola G. A tulaga ese hormonal ma amioga hyporesponsivity i mea uma e lua faamalosia fou ma le d-amphetamine i isumu periadolescent. Neuropharmacology. 2000;39:334–346. [PubMed]
  5. Adriani W, Laviola G. Tulaga maualuga o le impulsivity ma le faʻaitiitia o le tulaga faʻatasi ma le d-amphetamine: lua uiga amio o le talavou i isumu. Amioga neuroscience. 2003;117:695–703. [PubMed]
  6. Arnett J. Amioga le mafaufau i le talavou: O se vaaiga tau atinaʻe. Iloiloga Atinae. 1992;12:339–373.
  7. Arnett JJ. Afā ma le atuatuvale o talavou, toe mafaufau i ai. Le tagata su'esu'e o le mafaufau Amerika. 1999;54:317–326. [PubMed]
  8. Asato MR, Terwilliger R, Woo J, Luna B. White faʻalauteleina mea i le talavou: suʻesuʻega DTI. Cereb Cortex. 2010;20:2122–2131. [PMC free article] [PubMed]
  9. Badanich KA, Adler KJ, Kirstein CL. O tupulaga talavou e ese mai tagata matutua i le cocaine conditioned place preference ma cocaine-induced dopamine i le nucleus accumbens septi. Tusitala Europa o le pharmacology. 2006;550:95–106. [PubMed]
  10. Bechara A, Damasio AR, Damasio H, Anderson SW. Le fa'alogona i a'afiaga i le lumana'i pe a mae'a fa'aleagaina le pito i luma o le tagata. Cognition. 1994;50:7–15. [PubMed]
  11. Mulimuli A, Damasio H, Damasio AR, Lee GP. Taunuuga eseese o le tagata i le amygdala ma le faʻataunuʻuina o le muamua i le faiga o filifiliga. J Neurosci. 1999; 19: 5473-5481. [PubMed]
  12. Bechara A, Tranel D, Damasio H, Damasio AR. Le le mafai ona tali tuto'atasi i taunu'uga o lo'o fa'amoemoeina i le lumana'i pe a mae'a fa'aleagaina le pito i luma. Cereb Cortex. 1996;6:215–225. [PubMed]
  13. Bender S, Weisbrod M, Bornfleth H, Resch F, Oelkers-Ax R. E faapefea ona saunia tamaiti e tali atu? Fa'ata'ita'iga matua o le tapenaga afi ma le fa'aoso fa'ai'uga e ala ile tuai ole fa'alavelave fa'aletonu suiga. NeuroImage. 2005;27:737–752. [PubMed]
  14. Benes FM, Turtle M, Khan Y, Farol P. Myelination o se sone relay autu i le hippocampal formation e tupu i le faiʻai o le tagata i le taimi o le tamaitiiti, talavou, ma le matua. Fa'amaumauga o le mafaufau lautele. 1994;51:477–484. [PubMed]
  15. Bjork JM, Knutson B, Fong GW, Caggiano DM, Bennett SM, Hommer DW. Faʻaauau-na mafua ai le faʻamalosia o faiʻai ile tupulaga talavou: tutusa ma eseesega mai talavou matutua. J Neurosci. 2004; 24: 1793-1802. [PubMed]
  16. Bolanos CA, Glatt SJ, Jackson D. Subsensitivity i vailaʻau dopaminergic i isumu taʻutaʻua: o se suʻesuʻega o amioga ma le neurochemical. Su'esu'ega fai'ai. 1998;111:25–33. [PubMed]
  17. Brenhouse HC, Andersen SL. Faʻatuai le faʻaumatia ma le toe faʻaleleia atili o le cocaine faʻatulagaina nofoaga e fiafia i ai i isumu talavou, faʻatusatusa i tagata matutua. Amioga neuroscience. 2008;122:460–465. [PubMed]
  18. Buchanan CM, Eccles JS, Becker JB. O tupulaga talavou ea ua afaina i hormones: faʻamaoniga mo le faʻagaoioia o aʻafiaga o hormones i lagona ma amioga i le talavou. Puletini fa'alemafaufau. 1992;111:62–107. [PubMed]
  19. Bunge SA, Dudukovic NM, Thomason ME, Vaidya CJ, Gabrieli JD. Faʻapitoa i luma o le lobe i le pulea o le loto i tamaiti: faʻamaoniga mai le fMRI. Neuron. 2002; 33: 301-311. [PubMed]
  20. Cao J, Lotfipour S, Loughlin SE, Leslie FM. Le matua o le matua o siakiina o siaki-siaki. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 2279-2289. [PubMed]
  21. Cardin JA, Carlen M, Meletis K, Knoblich U, Zhang F, Deisseroth K, Tsai LH, Moore CI. O le ta'avaleina o sela fa'atopetope e fa'aosofia ai le gamma rhythm ma fa'atonutonu tali fa'alogo. natura. 2009;459:663–667. [PMC free article] [PubMed]
  22. Casey BJ, Getz S, Galvan A. Le fai'ai talavou. Dev Rev. 2008;28:62–77. [PMC free article] [PubMed]
  23. Chambers RA, Taylor JR, Potenza MN. Atinaʻe neurocircuitry o le faʻaosofia i le talavou: o se vaitaimi taua o vaisu vaivai. O le American Journal of Psychiatry. 2003;160:1041–1052. [PMC free article] [PubMed]
  24. Chein J, Albert D, O'Brien L, Uckert K, Steinberg L. O tupulaga e faʻateleina le lamatiaga o le talavou e ala i le faʻaleleia o gaioiga i le taʻavale taui a le faiʻai. Saienisi atinae. 2011;14:F1–F10. [PMC free article] [PubMed]
  25. Coulter CL, Happe HK, Murrin LC. Atinaʻe postnatal o le dopamine transporter: o se suʻesuʻega autoradiographic quantitative. Su'esu'ega fai'ai. 1996;92:172–181. [PubMed]
  26. Crone EA, van der Molen MW. Atinaʻe o le faia o filifiliga i tamaiti aʻoga ma tupulaga talavou: faʻamaoniga mai le fatu fatu ma le suʻesuʻeina o le paʻu. Atiina ae o tamaiti. 2007;78:1288–1301. [PubMed]
  27. Csikszentmihalyi M, Larson R, Prescott S. O le siʻosiʻomaga o gaioiga ma le poto masani a talavou. Journal of Youth and Adolescence. 1977;6:281–294.
  28. Cunningham MG, Bhattacharyya S, Benes FM. Amygdalo-cortical sprouting e faʻaauau pea i le amataga o le matua: o aʻafiaga mo le atinaʻeina o galuega masani ma le masani i le taimi o le talavou. Le Journal of comparative neurology. 2002;453:116–130. [PubMed]
  29. Dahl RE. A'afia tulafono faatonutonu, atina'e o fai'ai, ma le soifua maloloina o amio/lagona ile talavou. CNS alaleo. 2001;6:60–72. [PubMed]
  30. Dahl RE. Atinaʻe faiʻai talavou: o se vaitaimi o faʻafitauli ma avanoa. Lauga autu. Tala o le New York Academy of Sciences. 2004;1021:1–22. [PubMed]
  31. Tamasio AR. Descartes' sese: lagona, mafuaaga, ma le faiʻai o le tagata. Niu Ioka: Putnam; 1994.
  32. de Bruin WB, Parker AM, Fischhoff B. Pe mafai e talavou ona valoia mea taua o le olaga? J Soifua Maloloina. 2007;41:208–210. [PubMed]
  33. De Graaf C, Zandstra EH. Le suamalie ma le manaia i tamaiti, talavou, ma tagata matutua. Physiology & amio. 1999;67:513–520. [PubMed]
  34. Doremus-Fitzwater TL, Varlinskaya EI, Tao LP. Faiga faʻaosofia i le talavou: Aʻafiaga e ono aʻafia mo le eseesega o tausaga i le faʻaaogaina o vailaʻau ma isi amioga lamatia. Fai'ai ma le mafaufau. 2009 [PMC free article] [PubMed]
  35. Douglas LA, Varlinskaya EI, Tao LP. Fa'atonu-mea-mea fa'apitoa i tama'i talavou ma tagata matutua ma tama'i isumu: a'afiaga o le fa'aesea fa'aagafesootai. Physiology & amio. 2003;80:317–325. [PubMed]
  36. Douglas LA, Varlinskaya EI, Tao LP. Tauia meatotino o fegalegaleaiga faʻaagafesootai i tama ma tama matutua ma tamaʻi iole: aʻafiaga o agafesootai ma fale tuʻufua o mataupu ma paaga. Atina'e psychobiology. 2004;45:153–162. [PubMed]
  37. Durston S, Davidson MC, Tottenham N, Galvan A, Spicer J, Fossella JA, Casey BJ. O se suiga mai le diffuse i le focal cortical activity ma le atina'e. Saienisi atinae. 2006;9:1–8. [PubMed]
  38. Elkind D. Egocentrism i le talavou. Atiina ae o tamaiti. 1967;38:1025–1034. [PubMed]
  39. Ernst M, Fudge JL. O se atinaʻe neurobiological faʻataʻitaʻiga o amioga faʻaosofia: anatomy, fesoʻotaʻiga ma ontogeny o triadic nodes. Neuroscience ma biobehavioral iloiloga. 2009;33:367–382. [PMC free article] [PubMed]
  40. Ernst M, Nelson EE, Jazbec S, McClure EB, Monk CS, Leibenluft E, Blair J, Pine DS. Amygdala ma le nucleus accumbens i tali i le mauaina ma le le maua o tupe maua i tagata matutua ma talavou. NeuroImage. 2005;25:1279–1291. [PubMed]
  41. Ernst M, Pine DS, Hardin M. Triadic faʻataʻitaʻiga o le neurobiology o amioga faʻaosofia i le talavou. Foma'i mafaufau. 2006;36:299–312. [PMC free article] [PubMed]
  42. Eshel N, Nelson EE, Blair RJ, Pine DS, Ernst M. Neural substrates o filifiliga filifiliga i tagata matutua ma talavou: atinaʻe o le ventrolateral prefrontal ma luma cingulate cortices. Neuropsychologia. 2007;45:1270–1279. [PMC free article] [PubMed]
  43. Fair DA, Cohen AL, Power JD, Dosenbach NU, Ekalesia JA, Miezin FM, Schlaggar BL, Petersen SE. O feso'ota'iga fai'ai e atia'e mai se fa'alapotopotoga "fa'alotoifale i fa'asoa". PLoS fa'akomepiuta biology. 2009;5:e1000381. [PMC free article] [PubMed]
  44. Fairbanks LA, Melega WP, Jorgensen MJ, Kaplan JR, McGuire MT. O le faʻalavelave faʻaagafesootai e fesoʻotaʻi ma le CSF 5-HIAA ma le faʻaalia o le fluoxetine i manuki vervet. Neuropsychopharmacology. 2001;24:370–378. [PubMed]
  45. Falkner FT, Tanner JM. Tuputupu ae o le tagata : ose fa'amatalaga auiliili. 2nd ed. Niu Ioka: Plenum Press; 1986.
  46. Figner B, Mackinlay RJ, Wilkening F, Weber EU. Faiga fa'apitoa ma fa'atalanoaga i filifiliga mata'utia: va'aiga o tausaga i tulaga lamatia o le ave i le Columbia Card Task. Journal of experimental psychology. 2009;35:709–730. [PubMed]
  47. Frantz KJ, O'Dell LE, Parsons LH. Amioga ma neurochemical tali i kokaini i periadolescent ma matutua matutua. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 625-637. [PubMed]
  48. Fries P. O se masini mo le malosi o le mafaufau: fesoʻotaʻiga neuronal e ala i le fesoʻotaʻiga neuronal. Fa'asologa o su'esu'ega fa'alemafaufau. 2005;9:474–480. [PubMed]
  49. Fries P, Nikolic D, Pese W. O le taamilosaga gamma. Tulaga i neurosciences. 2007;30:309–316. [PubMed]
  50. Galvan A, Hare TA, Parra CE, Penn J, Voss H, Glover G, Casey BJ. O le atinaʻe muamua o le faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le cortex orbitofrontal atonu e ono aʻafia ai amioga e ono aʻafia ai i le taulealea. J Neurosci. 2006; 26: 6885-6892. [PubMed]
  51. Geier CF, Terwilliger R, Teslovich T, Velanova K, Luna B. Faʻataʻitaʻiga i le Faʻatulagaina o Taui ma Lona Aʻafiaga i luga o le Faʻatonuina o le Pulea i le Autalavou. Cereb Cortex. 2009 [PMC free article] [PubMed]
  52. Gelbard HA, Teicher MH, Faedda G, Baldessarini RJ. Atinaʻe postnatal o dopamine D1 ma D2 nofoaga faʻafeiloaʻi i rat striatum. Su'esu'ega fai'ai. 1989;49:123–130. [PubMed]
  53. Giedd JN. Fa'ata'otoga fa'amaneta resonance o le fai'ai talavou. Tala o le New York Academy of Sciences. 2004;1021:77–85. [PubMed]
  54. Gogtay N, Giedd JN, Lusk L, Hayashi KM, Greenstein D, Vaituzis AC, Nugent TF, 3rd, Herman DH, Clasen LS, Toga AW, Rapoport JL, Thompson PM. Fa'afanua malosi o le atina'eina o le tino i le taimi o le tamaitiiti e o'o atu i le matua. Taualumaga a le National Academy of Sciences of the United States of America. 2004;101:8174–8179. [PMC free article] [PubMed]
  55. Hedner T, Iversen K, Lundborg P. Central GABA faiga i le taimi o le atinaʻeina o le postnatal i le isumu: uiga o le neurochemical. Tusitala o felauaiga neural. 1984;59:105–118. [PubMed]
  56. Hwang K, Velanova K, Luna B. Faʻamalosia o fesoʻotaʻiga faʻatautaia o le mafaufau i luga i lalo pito i lalo o loʻo faʻavaeina le atinaʻeina o le faʻalavelave faʻalavelave: o se suʻesuʻega lelei fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga. J Neurosci. 2010;30:15535–15545. [PMC free article] [PubMed]
  57. Laviola G, Adriani W, Terranova ML, Gerra G. Psychobiological tulaga lamatia mo le faʻalavelave i le psychostimulants i tagata talavou ma faʻataʻitaʻiga manu. Neuroscience ma biobehavioral iloiloga. 1999;23:993–1010. [PubMed]
  58. Laviola G, Pascucci T, Pieretti S. Striatal dopamine sensitization i le D-amphetamine i le tupulaga talavou ae le o iole matutua. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 2001;68:115–124. [PubMed]
  59. Lidow MS, Rakic ​​P. Faʻatulagaina o le faʻaaliga o le faʻaogaina o le neurotransmitter monoaminergic i le neocortex primate i le taimi o le atinaʻeina o le postnatal. Cereb Cortex. 1992;2:401–416. [PubMed]
  60. Liston C, Watts R, Tottenham N, Davidson MC, Niogi S, Ulug AM, Casey BJ. Frontostriatal microstructure faʻatulagaina lelei le faʻafaigaluegaina o le mafaufau. Cereb Cortex. 2006;16:553–560. [PubMed]
  61. Little PJ, Kuhn CM, Wilson WA, Swartzwelder HS. Aafiaga eseese o le ethanol i isumu talavou ma matutua. Alcoholism, falema'i ma su'esu'ega fa'ata'ita'i. 1996;20:1346–1351. [PubMed]
  62. Luna B, Garver KE, Urban TA, Lazar NA, Sweeney JA. O le matua o le mafaufau mai le tuai o le tamaitiiti seia oo i le matua. Atiina ae o tamaiti. 2004;75:1357–1372. [PubMed]
  63. Luna B, Padmanabhan A, O'Hearn K. O le a le mea na taʻu mai e le fMRI ia i tatou e uiga i le atinaʻeina o le puleaina o le mafaufau e ala i le talavou? Fai'ai ma le mafaufau. 2010;72:101–113. [PMC free article] [PubMed]
  64. Macrì S, Adriani W, Chiarotti F, Laviola G. O lamatiaga i le taimi o le su'esu'eina o se fa'aopoopo-paso e sili atu i talavou nai lo isumu laiti po'o tagata matutua. Amioga Manu. 2002;64:541–546.
  65. Mathews IZ, McCormick CM. O iole tama'ita'i ma tama'i i le tuai o le talavou e 'ese'ese mai tagata matutua o lo'o fa'aosoina le amphetamine, ae le o nofoaga fa'atonu mo le amphetamine. Foma'i tau amio. 2007;18:641–650. [PubMed]
  66. McCutcheon JE, Marinelli M. Age mea taua. Le tusitala Europa o neuroscience. 2009;29:997–1014. [PMC free article] [PubMed]
  67. Moy SS, Duncan GE, Knapp DJ, Breese GR. Maaleale i le ethanol i luga o le atinaʻe i isumu: faʻatusatusa i le [3H] zolpidem fusia. Alcoholism, falema'i ma su'esu'ega fa'ata'ita'i. 1998;22:1485–1492. [PubMed]
  68. Nelson EE, Leibenluft E, McClure EB, Pine DS. Le faʻasalalauga faʻaagafesootai o le talavou: o se vaʻaiga o le neuroscience i le faagasologa ma lona sootaga i le psychopathology. Foma'i mafaufau. 2005;35:163–174. [PubMed]
  69. O'Donnell P, Tseng KY. Fa'ata'ita'i le matua o gaioiga dopamine i le pito i luma o le cortex. I: Iversen LL, Iversen SD, faatonu. Dopamine Tusitaulima. Niu Ioka: Oxford University Press; 2010. itulau 177–186.
  70. Paus T. Tuputupu ae o mea papa'e i le fai'ai talavou: myelin po'o le axon? Fai'ai ma le mafaufau. 2010;72:26–35. [PubMed]
  71. Paus T, Collins DL, Evans AC, Leonard G, Pike B, Zijdenbos A. Matutua o mea paʻepaʻe i totonu o le faiʻai o le tagata: o se toe iloiloga o suʻesuʻega o le resonance magnetic. Puletini su'esu'e fai'ai. 2001;54:255–266. [PubMed]
  72. Paus T, Keshavan M, Giedd JN. Aisea e aliaʻe mai ai le tele o faʻafitauli o le mafaufau i le taimi o le talavou? Iloiloga natura. 2008;9:947–957. [PMC free article] [PubMed]
  73. Paus T, Zijdenbos A, Worsley K, Collins DL, Blumenthal J, Giedd JN, Rapoport JL, Evans AC. Faʻatupuina le matua o auala neural i tamaiti ma talavou: suʻesuʻega i vivo. Saienisi (Niu Ioka, NY 1999;283:1908–1911. [PubMed]
  74. Pine DS. Fa'atupuina o le fai'ai ma le amataga o le fa'aletonu o lagona. Semin Clin Neuropsychiatry. 2002;7:223–233. [PubMed]
  75. Rakic ​​P, Bourgeois JP, Eckenhoff MF, Zecevic N, Goldman-Rakic ​​PS. Fa'atupu fa'atasi o synapses i itu eseese o le primate cerebral cortex. Saienisi (New York, NY 1986;232:232–235. [PubMed]
  76. Rakic ​​P, Bourgeois JP, Goldman-Rakic ​​PS. Synaptic atinaʻe o le cerebral cortex: aʻafiaga mo aʻoaʻoga, manatua, ma maʻi mafaufau. Alualu i luma su'esu'ega fai'ai. 1994;102:227–243. [PubMed]
  77. Rivers SE, Reyna VF, Mills B. Tulaga Mata'utia I lalo o le A'afiaga: A Fuzzy-Trace Theory of Emotion in Adolescence. Dev Rev. 2008;28:107–144. [PMC free article] [PubMed]
  78. Rodriguez de Fonseca F, Ramos JA, Bonnin A, Fernandez-Ruiz JJ. Le i ai o nofoaga faʻapipiʻi cannabinoid i totonu o le faiʻai mai le amataga o le postnatal tausaga. Neuroreport. 1993;4:135–138. [PubMed]
  79. Rubia K, Overmeyer S, Taylor E, Brammer M, Williams SC, Simmons A, Andrew C, Bullmore ET. Fa'atonuga i luma fa'atasi ma le matua: fa'afanua ala o le neurodevelopmental ma le fMRI. Neuroscience ma biobehavioral iloiloga. 2000;24:13–19. [PubMed]
  80. Schramm-Sapyta NL, Cha YM, Chaudhry S, Wilson WA, Swartzwelder HS, Kuhn CM. Fa'aeseesega fa'alavelave fa'alavelave, aversive, ma locomotor a'afiaga o le THC i iole talavou ma matutua. Psychopharmacology. 2007;191:867–877. [PubMed]
  81. Schramm-Sapyta NL, Walker QD, Caster JM, Levin ED, Kuhn CM. E sili atu le faigofie o tupulaga talavou i vaisu o fualaau faasaina nai lo tagata matutua? Faʻamaoniga mai faʻataʻitaʻiga manu. Psychopharmacology. 2009;206:1–21. [PMC free article] [PubMed]
  82. Schuster CS, Ashburn SS. O le fa'agasologa o le atina'eina o tagata: o se fa'ata'ita'iga atoa o le olaga. 3rd ed. Niu Ioka: Lippincott; 1992.
  83. Segalowitz SJ, Davies PL. Faʻasologa o le matua o le pito i luma: o se taʻiala electrophysiological. Fai'ai ma le mafaufau. 2004;55:116–133. [PubMed]
  84. Segalowitz SJ, Santesso DL, Jetha MK. Suiga electrophysiological i le taimi o le talavou: o se toe iloiloga. Fai'ai ma le mafaufau. 2010;72:86–100. [PubMed]
  85. Shram MJ, Funk D, Li Z, Le AD. E ese le tali mai o isumu pe a talavou ma matutua i su'ega e fuaina ai le tauia ma le leaga o le nicotine. Psychopharmacology. 2006;186:201–208. [PubMed]
  86. Shram MJ, Funk D, Li Z, Le AD. Nicotine le pulea e le tagata lava ia, faʻaumatia le tali atu ma le toe faʻafoʻisia i tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi matutua: faʻamaoniga e faasaga i se faʻafitauli faʻapitoa i vaisu o le nicotine i le taimi o le talavou. Neuropsychopharmacology. 2008;33:739–748. [PubMed]
  87. Sisk CL, Zehr JL. O hormones pubertal e faʻatulagaina ai le faiʻai ma amioga a talavou. Tuaoi i le neuroendocrinology. 2005;26:163–174. [PubMed]
  88. Sohal VS, Zhang F, Yizhar O, Deisseroth K. Parvalbumin neurons ma gamma rhythms faʻaleleia le faʻatinoga o le taamilosaga cortical. natura. 2009;459:698–702. [PubMed]
  89. Somerville LH, Casey B. Atinaʻe neurobiology o le pulea o le mafaufau ma faiga faʻaosofia. Manatu i le taimi nei i le neurobiology. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  90. Somerville LH, Jones RM, Casey BJ. Se taimi o suiga: amio ma neural fesoʻotaʻiga o le maʻaleʻale o talavou i faʻataʻitaʻiga o le siosiomaga ma le faʻafefe. Fai'ai ma le mafaufau. 2010;72:124–133. [PMC free article] [PubMed]
  91. Sowell ER, Peterson BS, Thompson PM, Welcome SE, Henkenius AL, Toga AW. Fa'afanua suiga o le cortical i le olaga atoa o le tagata. Natura neuroscience. 2003;6:309–315. [PubMed]
  92. Sowell ER, Thompson PM, Holmes CJ, Jernigan TL, Toga AW. In vivo faʻamaoniga mo le matua o le faiʻai pe a maeʻa le talavou i luma ma pito i tua. Natura neuroscience. 1999;2:859–861. [PubMed]
  93. Sowell ER, Thompson PM, Tessner KD, Toga AW. Faʻaauauina le faʻatupulaia o le faiʻai ma le paʻu o le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le tino i le pito i luma o le paʻu: O fesoʻotaʻiga feeseeseaʻi i le taimi o le faʻasolosolo o le faiʻai mulimuli. J Neurosci. 2001; 21: 8819-8829. [PubMed]
  94. Sowell ER, Trauner DA, Gamst A, Jernigan TL. Atinaʻeina o fausaga o le faiʻai o le cortical ma le subcortical i le tamaitiiti ma le talavou: o se suʻesuʻega MRI faʻavae. Fualaau fa'atupuina ma le neurology o tamaiti. 2002;44:4–16. [PubMed]
  95. Tao LP. Le fai'ai talavou ma fa'aaliga amio fa'atatau i tausaga. Neuroscience ma biobehavioral iloiloga. 2000;24:417–463. [PubMed]
  96. Tao LP. O le neuroscience amio o le talavou. 1st ed. Niu Ioka: WW Norton; 2010.
  97. Tao LP, taofi SC. Periadolescence: amio fa'alagolago i le matua ma le tali atu o le psychopharmacological i isumu. Atina'e psychobiology. 1983;16:83–109. [PubMed]
  98. Spear LP, Shalaby IA, Brick J. Faʻatonuga masani o haloperidol i le taimi o le atinaʻe: aʻafiaga o amioga ma le psychopharmacological. Psychopharmacology. 1980;70:47–58. [PubMed]
  99. Tao LP, Varlinskaya EI. Fa'alogona i le ethanol ma isi fa'aoso fa'aoso i se manu fa'ata'ita'iga o le talavou: a'afiaga mo le fa'asaienisi puipuia? Atina'e psychobiology. 2010;52:236–243. [PMC free article] [PubMed]
  100. Stansfield KH, Kirstein CL. Aafiaga o mea fou i amioga i le iole talavou ma tagata matutua. Atina'e psychobiology. 2006;48:10–15. [PubMed]
  101. Stansfield KH, Philpot RM, Kirstein CL. O se manu fa'ata'ita'iga o le su'eina o lagona: le iole talavou. Tala o le New York Academy of Sciences. 2004;1021:453–458. [PubMed]
  102. Steinberg L. Faʻaleleia o le mafaufau ma le faʻaalia i le talavou. Fa'asologa o su'esu'ega fa'alemafaufau. 2005;9:69–74. [PubMed]
  103. Steinberg L. O se va'aiga neuroscience fa'aagafesootai i luga o le lamatiaga o le talavou. Iloiloga Atinae. 2008;28:78–106. [PMC free article] [PubMed]
  104. Steinberg L, Albert D, Cauffman E, Banich M, Graham S, Woolard J. Age eseesega i lagona sailia ma le impulsivity e pei ona faasinoupuina e amioga ma lipoti a le tagata lava ia: faʻamaoniga mo se faʻataʻitaʻiga faiga lua. Atiina'e mafaufauga. 2008;44:1764–1778. [PubMed]
  105. Steinberg L, Graham S, O'Brien L, Woolard J, Cauffman E, Banich M. Vaaiga tausaga i le lumanaʻi aʻoaʻoga ma faʻatuai faʻaitiitiga. Atiina ae o tamaiti. 2009;80:28–44. [PubMed]
  106. Stevens MC, Skudlarski P, Pearlson GD, Calhoun VD. O le fa'atupuina o le mafaufau e fa'atatau i tausaga e fa'atalanoaina e a'afiaga o le atina'eina o mea pa'epa'e ile tu'ufa'atasiga ole fai'ai. NeuroImage. 2009;48:738–746. [PMC free article] [PubMed]
  107. Sturman DA, Mandell DR, Moghaddam B. Adolescents faʻaalia le eseesega o amioga mai tagata matutua i le taimi o aʻoaʻoga meafaigaluega ma faʻaumatia. Amioga neuroscience. 2010;124:16–25. [PMC free article] [PubMed]
  108. Sturman DA, Moghaddam B. Faʻaititia le Neuronal Inhibition ma le Faʻamaopoopoina o le Adolescent Prefrontal Cortex i le taimi o le Faʻamalosia Amio. J Neurosci. 2011;31:1471–1478. [PMC free article] [PubMed]
  109. Tamm L, Menon V, Reiss AL. O le matua o le gaioiga o le faiʻai e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave tali. Tusitala o le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 2002;41:1231–1238. [PubMed]
  110. Tana JM. Fetus i le tagata : tuputupu a'e faaletino mai le afuafua seia matua, Rev. ma enl. ed. Cambridge, Mass.: Harvard University Press; 1990.
  111. Tarazi FI, Baldessarini RJ. Faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le numera o dopamine D (1), D (2) ma le D (4) i le rat. Int J Dev Neurosci. 2000; 18: 29-37. [PubMed]
  112. Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Atinaʻe postnatal o le dopamine ma le serotonin felauaiga i rat caudate-putamen ma le nucleus accumbens septi. Neuroscience tusi. 1998;254:21–24. [PubMed]
  113. Tarazi FI, Tomasini EC, Baldessarini RJ. Atinaʻe postnatal o le dopamine D1-pei o tali i totonu o le rat cortical ma striatolimbic brain regions: O se suʻesuʻega autoradiographic. Atina'e neuroscience. 1999;21:43–49. [PubMed]
  114. Teicher MH, Andersen SL, Hostetter JC., Jr. Faʻamaoniga mo le teuteuina o le talipupuni o le dopamine i le va o le talavou ma le matua i le striatum ae le o le nucleus accumbens. Su'esu'ega fai'ai. 1995;89:167–172. [PubMed]
  115. Teicher MH, Barber NI, Gelbard HA, Gallitano AL, Campbell A, Marsh E, Baldessarini RJ. Eseesega o atinaʻe i le tali atu o le nigrostriatal ma le mesocorticolimbic i le haloperidol. Neuropsychopharmacology. 1993;9:147–156. [PubMed]
  116. Tseng KY, O'Donnell P.Dopamine fesuiaʻiga o muamua muamua cortical interneurons suiga i le taimi o talavou. Cereb Cortex. 2007; 17: 1235–1240. [PMC free article] [PubMed]
  117. Uhlhaas PJ, Pipa G, Lima B, Melloni L, Neuenschwander S, Nikolic D, Singer W. Neural synchrony in cortical networks: talafaasolopito, manatu ma le tulaga o loʻo i ai nei. tuaoi i integrative neuroscience. 2009a;3:17. [PMC free article] [PubMed]
  118. Uhlhaas PJ, Roux F, Rodriguez E, Rotarska-Jagiela A, Singer W. Neural synchrony ma le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga cortical. Fa'asologa o su'esu'ega fa'alemafaufau. 2009b;14:72–80. [PubMed]
  119. Vaidya JG, Grippo AJ, Johnson AK, Watson D. O se suʻesuʻega faʻatusatusaga o le atinaʻeina o le impulsivity i isumu ma tagata: o le matafaioi o le faʻaogaina o taui. Tala o le New York Academy of Sciences. 2004;1021:395–398. [PubMed]
  120. Vastola BJ, Douglas LA, Varlinskaya EI, Spear LP. E fiafia i ai le nofoaga fa'aonaponei ona o le nikotini i isumu talavou ma matutua. Physiology & amio. 2002;77:107–114. [PubMed]
  121. Velanova K, Wheeler ME, Luna B. O suiga o le matura i luma o le cingulate ma le frontoparietal faʻafaigaluegaina e lagolago ai le atinaʻeina o mea sese ma le taofiofia o le pulea. Cereb Cortex. 2008;18:2505–2522. [PMC free article] [PubMed]
  122. Volkmar FR. O le mafaufau o tamaiti ma talavou: o se toe iloiloga o le 10 tausaga talu ai. Tusitala o le American Academy of Child and Adolescent Psychiatry. 1996;35:843–851. [PubMed]
  123. Wang HX, Gao WJ. Cell ituaiga-faʻapitoa atinaʻe o NMDA faʻafeiloaʻi i totonu o totonu o le rat prefrontal cortex. Neuropsychopharmacology. 2009;34:2028–2040. [PMC free article] [PubMed]
  124. Wang J, O'Donnell P. D (1) dopamine receptors potentiate nmda-mediated excitability faateleina i le vaega V prefrontal cortical neu pyramidal. Cereb Cortex. 2001;11:452–462. [PubMed]
  125. Zuckerman M, Eysenck S, Eysenck HJ. Sa'iliga lagona i Egelani ma Amerika: fa'atusatusaga fa'aleaganu'u, tausaga, ma fa'afeusuaiga. Journal of consulting and clinical psychology. 1978;46:139–149. [PubMed]