Faʻatauga Faalenatura, Neuroplasticity, ma Vailaʻau Faʻasamaʻi (2011)

Neuropharmacology. 2011 Tesema; 61(7): 1109-1122. Lomia i luga o le initaneti 2011 Aperila 1. Tui:  10.1016 / j.neuropharm.2011.03.010

PMCID: PMC3139704  NIHMSID: NIHMS287046
O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuropharmacology
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

lē faʻatino

To le maualuga maualuga lea o le vaeluaina o le va o le faiʻai e aofia ai le gaosia o taui masani ma fualaau faasaina. "O vailaau faʻasaina" poʻo "vaisu" ua sili atu ona faʻamaonia i totonu o le falemaʻi, ma o maʻi faʻamaʻi e aofia ai gaoioiga faʻamalosi e pei o le faʻatau, taumafa, faʻamalositino, amioga tau feusuaiga, ma le vavalalata.

E pei o le tagofia o fualaau faasaina, o vailaʻau e le o vailaʻau e faʻaalia i faʻamaoniga e aofia ai le manava, le pulea le amio, faapalepale, tosoina, ma le maualuga o le toe faʻafoʻi. O nei fesuiaiga i amio e taʻu mai ai o le palasitisi e ono tupu i totonu o vaega o faiʻai e fesootaʻi ma vailaau faʻasaina.

I lenei iloiloga, ou aoteleina ai faʻamatalaga e faʻamaonia ai le faʻaalia o le le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e mafai ona suia ai le paʻu palasi i totonu o le mafaufau e aafia i fualaau faasaina. O suʻesuʻega e faʻamaonia ai e tele mea e tutusa ai le neuroplasticity e mafua mai i le natura ma fualaau faasaina, ma, e faalagolago i le taui, o le faʻaalia soo i taui masani e mafai ona aʻafia ai le neuroplasticity e faʻaeʻeina pe faʻataʻitaʻia ai amioga faʻafefete.

uputatala: sailiili fou, vaisu, faaosofia, faʻamalosi, vaisu amioga, palota

1. faʻatomuaga

Ua i ai nei le televise televise o loʻo faʻaalia ai le tusia o tagata o loʻo faʻamalosi malosi i amioga e ono manatu i ai e masani ai, ae fai i se auala e i ai se aʻafiaga ogaoga io latou olaga faʻapea ma o latou aiga. Po tagata e mafatia i mea e mafai ona mafaufauina o mea ua fai ma vaisu e le o ni fualaau faasaina, ua faasolosolo ina faateleina le tusiaina i le falemai, ma o faailoga e aofia ai gaoioiga malolosi e pei o le faatau, taumafa, faamalositino, amioga feusuai, taaloga faitupe, ma taaloga vitio (Holden, 2001; Grant 'ua al, 2006a). E ui lava o mataupu o nei televise e ono foliga mai o ni mataupu ogaoga ma e le masani ai, o nei ituaiga o faaletonu o se mea e masani ai. O fua faatatau masani i le Iunaite Setete ua fuafuaina i le 1-2% mo gaioiga faʻaletonu (Welte 'ua al, 2001), 5% mo amioga mataga faʻafeusuaiga (Schaffer ma Zimmerman, 1990), 2.8% mo le faʻamaʻiina o le pinge-eating (Hudson 'ua al, 2007) ma 5-6% mo le faʻatau faʻatau (Black, 2007).

E ui o le DSM-IV e amanaʻia nei faaletonu ma isi "vaisu" amioga, e le o vaʻaia nei i latou o ni vaisu amio. Atonu e mafua mai i le mea moni e faapea o le DSM-IV o loʻo aloese mai le taimi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e tusa lava pe faʻatatau i fualaau o le faʻaleagaina, filifilia nai lo faaupuga "faʻaleagaina" ma le "faalagolago". I totonu o le DSM-IV, o vailaau faʻaleagaina e faʻapotopotoina i lalo o vaega e pei o "faʻafitauli o mea e aʻafia ai le vailaau," "faʻamaʻi o meaʻai," ma le "faʻafitauli o le faʻalavelave e leai se isi mea e faʻavasega" (Holden, 2001; Potenza, 2006). Talu ai nei lava, ua i ai se uiga masani i le mafaufau e uiga i nei vailaau e le o fualaau faasaina ia sili atu le faʻaaogaina o vailaau ma le faʻatuatuaga (Rogers ma Smit, 2000; Wang 'ua al, 2004b; Voluma ma Wise, 2005; Grant 'ua al., 2006a; Petry, 2006; Teegarden ma Bale, 2007; Deadwyler, 2010; Grant 'ua al, 2010). O le mea moni, o vailaʻau e le faʻaaogaina fualaau faʻasaina e fetaui lelei ma faʻamatalaga faʻataʻatia o le tagofia o mea ua fai ma vaisu lea e aofia ai le auai i le amio e tusa lava pe oʻo i aʻafiaga ogaoga (Holden, 2001; Hyman 'ua al, 2006). O lenei mea mataʻina ua talisapaia e fomaʻi, ma o le toe teuteuina o le DSM-5 e aofia ai se vaega o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma amioga e tutusa ai ((APA), 2010). I totonu o lenei vaega, ua faʻatulagaina se vaega o faʻasologa o faʻasaumalie, lea e aofia ai taaloga faʻalauiloa ma le faʻaaogaina o le initaneti ((APA), 2010; O'Brien, 2010; Tao 'ua al, 2010).

E pei o vailaau o mea ua fai ma vaisu, o vailaʻau e leai ni vailaau e faʻaalia i foliga tutusa o le mafaufau ma le amio e aofia ai le faananau, le pulea lelei o le amio, faapalepale, tosoina, ma le maualuga o le toe foʻi (Mareko, 1990; Lejoyeux 'ua al, 2000; National Institute on Drug Abuse (NIDA) 'ua al, 2002; Potenza, 2006). O mea tutusa i le va o fualaau faasaina ma le leai o fualaau faasaina e mafai foi ona vaaia faaletino. O suʻesuʻega faʻasolosolo faʻamalosi i tagata ua faʻaalia ai le tau tupe (Breiter 'ua al, 2001), faʻatau (Knutson 'ua al, 2007), vailaʻau (Komisaruk 'ua al, 2004), taaalo i taaloga vitio (Koepp 'ua al, 1998; Toa 'ua al, 2008) ma le vaaia o mea taumafaʻai (Wang 'ua al, 2004a) faʻagaoioia le tele o le isi lava oʻai (e pei o le mesocorticolimbic system ma faalautele le amygdala) o fualaau faasaunoa (Volkow 'ua al, 2004). O lenei tusiga o le a toe iloiloina ai le faʻamaonia o faʻamalosiaga e mafai ona taʻitaʻia i le palota i le amio ma le neurotransmission lea e masani ona manatuaina o fetuunaiga na vaʻaia i le faʻamaʻi atu i fualaau faasaina, aemaise lava psychostimulants. Mo le faʻamoemoe o le iloiloga o loʻo iai nei, o le a faʻalauteleina le faʻamaoniaina o soʻo se fetuutuunaiga i amioga poʻo galuega faʻainitaneti, faʻapitoaar i le faʻaaogaina o le upu na muaʻi faamatalaina e William James (James, 1890). O aʻafiaga a Synaptic o le a faatatau i se suiga i le maualuga o le synapse, e masani ona fuaina e faʻaaoga ai auala eletise (eg, suiga o le AMPA / NMDA). O le eletise eletise e le o le eletise o le a faatatau i le suiga o le neurotransmission (synaptic or intracellular) ua fuaina i le natura e ala i feeseeseaiga i tulaga o le transmitter, talini, po o le felauaiga, po o le suia o le tulaga phosphorylation o soo se tasi o nei meaola. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaaogaina i le amio (ole faʻataʻitaʻiga o loʻo talanoaina i le Vaega 1.1).

O loʻo faʻatautaia le faʻaogaina o faʻataʻotoga o le natura faʻapitoa i le faʻaaogaina o fualaau faʻaleagaina, ma o le faʻatautaia i nei gaioiga ua talitonuina e nafa ma le amio faʻasalalau (e pei o le faateleina o fualaau faʻasaina ma le manaʻo) o uiga o vaisu (Kelley ma Berridge, 2002; Aston-Jones ma Harris, 2004; Kalivas ma O'Brien, 2008; Wanat 'ua al, 2009b). O faʻamaoniga mo lenei faʻataʻitaʻiga o loʻo vaaia i le tele o ituaiga o palasitini i vaega o faiʻai ua iloa e aʻafia ai le faʻamalosia, galuega faʻapitoa, ma le faʻatulagaina o taui (Kalivas ma O'Brien, 2008; Thomas 'ua al, 2008; Frascella 'ua al, 2010; Koob ma Volkow, 2010; Pierce ma Vanderschuren, 2010; Russo 'ua al, 2010). O faʻataʻitaʻiga o meaola ua tatou maua ai se faʻamatalaga o suiga loloto o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona tuʻuina atu. Fetuunaiga e maua mai i le suiga o le neurotransmitters maualuga e suia ai le vitio o le cell and changes in activity transcriptional (Robinson ma Kolb, 2004; Kalivas 'ua al, 2009; Russo 'ua al., 2010). O nisi vaega ua lipotia foi fualaau o le sauaina o le suia o le synaptic plasticity i vaega autu o le faiʻai ua aafia i le tagofia o fualaau faasaina (mo le toe iloilo, vaai (Matagi 'ua al, 2002; Kauer ma Malenka, 2007; Luscher ma Bellone, 2008; Thomas 'ua al., 2008). O le tele o le neuroadaptations ua faʻamatalaina sa i ai i itu o le mesocorticolimbic system ma le amygdala lautele (Grueter 'ua al, 2006; Schramm-Sapyta 'ua al, 2006; Kauer ma Malenka, 2007; Kalivas 'ua al., 2009; Koob ma Volkow, 2010; Russo 'ua al., 2010; Mameli 'ua al, 2011).

E faavae i luga o matafaioi iloga o nei itulagi i le faatonutonuina o uiga, gaioiga o taui faalenatura, ma amioga faaosofia, ua talitonu lautele e faapea o lenei plastics o loo mulimulitaʻia suiga suiga i amio e fesootaʻi ma vaisu. I totonu o tagata, o nisi o nei suiga e aofia ai le faia o filifiliga le lelei, faaitiitia le fiafia mai taui masani (anhedonia), ma le naunau (Majewska, 1996; Bechara, 2005; O'Brien, 2005). I faʻataʻitaʻiga o meaola, o nei amioga ua suia e mafai ona suʻesuʻeina i fua o le neurobehavioral e mulimuli i le talafaasolopito o le pulega o fualaau faasaina, ma o mafaufauga masani o mafaufau e manatu e vavalalata nei fua faatatau (Markou ma Koob, 1991; Shaham 'ua al, 2003; Bevins ma Besheer, 2005; Winstanley, 2007). O nei fuataga e maua ai le faavae mo suʻega faʻapitoa o pharmacotherapies ia atonu e aoga i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu.

O faʻamatalaga lata mai ua taʻu mai ai o vailaʻau e le faʻaaogaina fualaau faasaina e mafai ona oʻo atu ai i neuroadaptations e talitutusa ma lipoti ua lipotia ma le faʻaaogaina o fualaau oona. E ui lava o le tele o nei faʻataʻitaʻiga o le palasitino e faʻaalia mai suesuega a manu, o lipoti e aofia ai foʻi ma faʻataʻitaʻiga mai suʻesuʻega a tagata.

I lenei iloiloga, o le a tatou suʻesuʻeina le manatu e faapea, o taui masani e mafai ona aʻafia ai le faʻaleagaina ma le amio palasitisi i auala e tutusa lelei ma vaisu. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o lenei mea matautia e mafai ona tatou maua ai malamalamaga i vaisu o amioga ma faʻalauteleina "gasegase" falemaʻi e mafai ona faʻamanuiaina ai vailaau faʻasaina ma vailaau faʻasaina (Frascella 'ua al., 2010).

1.1. Faʻasologa o faʻasalalauga faʻasalalau ma vaisu

I le tulaga o le tagofia o fualaau faasaina, e tele ni aʻoaʻoga ua faʻaalia e faʻamatalaina ai pe faapefea ona saofagā i aʻafiaga ma amioga faʻa-palesitisi. O le tasi manatu o le faʻaosofia lea-faʻalauiloaina (Robinson ma Berridge, 1993, 2001, 2008). Ae tusa ai ma lenei manatu, i tagata e ono afaina, o le faʻateleina o fualaau faʻasaina e oʻo atu ai i se tulaga taua (reverse tolerance) o mea faʻaosofia-faaosofia o fualaau faʻasaina ma fualaau faʻatau. O lenei suiga e le itiiti ifo i se vaega o le aufaasālalau e ala i le faʻaalia o nucleus accumbens (NAc) dopamine (DA) faʻamalolo pe a uma ona faʻaalia i fualaau faasaina.. O le mea e masani ai, e fesoʻotaʻi lenei ma le faateleina o le manaʻo ma le naunau i fualaau oona pe a faʻaalia se tasi i faʻaaliga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina (e pei o se paipa). I faʻataʻitaʻiga o meaola, e mafai ona faʻataʻitaʻiina le faʻalauiloaina o lagona e ala i le fuaina o amioga e sailia ai fualaau faʻasaina e tali atu ai i faʻamatalaga ua tuʻufaʻatasia ma le faʻamaoniga o fualaau (Robinson ma Berridge, 2008). O le aʻafiaga o le locomotor e tupu foi i le faʻafoega faifai pea o fualaau faʻasaina o le sauaina ma e ono avea ma se tulaga le mafaasese o le faʻaosofiaina o lagona, e ui lava o le mafutaga faʻatasi ma le faʻaosofia o le faʻaosofia o ni faʻafitauli e le mavavaeeseina (Robinson ma Berridge, 2008). E le gata i lea, o faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻamatalaina i le va o fualaau faʻasaina ma le leai o fualaau faʻatau (Fiorino ma Phillips, 1999; Avena ma Hoebel, 2003b; Robinson ma Berridge, 2008). I totonu o tagata, o le matafaioi o le dopamine o loo faailogaina i le faaosofiaina o le faʻalauiloaina o le faʻagasologa o le faʻataʻitaʻiga e leʻi leva ona faʻamaonia i le maitauina o le dopamine dysregulation syndrome i nisi tagata o loʻo aʻafia i vailaʻau faʻasa. O lenei maʻi e faʻaalia i le faʻateleina o fualaau i le (poʻo le malosi) faʻatasi i le le faʻatauina o fualaau faʻapitoa e pei o le petipeti, faʻatau, po o feusuaiga (Evans 'ua al, 2006; Aiken, 2007; Lader, 2008).

O le isi aʻoaʻoga lea ua atiae e faʻamatalaina ai pe a faʻafefea ona avea le palasitisi e fesoʻotaʻi ma vailaʻau ma mea e fai ma vaisu, o le talitonuga o le fili (Solomona, 1980; Koob 'ua al, 1989; Koob ma Le Moal, 2008). I le faapuupuuga, o lenei talitonuga o le faaosofiaga e taʻu mai ai e lua faiga e faia i taimi masani: o le muamua e aofia ai le afaina poo le le fiafia, o le lona lua o le faagasologa o se mea e afaina ai pe le fiafia foi (Solomona ma Korbit, 1974). O se faataitaiga na tuuina mai e Solomona e faatatau i le faaaogaina o le opiate, pe afai o le faapalepale e atiaeina i aafiaga ogaoga o le lemonic pe a uma ona fai soo le fualaau faasaina, ma o le a tulai mai ai ni faailoilo le lelei o le tolopoina o le a atili faaosofia ai le faaaogaina o fualaau faasaina (malosi le faamalosia)Solomona, 1980). O lenei uluai lomiga o le manatu na amataina e faamatala ai amioga ua suia e ala i le aafia i fualaau faasaina ma le le faaaogaina o fualaau faasaina (mo le iloiloga, vaai (Solomona, 1980)). O le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o le komiti o le faitioga, o le mamanu lea o le faʻaaogaina o le faiʻai (Koob ma Le Moal, 2001, 2008). Bo le faʻataʻitaʻiga lenei, e aofia ai manatu faʻafeagai o le taui ma le taupulepulega, ao le mea mulimuli e aofia ai le le mafai ona toe foʻi i se tulaga o le homeostatic, e oʻo atu ai i aʻafiaga le lelei ma le faʻaitiitia o le taui masani, lea e faʻateleina ai le faʻaosofia e faʻamalolo lenei tulaga (Koob ma Le Moal, 2008). O faʻamaoniga mo le neuroplasticity o loʻo faʻasalalau ai lenei tulaga afaina faʻaleagaina e maua mai i nisi o sailiiliga, e aofia ai le dfaʻaitiitia le basal NAc DA mulimuli i le faʻamaʻiina o fualaau i totonu o tamaʻi (Weiss 'ua al, 1992), faʻaititia le faʻaletonu o le D2 i le tele o meaʻai ma le faʻalavelave o tagata 'ava malosi ma le faʻataʻitaʻiga a le heroin addicts (Volkow al iā., 2004; Zijlstra 'ua al, 2008), ma le faʻateleina o le faʻamalosia o le tagata lava ia (ICSS) i le taimi o le faʻamaʻiina o cocaine i tamaʻi (Markou ma Koob, 1991). I le faaopoopo atu i suiga i le mesolimbic DA signaling, o loʻo faʻapena foi ona faʻaaogaina faʻalavelave matuia. O se faʻataʻitaʻiga sili ona malosi e faʻateleina le CRF o loʻo saini i totonu o le manatu, ogatotonu tutotonu o le amygdala, ma le moega o le tumutumu o le nofoaga mulimuli pe a uma ona aveeseina le tele o fualaau faasaina (Koob ma Le Moal, 2008).

O le talitonuga lona tolu o le faamatalaina o le neuroplasticity e mafua ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le faafaigaluegaina o le neurocircuitry e masani ona masani ai, i le toe faia o fualaau faasaina. (Faʻaauau 'ua al, 2001; Faʻaauau 'ua al, 2008; Kiliata, 2008; Ostlund ma Balleine, 2008; Pierce ma Vanderschuren, 2010). Mo se faʻataʻitaʻiga, e le o ni tagata e faʻaaogaina le cocaine e faʻaalia ai suiga i le glucose metabolism ma le maualuga o le dopamine D2 receptor ma le dopamine e faʻauluina muamua lea e aʻafia ai le telefoni, ae faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le faalauteleina i totonu (Porrino 'ua al, 2004a; Porrino 'ua al, 2004b). O lenei faʻalautelega "taʻu mai ai o elemene o amioga faʻataʻitaʻi i fafo atu o le aʻafiaga o le cocaine e faʻatele ma laititi ma faʻateleina le umi o le aʻafia i le faʻaogaina o fualaʻau e mafua ai le pule malosi a cocaine i vaega uma o le olaga o le fai ma vaisu" (Porrino al iā., 2004a). O lenei tulaga faʻasolosolo mai le vaʻaia i le taʻavale e tutusa ma se tusitusiga tuai i luga o le suiga mai le sini-i le aʻoaʻoga masani (Balleine ma Dickinson, 1998) ma o loʻo i ai se faʻasalalauga faʻapitoa lea e lagolago ai le mafai gafatia o aʻoaʻoga faʻapitoa e tauia ai taui e faʻagasolosolo ona alualu i luma le tele o vaega o le vaega o le striatum (Haber 'ua al, 2000).

2. Taumafa Taumafa

Masalo o le sili ona suʻesuʻeina le taui o le meaʻai lea. Mea taumafa o le mea taua tele lea i le tele o suʻesuʻega o le taotoga ma ua faʻaaogaina e avea o se faʻamalosi i taualumaga e pei o le faʻatonutonuina o galuega (faʻafoe ia te ia lava), suʻega o taʻavale, aʻoaʻoga tauvaga, galuega tau taaloga, ma nofoaga tuʻuina (Skinner, 1930; Ettenberg ma Camp, 1986; Kandel 'ua al, 2000; Kelley, 2004; Tzschentke, 2007; Seepe 'ua al, 2009). I tamaʻi na toleniina e faʻasaga i le malosi e maua ai le pulea lelei o fualaau faasaina, o meaʻai e sili ona lelei e pei o suka ma saccharin na faʻaalia e faʻaitiitia ai le pulea o le cocaine ma heroin (Carroll 'ua al, 1989; Lenoir ma Ahmed, 2008), Ma o nei tagata faʻamalosi masani na faʻataʻitaʻiina i le cocaine e le mafaamatalaina i le filifilia e le tagata lava ia o le pulega i le tele o miti na tofotofoina (Lenoir 'ua al, 2007; Cantin 'ua al, 2010). O lenei mea o le a fautua mai ai o meaai suamalie e sili atu lona taua nai lo cocaine, e oʻo lava i manu e iai le talafaasolopito tele o fualaau oona (Cantin al iā., 2010). E ui e foliga mai o lenei vaivaiga o se vaivaiga i ata o loʻo iai i le taimi nei o le faʻamaʻiina o le koko, o le toʻalaiti o manumanu e sili ona fiafia i le koko i le suka poʻo le saccharin (Cantin al iā., 2010). E ono mafai ona avea nei meaola ma sui o se "tagata vaivai," lea e sili atu ona talafeagai i le tulaga o le tagata. O lenei manatu o loʻo suʻesuʻe atili i le Talanoaga (Vaega 6.1).

O galuega mai le tele o fale suesue ua faʻaalia ai faʻataʻitaʻiga o le palasitisi i mafutaga faʻataʻetaʻia pe a maeʻa ona maua ni meaai gaʻo. O fetuunaiga o le Neurobehavioral i le maeʻa ai o se talaʻaga o le faʻaaogaina o mea taumafa na faʻaaogaina i latou na matauina pe a maeʻa fualaau faasaina, e faʻamalosia ai le tele o saienitisi e faʻaalia e mafai ona tutusa le tagofia o mea taumafa (Hoebel 'ua al, 1989; Le Magnen, 1990; Wang al iā., 2004b; Voluma ma Wise, 2005; Davis ma Carter, 2009; Nair 'ua al, 2009a; Corsica ma Pelchat, 2010). O le suʻesuʻega a Bartley Hoebel o loʻo i ai faʻamaumauga tele o faʻataʻitaʻiga faʻasalalau faʻasalalau i tua atu o se tala faasolopito o le avanoa e maua mai ai le suka, lea na taʻitaʻia ai o ia ma ana paaga e faʻaalia o le suka e fetaui ma tulaga faʻamaonia (addiction)Oats 'ua al, 2008). O lenei manatu e lagolagoina e o le mea moni e faapea o nisi o faʻataʻitaʻiga o le palasitino o loʻo vaaia i le mulimulitaia o fualaau faʻasaina o loʻo mataituina foi pe a uma ona maua le avanoa e le gata i le suka, ae o le gaʻo foi. O ituaiga eseese o meaʻai e faʻaaogaina e suʻesuʻeina ai le palasitisi, e aofia ai le maualuga maualuga o suka, gaʻo maualuga, ma "Western" poʻo "Cafeteria" taumafa e taumafai ai e faʻataʻitaʻi ata eseese o meaʻai a tagata.

O le isi faʻamatalaga o le palasitisi e aʻafia e ala i meaai, o se "fesoʻotaʻiga"O le gaoioiga vavalalata i le va o le suka ma le psychostimulants e mafai ona faia i totonu ole faasologa ole togafitiga (Avena ma Hoebel, 2003b, a; Gosnell, 2005). O le felaʻuaiga lautele o se faʻalavelave e tupu pe a uma ona faʻaalia i se faʻalapotopotoga o le siosiomaga poʻo le falemaʻi (e pei o se faʻalavelave poo se psychostimulant), e mafua ai se tali sili atu (e masani lava o le locomotor)Antelman 'ua al, 1980; O'Donnell ma Miczek, 1980; Kalivas 'ua al, 1986; Vezina 'ua al, 1989). O le faʻaaogaina o le mafaufau e aofia ai psychostimulants e aofia ai neolimbic DA neurons, ma le talitonuina e mafua mai i mea masani o le gaioiga i le va o ni faʻamalosi se lua (Antelman al iā., 1980; Herman 'ua al, 1984; Kalivas ma Stewart, 1991; Tagata ma le Nestler, 1995).

O le felauaiga i psychostimulants o loʻo vaaia foi i manu na fafagaina le maualuga o le suka / gaʻo mea taumafa i le taimi o le soifua maloloina ma le taimi o le lalagainas (Shalev 'ua al, 2010). Ina ia fuafua pe mafai ona faʻafefe i se meaʻai maualuga e mafai ona suia ai le "taui" (faʻamalosia) o se vailaʻau faasaunoa, Davis et al. o manuʻai faʻataʻitaʻiina na fafagaina se taumafa maualuga mo le faʻaaogaina o le amphetamine i le faʻaaogaina o se mea e fiafia ai (CPP)Davis 'ua al, 2008). I lenei faʻataʻitaʻiga, ua faatagaina muamua manu e suʻe se masini e tele vaega (o le suʻega muamua) pe a faʻapea o potu taʻitasi o loʻo i ai faʻaaliga manino, faʻaoga, ma / poʻo olfactory. I le taimi o le faʻatulagaina o sauniga, o meaola e tuʻuina i se tasi o potu ma fetaui ma se taui (eg amu o le amphetamine poʻo meaʻai ile potu). O nei sauniga e toe fai ma faʻatalanoa i taimi o faʻatulagaga lea e aofia ai le tuʻufaʻatasia o le isi potu o mea faigaluega faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga (e pei o le iniseti poo le leai o se meaʻai). Ole laʻasaga o le suʻega e faia i lalo ole lava tulaga e pei ona faʻaalia muamua ile suʻega ma le CPP pe a faʻaalia e manu se mea taua mo le potu na fetaui ma le vailaʻau poʻo le faʻatau fualaau faʻatau. Davis et al. na maua ai e le maualuga o le fafagaina o fusi fafagaina le atinaʻeina o nofoaga mo le amphetamine, ma fautua mai ai le faapalepale i le va o le taumafa o meaʻai gaʻo maualuga ma aʻafiaga faʻamalosia o amphetamine (Davis al iā., 2008).

I le faʻaopopoina i le amio faʻasolosolo, o le faʻaaogaina tele o nisi o ituaiga o meaʻai ua fesoʻotaʻi foi ma le eletise eletise. Aemaise lava, o le dopamine ma le opioid o le faailoga e foliga mai e ono mafai ona faʻaleleia pe a maeʻa ona maua le maualuga o le suka poʻo meaʻai maualuga. I le NAc, o taimi e fafagaina ai faʻasalalauga ma maua ai le gaʻo ma le faʻateleina o le faʻateleina o le D1 ma le D3 mea na maua (pe o le mRNA poʻo le polotini), aʻo faʻaitiitia le faʻaaogaina o le D2 i le NAc ma le taʻavale (Colantuoni 'ua al., 2001; Bello 'ua al, 2002; Spangler 'ua al, 2004). O lenei aafiaga na mataʻituina foi i le faalauteleina o le avanoa i se taumafataga maualuga i fua, ma le sili atu le paʻu i le D2 o loʻo tupu i totonu o laumei sili ona mamafa (Johnson ma Kenny, 2010). O nei fetuʻutuʻaiga i faʻamaumauga o le toto ma meaʻai e tutusa ma i latou o loʻo vaaia i le tootoo o loʻo faʻaauau ona faʻaaogaina le cocaine poʻo le morphine (Alburges 'ua al, 1993; Unterwald 'ua al, 1994a; Spangler 'ua al, 2003; Conrad 'ua al, 2010). E le gata i lea, o le faʻaitiitia o faʻamaumauga a le D2 o loʻo faʻaalia foi i tagata e faʻaaogaina le psychostimulant ma le 'ava malosi (Volkow 'ua al, 1990; Volkow 'ua al, 1993; Volkow 'ua al, 1996; Zijlstra 'ua al., 2008), ma i luga o tagata matutua, o loʻo maua ai le faʻamatalaga D2 e le lelei le faʻasaʻoina o le numera o le tino (Wang 'ua al., 2004b). O le faʻamaoniga o le Endogenous opioid e aʻafia foi i mea taumafa (Gosnell ma Levine, 2009). Suauu faʻamalosi poʻo le suamalie / gaʻo mea taumafa e faʻateleina ai le faʻamalosia o le kaptioid i le NAC, sosoʻo le cortex, hippocampus ma le coeruleus locus (Colantuoni 'ua al., 2001) ma faʻaititia le enkephalin mRNA i le NAc (Kelley 'ua al, 2003; Spangler 'ua al., 2004). O le eletise mai le neurochimika i le mesolimbic DA ma le opioid signaling ua faʻaalia foi e tupu i totonu o le fatu o fusi fafine na fafagaina meaʻai maualuga i le taimi o le maitaga (Vucetic 'ua al, 2010). O nei fanau ua siitia le transaportamine o le dopamine (DAT) i le vaega o le faalauteleina o le eletise (VTA), NAc, ma le muamua o le cortex (PFC), ma le faateleina o le preproenkephalin ma mu opioid receptors i le NAc ma le PFC (Vucetic 'ua al., 2010). O le mea e malie ai, o nei suiga na fesootaʻi atu i le suiga o le epigenet (hypomethylation) o elemene na faʻaleleia mo faʻafitauli uma e aʻafia ai.

O aʻafiaga i luga o le faʻaaogaina o le corticotropin-releasing (CRF) e ala i gaʻo maualuga / gaʻo maualuga o le suka o loʻo faʻamanatuina foi i latou e faʻaaogaina e fualaau faasaina. Na faateleina le CRF i le amygdala i le mavae ai o le 24 itula na teʻa ese mai se meaʻai maualuga, ae o manu i luga o lenei taumafataga e leʻi faʻaaogaina le amygdala CRF (Teegarden ma Bale, 2007). I faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, o lenei CRF taufaʻatasia ua manatu o le a mafua ai le faʻaleleia atili o gaioiga ma faʻateleina le faʻaaogaina o le ethanol (binge)Koob, 2010). O le iʻuga, o loʻo faʻatulagaina tagata faʻatau a le CRF mo le togafitiga o le ava ma le tagofia o fualaau faasaina (Sarnyai 'ua al, 2001; Koob 'ua al, 2009; Lowery ma Thiele, 2010). E tusa ai ma nei faʻamatalaga, e mafai foi ona faʻamoemoe tagata fesoasoani a le CRF e fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi ia tumau i le vavao mai meaʻai maualuga / maualuga i le suka i le taimi o se suiga i se taumafataga maloloina.

Faʻamaumauga o le transcript o se isi vasega o le molecule o loʻo aʻafia i le faʻasalalau o aʻafiaga tumau o fualaau faʻasaina o le faʻaleagaina e ala i le afaina tonu i faʻamatalaga o le gafa (McClung ma Nestler, 2008). I le lagolagosua i le manatu o meaai e mafai ona aʻafia ai le paʻu o le eletise, e tele suiga o mea e maua i le tusiga e suia foi e ala i meaʻai. Na faaitiitia le NAc phospho-CREB i le 24 itula mulimuli mai le aveeseina mai se taumafataga maualuga o le gaʻo ma le 24 itula ma le 1 vaiaso pe a uma ona aveeseina mai se meaʻai maualuga, ae faaopoopo le faletusi o le FosB i le taimi e maua ai le taumafataga maualuga (Teegarden ma Bale, 2007) po o le manuia (Wallace 'ua al, 2008). I le NAc, o le faʻaitiitia o le phospho-CREB e vaaia foi i taimi o le tosoina mai le amphetamine ma le morphine (McDaid 'ua al, 2006a; McDaid 'ua al, 2006b), ma le Delta FosB ua faʻateleina pe a uma ona aveʻesea mai nei vailaʻau faʻamaʻi ma le cocaine, nicotine, ethanol, ma le phencyclidine (McClung 'ua al, 2004; McDaid 'ua al., 2006a; McDaid 'ua al., 2006b). E tutusa lelei ma le latou galuega fuafuaina i le faateleina o le sailia o fualaau faasaina, o nei faaletonu e mafai foi ona aafia ai amioga mulimuli ane o le fafagaina, ona o le faailoaina atu o le Delta FosB i le telefoni faalauaitele faateleina le faaosofiaina o le mauaina o meaai (Olausson 'ua al, 2006) ma le manuia (Wallace 'ua al., 2008).

O aʻafiaga Synaptic i le faʻatalatalanoaga e faʻatusa i mea ua fai ma vaisu ua fesootaʻi ma i vivo pulega o le tele o fualaau oona faasaunoa. I totonu o le VTA, e tele vasega o mea ua fai ma vaisu, ae le o ni mea e fai ma vaisu o fualaau faʻamalosi e aʻafia ai le faʻamalosi faʻamalosi (synaptic plasticity)Saal 'ua al, 2003; Faʻailoga 'ua al, 2008a; Wanat 'ua al, 2009a). E oʻo mai i le taimi nei, e itiiti lava ni faʻamatalaga saʻo fuaina o aʻafiaga o meaai i luga o synaptic plasticity i le neurocircuitry e aʻafia ai mea ua fai ma vaisu. O aʻoaʻoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma meaʻai (chow poʻo pellets) na faʻatupulaia ai le maualuga o le AMPA / NMDA i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale mo le fitu aso talu ona maeʻa aʻoaʻoga (Chen 'ua al, 2008a). Aʻo faʻaaogaina le cocaine, o le aafiaga e oʻo atu i le tolu masina, ma o lenei aafiaga e le o vaaia i le faʻaaogaina o le cocaine (Chen 'ua al., 2008a). O le tele o le EPSP frequency i le VTA na faʻapupulaina foi mo le tolu masina talu ona maeʻa le puleaina o le cocaine, ma e oʻo atu i le tolu vaiaso talu ona maeʻa le suʻega (ae le o le pule), fai mai o le faʻamaoniga o le glutamatergic ua faʻamalosiina muamua ma mulimuli ane (synaptically)Chen 'ua al., 2008a).

O nei faʻamatalaga e taʻu mai ai o nisi o metotia faʻamalosi i le mesolimbic system (eg AMPA / NMDA ratios) e mafai ona fesoʻotai ma aʻoaʻoga faʻapitoa i le lautele. E lagolagoina lenei mea e le mea moni o aʻoaʻoga a Pavlovian e fesoʻotai ma taui o meaʻai na faʻatautaia le VTP LTP i le taimi o le mauaina (aso 3 o le faʻamalosia) (Faʻailoga 'ua al, 2008b). E ui na matauina le faʻamaoniga o le palasitino i le aso 3, ae na toesea i le lua aso mulimuli ane, ma fai mai o le pulea e le tagata lava ia e manino lava i le sili atu le tumau o palasititi i nei gaioiga (Faʻailoga 'ua al., 2008b). E foliga mai foi o le tulaga lea mo le gaosia o le pisia e maua i le cocaine self-administration, e pei ona masani ai le puupuu o le ola maloloina i totonu o le VTA (cocaine-induced plasticity in VTA)Borgland 'ua al, 2004; Chen 'ua al., 2008a). O le natura o nei suʻesuʻega suʻesuʻe, e le, e ui i lea, e le faʻaititia le mea moni e faapea, o le faalauteleina o avanoa i meaai paleni e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaaogaina o palasitini. I le taimi o suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻatonutonuina o le 'auʻaunaga, e faʻatagaina manu e itiiti ifo le avanoa e maua ai le taui i mea taumafa nai lo le taimi e leai se totogi poʻo se avanoa faʻapitoa O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a manaʻomia ona faʻatautaia e fuafua ai aʻafiaga o le faʻalauteleina o avanoa i meaai e sili ona lelei i le synaptic plasticity.

3. Faiga Faʻafeusuaiga

O feusuaiga o se taui lea, e pei lava o meaai, e taua mo le ola o se ituaiga. E pei o meaai ma le tele o fualaau faasaina o le faasaunoa, o uiga feusuai e siitia ai mesolimbic DA (Meisaeli 'ua al, 1993; Mermelstein ma Becker, 1995). O se amioga foi lea na fua i fuaitau o le faʻamalosia o le tau ao faʻatonutonuina e le tagata faʻatonu (Matafaga ma Ioritana, 1956; Caggiula ma Hoebel, 1966; Faʻaauau 'ua al, 1987; Crawford 'ua al, 1993) ma faʻapipiʻi tulaga faʻapipiʻi (Paredes ma Vazquez, 1999; Martinez ma Paredes, 2001; Tzschentke, 2007). O tagata soifua i togafitiga mo amioga mataga tau feusuaʻiga (faʻavasegaina o "Sexual Disorder Not Other Specified" i le DSM-IV) ei ai le tele o faʻamaoniga e fesootaʻi ma vailaau faʻasaina, e aofia ai le faʻamalosi, aveeseina, faigata i le taofi poʻo le faʻaitiitia o le gaioiga, ma le faʻaauauina o amioga tau feusuaiga e ui lava i le faʻaleagaina taunuuga (Orford, 1978; Auro ma Heffner, 1998; Garcia ma Thibaut, 2010). Mafaufau i nei fetuutuunaiga i amioga, e talafeagai le mafaufau i ni mea e le o iai i le mesocorticolimbic circuitry. E pei ona vaaia i le faʻateleina o le suka, toe faʻafeusuaʻi feusuaʻiga i tamaʻi tama e faʻafeiloaʻi ma le amphetamine i se suʻega o le locomotor (Pitchers 'ua al, 2010a). O feusuaiga masani faifai pea e faateleina ai le gaosiga o le gasegase ma tuu ai le fiafiaga mo le maualalo o le amphetamine, e fautuaina ai le felafolafoaiga i le va o aafiaga tau feusuaiga ma fualaau faasaina (Wallace 'ua al., 2008; Pitchers 'ua al, 2010b). E tutusa foi ma aafiaga taua o fualaau faasaina o le faasaunoa (Segal ma Mandell, 1974; Robinson ma Becker, 1982; Robinson ma Berridge, 2008), feusuaʻiga faifai pea faʻaalia le tali a le NAc DA i se feusuaʻiga mulimuli ane (Kohlert ma Meeleli, 1999). O le fesoʻotaʻiga lautele e faʻapitoa foi, ona o se talaʻaga o le amphetamine pulega e faʻatautaia ai amioga tau feusuaiga ma faʻaleleia atili le faʻatupulaia o le NAc DA (Fiorino ma Phillips, 1999).

As faamatalaina mo taui o meaʻai, aafiaga tau feusuaiga e mafai foi ona taitai atu ai i le faʻagasologaina o gaioiga faʻamaonia e fesoʻotaʻi atu i le gaosiga. O le faletusi delta FosB o loʻo faʻateleina i le NAc, PFC, storseti, ma le VTA mulimuli i amioga faʻafeusuai (Wallace 'ua al., 2008; Pitchers 'ua al., 2010b). O lenei faʻatelega masani i le Delta FosB poʻo le faʻamatalaga manino o le Delta FosB i totonu o le NAc e faʻafetaui ai le faia o feusuaiga, ma le poloka a le NAC o le Delta FosB e faʻamaonia ai lenei amioga (Hedges 'ua al, 2009; Pitchers 'ua al., 2010b). E le gata i lea, o le faʻamalosagaina o le Delta FosB e faʻaleleia ai le mea e fiafia i ai mo se siʻosiʻomaga e fesoʻotaʻi ma aafiaga faʻafeusuaiga (Hedges 'ua al., 2009).

le MAP kinase signaling ala o se isi auala faʻafefiloi e faʻatautaia i le taimi o masaniga faʻafeusuaiga masani (Bradley 'ua al, 2005). O aʻuo feusuaʻiga faʻafeusuaiga, o feusuaiga e mafua ai le maualuga o pERK2 i le NAc (Meisel ma Mullins, 2006). O le faateleina i le NAc pERK e mafua mai i fualaau oona faasaunoa, ae le o fualaau faasaina ole mafaufau, ua fautuaina ai o le activation a le NAc ERK e mafai ona fesootai ma le palasitisi e fesootaʻi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu (Valjent 'ua al, 2004). E le gata i lea, o se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai le PERK e ala i feusuaiga i totonu lava o le NAc, amygdala, ma le cingular cortex na faʻaaoga muamua e methamphetamine (Frohmader 'ua al, 2010). O lenei filifilia tulagaese e taʻu mai ai o le faʻamalosia o lenei vaʻalele i le NAc ma isi itulagi o mesocorticolimbic atonu e taʻitaʻia faapitoa i le palasitino lea e faʻamalosia ai amioga o le lumanai (Girault 'ua al, 2007).

O le fausaga o le neura i le mesocorticolimbic system e suia foi pe a uma aafiaga tau feusuaiga. O Pitchers ma ana uo na lipotia talu ai nei le faateleina o le dendrite ma le vailaau o le dendritic i totonu o le NAc i toumu i le taimi o le "aveeseina" mai aafiaga tau feusuaiga (Pitchers 'ua al., 2010a). To lona faʻalauteleina i luga o isi faʻamatalaga e faʻaalia ai e faapea o le faʻafeusuaiga masani e mafai ona suia ai le mea o loʻo i luga o le dendritic i se auala e tutusa ma le toe faʻaalia o fualaau faʻasaina (Fiorino ma Kolb, 2003; Robinson ma Kolb, 2004; Meisel ma Mullins, 2006).

4. Taumafaiga faamalositino

O le avanoa i se uila e faʻataʻavalevale ai mo le faʻamalositino e avea o se tagata faʻamalosi i tootoo suʻesuʻega (Belke ma Heyman, 1994; Belke ma Dunlop, 1998; Lett 'ua al, 2000). E pei o fualaau o le faasaunoa ma isi taui masani, o le faamalositino i togitogi e fesootaʻi ma le faateleina o le ATINA i le NAc ma le striatum (Saolotoga ma Yamamoto, 1985; Hattori 'ua al, 1994). O le faamalositino e siitia ai foi le faiʻai ma le maualuga o le plasma o le opioids i tagata ma meaola (Christie ma Chesher, 1982; Ianuari 'ua al, 1984; Schwarz ma Kindermann, 1992; Asahina 'ua al, 2003). O se tasi o tulimanu o nei opioids o le siaki o le mu opiate, o se vaega o fualaau faasaina o le faasaunoa e pei o le heroin ma le morphine. O lenei mea i luga e foliga mai e faʻalautele atu i tali o amioga i fualaau faʻaleagaina. E le pei o taui masani na talanoaina e oʻo mai i le taimi nei, o le tele o suʻesuʻega ua latou iloa o le faʻaaogaina o le tino e faʻaitiitia ai aʻafiaga o fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le pulea lelei o morphine, ethanol, ma cocaine e faʻaitiitia uma pe a maeʻa faamalositino (Togavao 'ua al, 2002; Samita 'ua al, 2008; Ehringer 'ua al, 2009; Hosseini 'ua al, 2009). O le faʻamalositino faamalositino CPP i le MDMA ma le cocaine ma faʻaitiitia foi le faateleina o le MDMA i le NAc DA (Chen 'ua al, 2008b; Thanos 'ua al, 2010). O le faamalositino aʻo lei faia le toleniga a le tagata lava ia na mafai ai foi ona faʻaitiitia le suʻesuʻeina o fualaau faasaina ma toe faʻaleleia, e ui lava i lenei suʻesuʻega e le aafia le cocaine (Zlebnik 'ua al, 2010). I se suʻesuʻega talitutusa, o le suʻesuʻeina o le koko ma le toe faʻaleleia, na faʻaitiitia i kio na faʻaaogaina i le vaitau o le faʻasaina o fualaau faasaina (Lynch 'ua al, 2010). O aʻun manu e iai se tala faasolopito o le uila o le uila, o le alu ese mai o le uili o le uila e tau atu i faailoga o le tuumuliina o fualaau faasaina, e aofia ai, faateleina le popole ma le osofaiga, ma le gasegase i le naloxone-aveesea mai le aveeseinal (Hoffmann 'ua al, 1987; Kanarek 'ua al, 2009).

I le faaopoopo atu i le suia o tali o amioga i fualaau faasaina o le sauaina, o loo i ai le eletise eletise e atagia mai i le faateleina o le dynorphin i le striatum ma le NAc e sosoo ma le tamomoe, o se mea vaaia foi na vaaia i vaisu o cocaine tagata ma manu pe a maea le puleaina o cocaine po o le ethanol (Lindholm 'ua al, 2000; Werme 'ua al, 2000; Matou ma Koob, 2010). Faʻamanatu foʻi le faʻasolosolo o vailaʻau faʻasaina, o le faletusi delta FosB o loʻo faʻaulufaleina i le NAc o meaola faʻatasi ma le uila faʻaosooso (Werme 'ua al, 2002). O nei suiga e mafai ona faʻavaivai ai le setete o le "toina i tua" lea e matauina pe a maeʻa le faʻaaogaina o le uili o le uili i meaola e iai le avanoa muamua (Hoffmann 'ua al., 1987; Kanarek 'ua al., 2009). I le isi itu, o le faʻamalositino i le taimi o le faʻasaina o fualaau faasaina e fesoʻotaʻi foʻi ma se faʻaitiitiga o le toe faʻafouina o le ERK ile PFC (Lynch 'ua al., 2010). O se faʻamatalaga talafeagai ma le talafeagai le mafaufau i le matafaioi a le ERK i le tele o itu o le addiction (Valjent 'ua al., 2004; Lu 'ua al, 2006; Girault 'ua al., 2007) ma le sailiiliga o le faʻamalosia o ERK i totonu o le PFC e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Koya 'ua al, 2009). O vaega tetele o le tali o le dopamine D2 ua lipotia mai foi e siitia pe a uma le faamalositino (MacRae 'ua al, 1987; Foley ma Fleshner, 2008), o se aafiaga e faʻafeagai ma lena mea na matauina e mulimuli i le pulea e le tagata lava ia o psychostimulant i togitogo, primates, ma tagata (Volkow 'ua al., 1990; Nader 'ua al, 2002; Conrad 'ua al., 2010). E mafai e nei fetuʻunaʻiga ona fesoasoani i se "puipuiga" o le faʻamalositino e tusa ai ma le faʻaaogaina fualaau faasaina. Lagolago mo lenei manatu e sau mai suʻesuʻega na taʻua muamua i lenei vaega e faʻaalia ai le faʻaititia o le pulea e le tagata o fualaau faʻasaina, saili, ma toe faʻaleleia i meaola faʻatagaina. O loʻo i ai foi le lagolago e mafai e le faamalositino ona "faʻaaogaina" le puleaina o fualaau oona, e pei o le uila e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le amphetamine pe a maua uma e le au faʻamalosia (Kanarek 'ua al, 1995).

O le faamalositino e iai foʻi aʻafiaga i totonu o le hippocampus, o loʻo aʻafia ai le paʻifini (faʻaalia i le LTP maualuga ma faʻaleleia avanoa faʻapitoa) ma faʻateleina le neurogenesis ma le faʻamatalaga o le tele o genes e aʻafia ai le gaosia (plastic)Kanarek 'ua al., 1995; van Praag 'ua al, 1999; Gomez-Pinilla 'ua al, 2002; Molteni 'ua al, 2002). O le faʻaitiitia o le neurogenesis o le hippocampal ua fesootaʻi atu i amioga le faʻavaivai-e pei o amioga i suʻesuʻega faʻapitoa (Duman 'ua al, 1999; Sahay ma Hen, 2007), ma ogatasi ma se gafatia e faʻaleleia le neurogenesis o le hippocampal, o le faʻamalositino ua faʻataʻitaʻiina ina ia i ai se aʻafiaga o aʻafiaga i se laina depressive o kio (Bjornebekk 'ua al, 2006), ma faʻaleleia ai faʻafitauli faʻafitauli i tagata gasegase (Ernst 'ua al, 2006). Mafaufau i se sootaga talu ai nei na lipotia i le va o le taofiofia o le neurogenesis o le hippocampal ma le faateleina o le koko ma le sailia o amioga i le rat (Noonan 'ua al, 2010) faʻatasi ai ma faʻamaoniga muamua o le faʻafefe i le faʻafitauli (o togafitiga e faʻaititia ai le neurogenesis o le hippocamp), faʻateleina le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Covington ma Miczek, 2005), e taua le mafaufau i aafiaga o faamalositino i luga o le galuega o le hippocampal e faaopoopo atu ia i latou i luga o le mesolimbic function. Talu ai o le faamalositino e mafua ai le palotaina i le itu e lua e fesootaʻi ma le atuatuvale (e pei o le hippocampal) ma le auala e fesootai ai ma fualaau faasaina (e pei o le mesolimbic system), e faigata ona fuafua po o fea tonu le nofoaga o le "tetee i fualaau faasaina" o aafiaga.

E ogatusa ma aafiaga o faamalositino i fualaau faasaina, o loo i ai foi le faamaoniga e faapea o le taofiofi e mafai ona faaitiitia ai le fiafia mo tagata e faamalosia le natura. I lalo o tuutuuga o le faatapulaa o meaʻai, o le a iu lava ina taofi le 'ai e' ai e oʻo i le oti (Routtenberg ma Kuznesof, 1967; Routtenberg, 1968). O lenei mea mataga matautia e matauina pe a oʻo mai taimi o mea taumafa e maua mai faatasi ai ma le faʻaauau pea ona i ai i se uila o loʻo tietie, e ui lava atonu e ono fautuaina ai o le faʻaalia o le faamalositino e mafai ona faʻaititia le faʻavae i se auala masani mo faʻamalosi ma fualaau faʻasaina. O se iloiloga mulimuli o aafiaga o le faamalositino, o se suauu tietie i totonu o le paga manu e mafai ona galue e avea o se ituaiga o mea e maua ai le siosiomaga. E ui lava e faigata ona faʻaʻeseʻese le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga mai le faʻamalositino (EE e faʻaaogaina meaola e sili atu), o aʻafiaga le faʻaleagaina o EE ma faamalositino ua lipotia (van Praag 'ua al., 1999; Olson 'ua al, 2006).

5. Fou / Sensory Stimulation / Siosiomaga Faʻalelei

O mea fou e maua mai i meaola, lagona faʻafefeteina, ma le faʻamalosia o siosiomaga e faʻamalosia uma i meaola, e aofia ai maunu (Van de Weerd 'ua al, 1998; Besheer 'ua al, 1999; Bevins ma Bardo, 1999; Mellen ma Sevenich MacPhee, 2001; Dommett 'ua al, 2005; Kaino 'ua al, 2006; Olsen ma Winder, 2009). O taʻaloga fou, fua faʻatatau, ma le faʻaleleia o le siosiomaga (EE) uma ua faʻaalia i le faʻagaoioia o le system mesolimbic DA (Chiodo 'ua al, 1980; Horvitz 'ua al, 1997; Rebec 'ua al, 1997a; Rebec 'ua al, 1997b; Wood ma Rebec, 2004; Dommett 'ua al., 2005; Segovia 'ua al, 2010), ma fautua mai e sola ese mai le gaioiga o vaisu. I le faitau aofaʻi o tagata, o le lagona ma le fiailoa sailiili ua fesootaʻi atu i le gasegase, taumafa, ma le malosi o fualaau faasaina (Cloninger, 1987; Kelly 'ua al, 2006); mo le toe iloiloina, vaai (Zuckerman, 1986). I aʻa, o le tali atu i mea fou ua faʻasaʻoina foi ma le faʻamautuina o fualaau oona (Piazza 'ua al, 1989; Kaino 'ua al, 2005; Meyer 'ua al, 2010), o loʻo fautua mai o nei mea e lua. E faʻavae i luga o nei faʻamaumauga faʻasolosolo, e manatu o le a leʻo i le mesocorticolimbic circuitryimbic circuitry lea e mulimulitaia tali i mea fou ma fualaau faasaina o le sauaina (Rebec 'ua al., 1997a; Rebec 'ua al., 1997b; Bardo ma Dwoskin, 2004). O fualaau faʻapitoa (aemaise lava i mea faitino ma suʻega suʻega) ua suʻesuʻeina mo a latou meatotino faʻamalosia (Marx 'ua al, 1955; Stewart, 1960; Kaino 'ua al., 2006; Liu 'ua al, 2007; Olsen ma Winder, 2010), ma talu ai nei na tatou faʻaalia ai le aafia o le dopaminergic ma le glutamatergic faʻamaonia i le faʻasalalau o le faʻamalosia o meatotino o fesuiaiga o fualaau faʻaleleia (Olsen ma Winder, 2009; Olsen 'ua al, 2010). O le faʻamalosia o le faʻaalia o le faʻaalia o le faʻalavelave i mea faʻapitoa poʻo fualaau faʻapitoa i totonu o faʻamaufaʻailoga e le o se faʻalavelave e faʻagata, e ui lava o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga mo le gaosiga o le paʻu pe a maeʻa le faʻamalosia poʻo le faʻaogaina o faʻalauiloa faʻapitoa (Kaas, 1991; Rauschecker, 1999; Uhlrich 'ua al, 2005; Samita 'ua al, 2009). Ae ui i lea, o loʻo i ai le tamaoaiga o faʻamaumauga i luga o le faʻava-o-kiri e fesootaʻi ma fale i totonu o se siosiomaga faʻamalosia (lea e aofia ai vaega o isi autu na talanoaina, e aofia ai le manaia ma le faʻamalositino; mo nisi faʻamatalaga loloto,Kolb ma Whishaw, 1998; van Praag 'ua al, 2000a; Nithianantharajah ma Hannan, 2006)). Hebb's lauiloa lauiloa o le aʻoaʻoga na aʻafia i faʻaiuga na ia mauaina faʻalia o isumu tuʻuina i totonu o se tamaoaiga faʻatamaiaina (lona lava fale) faia sili atu i le aʻoaʻoina galuega nai lo littermates fale i totonu o le fale suesue (Hebb, 1947). O suʻesuʻega mulimuli na faʻaalia ai suiga tetele i le mamafa o le faiʻai, angiogenesis, neurogenesis, gliogenesis, ma le fausaga o le dendritic e tali atu ai i le faʻamalosia o le siosiomaga (EE) (Bennett 'ua al, 1969; Greenough ma Chang, 1989; Kolb ma Whishaw, 1998; van Praag 'ua al, 2000b). O faʻamatalaga lata mai nei mai suʻesuʻega faʻapitoa na faʻataʻitaʻiina, ua faʻaalia ai o le EE o loʻo faʻaalia ai le faʻaalia o gaioiga gaʻo e aofia ai le plasticity ma le neuroprotection (NMDA)Rampon 'ua al, 2000). O le vaega lava e tasi na latou iloaina o le aafia i le EE mo le na o 3 itula (e pei o le faʻaalia i le tele o faʻasolosolo) na maua ai tali tutusa, faʻateleina le faʻaalia o le gagana i auala e fesoʻotaʻi ma le neuritogenesis ma le palasitisi (Rampon 'ua al., 2000).

E pei o le taui o le tino, e pei o se masani masani o le palasitiki na faia e le EE foliga mai o le faaititia o le lagona i fualaau faasaina o le faasaunoa ma atonu e mafai ona tuuina atu se "faailoga puipuia" e faasaga i le tagofia o fualaau faasaina (O faasitepu ma Bardo, 2009; Thiel 'ua al, 2009; Solinas 'ua al, 2010; Thiel 'ua al, 2011). Pe a faatusatusa i manu i tulaga matitiva, ua faia e le EE se suiga i le itu i totonu o le pusa-tali o le locomotor activation e le morphine, faapea foi ma le morphine attenua- ma le amphetamine-induced lobilotor sensitization (Bardo 'ua al, 1995; Bardo 'ua al, 1997). O se tasi foliga tutusa na maitauina i le maea ai o togafitiga o le psychostimulant, lea na toesea ai e le EE le faʻafouina o le locomotor ma le aʻafiaga o aʻafiaga o le nicotine ma le faʻaitiitia o le puleaina o le cocaine ma le sailia o amioga (e ui ina maualuga le CPP i le cocaine CPP)Lanu meamata 'ua al, 2003; Lanu meamata 'ua al, 2010). O le mea e mataʻina ai, o le EE e leʻi taʻitaʻia ai le eseesega i le NAc poʻo le faʻapitoa o le DN poʻo se faʻataʻitaʻi o le opiate e faʻamau i nisi o mesocorticolimbic e suʻesuʻeina (Bardo 'ua al., 1997), e ui na maua e Segovia ma ana paʻaga le faateleina o le basal ma le K+-e faʻaaogaina NAc DA mulimuli i le EE (Segovia 'ua al., 2010). I le PFC (ae le o le NAc poo le striatum), na maua mai i ai ni anufe o le EE ua faʻaitiitia le malosi o femalagaiga o le dopamine (Zhu 'ua al, 2005). O lenei faʻatupulaia o le faʻamuamua i luma o le ATA e mafai ona aʻafia ai le gaioiga o le manolimbic, le sola ese,Deutch, 1992; Olsen ma Duvauchelle, 2001, 2006; Faʻaauau 'ua al., 2008; Del Arco ma Mora, 2009). O galuega talu ai nei ua faʻamaonia ai le auai mai o le CREB ma faʻaitiitia le BDNF i le NAc mulimuli i 30 aso EE faʻatusatusa i tamaʻi matitiva (Lanu meamata 'ua al., 2010), e ui lava o NAc BDNF maualuga sa tutusa i le va o le EE ma le pulea o ratogi ina ua mavae le tasi tausaga o fale (Segovia 'ua al., 2010). EE afaina ai foi le gaioiga faʻasalalau e aʻafia e fualaau faasaina. Faʻaaloalo o vave gaʻo zif268 i le NAc e ala i le cocaine ua faaitiitia, e pei o le faʻaaogaina o le cocaine o le Delta FosB i le striatum (e ui lava na maua e le EE le siitia o le pasese FosB Delta) ((Solinas 'ua al, 2009). O lenei "puipuiga" o lona uiga e le na o le vaaia i le tulaga o mea ua fai ma vaisu. O le maualuga o le palasitisi na fausiaina e le EE e matua tele lava ma o loo faaauau pea ona suʻesuʻeina i tulaga o le puipuia ma le faʻaleleia atili o le toe faʻaleleia mai le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi (van Praag 'ua al., 2000a; Spiers ma Hannan, 2005; Nithianantharajah ma Hannan, 2006; Laviola 'ua al, 2008; Lonetti 'ua al, 2010), ma o se lipoti talu ai nei na maua ai foi le maualuga o le faʻatuputeleina o le faʻamagaloina o le kanesa pe a nonofo manu i totonu o le EE (Cao 'ua al, 2010). E pei ona faʻatalanoaina e tusa ai ma le faʻamalositino, o faaiuga e uiga i aafiaga o le EE i luga o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e tatau ona faia aʻo mafaufau i le ono mafai ona faʻaaogaina le faʻaleagaina o fale. E pei o le faamalositino, ua faʻaalia le EE e faʻateleina le neurogenesis o le hiphoocamp (van Praag 'ua al., 2000b) ma faʻaitiitia le faʻalavelave-pei o aʻafiaga o le atuatuvale i le uati (Laviola 'ua al., 2008).

6. Talanoaga

I nisi tagata, o loʻo i ai se suiga mai le "masani" i le faʻamalosi malosi i taui faalenatura (e pei o meaʻai poʻo feusuaiga), o se tulaga na taʻua e nisi o amioga poʻo le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Holden, 2001; Grant 'ua al., 2006a). Aʻo agai i luma le suʻesuʻega i le le tagofia o fualaau faʻasaina, o le malamalama na maua mai i togafitiga o vailaau faʻasaʻo, faʻamalositino, ma le le mautonu o le faʻamalosi o le a fesoasoani i le atinaʻeina o togafitiga faʻapitoa mo vailaau faʻasaina. O loʻo i ai faʻamaoniga faʻapitoa o falemaʻi e faʻaaogaina togafitiga faʻapitoa e togafitia ai togafitiga fualaau faasaina atonu o se auala manuia i le togafitia o vailaau e le o fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o naltrexone, nalmefine, N-acetyl-cysteine, ma le modafanil ua lipotia uma lava e faʻaitiitia ai le manaʻo i tagata taʻavale faʻaleagaina (Kim 'ua al, 2001; Grant 'ua al, 2006b; Leung ma Cottler, 2009). Ua faaalia foi e le au faʻailoa a le au vaʻaia folafolaga i ni suʻesuʻega laiti i le togafitiga o amioga mataga faʻafeusuaiga (Grant ma Kim, 2001), ma o le pito i luga ua faʻaalia ai le manuia i le faʻaitiitia o faʻataʻitaʻiga o vailaʻau ma le mamafa i tagata gasegase oona ma le faʻamaina o le maʻi (McElroy 'ua al, 2007). O le manuia o nei togafitiga mo le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina o loʻo fautua atili mai ai e iai mea taua e masani ai i le va o vailaau faʻasaina ma vailaau faʻasaina.

O faʻataʻitaʻiga o manu o amioga faʻamalosia ma le faʻamalosi e fesoasoani foi i le tuʻuina atu o faʻamatalaga i auala faʻavae e le o faʻatagaina fualaau faʻasaina (Potenza, 2009; Winstanley 'ua al, 2010). O nisi o ituaiga o vailaʻau e le faʻaaogaina fualaau faʻasaina e sili atu ona faigofie ona faʻataʻitaʻiina i ni tootoo nai lo isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o meaʻai i meaai e sili ona pala, ua maua ai se faʻatulagaga lelei mo le suʻesuʻeina o le suiga i le malosi poʻo le tele o mea taumafa. O le faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le avanoa i gaʻo maualuga, gaʻo maualuga, poʻo le '' fale 'aiga' meaʻai e mafua ai le faʻaopopoina o le caloric ma le maualuga o le mamafa o meaʻai,Rothwell ma le Stock, 1979, 1984; Lin 'ua al, 2000). O nei togafitiga e mafai ona faʻaleleia ai le lumanaʻi mo le taui o meaʻai (Wojnicki 'ua al, 2006) ma taʻitaʻia ai suiga i totonu o le paʻu palasitino i totonu o le system o le mesolimbic dopamine (Hoebel 'ua al, 2009). Meaʻai mo le pulea e le tagata lava ia ua toe iloa ai o faʻafeiloaʻiga o mea taumafa ma mea faʻavaivai e mafai ona oʻo atu ai i le toe faʻafoʻi i le sailia o mea taumafa (Ward 'ua al., 2007; Grimm 'ua al, 2008; Nair 'ua al., 2009b), o se mea na tupu na lipotia mai mo tagata oti (Drewnowski, 1997; Berthoud, 2004). O le mea lea, o nei ituaiga o faʻataʻitaʻiga e maualuga le aoga o fale ma e ono oʻo ai i le neuroadaptations lea e maua ai ei tatou le malamalamaaga i tulaga o tagata e pei o le taumafaina o mea taumafa poʻo le toe faʻafoʻi i le tele o meaʻai masani pe a maeʻa se suiga aoga i meaʻai.

O le isi vaega o le alualu i luma talu ai nei ua i ai i le atinaʻeina o ituaiga o taʻaloga taumatematega ma filifiliga matautia (van den Bos 'ua al, 2006; Rivalan 'ua al, 2009; St Onge ma Floresco, 2009; Seepe 'ua al., 2009; Jentsch 'ua al, 2010). O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e mafai e kusi ona faia le gaioiga a le Iowa (IGT) (Rivalan 'ua al., 2009; Seepe 'ua al., 2009) ma se galuega masini moli (Winstanley 'ua al, 2011). E tasi le suʻesuʻega na maua ai e kusi na faia i lalo ifo o le IGT le maualuga o le faʻamanuiaina ma le maualuga o le aʻafiaga (Rivalan 'ua al., 2009), e talitutusa ma uiga e fesoʻotai ma faʻataʻitaʻiga faʻaletonu ma vailaau faʻasaina i tagata gasegase (Cloninger, 1987; Zuckerman, 1991; Cunningham-Williams 'ua al, 2005; Potenza, 2008). I le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu foi i luga o le faʻaogaina o mea e faʻavaeina ai le "tietiega i le taʻavale" ma le atinaʻeina o taaloga faʻaletupe e ono maua ai le malamalama i le atinaʻeina o vailaʻau mo gaioiga faʻaletonu (Winstanley, 2011; Winstanley 'ua al., 2011).

O suʻesuʻega faʻatino e faʻaaoga ai fualaau faʻapitoa e pei o se faʻamalosia ua maua ai le tele o mea mole mole molelaʻau e faʻaleleia ai le pulea e le tagata lava ia o faʻamalosi faʻamalosi ma fualaau faʻaleagaina (Olsen ma Winder, 2009; Olsen 'ua al., 2010). A o suʻesuʻeina i lenei tulaga o loʻo i lona laʻitiiti, o nei suʻesuʻega ma le lumanaʻi e mafai ona tuʻuina atu ai faʻamatalaga i togafitiga faʻapitoa mo le togafitiga o le faʻaaogaina o le initaneti poʻo ata vitio.

E ui o nei ma isi alualu i luma i amioga faʻataʻitaʻi ua amata ona aumaia ia i tatou ono malamalamaaga i gaioiga faʻavaeina le faʻatonuina o vailaʻau, e tele luitau ma faʻatapulaʻaina pe a taumafai e faʻataʻitaʻia na amioga. O le tasi faʻatapulaʻaina o le tele o faʻataʻitaʻiga, e leai se taua tele o le le lelei o filifiliga poʻo le soʻona fai o amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o galuega o taʻaloga isumu e faʻaaoga ai ni taui laiti pe faʻateleina ai le faʻatuai i le va o taui e tali atu ai i filifiliga le lelei, ae o le manu e le ono ono leiloa lona fale pe a leiloa le faʻasologa. O le isi faʻatapulaʻaina o le soʻona auai i amioga e pei o meaai poʻo vailaʻau faʻatautaia oe lava i falesuesue tulaga ono o se faʻaiuga o manu le mauaina o avanoa i isi e le o vailaʻau taui (Ahmed, 2005). O lenei tulaga tulaga ese ua faʻatulagaina e faʻataʻitaʻi ai tagata lamatia tulaga lamatia i le faitau aofaʻi o tagata (Ahmed, 2005), e ui o loʻo avea pea ma faʻamaumauga mo nei ituaiga o suʻesuʻega.

O le faaauau pea o suʻesuʻega o le soona fai, faʻamalosi, po o le faʻamalositino i le 'ai, mea tau tupe, ma isi amioga e le faʻatau fualaau oona o le a avea ma auala taua i le faʻalauteleina o lo tatou malamalamaaga e uiga i vailaʻau faʻatau. O taunuʻuga mai suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaaoga ai nei metotia faʻatasi ma suʻesuʻega i le faitau aofaʻi o tagata, o le a faʻaleleia ai le "crossover" pharmacotherapies e mafai ona aoga i vailaʻau faʻasaina ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Grant 'ua al., 2006a; Potenza, 2009; Frascella 'ua al., 2010).

6.1 Faʻasalaga Fesili

O le tasi o fesili e tumau pea pe tutusa le faitau aofai o neurons e ala i fualaau faasaina ma taui faalenatura. E ui lava o loʻo i ai le tele o faʻamaoniga o loʻo i luga o le faiʻai e aʻafia i taui masani ma fualaau faʻaleagaina (faʻaleagaina)Garavan 'ua al, 2000; Karama 'ua al, 2002; Tamaititi 'ua al, 2008), o loʻo i ai feteʻenaʻiga faʻamatalaga e uiga i le siʻitia i luga o le faitau aofaʻi o tagata e afaina i taui masani ma fualaau. O faʻamaumauga a le iunite nofofua mai le rat ma le tagata e le o le tagata e faʻatautaia ai le telefoni e faʻamaonia ai e eseese tagata o loʻo iai i le taimi o le puleaina e le tagata lava ia o taui masani (meaai, vai, ma le sucrose) ma cocaine poo le ethanol, e ui lava e maualuga le vaeluaina o le eseese tau masani na faʻaaogaina i nei suʻesuʻega (Bowman 'ua al, 1996; Carelli 'ua al, 2000; Carelli, 2002; Robinson ma Carelli, 2008). E iai foʻi faʻamaoniga e faʻapea o vailaʻau o vasega eseese e aofia ai ni aʻoaʻoga faʻapitoa i totonu o le mesocorticolimbic system. O iunite nofofua mai le PFC ma le NAc o kiova na faʻaaogaina le cocaine poʻo le heroin na faʻaalia ai o le tele o faitau aofaʻi o neurons na eseese le faʻaauau i le taimi o le taimi o faʻatatauga ma taimi e faʻasolo ai (Chang 'ua al, 1998). O le eseesega i le va o le natura ma fualaau faasaina e le mafai ona matua atoatoa, ae ui i lea, ona o loo i ai foi faamaoniga mo le ese. I le maea ai o taimi faʻaalia i methamphetamine ma aafiaga tau feusuaʻiga, sa i ai le taua tele o neurons o loʻo faʻaaogaina e nei taui e lua i le NAc, o le cingulate cingulate muamua, ma le amygdala amatalia (Frohmader 'ua al., 2010). O le mea lea, o le faʻaaogaina o fuainumera o le faʻaaogaina o fuainumera o fuainumera o fuainumera o fualaau faʻasaina e mafai ona faʻaaogaina ma nisi o taui masani, ae le o isi. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e faʻaaoga ai le tele o maʻa maʻaʻoʻo tau masani ma fualaau oona o le a manaʻomia e faʻatalanoaina lenei mataupu.

O le isi fesili e tulaʻi mai, pe o le a le maualuga o le suʻesuʻeina o togafitiga faʻapitoa e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i fualaau faasaina ma le le tagofia o fualaau faasaina. O faʻamatalaga lata mai e taʻu mai ai o le faʻaalia i nisi o fualaau faʻatau fua e mafai ona tuʻuina atu "puipuiga" mai taui tau fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o sugar ma saccharin e mafai ona faʻaititia le pulea o le cocaine ma heroin (Carroll 'ua al., 1989; Lenoir ma Ahmed, 2008), ma o nei tagata faʻaleleia masani na faʻataʻitaʻiina i le cocaine le mautonu i le filifilia e le tagata o ia lava i le tele o kio (Lenoir 'ua al., 2007; Cantin 'ua al., 2010). I se suʻesuʻega lata mai o meaola i le tele o suʻesuʻega, Cantin 'ua al. na lipotia mai e na o le 9% o tama e sili ona fiafia i le koko i luga o le saccharin. O se mea manaia e faapea o lenei vaega laitiiti o manu e fai ma sui o le faitau aofaʻi e ono aʻafia i "vaisu". O suʻesuʻega e faʻaaogaina ai le puleaina o le cocaine na taumafai e faʻamalamalamaina "aloaʻia" ratogo e faʻaaogaina ia faʻailoga ua suia e faʻataʻitaʻiina ai le DSM-IV taiala mo le faʻalagolago i fualaau faasaina (Deroche-Gamonet 'ua al., 2004; Belin 'ua al, 2009; Kasanetz 'ua al, 2010). O nei suʻesuʻega ua maua ai e tusa ma le 17-20% o meaola o le cocaine e faʻafoeina e le tagata ia mea uma e tolu, aʻo faʻatusatusa mo fua faatatau o le cocaine faalagolago i tagata na muamua ona aafia i le vailaau faasaina mai le ~ 5-15% (Anthony 'ua al, 1994; O'Brien ma Anthony, 2005). O le mea lea, i le tele o meaola suka ma le saccharin foliga mai e sili atu faʻamalosia nai lo cocaine. O se fesili e sili ona fiafia iai, pe o le toʻaitiiti o manu e maua le faʻamalosia o fualaʻau e fiafia iai e fai ma sui o le "vaivai" faitau aofaʻi o tagata e sili atu ona talafeagai i le suʻesuʻega o vaisu. I le faʻataʻitaʻiga, o le faʻatusatusaina o manu taʻitasi e fiafia i ai mo fualaʻau faʻatasi ai ma faʻailoga masani e ono maua ai se malamalamaʻaga i mea vaivai e fesoʻotaʻi ma vaisu o vailaʻau.

O se fesili mulimuli pe o le sailia o taui masani e mafai ona fesoasoani e puipuia pe togafitia ai le tagofia o fualaau faasaina. Ua faʻatinoina le faʻaleleia o le siosiomaga e avea o se puipuiga ma se togafitiga mo le tagofia o vailaʻau faʻasaina e faavae i suʻesuʻega faʻamalosi ma le tele o fualaau faʻaleagaina (Bardo 'ua al, 2001; Deehan 'ua al, 2007; Solinas 'ua al, 2008; Solinas 'ua al., 2010). Suesuega o pagota tagata na fautua mai o le faʻamaoaigaina o le siosiomaga e ala i le faʻaaogaina o "nuu faʻapitoa" o le mea moni, o se togafiti togafitiga lelei mo le faʻaitiitia o solitulafono i le lumanaʻi ma le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina (Aiga 'ua al, 2001; Sozin 'ua al, 2005). O nei taunuʻuga e faʻamaonia ma fautua mai o le faʻamalosia o le siosiomaga e mafai ona faʻaleleia atili le neuroadaptations e fesootaʻi ma le faʻaaogaina fualaau oona. E tutusa lelei ma le faʻaleleia o le siosiomaga, o suʻesuʻega ua maua ai o le faʻamalositino e faʻaititia ai le pulea o le tagata lava ia ma toe faʻafoʻi i fualaau faʻaleagaina (Togavao 'ua al., 2002; Zlebnik 'ua al., 2010). O loʻo i ai foi nisi faʻamaoniga o nei faʻamaumauga faʻamaonia e faʻaliliu atu i le faitau aofaʻi o tagata, ona o le faʻamalositino e faʻaitiitia ai faʻamalologa ma toe faʻafoʻi i mea ulaula (Daniel 'ua al, 2006; Prochaska 'ua al, 2008), ma o le tasi polokalame mo le toe faʻaleleia o fualaau faʻapitoa na vaʻaia ai le manuia i tagata o loʻo aʻoaʻoina ma tauva i se malafoni e avea o se vaega o le polokalame (Butler, 2005).

7. Faaiuga Faaiu

E tele mea tutusa i le va o vailaʻau faʻasaina ma vailaau faʻasaina, e aofia ai le manaʻo, le pulea le amio, faapalepale, tosoina, ma le maualuga o le toe faʻafoʻi (Mareko, 1990; Lejoyeux et al., 2000; National Institute on Drug Abuse (NIDA) et al., 2002; Potenza, 2006). E pei ona ou toe iloiloina, o loʻo i ai se faʻamalologa o faʻamaoniga e faʻapea o taui masani e mafai ona aʻafia ai le palasitisi i le faʻatalatalanoaga o mea e fai ma vaisu. E le tatau ona avea lenei mea o se mea e faateia ai, e pei o le 1) o fualaau faʻatauāina le faʻaaogaina o gaioiga i totonu o le faiʻai e talitutusa ma, e ui lava e sili atu le faʻalauiloa nai lo taui masani (Kelley ma Berridge, 2002), ma le 2) o fegalegaleaiga taua i le va o mea e pei o meaai poʻo avanoa feusuaʻiga ma tuutuuga e sili ona maua ai e aoga mai se vaaiga e ola ai ma o se galuega masani a le faiʻai (Alcock, 2005). I nisi tagata, o lenei palasitisi e mafai ona saofagā i se tulaga o le faʻamalosi malosi i amioga e pei o vailaau faʻasaina. E tele faʻamatalaga e taʻu mai ai o le 'ai, faʻatau, taaloga tupe, taʻalo i taaloga vitio, ma le faʻaaluina o le taimi i luga o le initaneti o amio ia e mafai ona avea ma amioga malolosi e faʻaauau pea e ui lava i taunuuga leaga (Talavou, 1998; Tejeiro Salguero ma Moran, 2002; Davis ma Carter, 2009; Garcia ma Thibaut, 2010; Lejoyeux ma Weinstein, 2010). E pei o le tagofia o vailaau faʻasaina, o loʻo i ai se vaitau o suiga mai le faʻagasologa i le faʻaaogaina malosi (Grant 'ua al., 2006a), e ui lava e faigata ona tusia se laina i le va o le "masani" ma le sailia o taui. O se tasi auala e mafai ai ona faia lenei tulaga ese o le suʻeina lea o tagata maʻi e faʻaaogaina le DSM maʻauni mo le faalagolago i mea. I le faʻaogaina o lenei auala, ua faia ai lipoti e mafai ona ausia nei faʻailoga DSM pe a faʻaaogaina i tagata gasegase o loʻo aʻafia malosi i faiga faʻafeusuaiga (Goodman, 1992), petipetupe (Potenza, 2006), initaneti faʻaaogaina (Griffiths, 1998), ma le 'ai (Ifland 'ua al, 2009). O le mea moni e faapea o le DSM-5 e tatau ona aofia ai vaega o agavaʻa ma ogaoga i totonu o "vaisu ma faʻalavelave faʻafitauli" (American Psychiatric Association, 2010), atonu o le a avea ma tagata suʻesuʻe ma mea e fai ma vaisu e fai ma vaisu lelei e mafaufau i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e pei o se faʻafitauli ole ala. I isi itu, o lenei ituaiga o nomenclature ua fesoasoani e faʻalauiloaina ai faʻafitauli e pei o le autism ma le fetal alcohol ua i ai le tele o tulaga faigata. I le tulaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (fualaau faasaina poo le le tagofia o fualaau faasaina), o le faailoaina o faailoga e oo lava i lalo ifo o le tulaga o le "agavaʻa" e mafai ona fesoasoani e faailoa tagata taitoatasi lamatia ma faatagaina ai le sili atu ona aoga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a faʻaauau pea ona faʻaalia malamalamaga i le auala e mafai ai ona faʻamalosia i nisi o tagata le sailia o taui faalenatura ma le auala e sili ona lelei e togafitia ai le tagofia o fualaau faasaina.

Le          

Laulau 1          

Aotelega o le Pepa Faʻaauau Na Maitauina Pe a Faʻaalia le Faʻataʻitaʻiina o Fomaʻi poʻo Faʻatufuga Faʻatasi.

Faʻafetai

O fesoasoani tau tupe na tuʻuina mai e le NIH grant DA026994. Ou te fia faafetai atu ia Kelly Conrad, Ph.D. ma Tiffany Wills, Ph.D. mo faʻamatalaga lelei i lomiga muamua o lenei tusitusiga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  • (APA) APA DSM-5 Suʻega Faʻatulagaina e aofia ai le New Category of Addiction and Disorders Related. 2010 [Press Release]. Toe aumai mai http://wwwdsm5org/newsroom/pages/pressreleasesaspx.
  • Aghajanian GK. Faʻapalepale o le locus coeruleus neurones i le morphine ma le taofiofia o le tali mai i tua o le clonidine. Natura. 1978; 276: 186-188. [PubMed]
  • Ahmed SH. Le mautonu i le va o fualaau faasaina ma le le maua o fualaau oona: o se itu taua tele mo vaisu. Eur J Pharmacol. 2005; 526: 9-20. [PubMed]
  • Ahmed SH, Koob GF. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: sui i le tulaga o le mafaufau. Saienisi. 1998; 282: 298-300. [PubMed]
  • Aiken CB. Pramipexole i le mafaufau faʻapitoa: o se iloiloga faʻaleleia o tusitusiga. J Clin Fomaʻi. 2007; 68: 1230-1236. [PubMed]
  • Alburges ME, Narang N, Wamsley JK. Suiga i le masini responsorgic responsor system ina ua maeʻa le pulega o cocaine. Synapse. 1993; 14: 314-323. [PubMed]
  • Alcock J. Animal Faʻaaloalo: o se faʻaoga evolusione. Sinauer Associates; Sunderland, Mas: 2005.
  • American Psychiatric Association A DSM-5 Suʻega Faʻatulagaina e aofia ai le New Category of Addiction and Disorders Related. 2010 [Press Release]. Toe aumai mai http://wwwdsm5org/newsroom/pages/pressreleasesaspx.
  • Antelman SM, Eichler AJ, Black CA, Kocan D. Faʻatusatusaina o le atuatuvale ma le amphetamine i le faʻalauiloa. Saienisi. 1980; 207: 329-331. [PubMed]
  • Anthony JC, Warner LA, Kessler RC. Faʻataʻotoga faʻatusatusaina o le faʻalagolago i tapaa, ava malosi, vailaʻau faʻasaina, ma mea inu: mea na maua mai le National Comorbidity Survey. Faʻataʻitaʻiga ma Clinical Psychopharmacology. 1994; 2: 244-268.
  • Asahina S, Asano K, Horikawa H, Hisamitsu T, Sato M. Enhancement o vaega o le beta-endorphin i le rat hypothalamus i le faamalositino. Japanese Journal of Physical Fitness and Sports Medicine. 2003; 5: 159-166.
  • Aston-Jones G, Harris GC. Faʻapipiʻi tui mo le faʻateleina o fualaau oona i le taimi o le faʻasolosolo malie. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 167-179. [PubMed]
  • Avena NM, Hoebel BG. Amphetamine-faʻapitoa e faʻaalia ai le gasegase o le gasegase (faʻafeiloaʻiga) ma le hyperphagia suka. Pharmacol Biochem Behav. 2003a; 74: 635-639. [PubMed]
  • Avena NM, Hoebel BG. O le faʻaleleia o le suka e faʻalagolago i le suka e mafua ai le faʻasalalaiga amio i se maualalo o le amphetamine. Neuroscience. 2003b; 122: 17-20. [PubMed]
  • Avena NM, Long KA, Hoebel BG. O suʻelaʻau e faʻalagolago i le suālaʻu e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tali mo le suka pe a uma le faʻasaina: faʻamaoniga o le aʻafia o le suka. Physiol Behav. 2005; 84: 359-362. [PubMed]
  • Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2008; 32: 20-39. [PMC free article] [PubMed]
  • Balleine BW, Dickinson A. Aʻa-faʻatonuina mea faifaʻatasiga: mea e ono tutupu ma le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga ma a latou mea e sui ai. Neuropharmacology. 1998; 37: 407-419. [PubMed]
  • Bardo MT, Bowling SL, Rowlett JK, Manderscheid P, Buxton ST, Dwoskin LP. O le faʻamalosia o le siʻosiʻomaga e aʻafia ai le faʻaogaina o le locomotor, ae le o le in vitro dopamine lafoaʻi, o loʻo aʻafia e le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav. 1995; 51: 397-405. [PubMed]
  • Bardo MT, Dwoskin LP. Faʻatonuina o meaola i le va o faigamalo fou-ma le faʻaaogaina o fualaau oona. Nebr Symp Motiv. 2004; 50: 127-158. [PubMed]
  • Bardo MT, Klebaur JE, Valone JM, Deaton C. Faʻaititia le faʻaleleia o le siosiomaga e faʻaititia ai le puleaina o le amphetamine i totonu o tamaʻitaʻi ma tama. Psychopharmacology (Berl) 2001; 155: 278-284. [PubMed]
  • Bardo MT, Robinet PM, Hammer RF., Itiiti. Aafiaga o siosiomaga faʻaleleia o vaʻaiga eseese i luga o amioga a le morphine, faʻataʻitaʻiga opioid ma le syntamine. Neuropharmacology. 1997; 36: 251-259. [PubMed]
  • Beach FA, Jordan L. Aafiaga o le faʻamalosia o feusuaiga i luga o le faʻatinoga o tamaʻi tama i se auala saʻo. J Comp Physiol Psychol. 1956; 49: 105-110. [PubMed]
  • Bechara A. Faia o le faia o faaiuga, puleaina o le manava ma le leiloa o le malosi e tetee ai fualaau faasaina: o se vaaiga le neurocognitive. Nat Neurosci. 2005; 8: 1458-1463. [PubMed]
  • Belin D, Balado E, Piazza PV, Deroche-Gamonet V. Autu o le taumafa ma fualaau faasaina e vaʻai ai le atinaʻeina o meaʻai e pei o le cocaine-pei o amioga i tama. Biol Psychiatry. 2009; 65: 863-868. [PubMed]
  • Belke TW, Dunlop L. Aafiaga o mea maualuga o le naltrexone i le tamoe ma tali atu mo le avanoa e tamoe ai i tamaʻi: O se suʻega o le vavau vaʻaia. Suesuega Psychol. 1998; 48: 675-684.
  • Belke TW, Heyman GM. O se Suʻesuʻeina o Tulafono Faʻafetaui o le Faʻafaigofieina o le Faʻafaigofieina o le Uila o Tini i Rats. Anim Learn Behav. 1994; 22: 267-274.
  • Bello NT, Lucas LR, Hajnal A. Toe faʻaogaina le sogasoga o aʻafiaga e aʻafia ai le dopamine D2 masini o le taligalu i totonu o le fale. Neuroreport. 2002; 13: 1575-1578. [PMC free article] [PubMed]
  • Bennett EL, Rosenzweig MR, Diamond MC. Toto tao: aafiaga o le faʻaogaina o le siosiomaga i luga o le susu ma le mamafa. Saienisi. 1969; 163: 825-826. [PubMed]
  • Berthoud HR. Mafaufau i le metabolism i le pulea o meaʻai ma le paleni o le malosi. Physiol Behav. 2004; 81: 781-793. [PubMed]
  • Besheer J, Jensen HC, Bevins RA. Faʻasalaga o le Dopamine i totonu o se tusitusiga-faʻatagaina o mea ma se mea faʻapitoa-mea faʻapipiʻi sauniuni faʻatasi ma pua. Behav Brain Res. 1999; 103: 35-44. [PubMed]
  • Bevins RA, Bardo MT. Faʻaopoopoina le faʻatupulaia o le nofoaga e fiafia i ai e ala i le faʻaaogaina o mea faʻapitoa: faʻatauvaga e MK-801. Behav Brain Res. 1999; 99: 53-60. [PubMed]
  • Bevins RA, Besheer J. Novelty taui o se fuataga o le anedonia. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2005; 29: 707-714. [PubMed]
  • Bjornebekk A, Mathe AA, Brene S. Running ei ai aʻafiaga eseese i le NPY, opiates, ma le faʻalauteleina o le cell i se meaola manu o le faʻalavelave ma le pulea. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 256-264. [PubMed]
  • Black DW. Taumafai faʻatau faʻatau maʻi: se iloiloga o molimau. Cns Spectrums. 2007; 12: 124-132. [PubMed]
  • Borgland SL, Malenka RC, Bonci A. O le cocaine gasegase ma gasegase e mafua ai le malosi o le malosi synaptic i le vaega o le faalauteleina o le alatele: o le electrophysiological and behavioral correlates in rats individually. J Neurosci. 2004; 24: 7482-7490. [PubMed]
  • Bowman EM, Aigner TG, Richmond BJ. Faailoga o le Neural i totonu o le manuki ventral striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi mo le sua o le sua ma le cocaine. J Neurophysiol. 1996; 75: 1061-1073. [PubMed]
  • Bradley KC, Boulware MB, Jiang H, Doerge RW, Meisel RL, Mermelstein PG. Suiga i faʻamatalaga o le gene i totonu o le nucleus accumbens ma le striatum pe a mavae le faʻafeusuaiga. Genes Brain Behav. 2005; 4: 31-44. [PubMed]
  • Breiter HC, Aharon I, Kahneman D, Dale A, Shizgal P. Faʻataʻitaʻiga faʻatulagaina o tali i totonu o le talipupuni i le faʻamoemoe ma le poto masani i tupe maua ma tupe leiloa. Neuron. 2001; 30: 619-639. [PubMed]
  • Bruijnzeel AW. Kappa-Opioid signaling signaling ma le faiʻai taui. Faʻavae Brain Res Faʻaaliga 2009; 62: 127-146. [PMC free article] [PubMed]
  • Butler SL. Fefaʻatauaʻiga o Feinu ma Vailaʻau mo Paʻu ma Paʻu. Le New York Times; New York: 2005.
  • Faletini CA, Martin SS, Inciardi JA. Togafitiga i le taimi o le suiga mai le falepuipui i le nuʻu ma le faʻatagaina o fualaau faasaina. J Faʻasologa o le Faasaunoa. 2005; 28: 351-358. [PubMed]
  • Caggiula AR, Hoebel BG. "Sitepu kopi-taui" i le faaupuga pito i luga. Saienisi. 1966; 153: 1284-1285. [PubMed]
  • Kaino ME, Green TA, Bardo MT. Faʻaititia le siʻosiʻomaga o le siosiomaga e faʻaititia ai le tali atu mo se mea fou. Faʻagasologa Faʻasalaga. 2006; 73: 360-366. [PMC free article] [PubMed]
  • Kaino ME, Saucier DA, Bardo MT. Fou sailia ma le faʻaaogaina fualaʻau: saofaga o se manu faʻatusa. Faʻataʻitaʻiga & Falemai Psychopharmacology. 2005; 13: 367–375. [PubMed]
  • Cantin L, Lenoir M, Augier E, Vanhille N, Dubreucq S, Serre F, et al. O le cocaine e maualalo i luga o le apefaʻi tau o tamaʻi: o faʻamatalaga talafeagai mo le faʻafetaui o mea ua fai ma vaisu. PLoS tasi. 2010; 5: e11592. [PMC free article] [PubMed]
  • Cao L, Liu X, Lin EJ, Wang C, Choi EY, Riban V, et al. O le siosiomaga ma le faʻatoagaina o gaioiga o se faiʻai-faʻataʻitaʻiga o le BDNF / leptin axis e mafua ai le faʻamagaloina o le kanesa ma le faʻasaina. Cell. 2010; 142: 52-64. [PMC free article] [PubMed]
  • Carelli RM. Nucleus accumbens cell firing i le taimi o sini-faʻatonu amioga mo cocaine vs. 'natura' faʻamalosia. Physiol Behav. 2002; 76: 379–387. [PubMed]
  • Carelli RM, Iames SG, AJ. O le faʻamaonia o le vavaeina o alalaupapa i totonu o le nucleus accumbens e aʻafia ai cocaine ma le "natura" (vai ma meaai) taui. J Neurosci. 2000; 20: 4255-4266. [PubMed]
  • Carlezon WA, Jr., Thomas MJ. Faʻavae meaola o le taui ma le fesuiaiga: o se faʻalavelave faʻapitoa o le gaioiga o gaioiga. Neuropharmacology. 2009; 56 (Aseta 1): 122-132. [PMC free article] [PubMed]
  • Carroll ME, Lac ST, Nygaard SL. O se faʻamalosia e faʻafesoʻotaʻi i taimi uma e taofia ai le maua mai pe faʻaititia ai le tausiga o amioga faʻamalosi-faʻamalosia. Psychopharmacology (Berl) 1989; 97: 23-29. [PubMed]
  • Cassens G, Sui C, Kling M, Schildkraut JJ. Aulia Amphetamine: aʻafiaga i luga o le uʻamea o le faʻamalosia o togafiti. Psychopharmacology (Berl) 1981; 73: 318-322. [PubMed]
  • Chang JY, Janak PH, Woodward DJ. Faatusatusaga o tali mesocorticolimbic neuronal i le taimi o le cocaine ma le heroin self-administration i le gaioi saoloto o manulele. J Neurosci. 1998; 18: 3098-3115. [PubMed]
  • Chen BT, Bowers MS, Martin M, Hopf FW, Guillory AM, Carelli RM, et al. O cocaine ae le o se taui faʻanoanoa ile puleaina poʻo le faʻaaogaina o cocaine e maua ai le LTP tumau ile VTA. Neuron. 2008a; 59: 288-297. [PMC free article] [PubMed]
  • Chen BT, Hopf FW, Bonci A. Synaptic plasticity in the mesolimbic system: mea faʻapitoa mo togafitiga faʻaleagaina. Ann NY Acad Sci. 2010; 1187: 129-139. [PMC free article] [PubMed]
  • Chen HI, Kuo YM, Liao CH, Jen CJ, Huang AM, Cherng CG, et al. O faamalositino tumau taimi e faaitiitia ai le aoga o le 3,4-methylenedioxymethamphetamine. Behav Brain Res. 2008b; 187: 185-189. [PubMed]
  • Childress AR, Ehrman RN, Wang Z, Li Y, Sciortino N, Hakun J, et al. Muamua i le manaʻoga: faʻamalosia o le limbina e le "le iloa" fualaau faasaina ma feusuaiga. PLoS tasi. 2008; 3: e1506. [PMC free article] [PubMed]
  • Chiodo LA, Antelman SM, Caggiula AR, Lineberry CG. O fualaau faʻapitoa e suia ai le fua ole lafoaʻi o le dopamine (DA): faʻamaoniga mo le lua ituaiga o faʻamaumauga o le DN i totonu o le DNRA. Brain Res. 1980; 189: 544-549. [PubMed]
  • Christie MJ, Chesher GB. Faʻalagolago i le tino faʻapitoa i mea faʻapitoa faʻapitoa o le tino. Soifua Sci. 1982; 30: 1173-1177. [PubMed]
  • Clark PJ, Kohman RA, Miller DS, Bhattacharya TK, Haferkamp EH, Rhodes JS. Neurogenesis o le hippocampal matutua ma le C-Fos induction ao faagasolo le faʻalauteleina o le uili vaʻavaʻavale o loʻo tamomoe i C57BL / 6J souris. Behav Brain Res. 2010; 213: 246-252. [PMC free article] [PubMed]
  • Cloninger CR. Neurogenetic fetuunaiga faiga i le ava malosi. Saienisi. 1987; 236: 410-416. [PubMed]
  • Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, et al. O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. 2002; 10: 478-488. [PubMed]
  • Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, et al. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12: 3549-3552. [PubMed]
  • Conrad KL, Ford K, Marinelli M, Wolf ME. O le faʻamatalaga o le receptor Dopamine ma le tufatufa faʻamalosia o suiga i le rat rat accumbens pe a maeʻa ona alu ese mai le pulea o le cocaine. Neuroscience. 2010; 169: 182-194. [PMC free article] [PubMed]
  • Konekarate C, Filliol D, Matifas A, Kieffer BL. O le faapalepale analgesic i totonu o le Morphine, o le faʻalauteleina o le mafutaga ma le faʻalagolago i le tino e le manaʻomia ai le fesuiaiga o le mu opioid receptor, cdk5 ma le adenylate cyclase activity. Neuropharmacology. 2008; 54: 475-486. [PubMed]
  • Corsica JA, Pelchat ML. Taumafa o mea taumafa: moni pe sese? Curr Opin Gastroenterol. 2010; 26: 165-169. [PubMed]
  • Cosgrove KP, Hunter RG, Carroll ME. O le faʻaosoosoina o le uʻamea e faʻaaogaina ai le manaia o le cocaine i totonu o tama: eseesega o feusuaiga. Pharmacol Biochem Behav. 2002; 73: 663-671. [PubMed]
  • Cottone P, Sabino V, Steardo L, Zorrilla EP. Opioid-faʻalagolago i le faʻatusatusaga o le faʻatusatusaga le lelei ma le pinge-e pei o le 'ai i totonu o puaa ma le utiuti o avanoa i meaai sili ona fiafia i ai. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 524-535. [PubMed]
  • Covington HE, 3rd, Miczek KA. Faʻaauau le soʻotaga-faʻaleagaina le atuatuvale, cocaine poʻo morphine. O aʻafiaga i le faʻalauiloaina o amio ma le puleaina o le cocaine e le faʻafefeteina "binges" Psychopharmacology (Berl) 2001; 158: 388-398. [PubMed]
  • Covington HE, 3rd, Miczek KA. O le manaia o le koko o le cocaine pe a uma ona faʻaleagaina le faʻafitauli e le episodic, ae le o le faʻamalosia o amio: le faʻaesea mai le faʻamalosia o le corticosterone. Psychopharmacology (Berl) 2005; 183: 331-340. [PubMed]
  • Crawford LL, Holloway KS, Domjan M. Le natura o le faamalosia o feusuaiga. J Exp Anal Behav. 1993; 60: 55-66. [PMC free article] [PubMed]
  • Crombag HS, Gorny G, Li Y, Kolb B, Robinson TE. Faʻalavelave faʻafeagai o le amphetamine o le faʻafoeina o le pulea e le tagata lava ia i luga o vailaʻau o le dendritic i totonu o le medial ma le vaeluaga muamua o le cortex. Cereb Cortex. 2005; 15: 341-348. [PubMed]
  • Cunningham-Williams RM, Grucza RA, Fale o LBtle, Womack SB, Tusi SJ, Przybeck TR, et al. Faʻaauau ma tagata vavalo i taaloga faʻaletonu: faʻapitoa mai le suʻesuʻega a St. Louis, soifua maloloina ma le olaga (SLPHL). J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2005; 39: 377-390. [PMC free article] [PubMed]
  • Daniel JZ, Cropley M, Fife-Schaw C. O le aafiaga o le faamalositino i le faaitiitia o le manao e ulaula ma sikaleti o le aveeseina o faailoga e le mafua mai i faalavelave. Togafitiga. 2006; 101: 1187-1192. [PubMed]
  • Davis C, Carter JC. Faʻailoga malosi e fai ma vaisu o mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o aʻoaʻoga ma molimau. Manatu. 2009; 53: 1-8. [PubMed]
  • Davis JF, Tracy AL, Schurdak JD, Tschop MH, Lipton JW, Clegg DJ, et al. O le faʻaalia o le maualuga o le gaʻo o meaʻai e aʻafia ai le tau o le psychostimulant ma le turnolimbic dopamine i le rat. Behav Neurosci. 2008; 122: 1257-1263. [PMC free article] [PubMed]
  • Deadwyler SA. Faiga faʻamaonia o le faʻamaonia o fualaau faasaina: sootaga i taui masani. Ann NY Acad Sci. 2010; 1187: 140-147. [PubMed]
  • Deehan GA, Jr., Kaino ME, Kiefer SW. Vaʻaia faʻasolosolo suiga e suia ai le tagata faʻatonuina le tali atu mo le ethanol i moa ua gaosia. Alcohol Clin Exp Res. 2007; 31: 1692-1698. [PubMed]
  • Del Arco A, Mora F. Neurotransmitters ma fesoʻotaʻiga muamua o cortex-limbicid: o aʻafiaga mo le gasegase ma le faʻafitauli o le psychiatric. J Neural Transm. 2009; 116: 941-952. [PubMed]
  • Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi. 2004; 305: 1014-1017. vaʻai i faʻamatalaga. [PubMed]
  • Deutch AY. O le faʻatonutonuina o faiga o le dopamine subcotical e le cortex muamua: o fegalegaleaiga o faigamalo o le dopamine ma le pathogenesis o le schizophrenia. J Neural Transm Suppl. 1992; 36: 61-89. [PubMed]
  • Dommett E, Coizet V, CD Blaha, Martindale J, Lefebvre V, Walton N, et al. E faʻafefea ona faʻaosoina le fua o vailaʻau dopamineric i le gaioiga puupuu. Saienisi. 2005; 307: 1476-1479. [PubMed]
  • Drewnowski A. Fafaga mea e te fiafia i ai ma taumafa taumafa. Annu Rev Nutr. 1997; 17: 237-253. [PubMed]
  • Duman RS, Malberg J, Thome J. Neural plasticity to stress and antidepressant togafitiga. Biol Psychiatry. 1999; 46: 1181-1191. [PubMed]
  • Ehringer MA, Hoft NR, Zunhammer M. Faaitiitia le ava malosi i mumumu ma le avanoa i se uila lele. Alu. 2009; 43: 443-452. [PubMed]
  • Sui o le Jordan MP, Watkins SS, Koob GF, Markou A. Dramatic ua faaitiitia i le faiʻai taui galuega ao aveesea le nicotine. Natura. 1998; 393: 76-79. [PubMed]
  • Ernst C, Olson AK, Pinel JP, Lam RW, Christie BR. Faʻafitauli aʻafiaga o faʻamalositino: faʻamaoniga mo se manatu matua-neurogenesis? J. Neurosci Fomaʻi. 2006; 31: 84-92. [PMC free article] [PubMed]
  • Ettenberg A, Tolauapiga CH. Haloperidol e aʻafia ai le malosi o le faʻamalosia o aʻa i le kiona: o aʻafiaga mo le aafia o le dopamine i le taui o meaʻai. Pharmacol Biochem Behav. 1986; 25: 813-821. [PubMed]
  • Evans AH, Pavese N, Lawrence AD, Tai YF, Valaau S, Doder M, et al. Ole faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e fesoʻotaʻi ma le faʻalauteleina o le faʻasaina o le toto. Ann Neurol. 2006; 59: 852-858. [PubMed]
  • Everitt BJ, Belin D, Economidou D, Pelloux Y, Dalley JW, Robbins TW. Iloiloga. Faʻaaogaina o le aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le faʻaletonu e atiae ai le faʻamalosia o togafitiga o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3125-3135. [PMC free article] [PubMed]
  • Everitt BJ, Dickinson A, Robbins TW. O le neuropsychological basis o amioga ua fai ma vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 2001; 36: 129-138. [PubMed]
  • Everitt BJ, Fray P, Kostarczyk E, Taylor S, Stacey P. Suesuega o meafaigaluega i le faʻamalosia o feusuaiga i tama tane (Rattus norvegicus): I. Pulea e ala i se faʻaopoopoga o mea faʻapitoa e fetaui lelei ma se tamaʻitaʻi talileleia. J Comp Psychol. 1987; 101: 395-406. [PubMed]
  • Fiorino DF, Kolb BS. O le faʻafeusuaiga e oʻo atu ai i suiga tumau o le morphology i le kenele muamua o male rat, paietal cortex, ma nucleus accumbens neurons. Sosaiete mo Neuroscience; Niu Orleans, LA: 2003. 2003 Abstract Viewer ma le Faʻasalalauga Fuafuaga Washington, DC.
  • Fiorino DF, Phillips AG. Faʻafaigofieina amioga tau feusuaiga ma faʻaleleia atili le gaʻo o le dopamine i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o tama tane pe a maeʻa ona faʻaalia le amio a le D-amphetamine. J Neurosci. 1999; 19: 456-463. [PubMed]
  • Foley TE, Fleshner M. Neuroplasticity o taamilosaga dopamine pe a uma le faamalositino: faʻafitauli mo le gaogao tutotonu. Neuromolecular Med. 2008; 10: 67-80. [PubMed]
  • Frascella J, Potenza MN, Brown LL, Childress AR. Faʻasaga i mea e faigofie ona fai i le faiʻai e tatala ai le ala mo le faʻaaogaina o mea ua fai ma vaisu. Ann NY Acad Sci. 2010; 1187: 294-315. [PMC free article] [PubMed]
  • Freed CR, Yamamoto BK. Faʻasologa o le metabolism dopamine i le ātotonu: o se faailoga mo le saoasaoa, faʻasologa, ma le faʻasologa o manu feʻaveaʻi. Saienisi. 1985; 229: 62-65. [PubMed]
  • Frohmader KS, Wiskerke J, Wise RA, Lehman MN, Coolen LM. Methamphetamine galue i luga o faʻafitauli o neu e faʻatonutonu ai amioga tau feusuaiga i tama tane. Neuroscience. 2010; 166: 771-784. [PMC free article] [PubMed]
  • Garavan H, Pankiewicz J, Bloom A, Cho JK, Sperry L, Ross TJ, et al. Faʻailogaina o le koko o le cocaine e faʻaaogaina: faʻamaonia le neuroanatomical mo tagata faʻatau fualaau ma fualaau faasaina. Am J Psychiatry. 2000; 157: 1789-1798. [PubMed]
  • Garcia FD, Thibaut F. Faʻaleagaina o feusuaiga. Am J Drug Alcohol Abuse. 2010 [PubMed]
  • Girault JA, Valjent E, Caboche J, Herve D. ERK2: o se faitotoa talafeagai ma le faitotoa faʻapitoa mo vailaau faʻasaina faʻasaina? Faʻamatalaga i le taimi nei i le Pharmacology. 2007; 7: 77-85. [PubMed]
  • Gold SN, Heffner CL. Faʻasalaga faʻafeusuaiga: tele manatu, itiiti faʻamatalaga. Clin Ps Psychol Rev. 1998; 18: 367-381. [PubMed]
  • Gomez-Pinilla F, Ying Z, Roy RR, Molteni R, Edgerton VR. O le faʻaaogaina o le lotofuatiaifo e faʻaosoina ai se masini faʻafefesootai BDNF e faʻaleleia ai le neuroplasticity. J Neurophysiol. 2002; 88: 2187-2195. [PubMed]
  • Goodman A. Togafitiga feusuaiga: igoa ma togafitiga. J Sex Marital Ther. 1992; 18: 303-314. [PubMed]
  • Gosnell BA. O le sucrose aoga e faʻaleleia ai le faʻaalia o amioga e maua mai e le kokeni. Brain Res. 2005; 1031: 194-201. [PubMed]
  • Gosnell BA, Levine AS. Polokalame taui ma taumafa taumafa: matafaioi a le aufaigaluega. I I Obese (London) 2009; 33 (Faʻata 2): S54-58. [PubMed]
  • Grant JE, Brewer JA, Potenza MN. Le neurobiology o vailaau ma vaisu amioga. Cns Spectrums. 2006a; 11: 924-930. [PubMed]
  • Grant JE, Kim SW. O se mataupu o le kleptomania ma amioga mataga tau feusuaʻiga e togafitia i le naltrexone. Annals of Clinical Psychiatry. 2001; 13: 229-231. [PubMed]
  • Grant JE, Potenza MN, Hollander E, Cunningham-Williams R, Nurminen T, Smits G, et al. Suesuega le tele o le fitafita o le nalmefene i le togafitiga o taaloga tau taaloga. Amerika Journal of Psychiatry. 2006b; 163: 303-312. vaʻai i faʻamatalaga. [PubMed]
  • Grant JE, Potenza MN, Weinstein A, Gorelick DA. Faatomuaga i vaisu amioga. Am J Drug Alcohol Abuse. 2010; 36: 233-241. [PMC free article] [PubMed]
  • Geripela AM. Uiga, tu masani, ma le faiʻai fuafuaina. Annu Rev Neurosci. 2008; 31: 359-387. [PubMed]
  • Green TA, Alibhai IN, Roybal CN, Winstanley CA, Theobald DE, Birnbaum SG, et al. O le faʻaleleiaina o le siosiomaga e maua ai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻatalanoa i le gaosiga o elemene adenosine monophosphate cyclic adenosine (CREB) elemene o loʻo taliina i luga o le nucleus accumbens. Biol Psychiatry. 2010; 67: 28-35. [PMC free article] [PubMed]
  • Green TA, Kaino ME, Thompson M, Bardo MT. O le faʻatamaoaigaina o le siosiomaga e faʻaititia ai le vaʻaia o le nicotine i totonu o manoa. Psychopharmacology (Berl) 2003; 170: 235-241. [PubMed]
  • Greenough WT, Chang FF. Faʻaleleiina o le fausaga o le synapse ma le mamanu i le cereberal cortex. I: Peters A, Jones EG, faatonu. Cerebral Cortex. vol. 7. Plenum; New York: 1989. pp. 391-440.
  • Griffiths M. Initaneti: Pe o iai moni lava? I totonu: Gackenbach J, faatonu. Psychology ma le Initaneti. Tomai Faapitoa; San Diego, CA: 1998. pp. 61-75.
  • Grimm JW, Fyall AM, Osincup DP. Faʻasalaina o le gasegase o le gasegase: aafiaga o le faʻaitiitia o aʻoaʻoga ma le suʻega muamua. Physiol Behav. 2005; 84: 73-79. [PMC free article] [PubMed]
  • Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Neuroadaptation. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo. Natura. 2001; 412: 141-142. [PMC free article] [PubMed]
  • Grimm JW, Osincup D, Wells B, Pule Mana M, Fyall A, Faofi C, et al. O le faʻaogaina o le siosiomaga e faʻaaogaina ai le toe faʻaleleia o le sailiga o le sosolo i totonu o tama. Behav Pharmacol. 2008; 19: 777-785. [PMC free article] [PubMed]
  • Grueter BA, Gosnell HB, Olsen CM, Schramm-Sapyta NL, Nekrasova T, Landreth GE, et al. Extracellular-signal signal kinase 1-faʻalagolago i le faʻaaogaina o le glutamate receptor 5-induced depression mo le uumi taimi i le moega o le moega o le stria terminalis ua faʻalavelaveina e le puleaina o cocaine. J Neurosci. 2006; 26: 3210-3219. [PubMed]
  • Haber SN, Fudge JL, McFarland NR. O alatele Striatonigrostriatal i primates e fausia ai se siʻosiʻomaga maualuga mai le atigi i le telefoni. J Neurosci. 2000; 20: 2369-2382. [PubMed]
  • Hammer RP., Itiiti. Cocaine suia le receptor opia o loʻo fusifusia i vaega o taui o le faiʻai tele. Synapse. 1989; 3: 55-60. [PubMed]
  • Hattori S, Naoi M, Nishino H. O le numera o le numera o le dopamine i le taimi o le taʻavale o loʻo i ai i le rat: e fesoʻotaʻi ma le saoasaoa o le tamoe. Brain Res Bull. 1994; 35: 41-49. [PubMed]
  • O le S, Grasing K. Chronic togafiti faʻamalosi e faʻaleleia uma ai le cocaine-faʻamalosia ma le cocaine amioga e faʻataʻitaʻia ai le vaalele. Fualaau oona. 2004; 75: 215-221. [PubMed]
  • Hebb DO. O aʻafiaga o aafiaga vave i le foia o faafitauli i le matua. Am Psycho. 1947; 2: 306-307.
  • Vaʻa VL, Chakravarty S, Nestler EJ, Meisel RL. O Delta FosB faʻamatalaga i totonu o le nucleus accumbens e faʻaleleia le tau feusuaʻiga i tamaʻitaʻi a Suria. Genes Brain Behav. 2009; 8: 442-449. [PMC free article] [PubMed]
  • Herman JP, Stinus L, Le Moal M. O le faʻamalosia o popolega e faʻatele ai le tali atu i le amphetamine. Psychopharmacology (Berl) 1984; 84: 431-435. [PubMed]
  • Hoebel BG, Avena NM, Bocarsly ME, Rada P. Natural Addiction: O Se Tulaga Faʻaleagaina ma le Suʻega Faʻavae e Faʻavae i le Suʻa i le Rats. Journal of Addiction Medicine. 2009; 3: 33-41. [PubMed]
  • Hoebel BG, Hernandez L, Schwartz DH, Mark GP, Hunter GA. Suesuega microdialysis o le faiʻai norepinephrine, serotonin, ma le dopamine faʻatagaina i le taimi o le gaioiga o le amio: faʻamatalaga masani ma faʻafitauli. Annals of the New York Academy of Sciences; New York: 1989.
  • Hoeft F, Watson CL, Kesler SR, Bettinger KE, Reiss AL. Eseesega o alii ma tamaitai i le faiga o le mesocorticolimbic i le taimi o taaloga-taaloga. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2008; 42: 253-258. [PubMed]
  • Hoffmann P, Thoren P, Ely D. Aafiaga o le faia o le faitalia i amioga matala ma luga o le osofaiga i le pisipiti tuusao (SHR) Behav Neural Biol. 1987; 47: 346-355. [PubMed]
  • Holden C. 'Amioga' fai ma vaisu: latou te i ai? Saienisi. 2001; 294: 980–982. [PubMed]
  • Horvitz JC, Stewart T, Jacobs BL. O le faʻagasolo o gaoioiga faʻapitoa o dopamine neurons e mafua mai i fualaau faʻapitoa i le pusi anufe. Brain Res. 1997; 759: 251-258. [PubMed]
  • O Hosseini M, Alaei HA, Naderi A, Sharifi MR, o Zahed R. Treadmill e faʻaitiitia ai le pulea e le tagata lava ia o le morphine i tama tane. Pathophysiology. 2009; 16: 3-7. [PubMed]
  • Hudson JI, Hiripi E, Pope HG, Jr., Kessler RC. Le faʻaogaina ma le faʻasaʻoina o faʻafitauli o le 'ai i le National Comorbidity Survey Replication. Biol Psychiatry. 2007; 61: 348-358. [PMC free article] [PubMed]
  • Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Iloiloga Faaletausaga o Neuroscience. 2006; 29: 565-598. [PubMed]
  • Ifland JR, Preuss HG, Marcus MT, Rourke KM, Taylor WC, Burau K, et al. Manatu faʻatauina lelei: o se mea masani e faʻaaogaina le le atoatoa. Med Hypotheses. 2009; 72: 518-526. [PubMed]
  • Inciardi JA, Martin SS, Surratt HS. Soifua Maloloina i falepuipui ma le faʻasalaga o galuega: Faʻaleleia auala mo tagata solitulafono e aofia ai tagata solitulafono. I: Rawlings B, Yates R, faatonu. Soifua Maloloina mo togafitiga o fualaau oona. Jessica Kingsley; Lonetona: 2001. pp. 241-256.
  • James W. Principles of Psychology. H. Holt ma Kamupani; New York: 1890.
  • Janal MN, Colt EW, Clark WC, Glusman M. Pain maaleale, lagona ma le plasma endocrine i le tagata e mulimuli i le mamao mamao: o aʻafiaga o le keloxone. Paʻu. 1984; 19: 13-25. [PubMed]
  • Jentsch JD, Woods JA, Groman SM, Seu E. Uiga faʻaalia ma mea e faʻaogaina i totonu o le lalolagi e fesoʻotai ai faʻataʻitaʻiga i le faʻataʻitaʻiga o le Palaloon Analog Risk Task. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 1797-1806. [PMC free article] [PubMed]
  • Johnson PM, Kenny PJ. Dopamine D2 faʻaleleia i mea ua fai ma vaisu-e pei o le toilalo o le taui ma le taumafa malosi i totonu o pusi malo. Nat Neurosci. 2010; 13: 635-641. [PMC free article] [PubMed]
  • Kaas JH. Faʻapitoa o faʻafanua ma faʻafanua i mamanu matutua. Annu Rev Neurosci. 1991; 14: 137-167. [PubMed]
  • Kalivas PW, Lalumiere RT, Knackstedt L, Shen H. Glutamate faasalalauga i vaisu. Neuropharmacology. 2009; 56 (Aseta 1): 169-173. [PMC free article] [PubMed]
  • Kalivas PW, O'Brien C. Drug o mea ua fai ma vaisu o se togafitiga o le siakiina o le neuroplasticity. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 166-180. [PubMed]
  • Kalivas PW, Richardson-Carlson R, Van Orden G. Cross-sensitization i le va o le mamafa o le taʻavale vae ma le gaioiga o le afi eletise. Biol Psychiatry. 1986; 21: 939-950. [PubMed]
  • Kalivas PW, Stewart J. Dopamine i le amataga ma le faʻaalia o fualaau faasaina-ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le afi. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1991; 16: 223-244. [PubMed]
  • Kanarek RB, DʻAnci KE, Jurdak N, Mathes WF. Tamoʻe ma vaisu: faʻatupuina le faʻaui i tua i se isumu faʻataʻitaʻiga o gaioiga-faʻavae anorexia. Behav Neurosci. 2009; 123: 905–912. [PMC free article] [PubMed]
  • Kanarek RB, Marks-Kaufman R, DʻAnci KE, Przypek J. Faʻamalositino faʻamalieina tuufofoga taliaina o le amphetamine i isumu. Pharmacol Biochem Behav. 1995; 51: 725–729. [PubMed]
  • Kandel E, Schwartz J, Jessell T. Taunuuga o le Science Science. McGraw-Hill Medical; New York: 2000.
  • Karama S, Lecours AR, Leroux JM, Bourgouin P, Beaudoin G, Joubert S, et al. Vaega o faiʻai failele i alii ma tamaitai ao maimoa i faʻamatalaga o ata mataga. Hum Brap Mapp. 2002; 16: 1-13. [PubMed]
  • Kasanetz F, Deroche-Gamonet V, Berson N, Balado E, Lafourcade M, Manzoni O, et al. O le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia faifai pea i le faʻamaonia o le tulaga faʻateleni. Saienisi. 2010; 328: 1709-1712. [PubMed]
  • Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Nat Rev Neurosci. 2007; 8: 844-858. [PubMed]
  • Kelley AE. Faʻaauau le faʻaaogaina o le malosi o le manaʻo: galue i amioga faʻatauvaʻa ma aʻoaʻoga faʻapitoa. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2004; 27: 765-776. [PubMed]
  • Kelley AE, Berridge KC. Le siakiina o taui masani: talafeagai i fualaau oona. J Neurosci. 2002; 22: 3306-3311. [PubMed]
  • Kelley AE, Will MJ, Steininger TL, Zhang M, Haber SN. Faʻatapulaʻaina o taumafa i aso taʻitasi o se meaai e sili ona palasa (chocolate Ensure (R)) suia fesuiaiga o le 'elekelalin gene. Eur J Neurosci. 2003; 18: 2592-2598. [PubMed]
  • Kelly TH, Robbins G, Martin CA, Fillmore MT, Lane SD, Harrington NG, et al. Eseesega a le tagata lava ia i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: d-amphetamine ma le sailia o lagona. Psychopharmacology (Berl) 2006; 189: 17-25. [PMC free article] [PubMed]
  • Kenny PJ. Faʻatauga o taui ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Trends Pharmacol Sci. 2007; 28: 135-141. [PubMed]
  • Kim SW, Grant JE, Adson DE, Shin YC. Faʻataualua naltrexone mataʻitu ma suʻesuʻega i placebo i le togafitiga o gaioiga faʻaletonu. Biological Psychiatry. 2001; 49: 914-921. [PubMed]
  • Knutson B, Rick S, Wimmer GE, Prelec D, Loewenstein G. Neural predictors o faʻatau. Neuron. 2007; 53: 147-156. vaʻai i faʻamatalaga. [PMC free article] [PubMed]
  • Koepp MJ, Gunn RN, Lawrence AD, Cunningham VJ, Dagher A, Jones T, et al. Molimau mo le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o se taaloga vitio. Natura. 1998; 393: 266-268. [PubMed]
  • Kohlert JG, Meisel RL. O le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le tali atu i le mating-related nucleus accumbens tali a le dopamine o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a Suria. Behav Brain Res. 1999; 99: 45-52. [PubMed]
  • Kolb B, Whishaw IQ. Paʻu laititi ma le amio. Annu Rev Psychol. 1998; 49: 43-64. [PubMed]
  • Komisaruk BR, Whipple B, Crawford A, Liu WC, Kalnin A, Mosier K. Faʻamamaina o le tino i le taimi o le vavalalata o le tagata lava ia ma le orgasm i fafine e afaina ai le afaina o le vaʻaia: faʻamaoniga o le mediation e nerves nerves. Suesueina o Brain. 2004; 1024: 77-88. [PubMed]
  • Koob G, Kreek MJ. Faʻalavelave, faʻasolosolo o auala faʻatau fualaau faasaina, ma le fesuiaiga i fualaau faasaina. Am J Psychiatry. 2007; 164: 1149-1159. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF. O le matafaioi a pepeti CRF ma le CRF e fesoʻotai i le itu pogisa o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Brain Res. 2010; 1314: 3-14. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Kenneth Lloyd G, Mason BJ. Atinaeina o vailaau mo togafitiga mo fualaau faasaina: o se Rosetta stone approach. Nat Rev Drug Discov. 2009; 8: 500-515. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Drug addictive, dysregulation o taui, ma le allostasis. Neuropsychopharmacology. 2001; 24: 97-129. [PubMed]
  • Koob GF, Le Moal M. Toe Iloiloga. Neurobiological mechanisms mo faiga faʻavae faaosofia i le tagofia o vaisu. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3113-3123. [PMC free article] [PubMed]
  • Koob GF, Stinus L, Le Moal M, Bloom FE. Faʻamatalaga faʻafeagai o aʻoaʻoga o le faaosofiaga: molimau mai le neurobiology mai suʻesuʻega o le faalagolago i le opiate. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 1989; 13: 135-140. [PubMed]
  • Koob GF, Volkow ND. Neurocircuitry of addiction. Neuropsychopharmacology. 2010; 35: 217-238. [PMC free article] [PubMed]
  • Koya E, Uejima JL, Wihbey KA, Bossert JM, Hope BT, Shaham Y. Matafaioi o le faʻaaogaina o le medial forefrontal cortex i le faʻaosoina o le manaʻoina o le koko. Neuropharmacology. 2009; 56 (Aseta 1): 177-185. [PMC free article] [PubMed]
  • Lader M. Antiparkinsonian togafitiga ma gaioiga faʻaletonu. CNS Drugs. 2008; 22: 407-416. [PubMed]
  • Laviola G, Hannan AJ, Macri S, Solinas M, Jaber M. Aafiaga o le tamaoaiga o le siosiomaga i luga o meaola manu o faamaʻi neurodegenerative ma le mafaufau o le mafaufau. Neurobiol Dis. 2008; 31: 159-168. [PubMed]
  • O Le Magnen J. A o se matafaioi mo sui o le taui o meaʻai ma meaʻai ua fai ma vaisu. I: Capaldi ED, Powley TL, faatonu. Taumafa, Aafiaga, ma Fafagaina. American Psychological Association; Washington, DC: 1990. pp. 241-254.
  • Lejoyeux M, Mc Loughlin M, Faʻasalaga-? Es J. Epidemiology o le faʻalagolago i amioga: iloiloga o tusitusiga ma taunuʻuga o suʻesuʻega muamua. European Psychiatry: le Journal of the Association of European Psychiatrists. 2000; 15: 129-134. [PubMed]
  • Lejoyeux M, Weinstein A. Faʻatau malosi. Am J Drug Alcohol Abuse. 2010; 36: 248-253. [PubMed]
  • Lenoir M, Ahmed SH. O le tuʻuina atu o le suia o le nondrug e faʻaititia ai le faateleina o le taumafa o le heroin. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 2272-2282. [PubMed]
  • Lenoir M, Serre F, Cantin L, Ahmed SH. O le manogi suamalie e sili atu i le tau o le koko. PLOS ONE. 2007; 2: e698. [PMC free article] [PubMed]
  • Leri F, Flores J, Rajabi H, Stewart J. Effects o le cocaine i totonu o tamaleo e faʻaalia i heroin. Neuropsychopharmacology. 2003; 28: 2102-2116. [PubMed]
  • Lett BT. O faʻataʻitaʻiga faʻapupula e faʻateleina nai lo le faʻaitiitia o taui tauia o amphetamine, morphine, ma cocaine. Psychopharmacology (Berl) 1989; 98: 357-362. [PubMed]
  • Lett BT, Grant VL, Byrne MJ, Koh MT. Faʻatasiga o se potu faʻapitoa ma le faʻaaogaina o le uila o loʻo faʻagasolo mea e maua ai mea e fiafia i ai. Manatu. 2000; 34: 87-94. [PubMed]
  • Leung KS, Fale Fale LB. Togafitiga o gaioiga faʻaletonu. Curr Opin Psychiatry. 2009; 22: 69-74. [PubMed]
  • Lin S, Thomas TC, Storlien LH, Huang XF. Atinaʻeina o mea taumafa maualuga-faʻapipiʻi le tele o le meaʻai ma le leptin faʻafeagai i C57Bl / 6J souris. Faʻasalaga o le Metabasi Faʻamatalaina I totonu. 2000; 24: 639-646. [PubMed]
  • Lindholm S, Ploj K, Franck J, Nylander I. Toe faia le pulega o le ethanol e faʻaaogaina ai suiga i taimi pupuu ma taimi uumi i le enkephalin ma le faʻasolosolo o faʻavae o le tino i le faiʻai o le rat. Alu. 2000; 22: 165-171. [PubMed]
  • Liu X, Palamata MI, Caggiula AR, Donny EC, Sved AF. Faʻaleleia le faʻaleleia atili o le aʻafiaga o le nicotine ma lona tosoina e nicotinic taufaʻatasiga i tamaʻi. Psychopharmacology (Berl) 2007; 194: 463-473. [PMC free article] [PubMed]
  • Lonetti G, Angelucci A, Morando L, Boggio EM, Giustetto M, Pizzorusso T. O le faʻamuamuaina o le siosiomaga ua faʻataʻitaʻiina ai le faʻavasegaga o le amio ma le synopic phenotype o MeCP2 null souris. Biol Psychiatry. 2010; 67: 657-665. [PubMed]
  • LowerGeo EG, Thiele TE. O le faʻamaoniga muamua o faʻamaoniga o le faʻamaonia o le corticotropin-releasing factor (CRF) o loʻo faʻamoemoeina sini autu mo togafitiga o vailaau faʻamalosi. CNS Neurol Disord Drug Targets. 2010; 9: 77-86. [PMC free article] [PubMed]
  • Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y. Fafagaina o le gaioiga o le cocaine pe a uma ona ave i tua: o se toe iloiloga o faamatalaga saʻo. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 214-226. [PubMed]
  • Lu L, Koya E, Zhai H, Faamoemoe BT, Shaham Y. Matafaioi a ERK i mea ua fai ma vaisu o kokeni. Trends Neurosci. 2006; 29: 695-703. [PubMed]
  • Luscher C, Bellone C. Palasitisi synaptic e faʻaleleia le cocaine: o se ki i vaisu? Nat Neurosci. 2008; 11: 737-738. [PubMed]
  • Lynch WJ, Piehl KB, Acosta G, Peterson AB, Hemby SE. Ua faʻaauau le faʻamalositino o le tino i le toe faʻaleleia o amioga faʻamaʻi-Cocaine-Finding and Neuroadaptations Associated i le Prefrontal Cortex. Biol Psychiatry. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  • MacRae PG, Spirduso WW, Walters TJ, Farrar RP, Wilcox RE. Aafiaga faʻamalosi mo toleniga i luga o le D2 dopamine receptor o loʻo fusia ma faʻamaʻapoʻa i le dopamine metabolites i matua matutua matutua. Psychopharmacology (Berl) 1987; 92: 236-240. [PubMed]
  • Maj M, Turchan J, Smialowska M, Przewlocka B. Morphine ma le cocaine e aafia i le biosynthesis CRF i totonu o le ogaumu o le amygdala. Neuropeptides. 2003; 37: 105-110. [PubMed]
  • Majewska MD. O le tagofiaina o cocaine o se maʻi le neuro: faʻafitauli mo togafitiga. NIDA Res Monogr. 1996; 163: 1-26. [PubMed]
  • Mameli M, Bellone C, Brown MT, Luscher C. Cocaine e fesuiaʻi tulafono mo le synaptic plasticity o le glutamate transmission i le vaega faʻalauteleina o le fale. Nat Neurosci. 2011 [PubMed]
  • Markou A, Koob GF. Postccaine anhedonia. Se faʻataʻitaʻiga o manu o le siakiina o cocaine. Neuropsychopharmacology. 1991; 4: 17-26. [PubMed]
  • Marks I. Faʻasalaga (e le o vailaʻau) vailaau. [Vaai i le faʻamatalaga] British Journal of Addiction. 1990; 85: 1389-1394. [PubMed]
  • Martinez I, Paredes RG. E na o le vaʻavaʻai faʻatasi e tauia i tamaʻi ituaiga uma. Faʻafefe. 2001; 40: 510-517. [PubMed]
  • Marx MH, Henderson RL, Roberts CL. Faʻaauau le faʻamalosia o le tali faʻasalalauga e ala i se faʻamalosiaga o le tino pe a maeʻa faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e aunoa ma se faʻamasinoga. J Comp Physiol Psychol. 1955; 48: 73-76. [PubMed]
  • McBride WJ, Li TK. Mamanu faataitai o le ava malosi: o le neurobiology o le ava ava malosi-inu ava i meaola. Crit Rev Neurobiol. 1998; 12: 339-369. [PubMed]
  • McClung CA, Nestler EJ. Neuroplasticity faʻatalanoaina e ala i le faʻaalia o le gaʻo. Neuropsychopharmacology. 2008; 33: 3-17. [PubMed]
  • McClung CA, Ulery PG, Perrotti LI, Zachariou V, Berton O, Nestler EJ. DeltaFosB: se fomaʻi mole mole mo le taimi umi i le faiʻai. Brain Res Mol Brain Res. 2004; 132: 146-154. [PubMed]
  • McDaid J, Dallimore JE, Mackie AR, Napier TC. Suiga i luga o faletalimalo ma pCREB ma deltaFosB i kiopopo-faʻapitoa: faʻamaʻologa faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o le electrophysiological measures i totonu o le pallidum lautele. Neuropsychopharmacology. 2006a; 31: 1212-1226. [PMC free article] [PubMed]
  • McDaid J, Graham MP, Napier TC. O le faʻaogaina o le Methamphetamine e ese le suia o le pCREB ma le DeltaFosB i le gasologa lapisi o le faiʻai mamame. Mol Pharmacol. 2006b; 70: 2064-2074. [PubMed]
  • McElroy SL, Hudson JI, Capece JA, Nofoaga K, Fisher AC, Rosenthal NR. Topiramate mo le togafitiga o le gasegase o le pinge e fesootaʻi ma le mea oona: suesuega a le placebo. Biol Psychiatry. 2007; 61: 1039-1048. [PubMed]
  • Meisel RL, Camp DM, Robinson TE. O se suʻesuʻega microdialysis o le toto o le toto i le taimi o amioga feusuaʻi i tamaʻitaʻi a Suria. Behav Brain Res. 1993; 55: 151-157. [PubMed]
  • Meisel RL, Mullins AJ. Feusuaiga i tamaʻi fafine: masini feaveaʻi ma taunuuga faʻatino. Brain Res. 2006; 1126: 56-65. [PMC free article] [PubMed]
  • Mellen J, Sevenich MacPhee M. Philosophy o le faʻaleleia o le siosiomaga: O le taimi ua tuanai, o le taimi nei, ma le lumanaʻi. Zoo Biology. 2001; 20: 211-226.
  • Mermelstein PG, Becker JB. Faʻateleina le dopamine extracellular i le tumutumu o le tumutumu ma le striatum o le tamaʻi fafine i le taimi o gaioiga faʻasolosolo. Behav Neurosci. 1995; 109: 354-365. [PubMed]
  • Meyer AC, Rahman S, Charnigo RJ, Dwoskin LP, Crabbe JC, Bardo MT. Genetics of seeking freshness, amphetamine pulea e le tagata lava ia ma le toe faʻaleleia e faʻaaoga ai fusi naua. Genes Brain Behav. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  • Molteni R, Ying Z, Gomez-Pinilla F. Aafiaga eseʻese o gaioiga ogaoga ma le faʻaoʻo luga o aʻafiaga e aʻafia ai le palasitini i le ratopocampus o le rat na faʻaalia e microarray. Eur J Neurosci. 2002; 16: 1107-1116. [PubMed]
  • Nader MA, Daunais JB, Moore T, Nader SH, Moore RJ, Smith HR, et al. Aafiaga o le siakiina o le cocaine i luga o mamanu o le dopamine i totonu o rkeysus bekee: muamua ma faʻaalia faʻaalia. Neuropsychopharmacology. 2002; 27: 35-46. [PubMed]
  • Nair SG, Adams-Deutsch T, Epstein DH, Shaham Y. Le neuropharmacology o le toe faʻafoʻi i le sailia o meaʻai: metotia, suʻesuʻega autu, ma le faʻatusatusaga ma le toe faʻafoʻi i le faʻatau fualaau faasaina. Prog Neurobiol. 2009a; 89: 18-45. [PMC free article] [PubMed]
  • Nair SG, Adams-Deutsch T, Epstein DH, Shaham Y. Le neuropharmacology o le toe faʻafoʻi i le sailia o meaʻai: metotia, sailiiliga autu, ma le faʻatusatusaga ma le toe faʻafoʻi i le sailia o fualaau faasaina. Prog Neurobiol. 2009b [PMC free article] [PubMed]
  • National Institute on the Drug Abuse (NIDA) National Institute of Health Psychology (NIMH) National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK) Taui ma le faia o faʻaiuga: avanoa ma faatonuga i le lumanaʻi. Neuron. 2002; 36: 189-192. [PubMed]
  • Nestler EJ, Kelz MB, Chen J. DeltaFosB: o se tagata faufautua molelaʻau ole umi ole taimi ole umi ole taimi ole soifua maloloina. Brain Res. 1999; 835: 10-17. [PubMed]
  • Nithianantharajah J, Hannan AJ. Enetene faʻamalosia, aʻafiaga faʻapitoa i le poto masani ma faʻalavelave faʻalavelave ole tino. Nat Rev Neurosci. 2006; 7: 697-709. [PubMed]
  • Noonan MA, Bulin SE, Fuller DC, Eisch AJ. Ole faʻaitiitiga o le neurogenesis hippocampal matutua e faʻaalia ai le tulaga faʻaletonu i se meaola manu o mea e fai ma vaisu cocaine. J Neurosci. 2010; 30: 304-315. [PMC free article] [PubMed]
  • O'Brien CP. Vailaau faʻasaina mo le puipuia o le toe faʻafoʻi: o se vasega fou o vailaʻau faʻamalosi. Am J Psychiatry. 2005; 162: 1423-1431. [PubMed]
  • O'Brien CP. Faʻamatalaga i luga o Tao et al. (2010): Initaneti ua fai ma vaisu ma DSM-V. Togafitiga 2010; 105: 565.
  • O'Brien MS, Anthony JC. Lamatiaga o le Avea ma Cocaine Faʻamoemoe: Epidemiological Estimates mo le Iunaite Setete, 2000-2001. Neuropsychopharmacology. 2005 [PubMed]
  • O'Donnell JM, Miczek KA. Leai faapalepale i antiaggressive aafiaga o d-amphetamine i isumu. Psychopharmacology (Berl) 1980; 68: 191-196. [PubMed]
  • Olausson P, Jentsch JD, Tronson N, Neve RL, Nestler EJ, Taylor JR. DeltaFosB i totonu o le nucleus accumbens e faʻamalosia ai meaʻai faʻamalosia ma faʻamalosia. J Neurosci. 2006; 26: 9196-9204. [PubMed]
  • Olsen CM, Childs DS, Stanwood GD, Winder DG. O le sailiga o lagona e manaʻomia ai le faʻaaogaina o le glutamate 5 (mGluR5) PLoS tasi. 2010; 5: e15085. [PMC free article] [PubMed]
  • Olsen CM, Duvauchelle CL. O le faʻaaogaina o le gasegase o le SCH 23390 o loʻo aʻafia ai le maualuga o le numera o le dopamine 24 h post-infusion. Brain Res. 2001; 922: 80-86. [PubMed]
  • Olsen CM, Duvauchelle CL. Faʻasologa muamua i le D1 faʻamalosia o le faʻamalosia o meatotino o cocaine. Suesueina o Brain. 2006; 1075: 229-235. [PubMed]
  • Olsen CM, Winder DG. O le sailiga o le lagona o loʻo i ai ni mea faʻapipiʻi tutusa i le faʻamalositino o fualaau oona i C57 mice. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 1685-1694. [PMC free article] [PubMed]
  • Olsen CM, Winder DG. Sini faʻatosina o loʻo sailia i totonu o le kiore. J Vis Exp. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  • Olson AK, Eadie BD, Ernst C, Christie BR. O le faʻamalosia o le siʻomaga ma le faʻaleaogaina o le tino e matua faateleina ai le neurogenesis i le tagata hippocampus matutua e ala i auala e le mafaamatalaina. Hippocampus. 2006; 16: 250-260. [PubMed]
  • Orford J. Hypersexuality: aʻafiaga mo se aʻoaʻoga o le faʻalagolago. Br J Addict Alcohol Other Drugs. 1978; 73: 299-210. [PubMed]
  • Ostlund SB, Balleine BW. I luga o amioga ma mea ua fai ma vaisu: O se auiliiliga mafutaga o le sailia o fualaau faasaina. Drug Discov i le Aso Nei Faataitaiga. 2008; 5: 235-245. [PMC free article] [PubMed]
  • Packard MG, Knowlton BJ. O le aʻoaʻoina ma le manatuaina o galuega a le Basal Ganglia. Annu Rev Neurosci. 2002; 25: 563-593. [PubMed]
  • Paredes RG, Vazquez B. O le a le mea e fai e tamaiti fafine e uiga i feusuaiga? Faʻasolosolo faʻatasi. Behav Brain Res. 1999; 105: 117-127. [PubMed]
  • Petry NM. Pe tatau ona faʻalauteleina le lautele o amioga ua fai ma vaisu e aofia ai taaloga faʻavalea? Togafitiga. 2006; 101 (Aseta 1): 152-160. [PubMed]
  • Piazza PV, Deminiere JM, Le Moal M, Simon H. Faʻatonu e vaʻaia ai le faʻaletonu o tagata taʻitoʻatasi i le amphetamine pulea e le tagata lava ia. Saienisi. 1989; 245: 1511-1513. [PubMed]
  • Pierce RC, Vanderschuren LJ. Taofiofia o le masani: O le faavae o le faʻaaogaina o amioga faʻamalosi i mea e fai ma vaisu cocaine. Neurosci Biobehav Rev. 2010 [PMC free article] [PubMed]
  • Pitchers KK, Balfour ME, Lehman MN, Richtand NM, Yu L, Coolen LM. Neuroplasticity i le faiga o le mesolimbic e mafua mai i taui faalenatura ma mulimuli ane taui le faʻamaonia. Biol Psychiatry. 2010a; 67: 872-879. [PMC free article] [PubMed]
  • Pitchers KK, Frohmader KS, Vialou V, Mouzon E, Nestler EJ, Lehman MN, et al. DeltaFosB i le nucleus accumbens e taua tele mo le faʻamalosia o aafiaga o taui tau feusuaʻiga. Genes Brain Behav. 2010b [PMC free article] [PubMed]
  • Porrino LJ, Daunais JB, Smith HR, Nader MA. O le faʻalauteleina o aʻafiaga o le cocaine: suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga a le tagata e le o se tagata soifua o le cocaine self-administration. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2004a; 27: 813-820. [PubMed]
  • Porrino LJ, Lyons D, Smith HR, Daunais JB, Nader MA. O le puleaina o le cocaine e maua ai le faʻaauau pea o le aʻafiaga o limbic, association, ma senitimotor vaega tetele. J Neurosci. 2004b; 24: 3554-3562. [PubMed]
  • Potenza MN. E tatau i aʻafiaga o mea ua fai ma vaisu ona aofia ai ni aʻafiaga ole aʻafia? Togafitiga. 2006; 101 (Aseta 1): 142-151. [PubMed]
  • Potenza MN. Iloiloga. Le neurobiology o le faʻaletonu o taaloga tau tupe ma le tagofia o fualaau faasaina: o se aotelega ma sailiiliga fou. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3181-3189. [PMC free article] [PubMed]
  • Potenza MN. Le taua o meaola manu o le faia o filifiliga, taaloga faitupe, ma amioga e aʻafia ai: o aʻafiaga mo suesuega faaliliu i mea ua fai ma vaisu. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 2623-2624. [PMC free article] [PubMed]
  • Prochaska JJ, Hall SM, Humfleet G, Munoz RF, Reus V, Gorecki J, et al. Gaioiga faaletino o se fuafuaga mo le tausisia o le taofiofia o le tapaa: o se faamasinoga i luga o le va. Muamua Med. 2008; 47: 215-220. [PMC free article] [PubMed]
  • Rampon C, Tang YP, Goodhouse J, Shimizu E, Kyin M, Tsien JZ. O le faʻaleleiaina o loʻo aʻafia ai suiga faʻavae ma le toe faʻaleleia mai faʻaletonu o mafaufauga faaletonu i CA1 NMDAR1-kiotu kiota. Nat Neurosci. 2000; 3: 238-244. [PubMed]
  • Rauschecker JP. Faʻasalaga faʻasalalau faʻasalaga faʻamaonia: o se faʻatusatusaga ma isi auala faʻapitoa. Trends Neurosci. 1999; 22: 74-80. [PubMed]
  • Rebec GV, Christensen JR, Guerra C, Bardo MT. Vaʻaia faʻaitulagi ma le faaletino i le taimi o le dopamine efflux i le nucleus accumbens i le taimi o le fatuga saoloto e filifili ai. Suesueina o Brain. 1997a; 776: 61-67. [PubMed]
  • Rebec GV, Grabner CP, Johnson M, Pierce RC, Bardo MT. Faʻaauau le alualu i luma o le catecholaminergic i le medie fronttight cortex ma le nucleus accumbens shell during romantic. Neuroscience. 1997b; 76: 707-714. [PubMed]
  • Rivalan M, Ahmed SH, Dellu-Hagedorn F. O tagata taʻutaʻua e fiafia i filifiliga sese i luga o le ituaiga o rat o le Iowa Gambling Task. Biol Psychiatry. 2009; 66: 743-749. [PubMed]
  • Roberts DC, Morgan D, Liu Y. E faʻapefea ona faia se rat e faʻaleagaina ai le koko. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2007; 31: 1614-1624. [PMC free article] [PubMed]
  • Robinson DL, Carelli RM. Vaevaega vaʻaia o le faʻaaogaina o uʻamea faʻasolosolo e faʻafesoʻotaʻi ai le tagata e tali atu mo le ethanol i le vai. Eur J Neurosci. 2008; 28: 1887-1894. [PMC free article] [PubMed]
  • Robinson TE, Becker JB. O le faʻalauteleina o le soifua maloloina e tuʻuina atu faatasi ma se faʻaleleia atili i le amphetamine-faʻafoʻiina o le dopamine mai le tino i vitio. Eur J Pharmacol. 1982; 85: 253-254. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993; 18: 247-291. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Siʻitia-faʻapitoa ma le tagofia o vaisu. Togafitiga. 2001; 96: 103-114. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Iloiloga. O le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga o mea ua fai ma vaisu: o nisi o mataupu o loʻo iai nei. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2008; 363: 3137-3146. [PMC free article] [PubMed]
  • Robinson TE, Kolb B. Pisikisi faʻasaina e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 33-46. [PubMed]
  • Rogers PJ, Smit HJ. Meaʻai ma meaʻai "vaisu": o se iloiloga ogaoga o faʻamaoniga mai se vaaiga biopsychosocial. Pharmacol Biochem Behav. 2000; 66: 3-14. [PubMed]
  • Rothwell NJ, MJ MJ. O se vaega o le tino lanu enaena i totonu o le thermogenesis o meaʻai. Natura. 1979; 281: 31-35. [PubMed]
  • Rothwell NJ, MJ MJ. Le atinaʻeina o le meaʻai i manu: o le vaega o meaʻai. Clin Endocrinol Metab. 1984; 13: 437-449. [PubMed]
  • Routtenberg A. "Matelaina o le tagata lava ia" o manoa o loʻo nonofo i paʻu o galuega: aafiaga faʻafetaui. J Comp Physiol Psychol. 1968; 66: 234-238. [PubMed]
  • Routtenberg A, Kuznesof AW. O le matelaina o manuki o loʻo nonofo i totonu o paaga i luga o se faʻatapulaʻaina o meaʻai. J Comp Physiol Psychol. 1967; 64: 414-421. [PubMed]
  • Russo SJ, Dietz DM, Dumitriu D, Morrison JH, Malenka RC, Nestler EJ. O le faʻaleagaina o le tino: faiga o le synaptic ma le faʻavaeina o le palasitino i le nucleus accumbens. Trends Neurosci. 2010; 33: 267-276. [PMC free article] [PubMed]
  • Rylkova D, Shah HP, Small E, Bruijnzeel AW. Le lava i le faiʻai taui taui ma le gasegase ma le sogasoga o amioga popole pe a uma le faʻagataina o se taumafa masani o le ava i meaʻai i tama. Psychopharmacology (Berl) 2009; 203: 629-640. [PMC free article] [PubMed]
  • Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron. 2003; 37: 577-582. [PubMed]
  • Sahay A, Hen R. Neurogenesis o le hippocampal matutua i le atuatuvale. Nat Neurosci. 2007; 10: 1110-1115. [PubMed]
  • Sarnyai Z, Shaham Y, Heinrichs SC. O le matafaioi o le corticotropin-le faʻatagaina o le vaega i le tagofia o fualaau faasaina. Pharmacol Rev. 2001; 53: 209-243. [PubMed]
  • Schaffer SD, Zimmerman ML. Le tagata fai mea tau feusuaiga: o se luʻitau mo le tausi maʻi muamua. Fomai tausisoifua. 1990; 15: 25-26. vaʻai i faʻamatalaga. [PubMed]
  • Schramm-Sapyta NL, Olsen CM, Winder DG. O le puleaina o le cocaine e faʻaitiitia ai tali faʻafefe i totonu o le faʻaoga o le maunu nucleus accumbens. Neuropsychopharmacology. 2006; 31: 1444-1451. [PubMed]
  • Schulteis G, Markou A, Cole M, Koob GF. Faʻitiʻitia le tau o le faiʻai na faia e le ethanol withdrawal. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1995; 92: 5880-5884. [PMC free article] [PubMed]
  • Schwarz L, Kindermann W. Suiga i tulaga o le beta-endorphin i le tali atu i le faamalositino ma le anaerobic. Taaloga Taʻaloga. 1992; 13: 25-36. [PubMed]
  • Segal DS, Mandell AJ. Faʻafoega umi o le d-amphetamine: faʻateleina le alualu i luma o le afi ma le faʻataʻitaʻiga. Pharmacol Biochem Behav. 1974; 2: 249-255. [PubMed]
  • Segovia G, Del Arco A, De Blas M, Garrido P, Mora F. O le faʻaleleiaina o le siʻosiʻomaga e faʻaleleia ai le televave o le toto o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens: suʻesuʻega microdialysis. J Neural Transm. 2010 [PubMed]
  • Self DW, Nestler EJ. Faiga faʻavae mo le faʻamalosia o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Annu Rev Neurosci. 1995; 18: 463-495. [PubMed]
  • Shaham Y, Shalev U, Lu L, De Wit H, Stewart J. O le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o fualaau faʻasolo: talafaasolopito, auala ma suʻesuʻega tetele. Psychopharmacology. 2003; 168: 3-20. vaʻai i faʻamatalaga. [PubMed]
  • Shalev U, Tylor A, Schuster K, Frate C, Tobin S, Woodside B. Aafiaga o le soifuaga umi ma le amio o le faʻaalia i se taumafataga e sili ona palasa i le taimi o le soifuaga ma le maeʻa ona vaʻaia. Physiol Behav. 2010 [PubMed]
  • Shippenberg TS, Heidbreder C. Faʻamalamalamaga i aʻafiaga faʻamalieina o cocaine: uiga faʻafomaʻi ma le faaletino. J Pharmacol Exp Ther. 1995; 273: 808-815. [PubMed]
  • Simpson DM, Annau Z. Faʻasalaga faʻasalalau pe a mavae nisi o fualaau faʻamalosi. Pharmacol Biochem Behav. 1977; 7: 59-64. [PubMed]
  • Sinclair JD, Senter RJ. Atinaʻeina o aʻafiaga o le ava-faʻaletonu. QJ Stud Alcohol. 1968; 29: 863-867. [PubMed]
  • Skinner BF. I luga o Tuutuuga o le Faʻatonuina o nisi Faʻasologa o Meaʻai. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1930; 16: 433-438. [PMC free article] [PubMed]
  • Smith GB, Heynen AJ, Tuuina atu MF. Faʻaaogaina o le synaptic faʻasolosolo o le puleaina o le faʻava-o-tino i le gaioiga vaaia. Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci. 2009; 364: 357-367. [PMC free article] [PubMed]
  • Smith MA, Schmidt KT, Iordanou JC, Mustroph ML. O faamalositino ole faamalositino e faʻaititia ai le lelei o aʻafiaga o aʻafia. Fualaau oona. 2008; 98: 129-135. [PMC free article] [PubMed]
  • Solecki W, Ziolkowska B, Krowka T, Gieryk A, Filip M, Przewlocki R. Suiga o le faʻasolosolo o le gafa i le hero mesocorticolimbic i le taimi o le heroin self-administration. Brain Res. 2009; 1255: 113-121. [PubMed]
  • Solinas M, Chauvet C, Thiriet N, El Rawas R, Jaber M. Reversal o mea ua fai ma vaisu cocaine e ala i le faʻatamaoaigaina o le siosiomaga. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2008; 105: 17145-17150. [PMC free article] [PubMed]
  • Solinas M, Thiriet N, Chauvet C, Jaber M. Puipuia ma togafitiga o vailaau oona e ala i le faʻamalosia o le siosiomaga. Prog Neurobiol. 2010 [PubMed]
  • Solinas M, Thiriet N, El Rawas R, Lardeux V, Jaber M. O le faʻaleleia o le siʻosiʻomaga i le amataga o le olaga e faʻaititia ai amioga, neurochimium, ma mole molelaʻau o cocaine. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 1102-1111. [PubMed]
  • Solomon RL. O le talitonuga o le tetee-o le mea na maua mai: o le tau o le fiafia ma faamanuiaga o le tiga. Am Psycho. 1980; 35: 691-712. [PubMed]
  • Solomona RL, Corbit JD. O se talitonuga o le faaosoosoina o le faaosoosoina. I. Malosiaga faʻaletino o aʻafiaga. Faʻaaliga 1974; 81: 119-145. [PubMed]
  • Spanagel R, Holter SM. O le taimi umi o le puleaina o le alcohol-self-administration ma le faʻaaogaina o ava malosi: o se meaola manu o le ava malosi? Alcohol Alcohol. 1999; 34: 231-243. [PubMed]
  • Spangler R, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O le mRNA o le D3 dopamine responsive dopamine i le dopaminergic ma dopaminoceptive o le miole o le rat i le tali atu i le morphine. Brain Res Mol Brain Res. 2003; 111: 74-83. [PubMed]
  • Spangler R, Wittkowski KM, Goddard NL, Avena NM, Hoebel BG, Leibowitz SF. O aʻafiaga a le opiate-pei o le suka i luga o le faʻaalia o le gutu i vaega o taui o le faiʻai o le rat. Brain Res Mol Brain Res. 2004; 124: 134-142. [PubMed]
  • Spiers TL, Hannan AJ. Natura, faʻaleleia ma faʻasologa o aʻafiaga: gaioiga gafa-siosiomaga i faʻamaʻi pipisi. FEBS Anniversary Prize Lecture na tuuina atu i le 27 Iuni 2004 i le 29th FEBS Congress in Warsaw. FEBS J. 2005; 272: 2347-2361. [PubMed]
  • St Onge JR, Floresco SB. Dopaminergic faʻataʻitaʻiga o le faia o faʻaiʻuga e ono aʻafia ai. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 681-697. [PubMed]
  • Stairs DJ, Bardo MT. Neurobehavioral effects of enrichment environment and drug abuse abuse. Pharmacol Biochem Behav. 2009; 92: 377-382. [PMC free article] [PubMed]
  • Steiner H, Gerfen CR. Matafaioi o le dynorphin ma le enkephalin i le faatonutonuina o ala tetele o galuega faatino ma amio. Exp Brain Res. 1998; 123: 60-76. [PubMed]
  • Stewart J. Toe faʻamalosia o aafiaga o le malamalama e avea o se galuega o le malosi ma le faʻamalosia o le faʻatulagaga. Faʻamaumauga o le faʻatusatusa ma le mafaufau faʻapitoa. 1960; 53: 187-193. [PubMed]
  • Stewart J. Pathways e toe faʻafoʻi: o le neurobiology o fualaau faʻamaʻi-ma le faʻavaivaia o le faʻaaogaina o fualaau oona. J. Neurosci Fomaʻi. 2000; 25: 125-136. [PMC free article] [PubMed]
  • Stuber GD, Hopf FW, Hahn J, Cho SL, Guillory A, Bonci A. Avanoa Ethanol Intake E faʻaleleia ai le malosi o le faʻamalosi o le Synaptic i le Vaega Faʻapitoa Faʻaauau. Alcohol Clin Exp Res. 2008a [PMC free article] [PubMed]
  • Stuber GD, Klanker M, de Ridder B, Bowers MS, Joosten RN, Feenstra MG, et al. Faʻaaliga Faʻamatalaga Tauiloa Faʻaleleia le Faʻamālosia o le Faʻamālōlōina o le Synptic i le Midbrain Dopamine Neurons. Saienisi. 2008b; 321: 1690-1692. [PMC free article] [PubMed]
  • Tao R, Huang X, Wang J, Zhang H, Zhang Y, Li M. Suʻesuʻega faʻamaonia mo le tagofia o le initaneti. Togafitiga. 2010; 105: 556-564. [PubMed]
  • Teegarden SL, Bale TL. O le faʻaitiitia o meaʻai e maua ai meaʻai e maua ai le faʻalauteleina o lagona ma le lamatiaga mo le toe faʻafoʻaiga o mea taumafa. Biol Psychiatry. 2007; 61: 1021-1029. Epub 2007 Jan 1017. [PubMed]
  • Tejeiro Salguero RA, Moran RM. Fuaina o taaloga vitio vitio e taʻalo i talavou. Togafitiga. 2002; 97: 1601-1606. [PubMed]
  • Thanos PK, Tucci A, Stamos J, Robison L, Wang GJ, Anderson BJ, et al. O faamalositino faamalosi i le taimi o le talavou e faaitiitia ai le tulaga o le cocaine e sili ona fiafia i le kiona Lewis. Behav Brain Res. 2010; 215: 77-82. [PMC free article] [PubMed]
  • Thiel KJ, Engelhardt B, Hood LE, Peartree NA, Neisewander JL. O aʻafiaga fefaʻasoaaʻi o le faʻatamaoaigaina o le siosiomaga ma le faʻaumatiaga o faʻasalalauga i le vaʻaia o amioga e maua ai le cocaine i totonu o tama. Pharmacol Biochem Behav. 2011; 97: 595-602. [PMC free article] [PubMed]
  • Thiel KJ, Sanabria F, Pentkowski NS, Neisewander JL. Faʻaleagaina o aʻafiaga ole siosiomaga. Int J Neuropsychopharmacol. 2009; 12: 1151-1156. [PMC free article] [PubMed]
  • Thomas MJ, Kalivas PW, Shaham Y. Neuroplasticity i le mesolimbic dopamine system ma vaisu cocaine. Br J Pharmacol. 2008; 154: 327-342. [PMC free article] [PubMed]
  • Turchan J, Przewlocka B, Toth G, Lason W, Borsodi A, Przewlocki R. O le aafiaga o le faifai pea o le puleaina o le morphine, cocaine ma le ethanol i luga o le mu ma le delta opioid le malosi o le talipidone i le nucleus accumbens ma le striatum o le iole. Neuroscience. 1999; 91: 971-977. [PubMed]
  • Tzschentke TM. Fuaina o le taui ma le faʻafeiloaʻiga o mea e fiafia iai (CPP): faʻafouga o le sefulu tausaga talu ai. Addict Biol. 2007; 12: 227-462. [PubMed]
  • Uhlrich DJ, Manning KA, O'Laughlin ML, Lytton WW. Faʻalauiloaina e le Photic-faʻaosofia: mauaina o se augmenting spike-galu tali i le matua iole e ala i le faifai pea o le faʻaalia o pa. J Neurophysiol. 2005; 94: 3925–3937. [PubMed]
  • Unterwald EM, Ho A, Rubenfeld JM, Kreek MJ. Taimi taimi o le atinaʻeina o tulafono faatonutonu ma le dopamine responsor regulation i le taimi o le faʻaaogaina o le cocaine administration. J Pharmacol Exp Ther. 1994a; 270: 1387-1396. [PubMed]
  • Unterwald EM, Rubenfeld JM, Kreek MJ. O le siakiina o le cocaine administration e faʻamalosia ai kappa ma mu, ae le o le delta, o le apoiopi opioid. Neuroreport. 1994b; 5: 1613-1616. [PubMed]
  • Valjent E, Itulau C, Herve D, Girault JA, Caboche J. Suʻega ma le leai o mea e fai ma vaisu faʻaaogaina ni mamanu maʻoti ma patino o le faʻamalosia o ERK i le faiʻai o le kiota. Eur J Neurosci. 2004; 19: 1826-1836. [PubMed]
  • Van de Weerd HA, Van Loo PLP, Van Zutphen LFM, Koolhaas JM, Baumans V. Puipuiga o mea e fiafia i ai mo le faʻaaogaina o meaola e pei o le faʻamalosia o le siosiomaga mo laʻau suʻesuʻe. Faʻaaogaina le Saienisi o Amio Faʻatasi. 1998; 55: 369-382.
  • van den Bos R, Lasthuis W, den Heijer E, van der Harst J, Spruijt B. Faʻataʻitaʻi i se faʻataʻitaʻiga o le gaioiga a le Iowa. Methav Res Methods. 2006; 38: 470-478. [PubMed]
  • van Praag H, Christie BR, Sejnowski TJ, Gage FH. O le tamomoe e faʻaleleia ai le neurogenesis, aʻoga, ma le umi o le vaʻavaʻava i fua. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 1999; 96: 13427-13431. [PMC free article] [PubMed]
  • van Praag H, Kempermann G, Gage FH. Aafiaga aʻafia o le faʻamalosia o le tino. Nat Rev Neurosci. 2000a; 1: 191-198. [PubMed]
  • van Praag H, Kempermann G, Gage FH. Aafiaga aʻafia o le faʻatamaoaigaina o le siosiomaga. Nat Rev Neurosci. 2000b; 1: 191-198. [PubMed]
  • Vezina P, Giovino AA, Wise RA, Stewart J. Environment-patino le fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o faʻasologa o le faʻaleleia o le morphine ma le amphetamine. Pharmacol Biochem Behav. 1989; 32: 581-584. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Hitzemann R, Logan J, Schlyer DJ, et al. O le faʻaitiitia o le dopamine D2 o le mauaina o le talipupuni e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i le faʻasaina o le koko. Synapse. 1993; 14: 169-177. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM. Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Mentalic Psychiatry. 2004; 9: 557-569. [PubMed]
  • Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Schlyer D, Shiue CY, Alpert R, et al. Aafiaga o le faʻaleagaina masani o le cocaine i le postsynaptic responsors. Am J Psychiatry. 1990; 147: 719-724. [PubMed]
  • Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Logan J, Hitzemann R, Ding YS, et al. Faʻaititia i totonu o le resamine o le dopamine ae le o le dopamine transporters i ava malosi. Alcohol Clin Exp Res. 1996; 20: 1594-1598. [PubMed]
  • Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Natura Neuroscience. 2005; 8: 555-560. [PubMed]
  • Vucetic Z, Kimmel J, Totoki K, Hollenbeck E, Reyes TM. O le taumafataga o le matua-gaʻo e suia ai le methylation ma le faʻaalia o le dopamine ma gaʻo o le opioid. Endocrinology. 2010; 151: 4756-4764. [PMC free article] [PubMed]
  • Wallace DL, Vialou V, Rios L, Carle-Florence TL, Chakravarty S, Kumar A, et al. O le aʻafiaga a DeltaFosB i le tumutumu o loʻo aʻafia ai i luga o amioga faʻapitoa masani. J Neurosci. 2008; 28: 10272-10277. [PMC free article] [PubMed]
  • Wanat MJ, Sparta DR, Hopf FW, Bowers MS, Melis M, Bonci A. Faʻatulaga ni suiga faʻapitoa i le vailaʻau o le dopamine neurons pe a uma le faʻaaliga o le ethanol. Biol Psychiatry. 2009a; 65: 646-653. [PMC free article] [PubMed]
  • Wanat MJ, Willuhn I, Clark JJ, Phillips PE. Phasic dopamine tuʻuina atu i amioga faʻafefe ma vaisu fualaau faasaina. Faʻaleagaina o Fualaau Faʻasaina Faʻaaliga 2009b; 2: 195-213. [PMC free article] [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Telang F, Jayne M, Ma J, Rao M, et al. O le faʻaaogaina o fualaau oona e maua mai ai le gaioiga o le tagata. Neuroimage. 2004a; 21: 1790-1797. [PubMed]
  • Wang GJ, Volkow ND, Thanos PK, Fowler JS. O le tutusa i le va o le oona ma le tagofia o fualaau faasaina e pei ona iloiloina e le ata o le neurofunctional: o se toe iloiloga o manatu. Journal of Addictive Diseases. 2004b; 23: 39-53. [PubMed]
  • Ward SJ, Walker EA, Dykstra LA. Aafiaga o le Cannabinoid CB1 Receptor Antagonist SR141714A ma le CB1 Receptor Faʻasalaga i luga o le faʻaaogaina o le Cue-Induced Faʻaleleia o le [reg] ma Corn-Oil Sail in Mice. Neuropsychopharmacology. 2007; 32: 2592-2600. [PubMed]
  • Wee S, Koob GF. O le matafaioi o le dynorphin-kappa opioid system i le faʻamalosia o aʻafiaga o fualaau faasaina. Psychopharmacology (Berl) 2010; 210: 121-135. [PMC free article] [PubMed]
  • Weiss F, Markou A, Lorang MT, Koob GF. O le maualuga o le Basal extracellular dopamine i totonu o le nucleus accumbens ua faaitiitia i le taimi o le tosoina o cocaine pe a uma le puleaina o le puleaina faaletagata lava ia. Brain Res. 1992; 593: 314-318. [PubMed]
  • Welte J, Barnes G, Wieczorek W, Tidwell MC, Parker J. Alcohol ma togafitiga tau taaloga i le va o tagata matutua o le US: tulaga masani, mamanu o le tagata ma le faʻasalaga. Journal of Studies on Alcohol. 2001; 62: 706-712. [PubMed]
  • Werme M, Messer C, Olson L, Gilden L, Thoren P, Nestler EJ, et al. Delta FosB faʻasolosolo le faʻaaogaina o uila. J Neurosci. 2002; 22: 8133-8138. [PubMed]
  • Werme M, Thoren P, Olson L, Brene S. O loʻo tamomoe ma cocaine faʻatoʻa faʻatoʻaina le mRNA i totonu o le paʻu vela. Eur J Neurosci. 2000; 12: 2967-2974. [PubMed]
  • Winder DG, Egli RE, Schramm NL, Matthews RT. Synaptic plasticity i le fuaina o fualaau o fualaau faasaina. Curr Mol Med. 2002; 2: 667-676. [PubMed]
  • Winstanley CA. O le gasegase o le tino, le gasegase, ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: o le sailiili i le tosoina o le tino i le neural, neurochmical, ma le molecular level. Ann NY Acad Sci. 2007; 1121: 639-655. [PubMed]
  • Winstanley CA. Laʻau fefaʻasoaʻi: malamalama i amioga le mautonu ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Neuropsychopharmacology. 2011; 36: 359. [PMC free article] [PubMed]
  • Winstanley CA, Cocker PJ, Rogers RD. Dopamine Modulate Taui Tulaga Faʻamoemoe I le taimi o Faʻatinoina o se Slot Masini Galue i Fusi: Faʻamaoniga mo se 'Latalata-misia' Aʻafiaga. Neuropsychopharmacology. 2011 [PMC free article] [PubMed]
  • Winstanley CA, Olausson P, Taylor JR, Jentsch JD. Malamalama ile sootaga i le va o le le sola ese ma le faʻaaogaina o vailaau mai suʻesuʻega e faʻaaoga ai meaola manu. Alcohol Clin Exp Res. 2010; 34: 1306-1318. [PMC free article] [PubMed]
  • Atamai poto. Dopamine ma le taui: o le talitonuga o le anetonia 30 tausaga i luga. Neurotox Res. 2008; 14: 169-183. [PMC free article] [PubMed]
  • Wise RA, Munn E. O le alu ese mai le amphetamine masani e siitia ai le faʻavaeina o mea e faʻamalosi ai le tagata lava ia. Psychopharmacology (Berl) 1995; 117: 130-136. [PubMed]
  • Wojnicki FH, Roberts DC, Corwin RL. Aafiaga o le baclofen i luga o le faʻatinoga o le faʻaogaina o pellets ma fualaau faisua i le maeʻa ai o se tala faʻailoga o le pinge-types-behavioral i non-food deficient rats. Pharmacol Biochem Behav. 2006; 84: 197-206. [PMC free article] [PubMed]
  • Wood DA, Rebec GV. O le vavaeeseina o le autu ma le atinaʻe tasi-iunite galuega i totonu o le tumutumu o loo taofiofi i le saolotoga o le filifiliga saoloto. Behav Brain Res. 2004; 152: 59-66. [PubMed]
  • KS talavou Ua fai ma vaisu Initaneti: O le tulaʻi mai o se Falemai Fou. CyberPsychology & Amioga. 1998; 1: 237–244.
  • Zeeb FD, Robbins TW, Winstanley CA. Serotonergic ma dopaminergic faʻataʻitaʻiga o amioga tau tupe taʻavale e pei ona iloiloina e ala i le faʻaaogaina o se kenera taʻaloga peti. Neuropsychopharmacology. 2009; 34: 2329-2343. [PubMed]
  • Zhu J, Apparsundaram S, Bardo MT, Dwoskin LP. O le faʻaleleiaina o le siosiomaga e faʻaititia ai le faʻaalia o le toto o le tagata e laʻuina le dopamine i le rat medial frontfront cortex. J Neurochem. 2005; 93: 1434-1443. [PubMed]
  • Zijlstra F, Booij J, van den Brink W, Franken IH. Faʻailoga o le senitonu dopamine D2 ma le tuʻuina atu o le dopamine i le taimi o le faʻailoaina-na mafua ai ona manaʻo i ni tamaʻitaʻi o loʻo vaʻavaʻai i le opiate. Eur Neuropsychopharmacol. 2008; 18: 262-270. [PubMed]
  • Zlebnik NE, Anker JJ, Gliddon LA, Carroll ME. Faʻaitiitiga o le faʻaumatia ma toe faʻaleleia le sailiga o le koko e ala i le uila e tamoe i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology (Berl) 2010; 209: 113-125. [PMC free article] [PubMed]
  • Zuckerman M. Sensation saili ma le moni o le leaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻatau. NIDA Research Monograph. 1986; 74: 59-70. [PubMed]
  • Zuckerman M. Sensation saili: O le paleni i le va o tulaga lamatia ma taui. I: Lipsitt L, Mitnick L, faatonu. Faʻaaloalo ma le Faʻatauga o le Tagata Lava Ia-Tauave: Mafuaʻaga ma Taunuuga. Ablex Publishing Corporation; Norwood, NJ: 1991. pp. 143-152.