Faiga Faʻafafine ma le Faʻasalaga Faataʻitaʻiga o le Male Pig Guinea (2003)

Faʻamatalaga: O se isi faʻataʻitaʻiga o le Collodige aafiaga i mamame.


Braz J Med Biol Res. 2004 Jun; 37 (6): 847-51. Epub 2004 Me 27.

Cohn DW, Tokumaru RS, Sui C.

Departamento de Psicologia Experimental, Instituto de Psicologia, Universidade de São Paulo, São Paulo, SP, Brasil

lē faʻatino

I le tele o ituaiga o meaola, o le faateleina poʻo le toe faʻaleleia o amioga tau feusuaʻiga e mafai ona mataʻituina pe a faʻafeiloaʻi alii maualuluga i le faʻafeusuaiga ma se paaga masani. Ina ia iloiloina le aafiaga o fafine fou i luga o le alofa amio a guinea puaa (Cavia porcellus), fa matutua tane na matauina i le fa aso i aso uma 15-minute sauniga ao fegalegaleai ma le fafine fafine maitaga (tutusa-fafine sauniga). O le tamaʻitaʻi fou na folasia i le taimi o le vasega lima (fesuiaʻi-le vasega fafine). O le umi o amioga faʻavasega na mauaina mai le puʻeata faʻamaumauga faʻaaogaina le faʻaaogaina o se polokalama matata mataitu. Mai le taimi muamua i le vasega lona lua, o tama tane uma na faʻaititia le taimi sa faʻatagaina mo le suʻesuʻeina (sniffing ma licking), mulimuli, ma faʻapipiʻi le fafine, ma e le i toe mauaina lena tali i le faʻaiʻuga o sauniga tutusa-fafine. Leai se faʻatelega faʻaititia e le i iloa se vaega ile taamilosaga. Le alualu i luga faateleina o suʻesuʻega na tupu i tama uma mai le vasega mulimuli lava-fafine (8.1, 11.9, 15.1 ma 17.3 pasene taimi sauniga) i le fesuiaʻi-fafine tasi (16.4, 18.4, 37.1 ma 28.9 pasene taimi sauniga, faasologa). Ua faʻateleina le faʻateleina o le mulimuli ma taʻamilosaga i totonu o le tolu i le fa aliʻi, ma le toe faʻaleleia o le faʻapipiʻi i le tane e tasi. E leai se suiga faifai pea i tali a tamaʻitaʻi i aliʻi (mulimuli pe osofaʻia) maitauina i le taimi o suʻega. O nei taunuʻuga e ogatusa ma le manatu e mafai ona iloa e tamaʻitaʻi manulele taʻitasi tamaitai ma o faʻasalaga faʻasalaga e ono mafatia ai i se faʻagasologa o amioga / faʻafouina e pulea e le tino paga.

Upu autu: amio faʻasalalau, tamaʻitaʻi tamaʻi, Guinea pigs, Cavia porcellus


O le faʻafouina o le guinea pig (Cavia porcellus) o se polygynic, faʻailoaina i le maualuga o le sauniaina o tane i faʻamasinoga fafine, e oʻo lava i maʻitaga. O amioga faʻaalo tane, e pei ona maitauina i kolone, e aofia ai le sailiiliga i agafesootai, faʻaauau pea le mulimuli i le fafine ma, pe a latalata atu i ai, o le lelea agaʻi o le pito i tua o le tino, o le rumba (1), e fesoʻotaʻi ma le faʻamatuu atu o se uiga maualalo- leo leo, o mea puʻeo (2,3). O tama aliʻi e faʻamalosia tamaʻitaʻi ma, i vaega tele e vaevaeina i vaega, e ono faʻavaeina faʻafesoʻotaʻi soʻotaga umi ma tamaʻitaʻi o latou vaega (4-6). Tagata taʻutaʻua iloa ma fusia faʻatatau taua se vaega taua i le guinea puaa 'sosaiete olaga ma e mafai ona saofagā i le mautu o le fegalegaleaiga fausaga ma i le faʻaititia o le popole (6). O le tali o le neuroendocrine o tamaʻi puaʻa pe a tuu i totonu o se fale e le masani ai ua faʻaitiitia vave pe a fai o le fafine fusi ua i ai ae ua afaina tele i le i ai o le fafine ese poʻo le i ai o le masani a, fafine e le fusifusia (7).

O le poto masani i agafesootai e foliga mai e taua tele mo le faʻatulagaina o le agavaʻa ma feusuaʻi o tamaʻi guinea pig (6,8). O se fesili manaia pe o le amio faʻaaloalo e i lalo o le faʻatonutonuina o le tamaitai tamaʻitaʻi. I le tele o ituaiga meaola pei o hamsters (9,10) ma isumu (11), ae le o le monogamous prairie voles (12), o le faʻateleina poʻo le toe faʻaleleia o amioga tau feusuaiga e mafai ona matauina i feusuaiga satiated tane pe a faʻafesoʻotaʻi ma se tala lelei taliaina paaga, o le mea e taʻu o le Coolidge effect.

Nai lo le faʻailoaina o le tamaʻi puaa moa i se fafine taʻitoʻatasi seʻia oʻo i le faʻamalieina o le faʻamalieina, ona iloilo lea o le gaioiga a le tamaititi i le vave faʻatasia o se tamaʻitaʻi talaʻi e tusa ai ma le ituaiga masani a le Coolidge, i le suʻesuʻega nei sa matou vaʻaia se faʻatulagaina e tutusa ai tamaʻitaʻi. na tuuina atu i le fa sauniga 15-min i le aso, ua fesuiaʻia i le taimi lona lima ma le mulimuli sauniga i aso taʻitasi. O le mafuaʻaga o le iloiloina lea o tuʻuaiga umi ma masani fou toe faʻaleleia o ia faiga i totonu o le faʻamasaniga amioga a puaa. Sa matou faʻaogaina fafine maitaga o ni faʻamalosiʻau masani ina ia faʻatautaia ni suiga e ono mafai ona faʻalagolago i feusuaʻi ma se paaga. I fafine guinea pig, o le estrus e faamutaina e se kopi, masalo e ala i se mea o loo i ai i totonu o le male ejaculate (13). O fafine maʻitaga na latou manatu o loʻo tuʻuina mai pea le masani o faʻamalosia agavaʻa mo le suʻesuʻega o nofoaga e toe faʻaleleia ai le aʻafia i amioga faʻaamasino.

E toafa tane matutua ma le toafa o fafine maʻitaga i le ogatotonu e oʻo i le pito i tua o le maʻitaga mai le kolone puaa o le Department of Experimental Psychology (University of São Paulo) na faʻaaogaina. O meaola e le masani ai le tasi i le isi i le amataga o le suʻega ma na aumai mai pusa na tausia ai i totonu o aiga na aofia ai se tamaʻitaʻi fananau mai, o se tamaʻi fanau ma a latou fanau. O manu sa nonofo taʻitasi mo le tasi le vaiaso ao le i suʻeina. O tane taʻitasi na vaʻaia i se tasi taimi i se fafine lea na tofotofoina i le fa o aso fa o 15 min i aso uma i le box 60 x 90 x 30 cm. I le aso lona lima, o paga na faʻapipiʻiina i tua, o alii taʻitoʻatasi e fegasoloai ma le tasi o le tolu, e le masani ai tamaitai.

Sa faia ni taʻaloga ata ma le umi o vasega o amio mo tamaʻitaʻi ma fafine na maua mai faamaumauga faʻamaumativa e faʻaaoga ai le EthoLog 2.2 observation software (14). Ole vasega ole tamaititi na filifilia mo le auiliiliga: faataamilosaga (feaveai i se liʻo faataamilo i le tamaitai), mulimuli i le tamaitai, sailiili (sosolo ma le tineia o le fafine), rumba (faia o gaioiga faasee, faatasi ai ma le leai foi o le voidalization) ma le faapipiiina tamaitai, i ai poʻo le leai foi o faʻataʻitaʻiga). Faiga faʻasalaga tamaʻitaʻi na filifilia mo le auiliiliga o: suʻesuʻeina (faʻanoanoa ma le faʻasaoina o le tama) ma osofaia (toe faʻamalosia poʻo le faʻamalosia le tama). O faʻamaumauga e lipotia mai o le pasene o taimi faʻaalu e faʻaalu ai se vaega. Talu ai ona o le osofaʻia o faʻamatalaga na matua puupuu lava, o la latou taimi nai lo le pasene o le taimi na tusia. Talu ai o le tane 2-o le tamaitai 2 o loʻo tumau pea le le mautonu i le taimi o le 1 faʻatasi ma le toʻatasi, na faʻataʻapeʻapeina lenei vasega ma o le 2 na avea ma o latou fegalegaleaiga muamua.

O iʻuga e iloa ai, mai i le muamua i vasega lona lua, o tamaʻitaʻi uma na faʻaitiitia le taimi na atofaina e suʻeina, mulimuli ma faʻaauau (Ata 1). Rumba ma le faataamilosaga e lei faaalia ai se suiga mamanu i le umi i le taimi o sauniga. O le periota o le periota o le taimi o le 1 i le 4 o le 0, 1.1, 1.1, 1.7 (male 1); 0, 0, 0.2 (tane 2); 5.3, 3.2, 3.5, 1.4 (male 3); 3.4, 6.6, 8.6, 2.4 (male 4), i le faasologa. O le periota o le vasega o le taimi o le 0.2, 0, 0, 3.4 (male 1); 0, 2.0, 2.0, 0.3 (male 2); 15.9, 1.0, 1.0, 0.9 (male 3); 4.2, 0.9, 0.5, 8.8 (male 4), i le faasologa.

O le fesuiaiga o tamaitai na mafua ai le toe faʻaleleia o suʻesuʻega i alii uma. Maʻo 1, 2 ma 3 na faʻaalia le faateleina o le taamilosaga mai sauniga 4 i le 5 male tane 1, 2 ma 4, o se faʻaopoopoga o le mulimuli. O le tama 1 na faʻaalia le maualuga o le maualuga o le faʻaauau (Ata 1).

O fafine e leʻi faʻaalia le faʻaitiitia o le pasene o le taimi sa faʻaaluina i suʻesuʻega i le taimi atoa na latou faʻaalia ai le tane tutusa. O le periota o le taimi ole vasega ole 1 i le 4 o 4.6, 4.2, 5.7, 2.2 (tamaitai 1); 0, 0.7, 1.2, 0.3 (fafine 2); 3.2, 8.8., 2.7, 2.7 (fafine 3); 2.3, 2.4, 1.5, 3.2 (fafine 4), i le faasologa. Naʻo le tamaitai 3 na faʻateleina suʻesuʻega pe a faʻaalia i le tamaititi le lima i le lima tausaga (pasene le taimi o fonotaga: 3.0).

O le osofaʻi faifaipea e ala i fafine e maualalo ma e leʻi mulimulitai i se mamanu faatulagaina i taimi uma o faʻatasiga. O laina eletise o 1.0, 1.0, 1.0, 0 (fafine 1); 0, 4.0, 2.0, 1.0 (fafine 2); 0, 0, 1.0, 1.0 (fafine 3), ma le 7.0, 1.0, 1.0, 2.0 (fafine 4), i le faasologa. O le fafine 2 (taimi: 10.0) male fafine 4 (faʻamau: 7.0) na faʻaalia ai le faʻatupulaia o amioga pe a feagai ma se tama fou ile 5 session.

O le masaniga masani, e pei ona matauina i le faaitiitia o amioga sailiili ma feusuaʻiga o tama i taimi uma e faaali atu ai i se tamaitai, e foliga mai e malosi tele talu ona tupu i mea uma po o le tele o meaola ma i le tele o vasega faauoga. E le mafai ona faʻamalamalamaina lenei mea ona o le a tatau ona faia i se sauniga i suiga o le vasega i le amio a le fafine aua o nei suiga e le o se faiga. O le isi faʻamatalaga talafeagai o le faʻaitiitia o amioga tau feusuaʻiga, o le sui lea o le faʻaumatiaga o le vavalalata ma le faʻataʻitaʻiina o taumafaiga i se tulaga e le tali atu ai tamaitai i le lordosis, poʻo se masaniga i le faauoga e mafua mai i le vaivai o le tino paga.

Toe faʻaleleia o faʻasalaga tumau o tama na tupu i nisi vaega ao faagasolo le taimi e sui ai le paaga. O lenei toe faʻaleleia e faʻaalia ai o le faauoga i totonu o puaa puaa atonu e pulea e le fiafia o le fafine. E mafai foi ona avea o se faailoilo e iloa e tamaʻitaʻi manulele fafine latou te fegalegaleai ai: o le faateleina o le faauoga ma suʻesuʻega faʻaagafesootai e le tatau ona faʻamoemoeina pe afai e le faʻaituau le tamaʻitaʻi i le tamaʻitaʻi mai le masani.

O le iʻuga o nei faʻamaonia maliliega ma le tele o isi lipoti faʻamaonia taʻitoʻatasi i guinea pigs. E iai faʻamaoniga e mafai e tagatanuʻu (C. porcellus) ma manuʻa (C. aperea) moa guinea pig e mafai ona iloa ituaiga mea e masani ai (15-18). Na lipotia mai e Beauchamp ma Wellington (19) na faaitiitia e le puaa guinea pig i le suesuega o le urin o le fafine o le tele i taimi faifai pea, tusa lava pe na o le muamua le puupuu e 2 minu ma pe a fai o le tuai i le ata lona lua e umi o aso 7 . E tutusa mea na tutupu mo le toe faʻaleleia o mea ua faʻaalia mai mo isi manu pei o hamsters. Ole faʻaaogaina pea o mea le gaioi faʻatoa ma le mafai ona faʻafefeina ile tamaititi e mafai ona faʻaleleia ai le masani ai ole amio faʻaletonu. Tuʻuina atu o le manogi mai se fafine tamaʻitaʻi i se tane faʻaipoipo faʻatupuina mafua ai le faʻatupuina le faʻateleina suʻesuʻega (20).

E ui e leʻo faʻatinoina e aliʻi le toe faʻaleleia o le osofaʻiga poʻo le amio a le rumba agaʻi i le tamaʻitaʻi na fesuiaʻi, sa i ai lava le faʻateleina o le suʻesuʻeina ma mulimuli atu i le tamaitai tamaitai, vasega o loʻo aofia i totonu o le masani a faʻamasinoga masani o tamaʻi puaʻa. O le faʻatupulaia o le amio o le tane 1 faʻaosofia e ala i le faʻafesoʻotaʻi ma (fesuiaʻi) fafine 3 faʻailoa ai, a le o se mea, i nisi o tulaga, toe malosi atoatoa e ono tupu. E le i faʻaalia e se tamaʻi puaa fafine le faʻaleagaina poʻo le toe faʻaleleia o le suesuega i le tulaga faʻataʻitaʻi nei. Ole osofaʻiga lea, sa faia e tamaʻitaʻi 2 ma le 4, ile vasega muamua male lima, e ono i lalo ole pulega a aliʻi fou ma e ono faʻaosofia e le suʻesuʻega ma galuega faʻapipiʻi a le tama, tusa lava pe o le a le tama e masani ai pe fou. E talafeagai foi le iloiloina o le matafaioi a le tama tane i le sauniaina o tamaitai e ulufale atu i se mafutaga faamasanisi.

O a matou taunuʻuga e faʻaalia ai le i ai o tamaʻi puaʻa o se faʻagasologa o amioga masani / toe faʻaleleia o faʻasalaga tumau i lalo o le pule a le tamaʻitaʻi fou. O isi suʻesuʻega e mafai ona faʻaalia pe o le aʻafiaga a le tamaitai fou e tupu foi i tulaga faʻalafesootai ma faigata.


mau faasino 1. Tupu JA (1956). Fegalegaleaiga vafealoai o le faletalimalo i totonu o aiga e nonofo i lalo o le natura-natura. Faʻalogo, 37: 221-228. [Lili]
2. Berryman JC (1976). Guinea vocalizations puaʻa: o latou fausaga, mafuaʻaga ma galuega. Zeitschrift für Tierpsychologie, 41: 80-106. [Lili]
3. Monticelli P & Ades C (2001). Vaaiga lelei o le faʻaputuina o fale: faʻailo leo o faʻailo ma faʻauo i vao ma vao i totonu o aiga. Faʻapitoa ile Ethology, 36: 153 (Abstract). [Soʻotaga]
4. Jacobs WW (1976). Faʻatasi male-tamaitai i totonu o le faletalimalo. Aʻoaʻoga ma Aganuu, 4: 77-83. [Lili]
5. Sachser N (1986). Eseese ituaiga o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga i le maualuga ma le maualalo o le faitau aofaʻi o tagata i puaa puaa. Amio, 97: 253-272. [Lili]
6. Sachser N (1998). E uiga i le aiga ma le vao vao pigs: suʻesuʻega i le sociophysiology, domestication, ma le sologa lelei o tagata. Naturwissenschaften, 85: 307-317. [Lili]
7. Sachser N, Durschlag M & Hirzel D (1998). Fegalegaleaiga lautele ma le puleaina o le popole. Psychoneuroendocrinology, 23: 891-904. [Soʻotaga]
8. Henessy MB (1999). Soʻoga faʻapitoa i luga o galuega endocrine i puaa: suʻesuʻega ma faʻatusatusaga i sailiiliga i mea e le masani ai. Neuroscience ma Biobehavioral Reviews, 23: 687-698. [Lili]
9. Lisk RD & Baron G (1982). Tamaʻitaʻi faʻatonutonuina o le tulaga faʻaipoipoga ma le taliaina o paʻaga fou faʻaipoipoga mulimuli ane faʻasili i feusuaʻiga feusuaʻi: ​​o le Coolidge aafiaga faʻaalia i le fafine auro hamster. Amioga ma Neural Paiolo, 36: 416-421. [Soʻotaga]
10. Johnston RE & Rasmussen K (1984). Tagata taʻutaʻua aloaʻia fafine hamsters e aliʻi: matafaioi o vailaʻau vailaʻau ma o le olfactory ma vomeronasal sisitema. Physiology ma Amioga, 33: 95-104. [Soʻotaga]
11. Bermant G, Lott DF & Anderson L (1968). O uiga le tumau o le Coolidge aafiaga i tama tane amio puleaina amioga. Tusi o Faʻatusatusaga ma Faʻa-mafaufau Psychology, 650: 447-452. [Soʻotaga]
12. Pierce JD, Obrien KK & Dewsbury DA (1992). Leai se aafiaga o le masani ai ile aafiaga ole Coolidge ile volley prairie (Microtus ochrogaster). Bulletin o le Psychonomic Society, 30: 325-328. [Soʻotaga]
13. Roy MM, Goldstein KL & Williams C (1993). Estrus faʻamutaina mulimuli ane kopiina i fafine guinea pig. Hormones ma Amioga, 27: 397-402. [Soʻotaga]
14. Ottoni EB (2000). EthoLog 2.2: o se mea faigaluega mo le tusitusiga ma taimi o amioga e vaʻai ai vasega. Suega Suʻesuʻega, Metotia, Mea faigaluega & Komepiuta, 32: 446-449. [Soʻotaga]
15. Beauchamp GK (1973). Togasolo o le tamaʻi manoa i le faʻamalosi masani. Faaletino ma Amio, 10: 589-594. [Lili]
16. Ruddy LL (1980). Faʻasalaga i le va o matai malupuipuia o mea manogi e ala i puaa puaʻa (Cavia porcellus). Nusipepa o Fesoʻotaʻiga Faatusatusa ma le Faaletino, 94: 767-774. [Lili]
17. Martin IG & Beauchamp GK (1982). Olfactory aloaʻia tagata taʻitoʻatasi e tamaloa cavies (Cavia aperea). Tusi o talaaga o mea tau vailaʻau, 8: 1241-1249. [Soʻotaga]
18. Drickamer LC & Martan J (1984). Le faʻailoga tagata ma le pule i tamaʻi puaa tamaʻi guinea pig. Faʻasologa o amioga, 27: 187-194. [Soʻotaga]
19. Beauchamp GK & Wellington 1984 (32). O le masani i mea manogi o tagata taʻitasi e aliaʻe mai i le maeʻa ai o le folasaga puʻupuʻu. Physiology ma Amioga, 511: 514-XNUMX. [Soʻotaga]
20. Havens MD & Rose JD (1992). Suʻesuʻega o mea masani ma talaʻaga o le chemosensory na faʻaosofia e hamsters auro: aʻafiaga o le faʻapalapalaina ma le testosterone sui. Hormones ma Amioga, 26: 505-511. [Soʻotaga]