Tesema 18, 2012, ia: 10.1101 / cshperspect.a011932
Puletaofia © 2013 Cold Spring Harbor Laboratory Press; aia tatau uma
+ Faʻatasiga Tusitala
- 1Matagaluega o Meaola i le Saienisi ma le Sosaiete, Vaevaega o Neuroscience Faalelagona, Faculty of Veterinary Medicine, Utrecht University, 3584 CG Utrecht, Netherlands
- 2Rudolf Magnus Institute of Neuroscience, Matagaluega o Neuroscience ma Pharmacology, University Medical Center Utrecht, 3584 CG Utrecht, Netherlands
- 3Université de Bordeaux, Institut des Maladies Neurodegeneratives, CNRS UMR 5293, F-33000 Bordeaux, France
- Fesoʻotaiga: [imeli puipuia]
lē faʻatino
Ua faateleina le iloa o le suʻesuʻeina o fualaau faʻataʻitaʻi i manu falesuesue e le tutusa ma le suʻesuʻeina o mea moni ua fai ma vaisu, e mafua mai i le le lava o le puleaina o fualaau faasaina. O lenei mea ua musuia ai le galuega talu ai e taulai i le puʻeina o vaisu moni-pei o le amio i manu. I lenei galuega, matou te tauaofai ai faʻamaoniga faʻamaoniga mo le tupu o nisi DSM-IV-pei o faʻamaʻi i manu pe a uma ona faʻaaogaina fualaau faasaina. O nei faʻamaoniga e aofia ai le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, le lelei o le neurocognosis, tetee i le faʻaumatiaga, faʻateleina le uunaiga mo fualaau faasaina, sili atu mo vailaʻau i luga o taui nondrug, ma le tetee atu i le faasalaga. O le mea moni e mafai e amio masani ona fai ma vaisu e mafai ona tupu ma suʻesuʻeina i meaola tatou te maua ai le avanoa fiafia e sailiili ai i le uiga o le vailaau oona, ma tatou faʻamoemoe o le a oʻo atu ai i le atinaʻeina o togafitiga sili atu ona lelei mo lenei faʻafitauli faigata.
O le tagofia o fualaau oona o se faafitauli ogaoga faafomaʻi, e le o se mea ona o le ola le lelei o le olaga ma le faʻaleagaina o isi maʻi e le neuropsychiatric. E le gata i lea, ona o lona tamaoaiga ma aafiaga faaletulafono i luga o sosaiete, e aʻafia ai le tele o tagata nai lo le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Ua uma ona fuafuaina o faʻamatalaga o vaisu fualaau mo sili atu nai lo le 40% o le tau tupe i le sosaiete o faʻafitauli matuia uma o le neuropsychiatric (Uhl ma le Grow 2004).
O le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se maʻi masani e toe foʻi mai ai le tino e mafua ai le leai o le puleaina o fualaau faasaina. I le faagasologa o le faiga o mea ua fai ma vaisu, o le faaaogaina o fualaau faasaina e faasolosolo mai le taumafaina masani i le le talafeagai le faaaogaina ("sauaina"), ma o le mataupu ua iu lava ina le toe i ai le pulea o fualaau faasaina ma le aveina, lea o loo faamatalaina ai, i isi, le tupu mai o gaoioiga e faatatau i fualaau faasaina i le faʻaaluina o galuega taua ma agavaʻa taua muamua ma faʻaauau pea ona faʻaaogaina fualaau faasaina e ui lava i le iloa o ona aʻafiaga leaga.
E ui o tausaga talu ai nei ua latou vaaia le alualu i luma i lenei tulaga (O'Brien 2008; Koob et al. 2009; van den Brink 2011; Pierce et al. 2012), o loʻo i ai pea le manaʻomia tele mo vailaʻau mo togafitiga e sili atu ona lelei mo vailaau faʻasaina, aemaise lava i latou e aʻafia ai le leai o le puleaina o fualaau oona lea e aofia ai le tumutumu o le maʻi. Ina ia faafaigofieina le atinaeina o sea togafitiga, o le maualuga o vaega o le faaaogaina o fualaau faasaina e taua tele. Ae ui i lea, o aʻafiaga o le neurobiological e iloagofie ai mea masani mai le faʻamalosi o fualaau oona e le o iloa, e le o le mafuaʻaga ona o faigata i le faʻavaeina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina i suesuega o manu. I le luasefulu tausaga talu ai, e tele tagata sailiili ua faamanuiaina i le faataitaiina o le mea na fai ma vaisu i manu suesue, ma ua amata ona tatou malamalama i mea o le neurobiology e iloa ai le masani ai mai le faaaogaina o fualaau faasaina (eg, Hollander et al. 2010; Im et al. 2010; Kasanetz et al. 2010; Zapata et al. 2010).
I le iloiloga nei, o le a tatou faamatalaina le alualu i luma lata mai lea na faia i le suesueina o vaega o amioga ua fai ma vaisu i suesuega a manu. I le limasefulu tausaga talu ai, o suʻesuʻega e uiga i le faʻamalosia o fualaau faʻasaina, tulaga faʻapitoa, ma le faʻamalosia o le tagata lava ia, ua mafua ai le tele o faʻamatalaga e uiga i mea o loʻo i ai le fualaau faʻatau ma le faʻamalosia (eg, Malamalama 1996; Tzschentke 2007; O'Connor et al. 2011). O lenei malamalamaaga e taua tele i lo tatou malamalamaaga i le mafuaaga e amata ai ona faaaoga e fualaau faʻamaʻi, ma i nisi itu pe aisea e faʻaauau ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina pe a maeʻa ona faʻaalia. Ae ui i lea, ua i ai le faateleina o le malamalama o le suʻesuʻeina o fualaau faasaina na o le aveina o meaola e le tutusa ma le suesueina o mea moni ua fai ma vaisu, e mafua mai i le le lava o le puleaina o fualaau faasaina. Aloaia o lenei mea moni i totonu o le fanua ua musuia suesuega i le sefulu tausaga pe lua foi, lea na taumafai ai tagata suʻesuʻe (ma, pe a tatou fia finau, ua faamanuiaina i se tulaga maualuga) e puʻeina ai itu moni o amioga vaisu-pei o amio o meaola i totonu o fale suesue. (Ahmed 2005, 2012; Vanderschuren ma Everitt 2005; Kenny 2007). I lalo ifo, o le a tatou talanoaina le faʻamaoniga mo le tupu o vaisu-e pei o le faʻapitoa i suʻesuʻega a manu. Ona o le DSM-IV taiala mo mea ua fai ma vaisu (Laulau 1) (American Psychiatric Association 2000) e talia lautele e avea o se maa faʻamau e faʻamalamalamaina ai uiga masani o vaisu-pei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le a tatou faʻaaogaina nei e avea o se taʻiala e faʻamatala ai suʻesuʻega a manu. Ae maise lava, tatou te faailoa mai ni auala e mafai ai ona suʻesuʻeina nei tulafono DSM-IV i se faʻataʻitaʻiga manu (Laulau 2) (Wolffgramm ma Heyne 1995; Ahmed ma Koob 1998; Deroche-Gamonet et al. 2004; Vanderschuren ma Everitt 2004; Ahmed 2012), ona faʻamatalaina ai lea o le faʻamaoniga e mafai ona matauina nei meaola i meaola falesuesue pe a uma ona faʻaaogāina pe faʻalautele le faʻaaogaina o vailaau.
Vaʻai i lenei laulau:
Laulau 1.
DSM-IV taiala mo le tagofia o fualaau faasaina
Vaʻai i lenei laulau:
Laulau 2.
Faʻaalia foliga ole DSM-IV ile suʻesuʻeina o meaola e uiga i vailaʻau faʻasaina
SUʻESUʻEGA FAʻAMASINO O LE TULAGA FAʻAVAE
Tatalaina o le Faaaogaina o Fualaau Faasaina
O le faʻamaloloina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o se tulaga taua i le suiga i mea ua fai ma vaisu (Ahmed 2012). I le toetoe lava o mataupu uma o mea ua fai ma vaisu, o le leai o le puleaina o le faaaogaina o fualaau faasaina ua muamua pe o faatasi ma se faateleina tele o le faaaogaina o fualaau faasaina, lea e ono mafua ai se tuufaatasiga o fetuunaiga o neural lea e faafaigofie ai le agai i lalo i le tulaga ua avea ma vaisu (Vanderschuren ma Everitt 2005; Kalivas ma O'Brien 2008). I le masani ai, o le faateleina o le faaaogaina o fualaau faasaina i le taimi ua mafua ona o le tulai mai o le faapalepale (e pei o le faaitiitia o aafiaga lelei pe le lelei o le fualaau faasaina) po o le aveeseina o faailoga (e le gata ina faaaoga ai fualaau faasaina ina ia ausia ai aafiaga taua lelei, ae faapena foi Faʻaleleia le tulaga le lelei o le faʻasolosolo). O nei mea e lua, o faʻamuamua muamua e lua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le DSM-IV, e mafai ona saofaga sao i le faʻateleina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Ae ui i lea, e le tatau i se tasi ona tutusa le faaitiitia o le faaaogaina o fualaau faasaina ina ia faapalepale aua o isi tulaga faafomai, mafaufau, sosaiete, ma le tamaoaiga e mafai foi ona fesoasoani i le faateleina o le faaaogaina o fualaau faasaina (Ahmed 2011).
I suʻesuʻega a manu, o le faʻateleina o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ua sili atu ona suʻesuʻeina i le koko o cocaine ma le ethanol self-administration. I le tulaga o le puleaina o le cocaine, o se suʻesuʻega iloga i le Ahmed ma Koob (1998) na faʻaalia ai e le i ai ni kusi e maua ai le manava o le cocaine (e pei o le 6 h / d) na faʻatupulaʻia le tele o latou gaʻo i le tele o aso, aʻo le tele o fualaau faasaina (ie, 1 h / d), na tumau pea le mausali, e ui lava masina o suʻega (Ahmed ma Koob 1999). O le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o le cocaine ma le faʻalauteleina o avanoa i vailaau taʻitasi e faʻatonutonuina lava ia, na tutoatasi lava i le tele o taimi (e pei o, Ben-Shahar et al. 2008; Mantsch et al. 2008; Oleson ma Roberts 2009; Quadros ma Miczek 2009; Hao et al. 2010; Hollander et al. 2010; Pacchioni et al. 2011; mo le toe iloiloina, vaai Ahmed 2011, 2012). O aʻafiaga faʻatasi ai ma se talaʻaga o le faateleina o le cocaine self-administration na faʻaalia foi le faʻaalia o isi uiga amio o amioga faʻafeusuaiga, e pei o le faʻateleina o le faaosofiaina o fualaau (Paterson ma Markou 2003; Lenoir ma Ahmed 2008; Wee et al. 2008; Orio et al. 2009; ae vaai Liu et al. 2005a), o se faʻalauteleina o le lagona lelei mo le toe faʻaleleia o le koko o loʻo maua ina ua faʻaumatia (Mantsch et al. 2004; Ahmed ma Cador 2006; Kippin et al. 2006; Knackstedt ma Kalivas 2007), ma faʻaitiitia le lagona faʻaletonu i faasalaga o le sailia o le koko (Vanderschuren ma Everitt 2004; Ahmed 2012). O le faʻamalologa o le pulea e le tagata lava ia pe a maeʻa ona faʻaogaina le fualaau faʻasaina na maua mulimuli ane ona o isi vailaʻau faʻasaina, e aofia ai le methamphetamine (eg, Kitamura et al. 2006), heroin (Ahmed et al. 2000), ma le methylphenidate (Marusich et al. 2010), ae, faʻalelei, e le mo le nicotine (Paterson ma Markou 2004; Kenny ma Markou 2005).
I se tulaga e ese ai, ua faʻaalia pea lava pea o le manava o le ethanol ole gaʻo ma moa e faʻalauteleina ile taimi. I se suʻesuʻega paeonia, Atamamai (1973) na faʻaalia ai o kio na maua mai le faʻasalaga i le ethanol (e pei o isi aso uma) na faʻatupulaʻia lemu ai a latou ava i le taimi atoa. Mulimuli ane, Wolffgramm ma Heyne (Wolffgramm 1991; Wolffgramm ma Heyne 1991, 1995) na faʻaalia i le mavae ai o le tele o masina o le faʻaogaina o le ethanol, o le a faateleina ai le maualuga o le inu o le esthanol, lea e fesootaʻi ma isi faʻailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu (faʻataʻitaʻiga, teteʻe i le faasalaga, vaai i lalo). O le mea e mataʻina ai, na latou faʻaalia se faʻaopoopoga faʻatupulaia i le taimi o le faʻamaʻiina o fualaau oona mo isi fualaau, e pei o le amphetamine (Heyne ma Wolffgramm 1998), le opiate etonitazene (Wolffgramm ma Heyne 1995, 1996), ae itiiti ifo mo le nicotine (Galli ma Wolffgramm 2011). E ogatusa ma nei sailiga, Spanagel ma Hölter (Hölter et al. 1998; Spanagel ma Hölter 1999) na faʻaalia ai e mafai e le kusi ona maua ni faʻasalaga eseese o le ethanol i totonu oo latou fale, ma faʻalautele ai lo latou gaioiga pe a mavae le faʻalauteleina o le ethanol faʻatasi ai ma taimi e toe vavae ese ai. E le gata i lea, o nei meaola na atiina ae se mea e sili ona fiafia e inu ai le maualuga o le ethanol concentrations, ma na faʻaalia foi faailoga o le faʻaitiitia o le lagona i le faasalaga. I se nofoaga o taotoga, na faʻaalia foi le faʻaitiitia o le faʻasalaga mai le ethanol e faʻalautele ai le tali atu mo le ethanol i lalo o le faʻatulagaina-fuainumera ma le alualu i luma-faasologa o fuainumera, ma fautuaina ai le faateleina o le faaosofiaga o le faʻatinoina o le ethanol (Rodd et al. 2003). Tuuina atu nei suʻesuʻega i se isi ituaiga, Lesscher et al. (2009) ua faaalia i se faatapulaa filifiliga filifiliga filifilia, lea na mafai ai ona maua e lelei le ethanol mo 2 h / d, o nei manu na faasolosolo malie ona faateleina lo latou ola i luga o le 4 wk o le suʻega.
Lelei le puleaina amioga: Neurocognitive Feficits
O le faʻaleagaina o le paʻu o le neurocognitive i vailaʻau faʻasaina ua lelei ona tusia (Bechara 2005; Garavan ma Stout 2005; Paulus 2007; Robbins et al. 2008; Chambers et al. 2009; Goldstein et al. 2009). I le lautele, o le faaletonu o le mafaufau i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fai si agamalu, ma aafia ai le tele o galuega tauave, e pei o le mafaufau, manatua galuega, manatua, fuafuaga, pule faʻaosooso, ma le faia o filifiliga. O nei faaletonu e fesoasoani i le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le tele o auala. O se faʻataʻitaʻiga, o le faʻavaivai o le manaʻoga, i le lagona o le faigata ona taofiofia ai le faʻataunuʻuina o fualaau faʻatau fualaau poʻo le faʻatali mo le faamalieina o le lumanai, o lona uiga, ia fuatia le aoga o fualaau faasaina e le saʻo ai togafitiga faafomaʻi, atonu e matua taua tele i le tausiga o amioga ua fai ma vaisu. E le gata i lea, o faaletonu o le mafaufau i le malo o le mafaufau, manatuaina o mafaufauga ma galuega manatua e ono faatapulaaina ai le manuia o polokalama toe faaleleia, pe afai o le au auai e faaletonu le auai, poo le manatuaina o mea na aoaoina i le taimi o se fonotaga faufautua. O le mea moni, o le faia o se filifiliga le lelei i luga o se galuega tau tupe faʻataʻitaʻitupe ua faʻamaonia le faʻamaonia o le toe faʻafoʻi i le ava malosi (Bowden-Jones et al. 2005), ma le leai o se manaʻoga faʻapitoa e fesoʻotai ma le le lelei o le faʻafoega o togafitiga i le koko (Moeller et al. 2001) ma muamua le toe foʻi mai i le 'ava malosi (Charney et al. 2010).
E manino lava, e faigata ona iloatino mai suʻesuʻega i tagata pe o nei aʻafiaga o le neurocognosis o le mafuaʻaga poʻo le taunuuga o amioga ua fai ma vaisu, e ui lava o loʻo i ai ni faʻamaoniga e faʻaalia ai o le faʻavaivaia o le taofiofia o le tino e mafua ai le tauleʻaleʻa, ava malosi,Nigg et al. 2006; Audrain-McGovern et al. 2009). O le mea e mataʻina ai, o loʻo i ai se tino faʻaleleia o suʻesuʻega manu e suʻesuʻe ai le sootaga i le va o amioga faʻafeusuaiga ma le gaioiga o le neurocognitive. I le tulaga lautele, o nei suʻesuʻega e lagolagoina uma mafuaʻaga ma taunuʻuga. O le mea lea, o le maualuga o le le mautonu i tamaʻi vavalo o loʻo faʻaalia le tulaga lamatia i le taumafaina o le ava, o le puleaina faaletagata o le nicotine, o le puleaina o le cocaine, ma faailoga o mea e fai ma vaisu cocaine (Poulos et al. 1995; Perry et al. 2005; Dalley et al. 2007a; Belin et al. 2008; Diergaarde et al. 2008), e ui lava o amioga faʻamalosi e le foliga mai e faʻasino le heroin self-administration (McNamara et al. 2010; Schippers et al. 2012). I se isi itu, o se vaitaimi o le puleaina o le cocaine, methamphetamine, MDMA, poʻo le heroin ua faʻaalia e aafia ai le tele o galuega i totonu o tama, e aofia ai le vaʻaia, manatuaina o mafaufauga, fetuutuunai o le mafaufau, manatuaina o mea faitino,Dalley et al. 2005, 2007b; Calu et al. 2007; Briand et al. 2008; Rogers et al. 2008; Gipson ma Bardo 2009; Winstanley et al. 2009; Mendez et al. 2010; Parsegian et al. 2011; Schenk et al. 2011; Schippers et al. 2012). O le mea e mataʻina ai, o nisi o nei faʻaletonu na matuā maitauina (poʻo sili atu ona maualuga) i manu faʻatasi ma se talafaasolopito o le faʻateleina o fualaau faʻatau fua (Briand et al. 2008; George et al. 2008; Rogers et al. 2008; Gipson ma Bardo 2009). O se suʻesuʻega talu ai nei i primates na faʻaalia ai foi le le mautonu o mafaufauga ma le leai o ni mea e manatua ai le mafaufau ina ua maeʻa le talafaasolopito umi o le puleaina o le cocaine (Porter et al. 2011). O le mea e malie ai, o faʻamatalaga faʻafeagai na lipotia foi, talu ai o se vaitaimi o le puleaina o le cocaine na faʻaalia e faʻaitiitia ai le le mautonu i ni alo maualuluga ma faʻaleleia le aʻoaʻoina ma le manatua i totonu o se vaovao vai (Dalley et al. 2007b; del Olmo et al. 2007), o se uiga faʻamaonia e mafai ona faʻamalamalamaina nisi ituaiga o fualaau oona.
Resisting to Extinction
Le faigata ona aloese mai fualaau faasaina e mafai ona suʻesuʻeina i meaola falesuesue e ala i le suʻesuʻeina o fualaau oona pe a le toe maua le vailaʻau (e pei o le tali atu i le faʻaumatia). O le mea moni, o le tetee i le faʻaumatiaga o loʻo matauina i rava o le heroin e faʻasolosolo mai ma se talaʻaga o le faalauteleina o avanoa i le heroin self-administration (Ahmed et al. 2000; Lenoir ma Ahmed 2007; Doherty et al. 2009). Ae ui i lea, o le faʻateleina o le pulea e le tagata lava ia e foliga mai e le o se mea e manaʻomia muamua mo le teteʻe atu i le faʻaumatiaga ona o le faalauteleina o avanoa i le cocaine poʻo le methamphetamine self-administration e le mafua ai le tali malosi i le faʻaumatia (eg, Mantsch et al. 2004; Sorge ma Stewart 2005; Kippin et al. 2006; Allen et al. 2007; Knackstedt ma Kalivas 2007; Rogers et al. 2008). O le mea e malie ai, o le alualu malie malie o le tali atu mo le koko i taimi o le manino o le le maua o le fualaau faasaina ua matauina i vaega laiti o niumei o loo faaalia ai foi isi faailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu pe a mavae le faaumiumi o le cocaine self-administration experience (Deroche-Gamonet et al. 2004; Belin et al. 2009). E le gata i lea, na faaalia i se taimi lata mai le umi o toleniga e tali atu ai mo le maua mai o le koko i lalo o le faasologa o taimi faatulagaina (lea e faʻateleina ai le atinaʻeina o se faʻalapotopotoga faʻapitoa o amioga lea e taligofie ai le tagata o loʻo faʻatonuina le taua o lona taunuuga;Dickinson 1985]) na taʻitaʻia ai pea le tali atu pe a maeʻa le cocaine ma talia le tali (Zapata et al. 2010). I lenei suʻesuʻega (silasila foʻi Olmstead et al. 2001), o le tali atu mo se cocaine e maua ai le avanoa e nofouta i le faʻaaogaina o meaola i manu vaevaega faʻasalalau, faʻatasi ma suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina i luga (Deroche-Gamonet et al. 2004; Belin et al. 2009), lea na faaalia ai o le tali atu ma le mausali i le faʻaumatia e atiina ae i le faʻateleina o le manaia o le cocaine self-administration experience.
O le isi mea e foliga mai e iloa ai le lagona lelei i le faʻaumatia o le umi o le vavae ese mai le pulea e le tagata lava ia. O le mea lea, o le maualuga o le tetee atu i le faʻaumatia o cocaine ma le heroin sailiiliga ua faʻalauteleina i le umi o le faʻamalosolo mai le faʻataʻitaʻiina e le tagata lava ia o faʻamalositino (Ferrario et al. 2005; Zhou et al. 2009). O lenei faʻaosofia o le tali atu mo fualaau faʻasaʻi ma le faaumiumi o le toesea na suʻesuʻeina e Shaham ma ana paʻaga (Grimm et al. 2001; mo iloiloga, vaai Lu et al. 2004; Pickens et al. 2011). O nei suʻesuʻega ua faʻaalia ai le lagona lelei i le faʻaumatiaga o le tagata o loʻo faʻatonuina le tali atu mo vailaau faʻasaina, poʻo faʻamatalaga e fesoʻotai faʻamaʻi faʻasolosolo e faalagolago i le taimi. Faʻasalaga faaumiumi, o le tali atu i le faʻaumatiaga e faʻatupulaʻia, tumutumu (faalagolago i fualaau faʻasaina) i le va o 1 wk ma 3 mo le toe foʻi mai, ma o le a vavalo mulimuli ane. E ui lava o le soloia o le tali-o le taofiofia o aʻafiaga o le faʻamalosolo o fualaau faʻasaina e mafai ona faʻamatalaina nisi o tulaga e tali mai ai i nai aso muamua pe a maeʻa, faʻamatalaga faʻapitoa o le faʻaogaina o aafiaga, ma suiga faʻaanamua o loʻo aʻafia ai-o le tele o ia mea e le aʻafia ma o le tali-o loʻo faʻamalosi poʻo faʻamaonia mataupu o le faʻamavaeina o fualaau (Lu et al. 2004; Pickens et al. 2011) -E fautuaina e faapea o le faʻafefe o le tali atu mo fualaau faʻasaina e aofia ai foi amioga e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosi mo le vailaʻau, poʻo le pulea o le amio.
Faateleina Motugaaʻiga mo Fualaau
O le faʻaosofia o le faʻaaogaina o vailaau faʻasaina i meaola e tele lava ina suʻesuʻeina e faʻaaogaina ai le faasologa o faasologa o taimi o le faʻamalosia, lea e tatau ai i manu ona faia se numera faateleina o tali mo taui uma mulimuli ane (Hodos 1961; Richardson ma Roberts 1996). I le faʻaaogaina o lenei faʻatulagaga, ua lipotia i le tele o taimi e faapea, pe a maeʻa le vaitaimi o le puleaina o fualaau oona, o le a faʻateleina le faʻamalosia o manu mo fualaau faasaina. O le mea lea, o manu o loʻo i ai le talaʻaga o le faʻaaogaina o le cocaine na maua e tali atu i tulaga maualuluga nai lo manu ia na faʻatapulaʻaina ai le koko (Paterson ma Markou 2003; Allen et al. 2007; Larson et al. 2007; Wee et al. 2008, 2009; Orio et al. 2009; Hao et al. 2010, ae vaai Quadros ma Miczek 2009). O lenei aafiaga ua mulimuli ane maua foi mo isi vailaʻau o le sauaina, e aofia ai le methamphetamine (Wee et al. 2007) ma heroin (Lenoir ma Ahmed 2007). O le mea e maofa ai, na faʻaalia foi e Roberts ma ana paʻaga o le vaitaimi o le faʻamalosia o le faʻamaina (cocaine poʻo heroin) e taʻitaʻia ai le faʻaitiitia o le paʻu i lalo o le faasologa o faasologa o le faʻamalosi (Liu et al. 2005b, 2007; Morgan et al. 2005, 2006; Ward et al. 2006), ae o lenei faateleina i le faaosofiaga o cocaine na foliga mai o le a sili atu ona faalauiloaina i totonu o manu vaefa e iai le poto masani o le puleaina o fualaau faasaina (Liu et al. 2005b; Morgan et al. 2006). O se suʻesuʻega mulimuli mai lenei fale suesue (Oleson ma Roberts 2009) na faaalia ai le faateleina o le koko o le cocaine na faateleina ai le faaosofiaina o le koko i vaega maualuga, ae ua faaitiitia le fua faatatau o le tali atu i se fua o le koko o le koko, ma fautuaina ai e faapea, pe a uma le talafaasolopito o le faateleina o le koko o le koko, o manu e ave le tele o fualaau faasaina pe afai e tele avanoa, ae le o naunau e totogi se tau maualuga mo se tau maualalo ole vailaʻau (Oleson ma Roberts 2009). I le eseesega, o le faʻaleleia o le heroin self-administration na faʻaalia le faateleina o le taua o le fualaau faasaina, talu ai ona o le maualuga o le tau o manu na naunau e totogi mo le heroin na faʻatupulaia (Lenoir ma Ahmed 2008). O le faateleina i le faaosofiaina o cocaine ua maua foi i totonu o le vaega o kulupu faatasi ai ma le umi o le cocaine self-administration experience (Deroche-Gamonet et al. 2004; Belin et al. 2009).
O faʻamaoniga faaopoopo mo le faʻateleina o le faʻamalosia o le koko i le maea ai o le faʻatupulaia o le puleaina o le tagata lava ia na maua mai e ala i le faʻaaogaina o le auala e taʻavale ai. I lenei faʻatinoga, o fusi faʻatasi ma le faʻaogaina o cocaine lautele na sili atu le saoasaoa nai lo faʻataʻitaʻiga ina ia oʻo i se atigipusa sini ina ia maua ai le bolus o cocaine (Ben-Shahar et al. 2008). E le o se mea e faʻatasi ma lenei faʻamatalaga, Deroche et al. (1999) na muai maua ai o mea faʻamalosi o le fualaau faasaina na faʻatupulaʻia i manu ma le umi o cocaine o loʻo i ai le tala faasolopito, aua o nei meaola sa itiiti se taimi e faʻaalu ai se auala e faʻaleleia ai le koko.
Filifiliga o fualaau oona i luga o Nondrug Rewards
E pei ona taʻua i luga, o se tasi o uiga masani o le tagofiaina o fualaau faasaina o le faʻaaogaina lea o isi fiafiaga poʻo mea fiafia e fiafia i le faʻaaoga pea o fualaau faasaina. O se taunuuga o le fualaau faasaina, o mea taua i le va fealoai, galuega, po o faafiafiaga ua le toe maua, o le a iu ai i le tele o tau o avanoa (faataitaiga, le lelei o aʻoga ma aʻafiaga e le maua i taimi uumi). O se tasi o faʻafitauli sili ona luʻitau e feagai ma togafitiga o vaisu o le sui lea o le manaʻoga faʻafefelaʻau mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina e isi gaioiga o mea e fai i luga o le vavau po o amio.
I suʻesuʻega a meaola e uiga i mea ua fai ma vaisu, o le filifilia o fualaau faasaina e mafai ona suʻesuʻeina e ala i le avanoa i isi amioga poʻo filifiliga i le taimi o fualaau faʻataʻitaʻi-o se avanoa e le maua i tulaga faʻataʻitaʻiga masani (Ahmed 2005, 2010). I se suʻesuega filifilia masani, e lua ituaiga amioga e faʻafeiloaʻi ai manu: tali atu mo se fualaau faasaina poʻo se taui o le fala, e masani lava o sina fasi meaai (Aigner ma Balster 1978). O le suʻesuʻega muamua-o le suʻesuʻega muamua lea e faʻaalia ai le faʻamalositinoina o vailaau faʻasaina i manu e le o ni tagata soifua-na faia i masimalani matutua (tasi tamaʻitaʻi, tasi tamaitai) na faʻalagolago i le tino i luga o le morphine e ala i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina (Spragg 1940). E sili atu i le chimpanzees le morphine i luga o se fasi fualaau aina (moli, faʻi) i le taimi o le faʻamavaeina o fualaau faasaina ae sili atu meaʻai (vaai foʻi Negus 2006). O suʻesuʻega mulimuli na faʻaalia ai o le mea e sili ona lelei i vailaau faʻasaina i manu vaefa e faʻalagolago i le toto (eg, Nader ma Woolverton 1991; Paronis et al. 2002; Negus 2003) ma faʻatuputeleina e ala i le faʻateleina o le taua o le isi mea e faʻamalosia ai le nondrug (eg, e ala i le faʻateleina o lona maualuga; Nader ma Woolverton 1991). Naʻo se vaega o manu na tumau pea i le filifilia o le vailaʻau e ui i le avanoa e faia ai se filifiliga ese (Nader ma Woolverton 1991; Lenoir et al. 2007; Cantin et al. 2010; Kerstetter et al. 2010; Augier et al. 2011; Norman et al. 2011; Perry et al. 2011; mo iloiloga lata mai, Ahmed 2010, 2012).
Mo se faʻataʻitaʻiga, i se faasologa talu ai nei o suʻega, na ofoina mai ai ni anufe i le va o le cocaine ma le falaologa (e pei o le suavai suamalie ma le saccher). I le feagai ai ma lenei filifiliga, e sili atu ona fiafia le rani i le cocaine pe leai foi pe a maualalo le tau o le sua sua suamalie, ae toe fesuiaʻi le latou mea e fiafia i ai i le toe malosi pe afai e maualuga lona tau. O lenei suiga o mea e fiafia iai e tusa lava po o le a le fua o le cocaine e maua ma e mulimuli lava i se talafaasolopito umi o le faalautele atu o le puleaina o le cocaine (Lenoir et al. 2007; Cantin et al. 2010). O nei suʻesuʻega e masani lava ona o gatasi ma suʻesuʻega talu ai (Carroll et al. 1989; Carroll ma le Lake 1993) ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻale-tamaoaiga o faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai o mea taumafa (po o le soʻo) e sili atu le faʻaogaina nai lo le manaʻoga o le kokeni (Christensen et al. 2008; Koffarnus ma Woods 2011; mo le toe iloiloina, vaai Kearns et al. 2011). E faʻatasi foi ma se suʻesuʻega talu ai nei na faaalia ai e siliva le inu o le inu i luga o le tuusaʻo tuusaʻo o le midbrain dopamine neurons (Domingos et al. 2011). I le maea ai o le faalauteleina o le puleaina o le cocaine, e ui i lea, o se vaega o kuluga (e pei o le 15% -20%) sa faaauau pea ona sili atu le manao i le cocaine i luga o le isi filifiliga-o se amio lea e le mafai ona mafua ona o se mea le lelei, po o le teena , vai suamalie. O le mea moni, afai o le sua sua suamalie na o le pau lea o filifiliga e maua, o le koko-e sili atu le inu o rati ma televave e pei o le nondrug-prefering rats (Cantin et al. 2010). O le mea pito sili ona taua, o lenei vaega o cocaine-e sili atu le fiafia i aileti na faʻaauau pea ona 'ai cocaine tusa lava pe fiaaai ma ofoina atu le sucrose e faʻanoanoa ai latou manaoga o kalori (Cantin et al. 2010). O le mausali o le fiafia i le cocaine e ui lava o lona avanoa avanoa e matua malosi ai le faʻaalia o le le lelei o le puleaina ma le faʻaaogaina o le koko i nei kio (tagai foi i lalo). O le vaega o cocaine-e sili atu ona fiafia i rati e mafai ona avea ma tulaga sili ona maualuga ma ogaoga i le fesuiaiga i vaisu cocaine. O lenei faʻamatalaga na faʻatalanoaina lata mai nei i isi taui o meaai (Kerstetter et al. 2010; Perry et al. 2011) ma isi fualaau oona faasaunoa, e aofia ai le heroin (M Lenoir, L Cantin, F Serre, et al., e le faasalalauina.) ma le nicotine (Le Sage 2009; Norman et al. 2011). O le mea mulimuli, e ogatasi ma isi auala faʻapitoa na faʻamaonia ai foi vaega laiti o ni anufe e faʻasaga i aʻafiaga o le faʻasalaga i le cocaine, amphetamine, poo le nicotine self-administration (Deroche-Gamonet et al. 2004; Galli ma Wolffgramm 2004, 2011; Pelloux et al. 2007; Belin et al. 2008).
Resisting to Punishment
I tausaga talu ai nei, ua tele ni suʻesuʻega na taumafai e faʻaaogaina fualaau faʻaauau e ui lava i le iloa o aʻafiaga leaga i se suesuega o manu. O nei suʻesuʻega e tutusa lava ma latou faʻaaogaina faʻasalaga faʻasalaga, lea na fetaui lelei ai le sailia poʻo le tagofia o fualaau faasaina ma se faʻaosofiaga le lelei. I suʻesuʻega e faʻaaogaina ai fualaau oona (mo le tele o le ethanol), na faia lenei mea e ala i le muliluaina o le vaifofo faʻamaʻi ma le quinine oona suamalie. E le gata i lea, o isi suʻesuʻega ua faʻasalaina le faʻamalosiina o fualaau oona poʻo le aveina faʻatasi ma maʻi faʻamaʻi ma le faʻaaogaina o le chloride chloride, poʻo le faʻaaogaina o footshocks poʻo aʻafiaga o aʻafiaga (e pei o, Grove ma Schuster 1974; Bergman ma Johanson 1981; Kearns et al. 2002).
O le quinine model na muamua lomia e Wolffgramm ma Heyne (Wolffgramm 1991; Wolffgramm ma Heyne 1991). O lenei suʻesuʻega, faʻapea foi galuega na sosoo ai, na faʻaalia ai ina ua mavae se vaitaimi uumi o le inu o le éthanol e mulimuli mai i se vaitau o le faʻamalosi o le faʻamalosi, o le manava o le eshanol na mafua ai ona le mafai ona faʻaauau i le faaopoopoina o quinine. O lona uiga, afai e faaopoopo le quinine i le ethanol lea na avanoa mo kioa na inuina le ethanol mo le 6-9 mo muamua, o lo latou aoga e le o, pe na o se tapulaa, e faaitiitia i le oona oona o quinine. I le eseesega, o kusi maualalo le poto o le ethanol na matuā faʻaitiitia ai lo latou faʻaaogaina. O le le tutusa o le le mautonu i le mulilua o quinine ina ua maua mulimuli ane le fualaau faasaina mo le opiate etonitazene (Wolffgramm ma Heyne 1995; Heyne 1996), amphetamine (Heyne ma Wolffgramm 1998; Galli ma Wolffgramm 2004), ma le nicotine (Galli ma Wolffgramm 2011). O le mea e malie ai, o suʻesuʻega mulimuli e lua (Galli ma Wolffgramm 2004, 2011) na lipotia mai o le le mautonu i le mulilua o le quinine na tupu aʻe i le amphetamine umi ma le aʻafiaga o le nicotine i se vaega o kulupu.
O le faataitaiga o le mulilua quinine na mulimuli ane mulimuli i ni suʻesuʻega se lua (Hopf et al. 2010; Lesscher et al. 2010). Hopf et al. (2010) na faʻaalia ai o kio na faʻatagaina e inu pisapisao lemu (3 d / wk) mo le 3-4 mo e le mafai ona faʻalogo i le faaopoopoina o le quinine i le ethanol pe a suʻesuʻeina le latou faʻaosoosoina o le ethanol i lalo o le faasologa o faasologa o le faʻamalosi. O le mea e maofa ai, o le lagona o le quinine na maua ina ua mavae le poto o le ethanol (1.5 mo). I totonu o se fale e inu ai le inu o fale, o kusi e maua ai le aafiaga o le ethanol e le masani ai, e le maaleale i le quinine nai lo meaola na i ai le faʻaauau pea o le ethanol, faʻalogo, mo se faʻataʻitaʻiga, o mea na maua Atamamai (1973) o le faʻaauau pea o le ethanol e oʻo atu ai i le tele o le elethanol o loʻo gaosia nai lo le faʻaauau pea ona maua. I se faatapulaa avanoa e filifili ai filifiliga, Lesscher et al. (2010) na faʻaalia ai e le mautonu le malie i le mulilua o quinine pe a uma le 2 wk o le aafiaga o le ethanol. O le mea lea, ao faaopoopo le quinine i le taofia o le mauaina o le ethanol, o le faaopoopoina o le manatu i le quinine i le ethanol ua le mafai ona faaitiitia le inu i fua ma le 2 wk o le aafiaga o le ethanol, ae na o le pau lenei o le puna o le ethanol. O se isi faailoga o le le mautonu i le quinine na tupu ina ua mavae le 6 sili atu vaiaso o le ethanol aafiaga, i lena moa ma le tala o le ivhanol alcohol 8 wk ua le fiafia i le quinine, ao latou inuina le fua tutusa mai fagu o le ethanol ma le aunoa ma le quinine taulaʻi.
I se faasologa o suʻesuʻega ua fuafuaina e iloilo ai tulaga masani o le sailia o fualaau faasaina, Dickinson ma ana paaga (Dickinson et al. 2002; Miles et al. 2003) tofotofoina pe o le faʻaleagaina o le ethanol faʻamalosi poʻo le cocaine, e ala i le faʻafefiloi o lona taumafa ma maʻi mumua e mafua mai i le chloride, faʻaitiitia le tali atu mo nei fualaau faasaina. E ui lava o le tagata o lo o tali atu mo meaai na foliga mai e le mautonu i le faatusatusaina, o le tali atu i le mutaaga mo le ethanol po o le cocaine e le. O le mea e maofa ai, i le taimi o le vevela o le vevela ma le lithium ma i le taimi o le suʻesuʻega o le tali atu mo le fualaau faasaina, tali atu ma le faʻaaogaina o le vailaʻau faʻasaina e fesootaʻi ma le malaise i totonu o le lithium na faʻaitiitia ai (Dickinson et al. 2002; Miles et al. 2003). O lenei mea e faʻaalia ai o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafai ona nofouta i le faʻatusatusaina ae o le tali atu mo le fualaau oona i le faʻaumatia e le. Tuuina atu isi suʻesuʻega, aoteleina i luga (Wolffgramm 1991; Wolffgramm ma Heyne 1991, 1995; Heyne 1996, 1998; Galli ma Wolffgramm 2004, 2011; Hopf et al. 2010; Lesscher et al. 2010), o loʻo faʻaalia manino ai o le faʻaaogaina o le fualaau faasaina e mafai ona le mafai ona faʻasala i faasalaga pe a maeʻa le faʻasolosolo o togafitiga faʻamaʻi, atonu e ono mafai ona tupu le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e le mafai ona faʻaaogaina i se auala faʻapitoa. O faʻamatalaga faʻamaʻi pipisi poʻo faʻataʻitaʻiga faʻatau fua e avea ma mea e le mafai ai ona faʻasalaina ao lei faʻaaogaina le fualaau faasaina, atonu e fai ma sui o le faʻagasolo malie o le faʻamaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le faʻateleina o fualaau faʻasaina.
E tusa ai ma lenei manatu, ua faaalia ai o le tagata e tali atu i fualaau oona e muamua lava ona nofouta i le faasalaga, ae o lenei amio fetuutuunai e faasolosolo malie ona mou atu pe a mavae le taimi umi o togafitiga faafomaʻi (Deroche-Gamonet et al. 2004; Vanderschuren ma Everitt 2004; Pelloux et al. 2007; Belin et al. 2009). I nei suʻesuʻega, na faʻasalaina ai le cocaine o loʻo sailia i ni manulele i le footshock, poʻo le suʻesuʻeina i luma o se mea e faʻaosofia ai le faʻamalosi (CS). I totonu o manu vaefa na maua i le cocaine self-administration experience, o le vailaau o le CS na matua aʻafia ai le suʻiina. I le eseesega, o CS e leai ni aʻafiaga e leai sona aoga i le koko o loʻo suʻesuʻeina i rato ma le umi o le manaia o le cocaine o le talafaasolopito (Vanderschuren ma Everitt 2004). I le maea ai o le faasalaga e ala i le footshock (nai lo le CS), na toe faʻavavevave faʻataʻitaʻiina le puleaina o fualaau faʻasaina nai lo manu feʻai e maua ai le cocaine (Ahmed 2012). E le gata i lea, o le faasalaga o le cocaine ma le footshock o loʻo faʻapea foi ona taofia le taliina o le koko i totonu o manu vaefa faʻasaina fualaau, ae o se vaega o manu na mulimuli ane faʻaalia le le mautonu i faasalaga (Pelloux et al. 2007). I le tausisia ai o nei taunuuga, Deroche-Gamonet ma ana uo (Deroche-Gamonet et al. 2004; Belin et al. 2009) ma matauina o le tuʻufaʻatasia o le cocaine ma le footshock ua matua faʻateleina ai le kokeni i manu vaefa faʻasaina fualaau faʻasaina, ae o lenei lagona i le faʻasalaga na leiloa i totonu o le vaega o kulupu pe a maeʻa le aʻoga cocaine umi.
Mulimuli, i se faʻatulagaga e faʻavae i luga o le "Pusa Faʻasalalau," lea e tatau ona uia ai e rati se faʻamalosi eletise e maua ai se taui (Jenkins et al. 1926), Cooper et al. (2007) na faʻaalia ai le faateleina o le le mautonu o rato o taʻitaʻi ma le faʻamalosia o le puleaina o le cocaine mo le faʻasaʻoina o le talafaasolopito ina ia aloese ai mai le fualaau faasaina, e ui o le malosi na manaʻomia e ausia ai lenei eseesega i le va o manu. O le mea e malie ai, o le faʻaalia o faʻamatalaga o le cocaine na faʻaalia ai le toe faʻaleleia o tali mo na faʻaaliga, ae na o se vaega o kulupu. Faʻatasi, o nei faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai e faʻapea, i le lava o le faʻaaogaina o fualaau oona, o le sailia o fualaau faʻatau ma le aveina e mafai ona le mautonu i faasalaga. Ae ui i lea, o loʻo i ai vaʻaiga eseese i le va o tagata vailaʻau faʻasaienisi e faʻatatau i le atinaʻeina o lenei tetee i taunuuga leaga.
FAAIUINA FESOOTAIGA
O iinei ua matou aoteleina ai faamaoniga faʻamaonia mo le tupu mai o faʻamaoniga o le tagofia o fualaau oona i manu. Faʻavae i luga o le DSM-IV taiala mo le tagofiaina o fualaau faasaina (Laulau 1) (American Psychiatric Association 2000), o le tele o faʻamaoniga o amioga ua fai ma vaisu ua faʻaalia e tupu mai i meaola falesuesue, o lona uiga, faʻalauteleina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, faaletonu o le neurocognitive, tetee i le faʻaumatiaga, faʻateleina le faaosofiaina o fualaau faasaina, filifilia mo fualaau i luga o taui nondrug, ma le tetee atu i le faasalaga. O nei faʻamatalaga e faʻaalia ai amioga faʻafeusuaiga e mafai ona tupu ma suʻesuʻe i faʻataʻitaʻiga o manu, e faʻaalia ai o masini uʻamea o lo o mulimulitaia le suʻesuʻeina o vailaau faʻasaina ma o loʻo i ai ma e mafai ona avea ma dysregulated i meaola e le o ni meaola e pei ona faia i totonu o tagata. O lenei mea tatou te maua ai le avanoa fiafia e suʻesuʻe ai le faʻaogaina ma le gataifale o le tagofia o vailaau faʻasaina i suʻesuʻega a manu. I le tulaga o le faʻaaogaina o le koko, o lenei suʻesuʻega ua uma ona amata ma o loʻo amata ona faʻaalia mai ai ni manatu taua o le neurobiological. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi leva ona maeʻa i le suʻesuʻeina o auala fou fou o loʻo i luga o le eleele e puleaina ai le faʻateleina o le puleaina o le cocaine (Hollander et al. 2010; Im et al. 2010; mo se iloiloga lata mai, vaai Ahmed ma Kenny 2011). Matou te faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega, i le iʻuga, e oʻo atu ai i le atinaʻega o togafitiga sili atu ona aoga mo lenei faʻafitauli faigata.
O le otootoga o loʻo tuʻuina atu ii o loʻo faʻamaonia ai foi ni fesili e le mafaʻaogaina e tatau ona folasia i suʻesuʻega i le lumanai. Muamua, e tatau ona iloa o le tupuga o se tasi o faailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i se meaola manu e le tutusa ma se faʻataʻitaʻiga o le tagofia o fualaau faasaina. E manino lava, o le DSM-IV o loʻo faʻamatala mai e tolu pe sili atu foʻi taʻiala e fitu e tatau ona faʻafetaui (American Psychiatric Association 2000). O le mea lea, o se tasi o mataupu taua o le fuafua lea pe o le eseesega o faʻamatalaga o amioga ua fai ma vaisu e talanoaina iinei e tutupu faatasi i ni tagata taitoatasi pe i lalo o nisi tulaga. O loʻo i ai ni faʻamaoniga faʻamalosi e fautua mai ai o le tele o vaega o amioga ua fai ma vaisu e masani ona faʻapipiʻi (eg, Wolffgramm 1991; Deroche-Gamonet et al. 2004). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o le cocaine ua faʻaalia e felagolagomaʻi i totonu o le vaega lava e tasi o tagata taʻitoʻatasi ma le faʻatupulaia o le faaosofiaga, le lelei o le neurocognosis, faʻasolosolo fualaau faasaina, poʻo le teteʻe i faasalaga (mo se iloiloga lata mai, vaai Ahmed 2012). O se tasi o luitau sili ona taua i le matata o le faʻasalalau lea o tulaga e iloa ai le faʻaogaina o vaega eseese o amioga faʻafeusuai, ma suiga taua i lalo. O le isi luitau faʻafesoʻotaʻi mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le fuafuaina lea pe mafai ona tutupu uma faailoga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i manu po o nisi o faʻamaoniga e patino i tagata. O le mea e gata mai ai o le a faʻaleleia ai le faʻaleleia o faafitauli o le faia o le faiai. E le gata i lea, e tatau ona tatou nofouta e faapea o le tagofia o fualaau faasaina, e tusa lava pe a uma le faʻalauteleina o fualaau oona, e tupu i se vaega o tagata taitoatasi. O le mea lea, e taua tele le fuafuaina o aʻafiaga o le tino, neural, ma le siosiomaga e mafai ai e tagata taitoatasi ona faʻafitauli i le atinaʻeina o amioga ua fai ma vaisu. O nei mea e aofia ai, ae e mautinoa e le faatapulaaina i, tulaga o le natura muamua e pei o le le mautonu (Dalley et al. 2007b; Belin et al. 2008), tafaoga (Anker ma Carroll 2011), ma le va fealofani (eg, Wolffgramm 1991; Morgan et al. 2002). Mo se faʻataʻitaʻiga, e lua suʻesuʻega tutoʻatasi na filifilia i nunu na faʻaalia ai le sili atu ona sili atu le fiafia i le koko i meaʻai e sili atu nai lo alii, o loʻo fautua mai ai o fafine e sili atu ona aʻafia i mea e fai ma vaisu cocaine (Kertstetter et alNNUMX; Perry et al. 2011). O vailaau mulimuli, o fualaau oona ua sau mai le tele o vailaau mo togafitiga, e pei o le psychostimulants (cocaine, amphetamine, methamphetamine), opiates (heroin), ethanol, ma le nicotine. E ui lava o nei fualaau oona e lauiloa e matua avea lava ma vaisu, e mafai ona ese a latou gaioiga e fai ma vaisu, ma o lo latou malosiaga faamalosia e faalagolago i mea tau le siosiomaga (faataitaiga, Caprioli et al. 2009; Solinas et al. 2011). O le mea lea, e manaʻomia ona tatou iloa le tele o le mea e tupu mai ai amioga faʻafefete ma ona aʻaʻaga autu, fatuga, ma le siosiomaga e moni mo vailaau o mea ua fai ma vaisu i se tulaga aoao, pe o latou fualaau faasaina (Badiani et al. 2011). Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi leva ona iloa o le faʻalauteleina o le puleaina o le cocaine e leʻo faʻamautuina ai le pule o le heroin ma le leaga, ma fai mai e faʻapitoa le eseesega o fualaau (Lenoir et al. 2011).
E ui lava i nei mataupu e leʻi foia ma fesili mataʻina i le mafaufau, tatou te manatu o le limasefulu tausaga mulimuli o suʻesuʻega o vailaau faʻamalosi ua fatuina ai se tino lelei o faʻamatalaga, ma o le fiafia talu ai nei i le suʻesuʻeina o le moni o vaisu-pei o amioga i meaola manu ua mafua ai le atinae o se lafoaia o papa mo le fiafia atili suʻesuʻega lea o le a fesoasoani ia i tatou e malamalama atili ai i le natura o le faʻamaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.
ACKNOWLEDGMENTS
O loʻo lagolagoina e le ZonMw (Faalapotopotoga a Netherlands mo le Soifua Maloloina ma le Atinaʻeina) Grant 91207006 (tuʻuina atu i le LJMJV, P. Voorn, ma le AB Smit), ZonMw (Faalapotopotoga Netherlands mo le Soifua Maloloina ma le Atinaʻe) / National Institute on the Drug Abuse (NIDA ) Fesoasoani tuʻufaʻatasia 60-60600-97-211 (tuʻuina i LJMJV ma RC Pierce). O le SHA o loʻo lagolagoina e le Faʻalapotopotoga Faʻamatalaga Farani (CNRS), le National Research Agency (ANR), le Iunivesite o Bordeaux-Segalen, ma le Faʻalapotopotoga Faʻaitumalo o Aquitaine (CRA).
Faamatalaga Faʻamatalaga
- Faʻatonu: R. Christopher Pierce ma Paul J. Kenny
- Manatu Faaopoopo e uiga i vaisu o avanoa i www.perspectivesinmedicine.org
- Puletaofia © 2013 Cold Spring Harbor Laboratory Press; aia tatau uma
FUAFUAGA
*Faʻamatalaga o loʻo i ai i lenei aoina.
Ahmed SH. 2005. Le mautonu i le va o fualaau faasaina ma le le maua o fualaau faasaina: O se itu taua tele mo vaisu. Eur J Pharmacol 526: 9-20.
Ahmed SH. 2010. Faʻailoga faʻamaonia i meaola manu o vailaau faʻasaina: I tua atu o le faʻaaogaina fualaau oona e faʻaaogaina ai vailaau faʻasaina. Neurosci Biobehav Rev 35: 172-184.
Ahmed SH. 2011. Tatalaina o fualaau faasaina. Mamanu faataitai o vailaau faasaina. Neuromethods 53: 267-292.
Ahmed SH. 2012. O le saienisi o le faia o fualaau faasaina-mea ua fai ma vaisu. Neuroscience 211: 107-125.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Ahmed SH, Cador M. 2006. Le mautonu o le lagona o le psychomotor mai le malosi o le koko. Neuropsychopharmacology 31: 563-571.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Ahmed SH, Kenny PJ. 2011. Faʻailogaina o le numera o le siaki o mea e fai ma vaisu cocaine. AOAO AOAO 52: 309-320.
Ahmed SH, Koob GF. 1998. Faʻafeiloaʻiga mai le faʻamaoni i le tele o fualaau oona: Suiga i le tulaga faʻasolosolo. Saienisi 282: 298-300.
Ahmed SH, Koob GF. 1999. Faʻaauau le tumau i le seti mo le puleaina o le cocaine pe a maeʻaeʻa i totonu o manoa. Psychopharmacology 146: 303-312.
Ahmed SH, Walker JR, Koob GF. 2000. Faʻaauau pea le faʻateleina o le faaosofiaga e ave le heroin i tamaʻi ma se talaʻaga o le faʻateleina o fualaau faasaina. Neuropsychopharmacology 22: 413-421.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Aigner TG, Balster RL. 1978. Filifiliga filifili i rhesus beke: Cocaine e tusa ma meaai. Saienisi 201: 534-535.
Allen RM, Dykstra LA, Carelli RM. 2007. O le faʻaauau pea ona faʻaalia le osofaʻiga a le N-Methyl-D-aspartate, le LY235959, e faʻateleina ai le faʻateleina o le cocaine i rato a Sprague-Dawley. Psychopharmacology 191: 341-351.
American Psychiatric Association. 2000. Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o faʻafitauli o le mafaufau, IV-TR ed. American Psychiatric Association, Washington, DC.
Anker JJ, Carroll ME. 2011. O fafine e sili atu ona faʻafitauli i le faʻaaoga sese o fualaau faasaina nai lo tama: Faʻailoga mai suʻesuʻega muamua ma le role o hormones ovarian. Curr Top Behav Neurosci 8: 73-96.
- Anker JJ, Perry JL, Gliddon LA, Carroll ME. 2009. O le faʻalavelave o loʻo vavalo ai le faʻalauteleina o le self-administration i kusi. Pharmacol Biochem Behav 93: 343-348.
Audrew-McGovern J, Rodriguez D, Epstein LH, Cuevas J, Rodgers K, Wileyto EP. 2009. O le tolopoina o le faʻamalologa e faia ai se tulaga o le siʻosiʻisi i le ulaula pe o se taunuuga o le ulaula? Taulaina o le ava malosi i le 103: 99-106.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Augier E, Vouillac C, Ahmed SH. 2011. O Diazepam e faʻalauiloa le filifiliga o le faʻamalosi i le koko o le siaki. Addict Bioldoi: 10.1111 / j.1369-1600.2011.00368.x.
Badiani A, Belin D, Epstein D, Calu D, Shaham Y. 2011. Opiate vesus psychostimulant addictive: O eseesega e afaina. Nat Rev Neurosci 12: 685-700.
Bechara A. 2005. Faia o faaiuga, puleaina o le malosi ma le le maua o le malosi e teena ai fualaau faasaina: O se vaaiga le lelei. Nat Neurosci 8: 1458-1463.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Belin D, Mar AC, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ. 2008. O le maualuga o le impulsivity o loo valoia ai le fesuiaiga i le faamalosia o le cocaine-taking. Saienisi 320: 1352-1355.
Belin D, Balado E, Piazza PV, Deroche-Gamonet V. 2009. Mamanu o le taumafa ma fualaau faasaina e valoia ai le atinaʻeina o vaisu cocaine-pei o amio i tamaʻi. Biol Psychiatry 65: 863-868.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Ben-Shahar O, Posthumus EJ, Waldroup SA, Ettenberg A. 2008. Siʻitia le faʻamalosia o fualaau faʻatauleleia pe a maeʻa ona faʻaogaina i aso taitasi i cocaine e pulea e le tagata lava ia. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 32: 863-869.
Bergman J, Johanson CE. 1981. O aʻafiaga o le eletise eletise i luga o le tali e tausia e le cocaine i rkeysus bekeys. Pharmacol Biochem Behav 14: 423-426.
Bowden-Jones H, McPhillips M, Rogers R, Hutton S, Joyce EM. 2005. Faʻataʻituina faʻataʻitaʻiga i suʻega maʻaleʻale i le faʻasolosolo muamua o le gasegase i le ava malosi: O se suʻesuʻega pailate. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 17: 417-420.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Briand LA, Flagel SB, Garcia-Fuster MJ, Watson SJ, Akil H, Sarter M, Robinson TE. 2008. Faʻaauau pea suiga i galuega faʻatonu ma faʻamuamua dopamine D2 faʻaleleia pe a maeʻa, ae le faatapulaaina, avanoa i cocaine e pulea e le tagata lava ia. Neuropsychopharmacology 33: 2969-2980.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Calu DJ, Stalnaker TA, Franz TM, Singh T, Shaham Y, Schoenbaum G. 2007. O le aluese mai le puleaina o le cocaine e maua mai ai le paʻu tumau i le aʻoaʻoga faʻavae-faʻalagolago i le aʻoaʻoga i tama. Aoao le Mem 14: 325-328.
Cantin L, Lenoir M, Augier E, Vanhille N, Dubreucq S, Serre F, Vouillac C, Ahmed SH. 2010. O loʻo maualalo le Cocaine ile apefaʻi tau o tamaʻi: O faʻamaoniga talafeagai mo le faʻafetuunaʻia o mea ua fai ma vaisu. PLOS ONE 5: e11592.
Caprioli D, Celentano M, Dubla A, Lucantonio F, Nencini P, Badiani A. 2009. Amioga ma fualaau faasaina: Cocaine- ma heroin-avea o se galuega o le siosiomaga i totonu o tagata ma puaa. Biol Psychiatry 65: 893-899.
Carroll ME, Lac ST. 1993. Faʻasaʻo iv cocaine pulea e le tagata lava ia i tamaʻi: O aʻafiaga o isi mea e faʻaleleia ai nondrug i le mauaina. Psychopharmacology 110: 5-12.
Carroll ME, Lac ST, Nygaard SL. 1989. O se faʻamalosia e faʻafesoʻotaʻi i taimi uma e taofia ai le maua mai pe faʻaititia ai le tausiga o amioga faʻamalosi-faʻamalosia. Psychopharmacology 97: 23-29.
Chambers CD, Garavan H, Lauga MA MA. 2009. Malamalama i le faavae o le tali o le tali mai i suʻesuʻega ma suʻesuʻeina o le neuroscience. Neurosci Biobehav Rev 33: 631-646.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Charney DA, Zikos E, Gill KJ. 2010. Laveʻa vave mai le ava malosi: Faʻatupulaʻia poʻo faʻalavelave le faʻamaonia. J Faʻatauga Faʻaleagaina Tusia 38: 42-50.
Christensen CJ, Silberberg A, Hursh SR, Huntsberry ME, Riley AL. 2008. Le taua tele o le koko ma meaʻai i tamaʻi: Totoga o le faʻataʻitaʻiga o le manaʻoga. Psychopharmacology 198: 221-229.
Cooper A, Barnea-Ygael N, Levy D, Shaham Y, Zangen A. 2007. Se faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻitūina o le toe faʻaleleia o le siaki i le suʻeina o le koko. Psychopharmacology 194: 117-125.
Dalley JW, Lääne K, Pena Y, Theobald DE, Everitt BJ, Robbins TW. 2005. Faʻasalaga faʻaalia ma le faʻamalosi i tamaleʻaleʻa mai tua o le pulea o le cocaine poʻo heroin. Psychopharmacology 182: 579-587.
Dalley JW, Fryer TD, Brichard L, Robinson ESJ, Theobald DEH, Laina K, Peña Y, Murphy ER, Shah Y, Probst K, et al. 2007a. Nucleus accumbens D2 / 3 suʻega e vaʻaia le le mautonu o le amio ma le faʻamalosia o cocaine. Saienisi 315: 1267-1270.
Dalley JW, Lääne K, Theobald DE, Pena Y, Bruce CC, Huszar AC, Wojcieszek M, Everitt BJ, Robbins TW. 2007b. Faʻasolosolo tumau i le gasologa o le gaioiga faʻapitoa i le taimi o le tosoina o le methylenedioxymethamphetamine i totonu o tamaʻi anufe: Oʻuga mai suʻesuʻega faʻatusatusa ma le d-amphetamine ma le methamphetamine. Neuropsychopharmacology 32: 1195-1206.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Del Olmo N, Higuera-Matas A, Miguéns M, García-Lecumberri C, Ambrosio E. 2007. Faʻaleleia e le cocaine le faʻamalosia i se galuega televave o le maise. Psychopharmacology 195: 19-25.
Deroche V, Le Moal M, Piazza PV. 1999. O le pulea e le cocaine e faʻaleleia atili ai le faaosofiaina o le faʻamalosia o fualaau oona i totonu o puaa. Eur J Neurosci 11: 2731-2736.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. 2004. Molimau mo amioga e fai ma vaisu-faapei o le rat. Saienisi 305: 1014-1017.
Dickinson A. 1985. Gaoioiga ma masaniga: O le atiina ae o le tutoatasi amioga. Phil Trans R Soc Lond B 308: 67-78.
Dickinson A, Wood N, Smith JW. 2002. Ava malosi e saili e tamaʻi: gaioiga poʻo amioga masani? QJ Exp Psychol 55B: 331-348.
Diergaarde L, Pattij T, Poortvliet I, Hogenboom F, De Vries W, Schoffelmeer ANM, De Vries TJ. 2008. Filifiliga mataʻutia ma le faʻaosoosoina o taga e vaʻaia ai le tulaga lamatia i ni vaega eseese o le nicotine e saili i tamaʻi. Biol Psychiatry 63: 301-308.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Doherty J, Ogbomnwan Y, Williams B, Frantz K. 2009. O le tausaga e faalagolago i le morphine ma le toe faʻaleleia, ae le faʻalauteleina i le faʻaaogaina, e tama talavou ma tagata matutua. Pharmacol Biochem Behav 92: 164-172.
Domingos AI, Vaynshteyn J, Voss HU, Ren X, Gradinaru V, Zang F, Deisseroth K, de Araujo IE, Friedman J. 2011. Leptin faʻatonutonu le tau aoga o meaʻai. Nat Neurosci 14: 1562-1568.
Ferrario CR, Gorny G, Crombag HS, Li Y, Kolb B, Robinson TE. 2005. Neural and behavioral plasticity associated with the transition from control to escalated cocaine use. Biol Psychiatry 58: 751-759.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Galli G, Wolffgramm J. 2004. O le faʻaaogaina o le D-amphetamine mo le taimi umi mo le taimi nei ma faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo le sui o le D-amphetamine mulimuli i tamaʻi. Taulaina o le ava malosi i le 73: 51-60.
Galli G, Wolffgramm J. 2011. Faʻaauau le atinaʻeina o le nicotine tele ma le le mafai ona faʻaaogaina e u, aafiaga o se togafitiga o togafitiga. Behav Brain Res 217: 261-270.
Garavan H, Stout JC. 2005. Neurocognitive malamalama i le faʻaaogaina o vailaʻau. Trends Cogn Sci 9: 195-201.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
George O, Mandyam CD, Wee S, Koob GF. 2008. O le tele o avanoa i le siakiina o le cocaine e maua mai ai le tumau tumau tumau-faaletonu o le mafaufau i mea e le lelei ai le mafaufau. Neuropsychopharmacology 33: 2474-2482.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Gipson CD, Bardo MT. 2009. O le faʻaaloalogia atili o le pulega a le amphetamine, e faʻaopoopoina ai le malosi o le filifiliga i le tolopoina o le faʻatupuina o galuega i kio. Psychopharmacology 207: 391-400.
Goldstein RZ, Craig AD, Maea A, Garavan H, Childress AR, Paulus MP, Volkow ND. 2009. Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends Cogn Sci 13: 372-380.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. 2001. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo. Natura 412: 141-142.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Grove RN, Schuster CR. 1974. Taofiofia o le puleaina o le cocaine e ala i le faʻaumatia ma le faʻasalaga. Pharmacol Biochem Behav 2: 199-208.
Hao Y, Martin-Fardon R, Weiss F. 2010. Faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻatinoga o le faʻaaogaina o le glutamate receptor 2 / 3 ma le siaki faʻasili o le glutamate 5 dysregulation i keneva faʻavavevave: Factor in transition to dependence. Biol Psychiatry 68: 240-248.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Heyne A. 1996. Le atinaʻeina o le gaioiga o le opiate i le rat. Pharmacol Biochem Behav 53: 11-25.
Heyne A, Wolffgramm J. 1998. Le atinaʻeina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le amphetamine i se meaola manu: O mataupu faavae e tasi mo le ava malosi ma le opiate. Psychopharmacology 140: 510-518.
Hodos W. 1961. Alualu i luma faasolosolo o se fuataga o le malosi o taui. Saienisi 134: 943-944.
Hollander JA, Im HI, Amelio AL, Kocerha J, Bali P, Lu Q, Willoughby D, Wahlestedt C, Conkright MD, Kenny PJ. 2010. O le microRNA maʻa tele e puleaina ai le cocaine e ala i le faailogaina o le CREB. Natura 466: 197-202.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Hölter SM, Engelmann M, Kirschke C, Liebsch G, Landgraf R, Spanagel R. 1998. O le taimi o le ethanol self-administration ma le faʻaaoga pea o le ethanol mea e suia ai le suiga o le ethanol drinking pattern ma faateleina ai le aʻafiaga o amioga i le taimi o le ethanol i le toesea. Behav Pharmacol 9: 41-48.
Hopf FW, Chang SJ, Sparta DR, Bowers MS, Bonci A. 2010. O le faʻaosofia o le ava malosi e faʻasao i le mulilua o le quinine pe a maeʻa le 3 i le 4 masina o le faʻavalea o le ava malosi. Alcohol Clin Exp Res 34: 1565-1573.
Im HI, Hollander JA, Bali P, Kenny PJ. 2010. MeCP2 faʻataʻitaʻiina le BDNF faʻaaliga ma le cocaine e ala i fegalegaleaiga homeostatic ma microRNA-212. Nat Neurosci 13: 1120-1127.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Jenkins TN, Warner LH, Ward CJ. 1926. Meafaigaluega faʻapipiʻi mo suʻesuʻega o meaola manu. J Comp Psychol 6: 361-382.
Kalivas PW, O'Brien C. 2008. O vailaau faʻasaina e fai ma fomaʻi o le siakiina o neuroplasticity. Neuropsychopharmacology 33: 166-180.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Kasanetz F, Deroche-Gamonet V, Berson N, Balado E, Lafourcade M, Manzoni O, Piazza PV. 2010. O le suiga i le tagofia o mea ua fai ma vaisu e fesoʻotaʻi ma le faʻavaivaia faifai pea i le faʻamaonia o le tulaga faʻateleni. Saienisi 328: 1709-1712.
Kearns DN, Weiss SJ, Panlilio LV. 2002. Faʻaaogaina o le taofiofia o amio e tausia e le cocaine self-administration. Taulaina o le ava malosi i le 65: 253-261.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Kearns DN, Gomez-Serrano MA, Tunstall BJ. 2011. O se iloiloga o suʻesuʻega tuusaʻo e faʻamaonia ai le faʻamalosia o fualaau faasaina ma tagata e le o fualaau faʻasaina e aʻafia ai amioga. Curr Drug Abuse Rev 4: 261-269.
Kenny PJ. 2007. Faʻatauga o taui ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Trends Pharmacol Sci 28: 135-141.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Kenny PJ, Markou A. 2005. O le Nicotine self-administration e faʻagasolo ona faʻaleleia polokalama faiʻai o le faiʻai ma faʻaosofia ai se faʻaopoopoga tumau i le tauia o taui. Neuropsychopharmacology 31: 1203-1211.
Kerstetter KA, Ballis M, Duffin-Lutgen SM, Tran J, Behrens AM, Kippin TE. 2010. Aafiaga o le feusuaʻiga ma fuataga i le filifilia i le va o meaʻai ma cocaine, Polokalame Polokalame 266.6. I le Neuroscience Meeting Planner. Society for Neuroscience, San Diego, CA.
Kippin TE, Fuchs RA, Vaʻai RE. 2006. Tuuina atu o saofaga umi faaumiumi ma le le mautonu e maua ai le gaioiga e faaleleia atili ai le toe faaleleia o le cocaine o saili i tama. Psychopharmacology 187: 60-67.
Kitamura O, Wee S, Specio SE, Koob GF, Pulvirenti L. 2006. Faʻasalaga o le methamphetamine self-administration i kusi: O le faʻatinoga o le aoga. Psychopharmacology 186: 48-53.
Knackstedt LA, Kalivas PW. 2007. O le tele o le avanoa totino o le cocaine self-administration e faʻaleleia ai le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina ae le o le faʻalauteleina o amioga. J Pharmacol Exp Ther 322: 1103-1109.
Koffarnus MN, Woods JH. 2011. O eseʻesega a tagata taʻitoʻatasi i le tau faʻaititia e fesoʻotaʻi ma le manaʻoga mo cocaine e pulea e le tagata lava ia, ae le o le manuia. Addict Bioldoi: 10.1111 / j.1369-1600.2011.00361.x.
Koob GF, Lloyd GK, Mason BJ. 2009. Atinaeina o vailaau mo togafitiga mo mea ua fai ma vaisu: O se auala Rosetta Stone. Nat Rev Drug Disc 8: 500-515.
Larson EB, Anker JJ, Gliddon LA, Fons KS, Carroll ME. 2007. Aafiaga o le estrogene ma le gasetero i luga o le faʻalauteleina o le puleaina o le cocaine i totonu o tamaʻi tamaʻitaʻi ao faagasolo avanoa. Exp Clin Psychopharmacol 15: 461-471.
Lesage MG. 2009. Faʻafeiloaʻi i se faʻataʻitaʻiga e le masani ai le faʻaaogaina o aʻafiaga: o aʻafiaga o le faʻamalosia o le faʻamaonia mai le nicotine pulea e le tagata lava ia i ni manulele faʻatasi ma se isi fesoasoani malosi. Psychopharmacology 203: 13-22.
Lenoir M, Ahmed SH. 2007. O le toe faʻaleleia o Heroin e patino i le malosi o le heroin ma le faʻavae mai le heroin taui ma le faʻalauteleina. Neuropsychopharmacology 32: 616-624.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Lenoir M, Ahmed SH. 2008. O le tuʻuina atu o le suia o le nondrug e faʻaititia ai le faateleina o le taumafa o le heroin. Neuropsychopharmacology 33: 2272-2282.
Lenoir M, Serre F, Cantin L, Ahmed SH. 2007. O le manogi suamalie e sili atu i le tau o le koko. PLOS ONE 2: e698.
Lenoir M, Guillem K, Koob GF, Ahmed SH. 2011. Faʻamatalaga faapitoa o fualaau faʻasaina i cocaine lautele ma heroin self-administration. Addict Bioldoi: 10.1111 / j.1369-1600.2011.00385.x.
Aʻoga HMB, Wallace MJ, Zeng L, Wang V, Deitchman JK, McMahon T, Messing RO, Newton PM. 2009. Amygdala protein kinase C epsilon e pulea ai le ava malosi. Genes Brain Behav 8: 493-499.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Aʻoga HMB, Van Kerkhof LWM, Vanderschuren LJMJ. 2010. O le vailaʻau e le faʻafefeteina ma e le faʻavaivai e inu i fua. Alcohol Clin Exp Res 34: 1219-1225.
Liu Y, Roberts DCS, Morgan D. 2005a. Aafiaga o le faʻalauteleina o le pulea o le tagata lava ia ma le faʻaleagaina i luga o vaega o loʻo taofiofia e cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology 179: 644-651.
Liu Y, Roberts DCS, Morgan D. 2005b. Faʻalauiloaina o aʻafiaga faʻamalosia o cocaine e pulea e le tagata lava ia i 'oti: O aʻafiaga ole fua ole vevela ma le vevela. Eur J Neurosci 22: 195-200.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Liu Y, Morgan D, Roberts DCS. 2007. Faʻafeiloaʻiga o aʻafiaga faʻamalosia o cocaine ma le amphetamine i mumu. Psychopharmacology 195: 369-375.
Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y. 2004. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a maeʻa ona ave i tua: O se toe iloiloga o faʻamaumauga faʻamau. Neuropharmacology 47 (Faʻatau 1): 214-226.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Mantsch JR, Yuferov V, Mathieu-Kia AM, Ho A, Kreek MJ. 2004. Aafiaga o le faalauteleina o avanoa i vailaau maualuga ma le maualalo o le cocaine i luga o le pulea e le tagata lava ia, toe faʻaleleia o le cocaine ma le faiʻai i le mNNA i kio. Psychopharmacology 175: 26-36.
Mantch JR, Baker DA, Francis DM, Katz ES, Hoks MA, Serge JP. 2008. O le faʻamaʻiina ma le corticotropin faʻatoʻilaloina o le toe faʻaleleia ma le faʻaaogaina o tali o amio e faʻalauteleina pe a maeʻa ona maua e le koini le puleaina o le cocaine i taimi umi. Psychopharmacology 195: 591-603.
Marusich JA, Beckmann JS, Gipson CD, Bardo MT. 2010. Methylphenidate e avea o se faʻamalosi i kio: Faʻasalaga tuʻufaʻatasia ma le faʻaaogaina o meaʻai. Exp Clin Psychopharmacol 18: 257-266.
McNamara R, Dalley JW, Robbins TW, Everitt BJ, Belin D. 2010. E le o vavalalata le faʻamalosi o le heroin i le rat. Psychopharmacology 212: 453-464.
Mendez IA, Simon NW, Hart N, Mitchell MA, Nation JR, Wellman PJ, Setlow B. 2010. O le cocaine e faʻafoeina e le tagata lava ia, e mafua ai le faʻateleina tumau o filifiliga le mautonu i le tuai ona tolopo le galuega. Behav Neurosci 124: 470-477.
Miles FJ, Everitt BJ, Dickinson A. 2003. Laʻau faʻapena ole suʻeina e laumei: Gaioiga poʻo se masani? Behav Neurosci 117: 927-938.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Moeller FG, Dougherty DM, Barratt ES, Schmitz JM, Swann AC, Grabowski J. 2001. Le aʻafiaga o le le mautonu i le faaaogaina o cocaine ma taofia i togafitiga. J Faʻatauga Faʻaleagaina Tusia 21: 193-198.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Morgan D, Grant KA, Gage HD, Mach RH, Kaplan JR, Prioleau O, Nader SH, Buchheimer N, Ehrenkaufer RL, Nader MA. 2002. Le puleaina lautele i manuki: Dopamine D2 faʻaleleia ma le puleaina o le cocaine. Nat Neurosci 5: 169-174.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Morgan D, Smith MA, Roberts DCS. 2005. O le pulea e le tagata lava ia Binge ma le faʻaumatiaga e maua ai le faʻalautelega i le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology 178: 309-316.
Morgan D, Liu Y, Roberts DCS. 2006. Faʻasolosolo vave ma faʻaauau le faʻalauteleina o aʻafiaga o aʻafiaga. Neuropsychopharmacology 31: 121-128.
Nader MA, Woolverton WL. 1991. Aafiaga o le faʻaopoopoga o le tele o se faʻamalosiaga faʻapitoa i luga o fualaau faʻatau fua i se faiga tuʻufaʻatasiga-filifiliga filifiliga. Psychopharmacology 105: 169-174.
Negus SS. 2003. Iloiloga vave o le filifiliga i le va o cocaine ma mea taumafa i totonu o rkeysus bebe: O aʻafiaga o manua ma le togafitiga o le siosiomaga ma le d-amphetamine ma le flupenthixol. Neuropsychopharmacology 28: 919-931.
Negus SS. 2006. Filifiliga i le va o le heroin ma meaai i non-faalagolago ma heroin-faalagolago rkeysus kuki: Effects o keloxone, buprenorphine ma methadone. J Pharmacol Exp Ther 317: 711-723.
Nigg JT, Wong MM, Martel MM, Jester JM, Fale o le LI, Glass JM, Adams KM, Fitzgerald HE, Zucker RA. 2006. O le le lelei o le taliina o tali e avea ma se tagata vavalalata i le inu ava ma le faʻatagaina o fualaau faasaina i tama talavou e lamatia ai le ava malosi ma isi mea e faʻaaoga ai faʻafitauli. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 45: 468-475.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Norman N, Hogarth L, Panlilio L, Shoaib M. 2011. Faʻatulagaina o filifiliga filifiliga faʻatasi ma le nicotine oona ma le suauu i kusi. I le 14th Evanoa Fonotaga Faʻapitoa. Amsterdam, Netherlands.
O'Brien CP. 2008. Faʻamaumauga faʻamaonia e faʻamaonia mo vaisu. Phil Trans R Soc Lond B 363: 3277-3286.
O'Connor EC, Chapman K, Butler P, Mead AN. 2011. Le faʻamaoniga o le aoga o le rat-self model mo le faʻaleagaina. Neurosci Biobehav Rev 35: 912-938.
Oleson EB, Roberts DCS. 2009. Iloiloga o le tamaoaiga o le tamaoaiga ma le koko o le koko e mulimuli i le puleaina faaletagata lava ia o talafaasolopito lea e maua ai le faateleina o tulaga mulimuli po o le faaaogaina. Neuropsychopharmacology 34: 796-804.
Olmstead MC, Lafond MV, Everitt BJ, Dickinson A. 2001. Cocaine o loʻo sailia e tamaʻi vaʻaia o se faʻatonuga e faʻatonuina sini. Behav Neurosci 115: 394-402.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Orio L, Edwards S, George O, Parsons LH, Koob GF. 2009. O se matafaioi mo le endocannabinoid system i le faateleina o le faaosofiaina o le koko i tulaga lautele-avanoa. J Neurosci 29: 4846-4857.
Pacchioni AM, Gabriele A, Tagai RE. 2011. Faʻasalaga faʻasalalauga ole suʻesuʻeina o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo mai le popo poʻo le umi o le puleaina o cocaine i le taimi nei i tamaʻi. Behav Brain Res 218: 396-400.
Paronis CA, Gasior M, Bergman J. 2002. Aafiaga o cocaine i lalo ifo o taimi faʻatulagaina o taumafa ma IV avanoa e maua ai fualaau faasaina: O se faagasologa o filifiliga filifiliga i manuki. Psychopharmacology 163: 283-291.
Parsegia A, Glen WB Jr., Lavin A, Tagai RE. 2011. Methamphetamine o le pulea e le tagata lava ia e maua mai ai le faʻaitiitia o tupe paʻu ma suia ai le neurophysiology cortical i luma o tama. Biol Psychiatry 69: 253-259.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Paterson NE, Markou A. 2003. Faateleina le uunaiga mo cocaine e pulea e le tagata lava ia pe a maeʻa ona tupu mai le cocaine. NeuroReport 14: 2229-2232.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Paterson NE, Markou A. 2004. Faʻalagolago i le nicotine faʻalagolago e fesoʻotaʻi ma le avanoa lautele i le faʻatinoina o le puleaina faaletagata i nicotine. Psychopharmacology 173: 64-72.
Paulus MP. 2007. Filifiliga-faia ni mea e faʻaleagaina i le gaosiga o le homeostatic-suiga i le mafaufau? Saienisi 318: 602-606.
Pelloux Y, Everitt BJ, Dickinson A. 2007. Ole faʻamalosi o fualaau faʻataʻitaʻiina e kusi i lalo o le faasalaga: Aafiaga o fualaau oona e faia ai talafaasolopito. Psychopharmacology 194: 127-137.
Perry JL, Larson EB, Siamani JP, Madden GJ, Carroll ME. 2005. O le le toilalo (tolopo le lisiina) o se tagata vavalo i le mauaina o le pulea o le cocaine e IV i tamaʻitaʻi. Psychopharmacology 178: 193-201.
Perry AN, Westenbroek C, Becker JB. 2011. Eseesega o feusuaiga i le atinaʻeina o mea e fiafia ai cocaine ma le leai o se fiafia i taui maoaʻe o meaai, Polokalame Polokalame 688.06. I le Neuroscience Meeting Planner. Society for Neuroscience, San Diego, CA.
Pickens CL, Airavaara M, Théberge F, Fanous S, Faamoemoe BT, Shaham Y. 2011. Neurobiology o le faʻavevesiina o fualaau oona. Trends Neurosci 34: 411-420.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
- *.↵
Pierce RC, O'Brien CP, Kenny PJ, Vanderschuren LJMJ. 2012. Atinaʻeina faʻamalosi o vailaau mo togafitiga o mea ua fai ma vaisu: Manuia, toilalo, ma faʻamoemoega. Fuga o le Spring Harb Perspect Meddoi: 10.1101 / cshperspect.a012880.
Porter JN, Olsen AS, Gurnsey K, Dugan BP, Jedema HP, Bradberry CW. 2011. Faʻasologa o le cocaine self-administration i rhesus bebe: O aʻafiaga i aʻoaʻoga faʻapisinisi, pule o le mafaufau, ma le manatua galuega. J Neurosci 31: 4926-4934.
Poulos CX, Le AD, Parker JL. 1995. O le faʻalavelave o loʻo vavalalata ai le faʻafitauli o le tagata lava ia i tulaga maualuga o le ava malosi. Behav Pharmacol 6: 810-814.
Quadros IMH, Miczek KA. 2009. E lua auala o le malosi o le cocaine: Faateleina le mausali pe a uma ona faʻaleagaina le faʻaleagaina o tagata ma faʻaititia le fua faatatau o le faʻaaogaina ona o le faalauteleina o avanoa i totonu o tama. Psychopharmacology 206: 109-120.
Richardson NR, Roberts DCS. 1996. Polokalame faasolosolo faasolosolo i fualaau o fualaau faasaina ile aoina: O se auala e iloilo ai le faamalosia o le malosi. J Neurosci Metotia 66: 1-11.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Robbins TW, Ersche KD, Everitt BJ. 2008. O vailaʻau faʻasaina ma mafaufauga o le mafaufau. Ann NY Acad Sci 1141: 1-21.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Rodd ZA, Bell RL, Kuc KA, Murphy JM, Lumeng L, Li TK, McBride WJ. 2003. Aafiaga o le faʻateleina o le ava malosi i luga o le puleaina o le ethanol self-administration e le ava malosi-sili ona fiafia (P) rauga. Neuropsychopharmacology 28: 1614-1621.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Rogers JL, De Santis S, Tagai RE. 2008. Extended methamphetamine o le pulea e le tagata lava ia o loʻo faʻaleleia le toe faʻaleleia o fualaau faʻasaina ma le faʻaaogaina o le mea e faʻaaogaina i manu. Psychopharmacology 199: 615-624.
Schenk S, Harper DN, Do J. 2011. Manatu mo le amanaiaina o mea fou: fuaina o fuataga ma aafiaga o le pulega a le MDMA i le maea ai o vaitau puupuu pupuu. J Psychopharmacol 25: 1043-1052.
Schippers MC, Binnekade R, Schoffelmeer ANM, Pattij T, De Vries TJ. 2012. Faʻatasi le va o le heroin ma le faʻatinoina o filifiliga i totonu o tama. Psychopharmacology 219: 443-452.
Solinas M, Thiriet N, Chauvet C, Jaber M. 2011. Puipuiga ma togafitiga o le tagofia o fualaau faasaina e ala i le faʻamalosia o le siosiomaga. Prog Neurobiol 92: 572-592.
Sorge RE, Stewart J. 2005. O le saofaga o talafaʻasolopito o fualaau faasaina ma taimi talu mai le faʻamutaina o fualaau faʻamaʻi e maua ai le faʻamalosia o le koko o loʻo maua i totonu o kioni. Psychopharmacology 183: 210-217.
Spanagel R, Hölter SM. 1999. O le taimi umi o le puleaina o le alcohol self-administration ma le faʻaaogaina o ava malosi: O se meaola manu o le inu ava malosi? Alcohol Alcohol 34: 231-243.
Spragg SDS. 1940. O le mea na fai ma vaisu a le Morphine i totonu o masini. Comp Psychol Monogr 15: 1-132.
Tzschentke TM. 2007. Fuaina o taui faʻatasi ma le faʻasologa o mea e fiafia iai (CPP): Faʻafouina o le sefulu tausaga talu ai. Faʻafeʻau Biol 12: 227-462.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Uhl GR, Grow RW. 2004. O le avega mamafa o genetics faʻalavelave i faʻafitauli o le faiʻai. Arch Gen Psychiatry 61: 223-229.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
van den Brink W. 2011. Faʻamaumauga faʻapitoa faʻamaonia ile vailaʻau faʻaaogaina o vailaʻau faʻasolosolo ma le faʻaletonu o mea tau tupe. Curr Drug Abuse Rev 5: 3-31.
Vanderschuren LJMJ, Everitt BJ. 2004. O le faʻatagaina o fualaau faʻamalosi e faʻamalosi pe a maeʻa le puleaina o le cocaine umi. Saienisi 305: 1017-1019.
Vanderschuren LJMJ, Everitt BJ. 2005. Faʻafitauli faʻapitoa ma le faʻaogaina o le faʻamalosia o fualaau faʻatau. Eur J Pharmacol 526: 77-88.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Ward SJ, Lack C, Morgan D, Roberts DCS. 2006. O le faʻapitoa-faʻataʻitaʻiga heroin-self-administration e maua ai le faʻalautelega i le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine i totonu o manoa. Psychopharmacology 185: 150-159.
Wee S, Wang Z, Woolverton WL, Pulvirenti L, Koob GF. 2007. Aafiaga o le aripiprazole, o le vaega ole dopon D2 agonist responsor, i luga o le maualuga o le methamphetamine self-administration i kio ma le umi faaumiumi taimi. Neuropsychopharmacology 32: 2238-2247.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Wee S, Mandyam CD, Lekic DM, Koob GF. 2008. α1-Noradrenergic polokalama i le faateleina o le faʻamalosi mo le faʻaaogaina o le koko i kusi ma le umi o le avanoa. Eur Neuropsychopharmacol 18: 303-311.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Wee S, Orio L, Ghirmai S, Cashman JR, Koob GF. 2009. O le faʻaaogaina o le kappa opioid ua faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le koko i totonu o kusi ma le tele o avanoa i le koko. Psychopharmacology 205: 565-575.
Winstanley CA, Bachtell RK, Theobald DEH, Laali S, Green TA, Kumar A, Chakravarty S, Self DW, Nestler EJ. 2009. Faʻateleina le le mautonu i le taimi e alu ese ai mai le puleaina o le cocaine: Matafaioi mo le DFosB i le cortex poʻo le itu. Cereb Cortex 19: 435-444.
Atamai poto. 1973. Faʻaaogaina o le ethanol ofo atu i tamaʻi pe a maeʻa ona aʻafia i le ethanol i luga o faʻatulagaga eseese. Psychopharmacologia 29: 203-210.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Atamai poto. 1996. O fualaau oona ma le faiʻai o le faiʻai. Annu Rev Neurosci 19: 319-340.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Wolffgramm J. 1991. O se metotia o le ethopharmacology i le atinaʻeina o vailaʻau faʻasaina. Neurosci Biobehav Rev 15: 515-519.
Wolffgramm J, Heyne A. 1991. Agafesootai, puleʻaga, ma le faʻaaogaina o nifo e filifili ai fualaau. Pharmacol Biochem Behav 38: 389-399.
Wolffgramm J, Heyne A. 1995. Mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le le lava o le puleaina: O le atinaʻeina o le vailaau oona i le rat. Behav Brain Res 70: 77-94.
CrossRefMedlineInitaneti o Saienisi
Zapata A, Minney VL, Shippenberg TS. 2010. Seteʻese mai le sini-taʻitaʻia i le masani ai o le koko e suʻeina i taimi o le uumi taimi i kusi. J Neurosci 30: 15457-15463.
Zhou W, Zhang F, Liu H, Tang S, Lai M, Zhu H, Kalivas PW. 2009. Aafiaga o toleniga ma taimi e ave ai i tua o le heroin e faʻasolosolo e ala i le faʻaaogaina o se meaola o le faʻataʻitaʻiga o le toe foʻi. Psychopharmacology (Berl) 203: 677-684.