Faʻaaogaina Ponokalafi Faʻaaogaina ma le Avanoa o se Unipathway Approach (2018). (Suʻesuʻega o le Grubbs amio le talafeagai faʻataʻitaʻiga)

Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga

Fepuari 2019, Volume 48, Mataupu 2, pp 455-460 |

https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-018-1277-5

Paul J. Wright

O lenei manatu e faatatau i le tusitusiga o loʻo avanoa i  https://doi.org/10.1007/s10508-018-1248-x.

I totonu o lenei Faʻamatalaga, ina ua uma ona tuʻuina atu se aotelega puupuu o loʻu talaaga ma suʻesuʻega e fiafia i ai e faʻatatau i autu o loʻo aofia e Grubbs, Perry, Wilt, ma Reid's (2018) Fa'afitauli o Ponokalafi Ona o le Fa'ata'ita'iga Moral Incongruence (PPMI), ou te toe iloiloina mataupu o le PPMI, o latou fa'amaoniaga fa'atatau, ma la latou lagolago fa'apitoa. Ona ou tu'uina atu lea o ni fesili se lima (fa'atasi ai ma fesili laiti) e uiga i le PPMI mo ana atina'e e mafaufau i ai. O nei mea e faʻatatau pe tatau i le faʻataʻitaʻiga ona mafaufau i le "teena o ponokalafi faʻafitauli ona o le tautinoga amoral" ala, pe afai o le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga o se auala faʻapitoa "amio le talafeagai" e tatala ai le faitotoa i se numera le mautinoa o auala e mafai, pe o se auala e tasi. atonu e sili atu i le auala lua-auala o loʻo i ai nei, o aʻafiaga o le faʻataʻitaʻiga mo togafitiga, ma iloiloga faʻapitoa e ono mafai. E ui e faamoemoe le PPMI e faalautele atu i le tele o “faafitauli ponokalafi” e manatu i ai le tagata lava ia, ou te taulai atu i vaisu o ponokalafi, ona o le fesuiaiga lea na avea ma taulaiga o le tele o suesuega ma sili ona finau.

Agava'a ma Fa'atatauga

O suʻesuʻega faʻasaienisi i se vaega faʻapitoa e mafai ona taʻua e tolu tagata lautele lautele: (1) isi saienitisi e tutusa le tomai faʻapitoa, (2) isi saienitisi e le faʻapitoa i le eria, ae e fiafia i ai, ma (3) tagata lautele fiafia (fa'ata'ita'iga, tamaiti a'oga, tusitala faasaienisi). O le taua o manatu faaalia mai uso a saienitisi o loʻo faʻapitoa i le vaega lava e tasi e faʻaalia e ia lava ma atagia i faiga faʻataʻitaʻiga o tala faʻasaienisi. E taua foi manatu faaalia mai ia i latou e le o iai ni tomai faapitoa i lea vaega pe e lei aoaoina foi e faia suesuega faasaienitisi, peitai, ona o nei itumalo e faitau, faauigaina, talanoaina, ma e ono aafia i suesuega o loo fesiligia.

O la'u Ph.D. la'itiiti sa i le atina'eina o tagata ma su'esu'ega faaleaiga, ma sa ou faitau, toe iloilo, ma aoao atu i vaega eseese o le agafesootai ma le faasaienisi o amioga. Ae o laʻu aʻoaʻoga ma aʻoaʻoga e faʻamuamua i faiga faʻafesoʻotaʻi ma aʻafiaga (faʻailoga tikeri i fesoʻotaʻiga, matai i aʻoaʻoga tau fesoʻotaʻiga, doctorate tele i fesoʻotaʻiga). E ui lava na ou lolomiina i le vaega o feusuaiga le pulea, o nei suʻesuʻega na taulaʻi atu i fesoʻotaʻiga faʻalesoifua maloloina ma le faʻaogaina o tagata (eg, Wright, 2010, 2011; Wright & McKinley, 2010). E faapena foi, e ui o ponokalafi o se nofoaga autu masani o laʻu sailiga (faʻataʻitaʻiga, Wright, 2018; Wright, Bae, & Funk, 2013; Wright, La, & Steffen, 2018), Ou te faʻapitoa i fegalegaleaiga, ae le o le dysregulation. Ou te faʻavasegaina aʻu lava, o se saienitisi e fiafia i mataupu o loʻo aofia e le PPMI, ae le o se tagata poto. Ou te talosaga atu i le au faitau o lenei faʻamatalaga ia manatua lenei mea aʻo latou mafaufau i laʻu iloiloga ma le iloiloga, ma o le au tusitala o le PPMI e onosai ia te aʻu mo soʻo se le malamalama poʻo ni faʻamatalaga e atagia mai ai loʻu le lava o le poto. E tusa ai ma le vaega mulimuli, ou te faʻamalosia foi le au atinaʻe o le PPMI ia manatua atonu o aʻu o se faʻataʻitaʻiga o ni tagata e le o ni tagata atamamai o le a faitau i le fasi pepa ma mafaufau i la latou tali i laʻu faʻamatalaga o se avanoa mo le faʻamalamalamaga ma faʻalauteleina le malamalama i lenei vaega o le au maimoa fiafia. .

Fa'ata'ita'iga PPMI

O le PPMI o loʻo tuʻuina atu se seti tuusaʻo o sootaga i le va o tapuaiga, amio le talafeagai, faʻaoga ponokalafi, ma le manatu o le tagata lava ia ua fai ma vaisu. Muamua, o le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamaonia mai o le taumafaina masani e tatau ona taʻitaʻia ai nisi tagata e iloa ua latou fai ma vaisu i ponokalafi. Aʻo faʻaalia le le lava o faʻamatalaga faigata e iloilo ai finauga faʻaupuga na faia e Cooper, Young, ma isi e uiga i le auala e mafai ai e le faʻaogaina o tekonolosi o aso nei (ie, luga o le initaneti) ponokalafi ona tuʻufaʻatasia ma uiga faʻapitoa ma atinaʻe faʻafitauli e taʻitaʻia ai le faʻaogaina o ponokalafi faʻaleagaina (Cooper, Delmonico, & Burg, 2000; Talavou, 2008), o le PPMI o loʻo faʻasino atu i le tamaoaiga o molimau a le tagata lava ia e faʻaalia e le tagata lava ia o vaisu ponokalafi ma fomaʻi latou te sailia fesoasoani mai, faʻapea foʻi ma nisi faʻamaumauga (eg, Reid et al., 2012), e finau faapea o loo i ai soo ma malolosi o loo faaaogaina ponokalafi e le lagonaina e pei o a latou amioga o le loto malie. E foliga mai o se manatu talafeagai, ona o le faʻaauau pea ma le leai o se paʻu avanoa i ponokalafi e tuʻuina atu e le initaneti, o le malosi o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e suia ai tulaga afaina, o taui faʻale-tino e mafua mai i le orgasm, ma faʻamaoniga faʻamaonia e fautua mai ai se faʻamaopoopo i le va o le faʻaaogaina masani ma vaisu. e ono iai isi vaisu o amioga fa'atuputupula'ia ae e le o ni mea e pei o le "vaisu o taaloga faitupe po o taaloga faitupe fa'amalosi" (American Psychiatric Association, 2016; Li, van Vugt, & Colarelli, 2018; Spinella, 2003). O faʻamaumauga o loʻo maua na lagolagoina lenei vaʻaiga a le PPMI, faʻatasi ai ma vaisu e faʻaalia e le tagata lava ia o loʻo faʻamaopoopo lelei i se tulaga faʻapitoa ma faʻaaoga soo ponokalafi.

Lona lua, o le PPMI o loʻo faʻamaonia mai i le va o tagata faʻaoga ponokalafi, o mea faʻalelotu e fesoʻotaʻi ma amioga le talafeagai o loʻo siomia ai le taumafaina o ponokalafi ma o le le talafeagai o amioga e faʻateleina ai le lagona o le amio a se tasi o se vaisu. Ona o le taliaina o ponokalafi i tagata faalelalolagi faatasi ai ma le tetee malosi i ponokalafi i totonu o tagata lotu (Arterburn, Stoeker, & Yorkey, 2009; Dallas, 2009; Paulo, 2007; Weinberg, Williams, Kleiner, & Irizarry, 2010), e fa'apea o le maualuga o le fa'alelotu o le a fetaui ma le maualuga o amioga le talafeagai. E fa'apea fo'i le fa'alogoina o le faia fa'afia i se amio e matua tete'e malosi ai se tasi e fa'atupuina ai se lagona o le le fa'atula'i (fa'atusa, o le avea ma vaisu). O faʻamaumauga o loʻo maua na lagolagoina foi nei vaʻaiga a le PPMI, faʻatasi ai ma talitonuga faʻalelotu e vavalo malosi ai amioga le talafeagai ma amioga le talafeagai e vavalo malosi ai le manatu o le tagata lava ia.

Lona tolu ma le mea mulimuli, o le PPMI o loʻo valoia o le le talafeagai o le amio mama o le a sili atu le malosi o le vaʻaia o vaisu e iloa e le tagata lava ia nai lo le taumafaina masani. O se finauga talafeagai foi lea, mo mafuaaga e tolu. Muamua, o manatu o le ola le mama e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga o taunuuga le lelei (faʻataʻitaʻiga, e naʻo tagata e faʻaalia amioga e "le mama" pe a latou manatu o ni mea leaga). Lona lua, o fa'alapotopotoga fa'apolofesa fa'alesoifua maloloina ma fa'alapotopotoga fesoasoani a le tagata lava ia o lo'o ta'ua le fa'aauauina o se amio e ui lava i a'afiaga leaga i le tele o taimi latou te ta'ua ai le tele o amioga i a latou fa'ata'ita'iga (Alcoholics Anonymous, 2018; American Psychiatric Association, 2016; WHO, 2018). Lona tolu, e masani ona taʻua e fomaʻi e faapea "o le faafitia o le uiga taua lea o vaisu" (Lancer, 2017-o lona uiga, o le tele o tagata faʻaoga masani e ono faafitia). Ina ia tuufaatasia, e talafeagai le manatu faapea o amioga le talafeagai o le a vavalo ai le manatu o le tagata lava ia i vaisu e sili atu le mamana nai lo le masani o amioga aua (1) o le faailoaina o se amioga e afaina o se mea e manaʻomia muamua mo le iloaina o se vaisu ma iloiloga o le afaina ma le ola le mama e le mavavaeeseina. fesoʻotaʻi, ma (2) e tusa ai ma fomaʻi, o le tele o vaisu latou te le iloa i latou lava ona o lo latou faʻafitia e uiga i aʻafiaga leaga oa latou gaioiga (Weiss, 2015). O faʻamaumauga o loʻo maua na lagolagoina foi lenei vaʻaiga a le PPMI, ona o fesoʻotaʻiga i le va o amioga le talafeagai ma le faʻaogaina o le tagata lava ia ua sili atu le malosi nai lo fegalegaleaiga i le va o le taumafaina masani ma le faʻaogaina o le tagata lava ia.

I le aotelega, o le PPMI o loʻo faʻavaeina i se seti talafeagai ma totonugalemu o faʻamatalaga e uiga i le faʻafefea o le faʻalelotu, amio le talafeagai, faʻaoga ponokalafi, ma le manatu o le tagata lava ia o vaisu e fesoʻotaʻi, ma o faʻamatalaga avanoa e lagolagoina ai faʻataʻitaʻiga taʻitasi.

Fesili e Mafaufau Loloto i ai

Auala i le Faafitia?

E pei ona otooto atu muamua, o le manatu o le afaina lea e taitai atu ai i le manatu o le le mama ma o se tagata ua fai ma vaisu o le a na o le faailoaina o ia lava pe afai latou te manatu o latou amioga e afaina. O le PPMI o loʻo faʻapea o nisi tagata faʻamaoni latou te manatu o ponokalafi e matua leaga lava e oʻo lava i nai faʻasalaga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaiʻuga sese e faapea o a latou amioga ua le mafai ona pulea. O nei mataupu e mafai ona taʻua o le suʻesuʻeina o le tagata lava ia o mea sese ona o se tautinoga e tetee i ponokalafi.

Ae faʻafefea le faʻafeagai pito o le faʻaauau? E pei lava ona i ai tagata o loo vaai atu i ponokalafi uma e faaaoga e leaga, e i ai foi i latou e tutusa le tulaga o le maaa o le talitonuga e faapea, sei vagana o se mafuaaga e le mafaafitia, vave, ma tuusao o sauaga tau feusuaiga, o ponokalafi e le mafai ona i ai ni aafiaga leaga (tagai Hald , Seaman, & Linz, 2014; Linz & Malamuth, 1993). Afai o se tagata ua tuuto atu i le mafaufau i le le afaina o ponokalafi, e le o lona uiga o le a latou taʻu atu le afaina ia i latou ma isi e mafua mai i lo latou taumafaina le pulea i se isi lava mea nai lo le mafuaaga moni? O nei tagata e mafai ona taʻua o latou lava suʻesuʻega sese le lelei ona o se tautinoga faʻamaoni i ponokalafi.

Auala Le ogatasi Le Maoti?

O le PPMI o loʻo tuʻuina atu auala e lua i le manatu o le tagata lava ia o vaisu ponokalafi. I le auala muamua, o le faʻaaogaina e le tagata o ponokalafi e matua le faʻatonutonuina ma e matua manino lava faʻafitauli e leai se latou filifiliga ae naʻo le faʻamaonia o loʻo i ai so latou faʻafitauli. I le ala lona lua, e i ai i se tagata se lagona o le ola mama e faasaga i le faaaogaina o ponokalafi ae o loo faaauau pea ona faaaoga, ma o lenei eseesega i le va o latou ola mama ma a latou amioga e taitai atu ai i le manatu o le tagata lava ia i vaisu.

O lenei auala lona lua ua ta’ua o “faafitauli o ponokalafi ona o amioga le talafeagai” ona o le le ogatasi o manatu mama o le tagata e faasaga i ponokalafi ma lo latou faaaogaina o ponokalafi e taitai atu ai i le manatu ua latou fai ma vaisu. O le faailoaina maoti o se ala “amio le talafeagai” ua tulai mai ai le fesili o le manaomia o isi auala e mafai, e pei o “faafitauli o ponokalafi ona o le faaletonu tau tupe,” “faafitauli o ponokalafi ona o le le ogatasi o sootaga,” ma “faafitauli o ponokalafi ona o le le talafeagai o galuega” (Carnes, Delmonico, & Griffin, 2009; Schneider & Weiss, 2001). I le tulaga tau tupe e le talafeagai, e manatu se tagata o latou faaaogaina o ponokalafi e le mafai ona pulea ona e le mafai ona latou totogiina le lesitala i luga o upega tafaʻilagi o ponokalafi totogi ae o loʻo faʻaauau pea ona faia. I le ala o le sootaga incongruence, e iloa e se tagata o latou faaaogaina o ponokalafi e le mafai ona pulea ona ua fai mai a latou paaga o le a latou faamutaina le mafutaga pe afai e faaauau pea a latou amioga, ae latou te faʻaauau pea ona faʻaaoga e ui lava latou te le manaʻo e muta le mafutaga. I le ala fa'apitoa fa'apolofesa, e manatu le tagata o lo'o fa'aogaina a latou ponokalafi e le mafai ona pulea ona o lo'o i ai i le pule o lo'o i ai se aiaiga fa'asaga i le matamataina o ponokalafi i le galuega, ae o lo'o fa'aauau pea ona latou faia.

Ua na o ni nai faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaalia pe faʻafefea ona oʻo atu se eseesega i le va o le faʻaaogaina e se tagata o ponokalafi ma se mafuaaga tatau e le tatau ai ona latou matamata i ponokalafi ona oʻo atu ai i le lagona o le "vaisu." Ona o le tele o isi mea e mafai ona tupu mai mo eseesega, o le fesili e tulaʻi mai pe o le auala sili e faʻalatalata atu ai i le fausiaina o faʻataʻitaʻiga o le faailoaina lea o se auala fou mo ituaiga taʻitasi o le le fetaui.

Integrative Unipathway?

Talu ai ona o le faateleina o le masani ai o ponokalafi i ala o faasalalauga lauiloa ma sosaiete faalelalolagi i le lautele lautele, o le matafaioi o le faafitia i le faaitiitia o faafitauli o amioga ua fai ma vaisu, ma le faamamafa o le tele o lotu ma vaega faalelotu i luga o le afaina o ponokalafi, e mafai ea e le pulea e tagata faaaoga ponokalafi lotu ua faigofie. sili atu ona maaleale i taunuuga le lelei o le lumanai o a latou amioga nai lo le faʻaogaina o ponokalafi faʻaoga e le lolotu? Ma afai e faaauau pea e tagata faaaoga ponokalafi faalelotu a latou amioga e ui lava i le iloaina o le afaina (moni ma le gafatia), e sili atu ona vave ona latou faailoa atu le gafatia o mea ua fai ma vaisu o a latou gaoioiga nai lo tagata faaaoga ponokalafi e le lotu? O le toe faaupuina o le faaaogaina o se faaupuga masani i tusitusiga mo le toe faaleleia o vaisu, e ono sili atu ona faailoa mai e tagata faaaoga ponokalafi lotu ua le pulea ua latou “tau i lalo” ma manaomia se fesoasoani nai lo le puleaina o tagata faaaoga ponokalafi e le o ni tapuaiga?

O lenei fa'amatalaga ua fa'apea o fa'amasinoga tau amio e feso'ota'i sa'o ma manatu o a'afiaga leaga; e mafua ona o amioga ua manatu e leaga ua ta'u ai le le mama. Ua fa'ailoa mai fo'i e fa'apea o le fa'ailoaina o le tagata lava ia o se vaisu e sili atu pe a talitonu tagata e afaina a latou amio ae fa'aauau pea ona faia. Mai lenei vaaiga, o le faʻaogaina o ponokalafi faʻaleagaina e fegalegaleai ma manatu mama e uiga i ponokalafi e vaʻai ai le manatu o le tagata lava ia i vaisu, ma o manatu mama e mafua mai i manatu o le afaina. O amioga le talafeagai e fuaina i fesili e pei o le “O le matamata i ponokalafi i luga o le initaneti e faalavelaveina ai lo’u lotofuatiaifo” ma le “Ou te talitonu o le matamata i ponokalafi i luga o le initaneti o se amioga sese” (Grubbs, Exline, Pargament, Hook, & Carlisle, 2015). Talu ai ona o manatu faalelotu i ponokalafi e faamamafaina ai le tele o mea leaga (eg, faʻalavelave faʻafeusuaiga, faʻaitiitia le faʻamalosi, manatu faapito, uiga faʻamalosi, faʻaitiitia le agaalofa mo fafine, faʻasalalauina o uiga faʻafeusuaiga, e aofia ai mea e aofia ai lanu, leiloa tautupe—Foubert, 2017), o tagata fa'aoga ponokalafi fa'alelotu fa'aletonu e mafai ona latou iloa le fa'aaliga o po'o le ono mo ni taunuuga leaga e sili atu ona faigofie nai lo le le lolotu. O le faʻaauau pea ona faʻaaogaina ponokalafi e ui lava ina iloa pe iloa lona gafatia e afaina ai ona faʻavaveina ai lea o le manatu o se vaisu. O nisi o tagata e faaaogaina ponokalafi e le o ni tapuaiga e le o pulea o le a iu lava ina oo i le faaiuga lava e tasi, ae o lo latou faaaogaina e tatau ona sili atu le malosi ma umi le umi, ma o le a manaomia ona latou oo i ni aafiaga leaga e le mafaafitia.

I le aotelega, o lenei Faʻamatalaga e faʻatupuina ai le avanoa o se auala e malamalama ai i vaisu o ponokalafi e faʻaalia e le tagata lava ia e aofia ai le faʻalelotu, le faʻaleagaina o amioga, le faʻaaogaina o ponokalafi, ma eseesega o tagata taʻitoʻatasi, ae o loʻo i ai se ala e tasi (silasila i le Fig. 1). O nisi o eseesega ta'ito'atasi e fa'atuputeleina ai le fa'aogaina o ponokalafi fa'aletonu, ae pe fa'ailoaina lenei fa'aletonu e fa'alagolago i manatu o le fa'aleagaina. O lagona o le afaina, i le isi itu, e aʻafia e le faʻalelotu, faʻapea foʻi ma le faʻalauiloaina o le tagata lava ia ma le lagona alofa mo isi. O tagata faʻaoga ponokalafi faʻaleagaina o loʻo nofouta i latou lava ma agaalofa o le a vave ona iloa pe faʻafefea ona aafia o latou lava olaga ma olaga o isi a latou amioga.

Tatala le ata i le faamalama fou

Ata 1

O se auala e tasi e malamalama ai i vaisu o ponokalafi

Aafiaga mo Togafitiga?

O le auala lua-auala e tau atu i faʻamoemoega eseese mo togafitiga. O tagata e pauu atu i le ala muamua (o tagata e “faaseseina” le faaaogaina o ponokalafi) o le a manaomia se ituaiga o polokalama e tuuina atu ia i latou le faitalia e taofi pe suia ai le faaaogaina o ponokalafi. E i tua atu o le lautele o lenei Faʻamatalaga e toe iloilo ma iloilo le suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ma le "Acceptance and Commitment Therapy" (Twohig & Crosby, 2010) o lo'o fa'ailoaina i totonu o le Tu'uga Tu'ufa'atasi, ae e foliga mai o se auala manuia mo suiga o amioga. O fesoʻotaʻiga a le tupulaga i le tupulaga, faʻapea foʻi ma le faʻatonuga mai isi o loʻo i ai se poto masani patino i le faʻatonutonuina o a latou faʻaoga ponokalafi, e mafai foi ona aoga (Wright, 2010).

O le togafitiga o le a maua e tagata o loʻo pa'ū i le ala lona lua e le o manino (faʻapena, o tagata o latou manatu i vaisu ponokalafi e mafua mai i amioga le talafeagai). Pe a faia e se tagata se amioga e faʻalavelaveina ai o latou lotofuatiaifo mama, e lua a latou filifiliga: faʻaititia a latou amio ina ia fetaui ma a latou amio poʻo le faʻaleleia o a latou amio e fetaui ma a latou amioga. O le Fuafuaga Fa'atatau e foliga mai e fa'apea o nei mea uma e lua o filifiliga. E tusa ai ma le mea muamua, o loo fautua mai e le mataupu le "foia o feeseeseaiga i totonu e fesootaʻi ma amioga." E tusa ai ma le vaega mulimuli, o le tusiga o loʻo fautua mai ai "taumafaiga e faʻaleleia ai faʻataʻitaʻiga o amioga tutusa." Talu ai o le a faigata ona faatalitonu tagata lotu e faapea o a latou tulafono tau amio e sauaina i feusuaiga ma e tatau ona latou taliaina lo latou faaaogaina o ponokalafi, ua tuua ai fomai e fesoasoani i tagata lotu e taofi le faaaogaina o ponokalafi. Peitaʻi, e oo atu i le taimi e saʻili ai e se tagata faatau ponokalafi lotu se fesoasoani faafomaʻi, e foliga mai ua uma ona latou taumafai e taofi i le tele o taimi ma ua lē taulau. O lenei mea e toe aumaia ai le Faʻamatalaga i le auala e tasi, lea e taʻu mai ai o le tagata lotu ma le le faʻalelotu e faʻaaogaina ponokalafi e eseese i le tikeri, ae tutusa i le ituaiga, ma o suiga o amioga e lelei mo le tasi o le a lelei mo le isi (e ui lava atonu i totonu. polokalame e fa'alelalolagi mo e le lolotu ma faaleagaga mo tagata lotu).

Afai o le faaaogaina e le tagata lotu o ponokalafi sa faia i le loto malie ma le su'esu'eina ma e na o le pau lo latou ma'i o se lotofuatiaifo feteenai, o le auala o togafitiga e mafai ona puupuu. O le mataupu e tu'uina atu e le kalani; fai mai fomaʻi "Afai e faʻalavelave ia te oe, aua le faia," ma ua maeʻa le faagasologa o togafitiga. Afai, e pei ona taʻu mai e le Fuafuaga Faʻatatau, o le tele o tagata ua fai ma vaisu o loʻo faʻalelotu e pa'ū i lenei vaega, o se tala lelei lea. O se faamanatu faigofie e tasi pe lua-fuaiupu e faapea o le auala sili e aua ai ne'i lagona le le fiafia i se amio o le aloese mai ai e tatau ona lava. E pei o faʻasalalauga faʻafiafia uma, o le faʻaogaina o ponokalafi e le manaʻomia mo le ola galue, ma o lenei vaega o tagata faʻaoga o loʻo pulea atoatoa a latou amio e ui lava o latou taʻusalaina faʻafeusuaiga faʻalelotu. O le mea la lea, o togafitiga e le tatau ona matua faigata.

Metotia?

E tolu fautuaga fa'atatau i metotia na tula'i mai a'o faitau le Tulaga Fa'atatau. Muamua, o le tele o suʻesuʻega e aofia ai le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina suʻesuʻega tasi-aitema o ponokalafi faʻaaogaina taimi. E ui ina faʻaaogaina e le tasi mea ponokalafi fua faʻatatau ua faʻaalia ai le faʻaogaina ma le faʻamaonia o le aoga i le tele o suʻesuʻega faʻasolosolo ma suʻega-toe suʻesuʻeina le faʻamaoni i le tele o suʻesuʻega umi, o le aʻafiaga o lapoʻa latou te maua e ono faʻaitiitia teisi mai tau na ono gaosia e tele-aitema. ua fa'aaogaina faiga. I se isi faaupuga, o loʻo i ai se avanoa e ono manatu faatauvaa ai faʻamatalaga meta-analytic i le malosi moni o le sootaga i le va o le faʻaogaina o ponokalafi ma le faʻaogaina o le tagata lava ia (Wright, Tokunaga, Kraus, & Klann, 2017). Lona lua, e ui o le mamanu o taunuuga e taʻu mai ai o tagata auai o loʻo mafaufau i a latou lava ponokalafi e faʻaaoga pe a latou taliina fesili e fesoʻotaʻi ma lo latou le taliaina o ponokalafi, e tatau ona taʻu manino atu lenei mea i fesili o loʻo faʻamuamua ai nei fesili. Atonu o loo mafaufau tagata o le vasega i ponokalafi a isi e faaaoga e sili atu nai lo o latou lava pe a latou taliina fesili e pei o le “Ou te talitonu o le matamata i ponokalafi i luga o le initaneti o se amioga sese.” Afai e faʻamaonia e tagata a latou lava faʻaoga ponokalafi ae taʻusalaina le faʻaogaina e isi, e mafai ona faʻafitauli (Rojas, Shah, & Faber, 1996). Lona tolu, pe a faamatalaina le leai o se sootaga i le va o vaisu o ponokalafi ma ponokalafi o loo faaaogaina i le aluga o taimi, e tatau ona manatua o le toatele o tagata i le toe faaleleia o loo usitaia le fuaitau “o le taimi lava e avea ma vaisu, e masani lava o se vaisu” (Louie, 2016). O tagata ua toe malosi aloaia ma tagata e lei toe malosi mai ua aoaoina ma faailoaina i lenei mantra o le a tali ioe i fesili e pei o le “Ou te talitonu ua ou fai ma vaisu i ponokalafi i luga o le Initoneti” e ui lava o lo latou faaaogaina moni o ponokalafi ua faaitiitia pe tineia. Ona o lenei mea, faʻapea foʻi ma le mea moni o le tele o faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu o loʻo faʻamamafaina ai taunuuga ma pulea e sili atu nai lo amioga masani, atonu e le o se mea e ofo ai le faʻaogaina e le tagata lava ia o vaisu i le taimi nei e le faʻamoemoeina le faʻaogaina o ponokalafi faʻaaoga taimi mulimuli ane (Grubbs, Wilt, Exline, & Vaega, 2018).

iʻuga

O le PPMI faʻataʻitaʻiga o se faʻaogaina faʻapitoa ma taua o manatu ma suʻesuʻega e uiga i le faʻalelotu, le faʻaogaina o amioga, faʻaoga ponokalafi, ma le faʻaogaina o le tagata lava ia. O a'u sini mo lenei Fa'amatalaga o le fa'afetai lea i ē na fa'atupuina le fa'ata'ita'iga mo lo latou galue malosi ma le poto ma tu'uina atu ni manatu talafeagai mo su'esu'ega i le lumana'i. O le faʻateleina o le faʻaalia o le tagata lava ia o se vaisu ponokalafi, faʻatasi ai ma le faʻaauau pea o le eseesega o manatu i le va o tagata suʻesuʻe ma faʻapolofesa e uiga i le faʻavasegaina ma le fesoasoani i ia tagata, e manaʻomia ai le tuʻufaʻatasia o galuega i lenei vaega e faʻaauau pea ona avea ma faʻamuamua maualuga.

mau faasino

  1. Alcoholics Le igoa. (2018). O le AA mo oe? Toe aumai mai www.aa.org.
  2. American Psychiatric Association. (2016). O le a le faaletonu o taaloga tau tupe? Toe maua mai www.psychiatry.org/patients-families/gambling-disorder/what-is-gambling-disorder.
  3. Arterburn, S., Stoeker, F., & Yorkey, M. (2009). Taua a tagata uma: Manumalo i le taua i faaosoosoga tau feusuaiga e tasi le manumalo i le taimi. Colorado Springs, CO: WaterBrook Press.Scholar Google
  4. Carnes, PJ, Delmonico, DL, & Griffin, E. (2009). I le paolo o le upega: Talosaga saoloto mai amioga faʻamalosi i luga ole laiga. Aai Tutotonu, MN: Hazelden.Scholar Google
  5. Cooper, A., Delmonico, DL, & Burg, R. (2000). Cybersex tagata faʻaoga, tagata faʻasauā, ma faʻamalosia: Fou sailiga ma aʻafiaga. Faʻasalaga Feusuaiga ma le Faʻavaivaia, 7, 5-29.  https://doi.org/10.1080/1072016000.8400205.CrossRefScholar Google
  6. Dallas, J. (2009). 5 laasaga e alu ese ai mai porn. Eugene, OR: Fale o le Seleselega.Scholar Google
  7. Foubert, JD (2017). E faapefea ona afaina ponokalafi. Bloomington, IN: LifeRich.Scholar Google
  8. Grubbs, JB, Exline, JJ, Pargament, KI, Hook, JN, & Carlisle, RD (2015). Soligatulafono e pei o se vaisu: Faʻalelotu ma le le taliaina o amioga mama e fai ma faʻamatalaga o vaisu i ponokalafi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 44, 125-136.  https://doi.org/10.1007/s10508-013-0257-z.CrossRefPubMedScholar Google
  9. Grubbs, JB, Perry, SL, Wilt, JA, & Reid, RC (2018). O ponokalafi faʻafitauli e mafua mai i amioga le talafeagai: O se integrative faʻataʻitaʻiga ma se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiliga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga.  https://doi.org/10.1007/s10508-018-1248-x.CrossRefPubMedScholar Google
  10. Grubbs, JB, Wilt, JA, Exline, JJ, & Pargament, KI (2018). Va'aiga o ponokalafi e fa'aaogaina i le aluga o taimi: Pe e taua le lipotia e le tagata lava ia "vaisu"? Faʻafiafiaga Faʻatele, 82, 57-64.  https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2018.02.028.CrossRefPubMedScholar Google
  11. Hald, GM, Seaman, C., & Linz, D. (2014). Feusuaiga ma ponokalafi. I le DL Tolman & LM Diamond (Eds.), APA tusitaulima o feusuaiga ma mafaufauga (itulau 3–35). Uosigitone DC: American Psychological Association.Scholar Google
  12. Lancer, D. (2017). Pe a avea se tasi e te alofa i ai o se ava malosi po o se vaisu. Toe aumai mai www.psychologytoday.com.
  13. Li, NP, van Vugt, M., & Colarelli, SM (2018). O le talitonuga e le fetaui ma le evolusione: A'afiaga mo le faasaienisi mafaufau. Faʻatonuga o loʻo i ai i le Science Psychological Science, 27, 38-44.  https://doi.org/10.1177/0963721417731378.CrossRefScholar Google
  14. Linz, D., & Malamuth, NM (1993). Ponokalafi. Niubury Park, CA: Sage.CrossRefScholar Google
  15. Louie, S. (2016). O le taimi lava e fai ma vaisu, e masani lava o se vaisu. Toe aumai mai www.psychologytoday.com.
  16. Paul, P. (2007). Pornled: E faʻapefea ona suia e le ponokalafi o tatou olaga, a tatou fegalegaleaiga, ma o tatou aiga. Niu Ioka: Owl Books.Scholar Google
  17. Reid, RC, Kamuta, BN, Hook, JN, Garos, S., Manning, JC, Gilliland, R., & Fong, T. (2012). Lipoti o suʻesuʻega i se faʻataʻitaʻiga a le DSM-5 mo le maʻi faʻafeusuaiga. Journal of Sexual Medicine, 9, 2868-2877.  https://doi.org/10.1111/j.1743-6109.2012.02936.x.CrossRefPubMedScholar Google
  18. Rojas, H., Shah, DV, & Faber, RJ (1996). Mo le lelei o isi: Tusitala ma le aafiaga lona tolu-tagata. International Journal of Public Opinion Research, 8, 163-186.  https://doi.org/10.1093/ijpor/8.2.163.CrossRefScholar Google
  19. Schneider, JP, & Weiss, R. (2001). Cybersex fa'aalia: Fa'ata'oto fa'atauva'a po'o le mata'utia? Aai Tutotonu, MN: Hazelden.Scholar Google
  20. Spinella, M. (2003). Evolutionary mismatch, neural reward circuits, ma pathological gambling. International Journal of Neuroscience, 113, 503-512.  https://doi.org/10.1080/00207450390162254.CrossRefPubMedScholar Google
  21. Twohig, MP, & Crosby, JM (2010). Taliaina ma tautinoga togafitiga o se togafitiga mo faʻafitauli initaneti matamata matamata matamata. Faʻaleleia o le Amio, 41, 285-295.  https://doi.org/10.1016/j.beth.2009.06.002.CrossRefPubMedScholar Google
  22. Weinberg, MS, Williams, CJ, Kleiner, S., & Irizarry, Y. (2010). Ponokalafi, masani ai, ma le faamalosia. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 39, 1389-1401.  https://doi.org/10.1007/s10508-009-9592-5.CrossRefPubMedScholar Google
  23. Weiss, R. (2015). Vaisu i feusuaiga: Malamalama i le matafaioi o le faafitia. Toe aumai mai www.addiction.com.
  24. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. (2018). Fa'aletonu ta'aloga. Toe aumai mai http://www.who.int/features/qa/gaming-disorder/en/.
  25. Wright, PJ (2010). Feusuaiga faʻamalosi ma 12-laasaga a latou uo ma lagolago lagolago fesoʻotaʻiga: O se suʻesuʻega faʻasalalau faʻasalalau. Faʻasalaga Feusuaiga ma le Faʻavaivaia, 17, 154-169.  https://doi.org/10.1080/10720161003796123.CrossRefScholar Google
  26. Wright, PJ (2011). Fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma le toe faʻaleleia mai vaisu faʻafeusuaiga: O se faafaileleina le tutusa e pei o suʻesuʻega aʻoaʻoga. Fesootaiga Kuata, 59, 395-414.  https://doi.org/10.1080/01463373.2011.597284.CrossRefScholar Google
  27. Wright, PJ (2018). A'oa'oga tau feusua'iga, manatu lautele, ma ponokalafi: O se su'esu'ega o faiga fa'avae. Tusitala o le Soifua Maloloina Fesootaiga, 23, 495-502.  https://doi.org/10.1080/10810730.2018.1472316.CrossRefPubMedScholar Google
  28. Wright, PJ, Bae, S., & Funk, M. (2013). O tamaitai o le Iunaite Setete ma ponokalafi i le fasefulu tausaga: Faʻaalia, uiga, amio, eseesega o tagata taitoatasi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 42, 1131-1144.  https://doi.org/10.1007/s10508-013-0116-y.CrossRefPubMedScholar Google
  29. Wright, PJ, & McKinley, CJ (2010). Au'aunaga ma fa'amatalaga mo tamaiti a'oga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga i luga o upega tafa'ilagi a le kolisi faufautua: I'uga mai se fa'ata'ita'iga a le atunu'u. Tusitala o le Soifua Maloloina Fesootaiga, 15, 665-678.  https://doi.org/10.1080/10810730.2010.499596.CrossRefPubMedScholar Google
  30. Wright, PJ, Sun, C., & Steffen, N. (2018). O le taumafaina o ponokalafi, manatu o ponokalafi o faʻamatalaga tau feusuaiga, ma le faʻaogaina o le condom i Siamani. Tusi talaaga o le Feusuaiga ma Faaipoipoga.  https://doi.org/10.1080/0092623X.2018.1462278.CrossRefPubMedScholar Google
  31. Wright, PJ, Tokunaga, RS, Kraus, A., & Klann, E. (2017). Ponokalafi taumafaina ma le faʻamalieina: O se meta-auiliiliga. Research Human Communication, 43, 315-343.  https://doi.org/10.1111/hcre.12108.CrossRefScholar Google
  32. Young, KS (2008). Inisitituti i le Initaneti: Faʻamatalaga o tulaga lamatia, tulaga o atinaʻe, ma togafitiga. American Behavioral Scientist, 52, 21-37.  https://doi.org/10.1177/0002764208321339.CrossRefScholar Google