'Maualuga maualuga', pe 'na o se' vaisu? Se tali ia Steele et al. saunia e Donald L. Hilton, Jr., MD

YBOP Faʻamatalaga: o le tali lea i se su'esu'ega EEG (Steele et al. 2013) lomia ia Iulai, 2013 e le SPAN Lab. O le suʻesuʻega na faʻalauiloaina e Nicole Prause o se luʻitau tele i manatu o le pono ma vaisu feusuaʻiga. Na suʻesuʻeina e le YBOP lenei suʻesuʻega loloto le sese i le taimi na lomia ai: Lagolago a le SPAN i Totonu o suʻesuʻega a le Pasefika e pei o le eleele. Vaʻai foʻi - O le tele o suʻesuʻega e faʻaseseina ai le faʻamatalaga e faapea o feusuaiga & porn addicts "naʻo le maualuga o tuʻinanau faʻafeusuaiga"


LINI I LE PAPERI FUAFUA

Donald L. Hilton, Jr., MD*

Matagaluega o Neurosurgery, The University of Texas Health Sciences Center i San Antonio, ISA

Lomia: 21 Fepuari 2014

Ole tala lea o le Open Access ua tufatufaina i lalo ole aiaiga ole Creative Commons CC-BY 4.0 License (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/), fa'atagaina isi vaega e kopi ma toe tufatufa atu mea i so'o se ala po'o se fa'asologa ma fa'afefiloi, suia, ma fausia i luga o mea mo so'o se fa'amoemoega, e o'o lava i fa'atauga, pe a fai o le ulua'i galuega o lo'o ta'u sa'o ma ta'u mai lona laisene.

Fuaiupu: Socioaffective Neuroscience & Psychology 2014, 4: 23833 - http://dx.doi.org/10.3402/snp.v4.23833

+++++++++++++++++++++++++

O le faʻamaoniga o se finauga e faalagolago i le lelei o ona fale. I le pepa lata mai a Steele et al., O faaiuga e faavae i luga o le uluai fausiaina o faʻamatalaga e faatatau i 'manaʻoga' ma 'vaisu'. O nei faʻauigaga e faʻavae i luga o se faasologa o manatu ma agavaa, o tapulaa o loʻo faʻaalia e tusitala i le taimi muamua, ae le mafaamatalaina le le amanaiaina o le oʻo atu i le paʻaga paʻaga a tusitala. Ae peitai, o le mausali o nei faaiuga e le o mautinoa, e le gata o se taunuuga o le tulaga faigata o uluaʻi nofoaga ae e mafua foi i auala faigata.

Manatu, mo se faʻataʻitaʻiga, o le manatu o le "manao feusuaiga". O le parakalafa muamua e taʻutino mai e faapea 'o manaoga feusuaiga e tatau lava ona faʻatulagaina e le aunoa le puleaina o amioga tau feusuaiga', ma e tatau ona faʻamaonia pe a le o se solitulafono (pedophilia) poʻo le le talafeagai. O le parakalafa e faaiu i le manatu e faapea o le faaupuga "vaisu o feusuaiga" e le o faamatalaina ai se faafitauli i le tasi, ae na o le faamatalaina ai o se vaega o tagata taitoatasi e maualuga le naunau.

O le parakalafa e sosoʻo mai o loʻo faʻasino i le pepa a Winters et al., O loʻo fautua mai ai, 'o le tuʻufaʻatasia o feusuaiga ... e ono avea ma faʻailoga o le maualuga o tuʻinanauga feusuaʻi ma faʻanoanoaga e fesoʻotaʻi ma le puleaina o le tulaga maualuga o mafaufauga feusuaʻi, lagona, ma manaʻoga' (Winters, Christoff , & Gorzalka, 2010). E faavae i luga o nei manatu o Steele et al. ona oʻo lea i le fesiligia o se faʻamaʻi faʻamaʻi mo lenei 'mafatia' e fesootaʻi ma le puleaina o feusuaiga 'manaʻoga'. Mo se faʻatusatusaga o faʻasologa eseese o 'manaʻo', o le matamataina o le televise i tamaiti o se faʻataʻitaʻiga. O fuaiupu mulimuli e lua i lenei parakalafa e faʻatuina ai le falemaʻi lea o le a taumafai le isi vaega o le pepa e faʻamaonia:

Togafitiga e taula'i i le fa'aitiitia o itula e matamata ai i le televise i amioga e aunoa ma se fa'ama'i fa'ama'i e pei o le 'televise addiction' ma e aoga. E ta'u mai ai se faiga fa'apena e ono talafeagai mo tu'inanau maualuga tau feusuaiga if o le fa'ata'ita'iga fa'ama'i fuafuaina e le fa'aopoopoina le mana fa'amalamalamaga i tua atu o le tu'inanau maualuga o feusuaiga. (Steele, Staley, Fong, & Prause, 2013)

I luga o lenei faʻatusatusaga, o le naunau e matamata i le TV i tamaiti ma manaʻoga mo feusuaiga i tagata matutua, na amataina e tusitala i se talanoaga e uiga i gaioiga e aʻafia ai (ERPs) ma se faʻamatalaga mulimuli ane o la latou suʻesuʻega, sosoo ai ma iuga ma talanoaga, ma faaiuina i le otootoga lenei:

I le faaiuga, o fua muamua o le talileleia o le neural i gaioiga vaaia tau feusuaʻiga ma le le faia o feusuaiga i totonu o se faʻataʻitaʻiga faʻafitauli o lipoti e faʻatautaia ai le latou matamataina o faʻaopoopoga tutusa e le mafai ona maua ai le lagolago mo faʻataʻitaʻiga o feusuaiga faʻaleagaga, e pei ona fuaina e fesili. Aemaise lava, o eseesega i le va o le P300 i le va o mea tau feusuaiga ma le le mautonu na valoia i le manao i feusuaiga, ae le o se tasi (o le tolu) auala o feusuaiga. (Steele et al., 2013)

Faʻatasi ai ma lenei faʻamatalaga ua tuʻuina atu e tusitala i le falemaʻi e faapea o le maualuga o le manaʻoga, e tusa lava pe faʻafitauli i latou o loʻo iai, e le o se mea faʻapitoa, tusa lava po o le a le mea e tupu.

O isi ua latou faamatalaina ni tapulaa taua o lenei suesuega. O se faʻataʻitaʻiga, na tusia e le tusitala o Nicole Prause i se faʻatalanoaga, 'O suʻesuʻega o vailaau faʻasaina, e pei o le cocaine, ua faʻaalia se mamanu faifai pea o tali o le faiʻai i ata o fualaau faasaina, o lea na ma vavalo ai e tatau ona tatou vaʻaia le mamanu tutusa i tagata oe lipoti faafitauli i feusuaiga pe afai o le mea moni, o se vaisu '. O John John Johnson ua ia faailoa mai ni mataupu ogaoga ma lenei faaaogaina o Dunning et al. (2011) pepa na ia taʻua o se faavae mo le faʻatusatusaga ma Steele et al. pepa. Muamua, o le Dunning et al. pepa na faʻaaogaina le tolu pule: tagata faʻaaogaina cocaine, tagata faʻaaoga nei, ma fualaau faasaina. Le Steele et al. pepa e leai se vaega puleaina o soo se ituaiga. Lua, o Dunning et al. pepa na fuaina ai ERP eseese eseese i le faiʻai, e aofia ai le vave amataina (EPN), mafaufau e vave mafaufau, ma le vave gafatia (LPP), na mafaufau e toe faʻalauiloa atili le gaosiga o mea taua. Ma le isi, o le Dunning suʻesuʻe na vaʻaia ai vaega amata ma le tuai o le LPP, na manatu e atagia le alualu i luma o le gaosiga. E le gata i lea, o Dunning et al. pepa faʻamaonia i le va o nei ERP eseʻese i le faʻaaogaina, o loʻo faʻaaogaina nei, ma kulupu o le soifua maloloina. Le Steele et al. pepa, peitaʻi, e na o le tasi le ERP, le p300, lea na faʻatusatusa i ai Dunning i le amataga o le LLP. Le Steele et al. na faailoaina foi e tusitala lenei sese matuia i le mamanu: 'O le isi mea e ono tupu o le p300 e le o se nofoaga sili lea e iloagofie ai sootaga ma le faaosofiaina o le faaosofia o feusuaiga. I se taimi mulimuli ane, o le LPP e sili atu lona fesootaʻi i le faaosofiaga '. Steel et al. ioeina e le mafai ona latou faatusatusa a latou taunuuga ile Dunning et al. suʻesuʻega, ae oa latou faaiuga lelei e faia ai se faʻatusatusaga. E tusa ai ma le Steele et al. suesuega, Johnson aoteleina, 'O le tasi suesuega taua e tasi e leai se mea e uiga i vaisu. E le gata i lea, o lenei sailiga taua o se leaga faʻamaoniaga i le va o le P300 ma le manao e feusuaʻi ma se paʻaga (r = -0.33), e faʻaalia ai o P300 amplitude e fesoʻotaʻi ma maualalo teisi manaoga tau feusuaiga; o lenei mea e feteʻenaʻi ma le faʻamalamalamaina o le P300 e pei maualuga naunau. E leai ni faatusatusaga i isi vaega o mea ua fai ma vaisu. E leai ni faʻatusatusaga i le pulea o kulupu. O faaiuga na faia e le au suʻesuʻe o se siʻosiʻomaga tele mai le faʻamatalaga, e leʻo taʻua pe o tagata e lipotia mai faafitauli e faʻatautaia ai a latou vaaiga i ata feusuaʻiga e leai pe leai ni tali tutusa a le faiai e pei o cocaine poʻo soʻo se isi ituaiga o mea ua fai ma vaisu '(fesootaiga patino, John A. Johnson, PhD, 2013).

E ui lava o isi faaletonu ogaoga i lenei mamanu suʻesuʻega e aofia ai le le lava o le puleaina o le kulupu, o le aotelega o faataitaiga faataitai, ma le le malamalama i tapulaʻa o le mafai gafatia e le P300 ona faʻamaonia ma faʻasolosolo le vaʻaia ma vaʻavaʻaʻi i le va o 'manaʻoga tuinanau maualuga' ma le pathologically faʻasalaga faʻafeusuaiga e le manaʻomia, masalo o le sese sili ona taua e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina ma le malamalamaaga o le upu 'manaʻo'. E manino lava, i le fausiaina o lenei faʻamaumauga, o tusitala e faʻaitiitia le manatu o le manaʻoga i le upu 'naʻo'. O le manao, e pei ona fesootaʻi i faiga o meaola i le tulaga o feusuaiga, o se oloa faigata o le mesencephalic dopaminergic drive faatasi ai ma le telefonika o le mafaufau ma le afaina ma le faʻaalia. I le avea ai o se vaega muamua o le soifua maloloina o le ulualii, o le a faateleina le iloa o le dopamine e avea o se vaega taua o le faaosofiaina o feusuaiga, lea na lauiloa lautele i le laau o le evolusione (Pfaus, 2010). O gaioiga e fesoʻotaʻi ma le ata ma le faʻaaliga o feusuaiga faʻaosofia o loʻo vaʻaia i luga ole filla ma faʻapea foi ma le intra-filla faigata. E ui ina manino le eseesega i le va o itupa, sailiga o meaʻai, ma isi amioga, ia e taua i le tuputupu aʻe o le malosi, ua tatou iloa nei e i ai mea e tutusa ai i le molelaʻau masini lea e maua mai i le biologically benefit 'manaʻoga. Ua tatou iloa nei o nei metotia ua fuafuaina e 'aʻoaʻo', i se neural fesoʻotaʻi ma modulate auala. E pei ona taʻua i le tulafono a Hebb, 'Neurone e tutu faatasi, uaea faʻatasi'. Na matou iloa le faiʻai e mafai ona suia lona faʻafesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma taui aʻoaʻoga i le amataga o suʻesuʻega e faʻatatau i vaisu o fualaʻau, ae ua matou vaʻaia nei neuronal taui-faʻavae aʻoaʻoga ma ia foliga mai e eseʻesega manaʻoga masani e fesoʻotaʻi ma feusuaiga masima.

O faʻamatalaga e uiga i le manaʻoga e taua iinei; o le ola maloloina, poʻo le 'manaʻo', o se mea e tasi, ae tatou te manatu 'naunau' ia i ai ni faʻalavelave matuia pe a faʻaaoga i tusitusiga e faatatau i vailaau faʻasaina ma toe faʻafoʻi. O faʻamaoniga o loʻo faʻamaonia ai le fiafia tele o setete e fesoʻotaʻi ma manaʻoga mo mea e sili ona manaʻomia e pei o le masima ma le feusuaʻiga - ma le faʻatafunaina mulimuli ane le faʻamafanafanaga - o se faʻasologa o le neuroplastic e aofia ai le toe faaleleia ma le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga o neuronal (Pitchers et al., 2010; Roitman et al., 2002). E le gata i lea, o se manaʻoga tuʻinanau e mafua mai i le naunau i setete e fesoʻotaʻi ma tulaga e ono mafua ai le maliu o le totoga e pei o le masima, lea e faatosina ai le manu e faʻamafanafana ma aloese mai le oti. O le tagofiaina o fualaau oona i totonu o tagata, ma le fiafia, e mafai ona aafia ai le tutusa o le naunau e taitai atu ai i se faanaunauga faapena e faamalieina e tusa lava po o le a le lamatiaga o le oti, o le fesuiaʻiina o lenei elemene elemene. O se mea talitutusa faapena e tupu ma vaisu masani, e pei o le tagata o loo i ai le gasegase oona ma ogaoga o le fatu fatu e faaauau pea ona taumafa i mea taumafa maualuga, po o se tasi e fai ma vaisu masani e faaauau pea ona faia ni feusuaiga masani ma tagata ese e ui lava i le maualuga o le mauaina faʻamaʻi pipisi feusuaʻiga e pei ole HIV ma le hepatitis. O le gaʻo lea e faʻapipiʻi ai le faʻaaogaina o vaʻalele e taua tele i lenei manava oona e tutusa lava mo le tagofia o fualaau faasaina ma o le mea sili ona taua o le natura, o le masima, lagolago i le faimalaga, ave o le mea e fai ma vaisu (Liedtke et al., 2011). O le a sili atu ona tatou malamalama pe faapefea ona fesootaʻi le tele o fesoʻotaʻiga ma le faʻaaogaina o nei suiga e aofia ai le faʻaogaina o fualaʻau, oloa, ma masini e pei ole DeltaFosB, orexin, Cdk5, faʻasolosolo o le cytoskeleton-protein e faʻatonutonu ai gaioiolosi (ARC), faʻamalosia faʻamalosia le protéis tyrosine phosphatase ( STEP), ma isi. O nei tino e fausia ai se faʻalavelave faʻapitoa, lea e taua i aʻoaʻoga i totonu.

O mea tatou te aafia i ai e pei o le 'manao,' po o le 'manao maualuga', o se oloa o le gasegase o mafaufauga ma le mafaufau lea o poloketi i, auai i, ma o se vaega o le gaioiga o gaioiga e mafua mai i lenei liua o faamatalaga malamalama ma le le iloa. Aʻo matou faʻaalia i la matou pepa PNAS lata mai nei, o nei ituaiga o manaʻoga masani e foliga mai e atagia ai le faʻaaogaina o faʻamuamua masani anamua ma le maualuga o le ola ola e ala i le faʻamalieina o tuinanau tuʻinanau i aso nei '(Liedtke et al., 2011, PNAS), o le mea lea na matou iloa ai o nei lava masini 'manava' gaʻo sa masani lava ona fesootaʻi ma le koko ma le fai ma vaisu. O le faʻamalamalamaga o lenei manaʻoga, e taulaʻi atu i le maua o le taui, o le 'naunau' ia toe faʻasauāina, ae o se faʻamatalaga 'cortical' faʻamatalaga o se alaga loloto ma le tino malosi e mafua mai i le hypothalamic / mesencephalic axis. Pe a oʻo mai i se le pulea ma - pe a faʻaalia - faʻaogaina faʻamalosi mo se taui, faʻapefea ona tatou vaeluaina paʻu neurobiolog ma fai mai 'ua naʻo le' manao maualuga nai lo le tagofia o mea ua fai ma vaisu?

O leisi mataupu e faʻatatau i le le suia. E leai se mea i le Steele et al. pepa o loʻo i ai le talanoaga pe aisea e maua ai e nei tagata le 'manao maualuga'. Na latou fananau mai i na auala? O le a le matafaioi, pe a fai o iai, o le siʻosiʻomaga i luga o agavaʻa ma taua tele vaega o le manao manaoga? Mafai aʻoaʻoga aafia ai manaʻoga i le itiiti ifo i nisi o lenei sili atu heterogeneous faitau aofaʻi faitau aofaʻi? (Hoffman & Safron, 2012). O manatu o tusitala i lenei itu e le o lava se malamalamaʻaga i le faiga o fesuiaʻiga faifai pea i tulaga uma o sela ma macroscopic. Matou te iloa, mo se faʻataʻitaʻiga, o nei suiga tetele vaʻaia vaʻaia ma le aʻoaʻoina o neura e fesoʻotaʻi foʻi ma macroscopic suiga faʻapea foi. E tele suʻesuʻega e faʻamaonia ai le taua o le palasitino, e pei ona finau malosi mai le toʻatele: 'E feteʻenaʻi ma manatu e faapea, o suiga i faiʻai faiʻai e mafai naʻo taimi taua o le atinaʻeina, e faʻaaogaina ai e le neuroscience nei le manatu o le faiʻai palasitika tumau' (Draganski & May, 2008); 'O le faiai o le faiai o ata ua iloa ai suiga o mea i le efuefu ma papaʻe mea e tutupu i le aʻoaʻoina ... sculpts faiʻai faiʻai' (Zatorre, Field, & Johansen-Berg, 2012).

I le iuga, toe mafaufau i le tusitala le faaupuga 'na o le maualuga feusuaiga manaʻoga'. Georgiadis (2012) talu ai nei na fautuaina ai le autu o le dopaminergic matafaioi mo tagata i lenei ogatotonu i le striatum ala. I faʻailoga masani uma, o feusuaʻiga i feusuaʻiga e aofia ai le maualuga o le tui o le dopamine i le striatum, ma le maualuga e oʻo atu i le 200% o laina amata (Fiorino & Phillips, 1997), lea e faʻatusatusa i le morphine (Di Chiara & Imperato, 1988) i faataitaiga faataitai. O le faʻaleagaina, faʻaitiitia, ma le faʻasalaga o feusuaʻiga mataga, o le le mafai ona malamalama i le matafaioi autu o le feusuaiga i le faaosofia o le tagata ma le evolusione. O loʻo faʻaalia ai se naiveté e tusa ai ma le malamalamaga ua taliaina i le taimi nei, o le taui i le taimi nei, e le faʻaalia ai le manaʻoga feusuaʻiga, e le mafai ona suia, ma e ese le puipuia mai le ono mafai ona fesuiaiga, pe agavaa pe tele. Ae sili atu foi le faitio, ae peitai, e pei ona faaalia mai e Steele et al. pepa, e le o malamalama lenei dogopa i le upumoni e faapea o le neuroscience ua taʻu mai nei ia i tatou o le 'manao maualuga', pe a oʻo i le malosi, le manaomia, ma le faataumaoia amioga, ua 'na o se' vaisu.

mau faasino

Di Chiara, G., & Imperato, A. (1988). O vaila'au fa'aleagaina e tagata e sili ona fa'atuputeleina le fa'atupuina o le synaptic dopamine i totonu o le mesolimbic system o isumu e feoa'i saoloto. Taualumaga a le National Academy of Sciences, 85(14), 5274-5278. Lomiga Full Text

Draganski, B., & May, A. (2008). Suiga fa'avae fa'aa'oa'oga i le fai'ai tagata matutua. Suesuega ole Brain Behavioral, 192(1), 137-142. Lomiga Full Text

Dunning, JP, Parvaz, MA, Hajcak, G., Maloney, T., Alia-Klein, N., Woicik, PA, et al. (2011). Faʻaosofia le gauai atu i cocaine ma faʻamatalaga faʻalagona i tagata faʻamama ma o loʻo iai nei cocaine: O se suʻesuʻega ERP. Europa a le Neuroscience, 33(9), 1716-1723. PubMed Abstract | PubMed Central Full Text | Lomiga Full Text

Fiorino, DF, & Phillips, AG (1997). O suiga malosi i totonu o le nucleus accumbens dopamine efflux i le taimi o le Coolidge Effect i tama tane. Journal of Neuroscience, 17(12), 4849-4855. PubMed Abstract

Georgiadis, JR (2012). Faia ... vao? I luga o le matafaioi a le cerebral cortex i feusuaiga a tagata. Socioaffective Neuroscience ma Psychology, 2, 17337. Lomiga Full Text

Hoffman, H., & Safron, A. (2012). Fa'atonu fa'amatalaga i le 'The Neuroscience and Evolutionary Origins of Sexual Learning'. Socioaffective Neuroscience ma Psychology, 2, 17415.

Liedtke, WB, McKinley, MJ, Walker, LL, Zhang, H., Pfenning, AR, Drago, J., et al. (2011). Feso'ota'iga o kenera o vaisu i le ga'o o le hypothalamic e suia ai le gafa ma le fa'amalieina o se lagona masani, mana'o sodium. Taualumaga a le National Academy of Sciences, 108(30), 12509-12514. Lomiga Full Text

Pfaus, JG (2010). Dopamine: Fesoasoani i tane e faʻafeusuaʻi mo le itiiti ifo i le 200 miliona tausaga. Neuroscience Neuroscience, 124(6), 877-880. PubMed Abstract | Lomiga Full Text

Pitchers, KK, Balfour, ME, Lehman, MN, Richtand, NM, Yu, L., & Coolen, LM (2010). Neuroplasticity i le mesolimbic system e mafua mai i taui masani ma le faʻasalaga o taui mulimuli ane. Biological Psychiatry, 67, 872-879. PubMed Abstract | PubMed Central Full Text | Lomiga Full Text

Roitman, MF, Na, E., Anderson, G., Jones, TA, & Berstein, IL (2002). O le fa'aosoina o le mana'o masima e suia ai le dendritic morphology i totonu ole nucleus accumbens ma fa'alogoina ai isumu ile amphetamine. Journal of Neuroscience, 22(11), RC225: 1–5.

Steele, VR, Staley, C., Fong, T., & Prause, N. (2013). Mana'oga fa'afeusuaiga, ae le o le hypersexuality, e feso'ota'i ma tali neurophysiological e fa'aalia e ata fa'afeusuaiga. Socioaffective Neuroscience ma Psychology, 3, 20770. Lomiga Full Text

Winters, J., Christoff, K., & Gorzalka, BB (2010). Faʻasalaga faʻafeusuaiga ma tuʻinanauga faʻafeusuaiga maualuga: Faiga faʻapitoa? Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga, 39(5), 1029-1043. PubMed Abstract | Lomiga Full Text

Zatorre, RJ, Field, RD, & Johansen-Berg, H. (2012). Palasitika i le efuefu ma le paʻepaʻe: Neuroimaging suiga i le fausaga o faiʻai aʻo aʻoga. Natura Neuroscience, 15, 528-536. PubMed Abstract | PubMed Central Full Text | Lomiga Full Text

*Donald L. Hilton 4410 Medical Drive
Suite 610
San Antonio
Texas, 77829
ISA
Email: [imeli puipuia]