Taofi i le Pusa Pusa (2018). (Suʻesuʻega o le Grubbs amio le talafeagai faʻataʻitaʻiga)

https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-018-1294-4

Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga

Fepuari 2019, Volume 48, Mataupu 2, pp 449-453 |

Brian J. Willoughby

O lenei manatu e faatatau i le tusitusiga o loʻo avanoa i  https://doi.org/10.1007/s10508-018-1248-x.

E ui lava o le matamataina o le manino o mea tau feusuaiga e le o se mea fou fou, o le tau numera ma le mauaina o ponokalafi i luga o le initaneti ua mafua ai le maualuga i sikolasipi saili ia malamalama i le natura o faaaogaina o ponokalafi ma ona aafiaga. O tagata atamamai oe suʻesuʻe i faʻamatalaga, faʻamaonia, ma taunuʻuga e fesootaʻi ma ponokalafi faʻaaoga masani e pipii ai i latou i totonu o se atigipusa e faʻaauau ona faʻapulaaina e le gata o lo tatou malamalamaaga i le auala e faʻaaogaina ai e tagata taʻitoʻatasi ma ulugalii ia tusitusiga manino, ae o le a le aʻafiaga o le maimoaina i luga o tagata taitoatasi ma sootaga soifua manuia. O lenei atigipusa e faʻaalia ai le vaapiapi vaʻaia e le tele o sikolasipi, fomaʻi, ma tagata e faia faiga faʻavae e faʻatatau i ponokalafi (o ponokalafi e lelei pe lelei i taimi uma), faʻapitoa foi ma tapulaa faʻapitoa o lenei eria e faʻamapulaʻa ai lo tatou atamai ma le maeʻa. E pei o le tele o mataupu e fesoʻotai i le tulaga o feusuaiga ma le faʻaaogaina o ala o faasalalauga, o ponokalafi o se faaupuga lautele e faʻaaogaina i ituaiga eseese o ala o faasalalauga e masani ona faʻaaogaina i se faatulagaga o tulaga e le toʻatele o tagata ma ulugalii. Ponokalafi e le o se mea e tasi, ma o ona aʻafiaga e ono fesuisuiaʻi ma faʻavasegaina e faʻalagolago i le tele o faʻalautelega o mea. O le eseesega o le natura o ponokalafi e faʻaaogaina lava i le sikolasipi e taulaʻi atu i elemene taua o sea faʻaaoga nai lo le lautele lautele.

Grubbs, Perry, Wilt, ma Reid (2018) taulaʻi la latou iloiloga ma faʻataʻitaʻia le faʻataʻitaʻiga luga o se taua elemeni o ponokalafi faʻaaogaina, o amioga le talafeagai e mafai ona tulaʻi mai i nisi o tagata e faʻaaogaina ponokalafi ae o loʻo malosi amioga le taliaina o ia faʻaaogaina. E pei ona taʻua e nei tagata atamamai, o loʻo iai le mau lagolago malosi, o ia amioga le talafeagai e fesoʻotaʻi ma le le lelei o le soifua manuia o tagata taʻitoʻatasi ma faʻafitauli tau feusuaʻiga (Grubbs, Exline, Pargament, Volk, & Lindberg, 2017; Grubbs & Perry, 2018). Ae i a latou taumafaiga ia malamalama i se vaega itiiti o le paso o ponokalafi, o tusitala o le mataupu autu e pauu atu i le tele o mailei o le galuega ua mavae, o le sosoʻo ma le loloto o manatu e ono i ai se aoga aoga pe a faʻaaoga i le tala saʻo. O le fesili na lagaina e le autu o le mataupu e oso i lalo pe afai o le amio le mama o le "malosi autu lea i le poto masani o ponokalafi e faaaoga po o vaisu o ponokalafi." O le tautinoga na faia o le amio le mama e le gata a faʻailoga ae o le sili mea taua i le malamalama i aafiaga o ponokalafi. O lenei tautinoga o se faʻafitauli i le faʻamaonia e faapea o le faʻatulagaga ua fuafuaina e sili atu le taua i le suʻesuʻega o ponokalafi faʻaaogaina nai lo le mea e ono tupu.

Sei ou amata i nisi o elemene lelei o le mamanu na fuafuaina i le mataupu autu. Muamua, Grubbs et al. (2018) ua faamamafa mai ai se elemene taua o suʻesuʻega e faatatau i ponokalafi, o le maualuga ma masani ai le le lelei o le tali a tagata e matamata i ponokalafi ae tetee i amioga, e masani ona afua mai talitonuga faalelotu. E pei ona tusia e Grubbs et al., O loʻo i ai nei le tele o faʻamaoniga e sili atu ona lamatia tagata taʻitoʻatasi i le faʻaleagaina e fesootaʻi ma ponokalafi e faʻaaogaina ona o le amio le mama na fautuaina mai e Grubbs et al. ma isi (Grubbs et al., 2017; Nelson, Padilla-Walker, & Carroll, 2010; Perry & Whitehead, 2018). Lenei i ai taua taua falemaʻi ma aoga taua. O loʻo fautua mai ai, e tatau i fomaʻi ona mafaufau i talitonuga faʻalelotu ma le aganuʻu ia latou faʻalavelave e pei o manatu e ono avea ma faʻatosina i lagona o le alu pea poʻo le faʻaaogaina o ponokalafi. O loʻo fautua mai ai foʻi, o taumafaiga faʻaleaʻoaʻoga i totonu o faʻalapotopotoga faʻalelotu e tatau ona taulaʻi atu i le tulaga lamatia o ponokalafi, o le natura moni o mea ua fai ma vaisu, ma masani a le aganuu e fesoʻotaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina. O nei mea uma atonu e sili ona lelei faʻamatalaina i le faʻaiuga o le tala faʻatatau lea Grubbs et al. maitau o le latou iloiloga o faʻamaoniga fautua mai ai o ponokalafi faʻafitauli ona o le le ola aʻiaʻi (PPMI) o se taua falemaʻi iloiloga e ono aoga faʻatasi ai ma suʻesuʻega o le moni faamalosia poʻo vaisu. Sili lautele, o le taulaiga tusitusiga maua ai faʻamaoniga faʻaopopoina o mataupu faʻavae ma manatu o le tagata lava ia e taua pe a oʻo mai i ponokalafi faʻaaogaina. Lenei valaʻau tuʻusaʻo mo le tuʻufaʻatasia o manatu o ponokalafi i uma sikolasipi ma falemaʻi galuega i lenei eria e taua ma se mea na ou valaʻauina mo laʻu lava galuega (Willoughby & Busby, 2016). Pe o ni talitonuga faaletagata lava ia po o ni mea moni i totonu po o fafo foi, o le taumafai e fai mai o le faaaogaina o ponokalafi o le ai ai pea se ituaiga o aafiaga e foliga mai e le o malamalama i ai le au sikola ma i latou o loo fautuaina mo pe tetee i le faaaogaina o ponokalafi.

E ui lava i nei saofaga taua, o le mamanu o le PPMI ua faʻatūina i le tele o mailei e tasi pei o isi taumafaiga e faʻataʻatia le aoteleina o ponokalafi e faʻaaoga i se tasi faʻataʻitaʻiga masani. O ia taumafaiga i le lautele o le tekonolosi e foliga mai e leai se aoga ona o le tulaga masani o loo tumau ai lenei vaega o sikolasipi, ma fautuaina ai se tulaga o le lapataiga ia ave e le au sikola po o soo se isi lava ao lei faia ni faaiuga i le taua po o le taua tele o le ola mama. Faiga faavae i le lalolagi atoa ua foliga mai e naunau e fautua atu o le matamata i ata mataga e faia pe leai foi se mea i tagata uma o loʻo matamata i ai. O tagata popoto e foliga mai o le a fiafia e faʻamalosi, ona o le tele o suʻesuʻega faʻatekonolosi e fesootaʻi ma ponokalafi ua taumafai e faʻaali atu o le faʻaaogaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma le le lelei o tagata taitoatasi ma ulugalii pe o ni faʻasalalauga e le mautonu. O le mea autu na masani ona paʻu i totonu o lenei mailei, e pei o Grubbs et al. e masani lava ona foliga mai e manaʻo ia latou PPMI e fesoasoani e faamalamalama le tele o aʻafiaga o loʻo maua i sikolasipi muamua. Ae ui i lea, o ia ituaiga faʻamanatuga na toe faamanatu mai ai ia te aʻu se isi mataupu fefinauai o sikolasipi: o aʻafiaga o le taaalo i taaloga vitio. O le tele o tagi e pei oi latou na faia i le mataupu autu ma le tele o isi suʻesuʻega e uiga i ponokalafi e faʻaaoga i le taumafai e fai mai o le taaalo i taaloga vitio e taʻitaʻia i taimi uma i aʻafiaga lelei poʻo le leaga. E tutusa ma mafutaga e le ogatasi i le va o ponokalafi, faʻaogalelei, ma talitonuga lelei, pe afai o le tasi e naʻo le faʻasaʻoina o taaloga vitio e faʻaaogaina i vaega eseese o le soifua maloloina, pulea mo tulaga taʻitasi mo le lelei lelei, o le taunuuga o le a eseese. I le uma, o le tagata e toatasi e masani ona taalo i taaloga vevela mo na o itula i aso taitasi atonu o le a tele naua ona eseesega pe a faatusatusa i se isi tagata e masani ona taaalo i taaloga ma agafesootai ma uo ma tagata o le aiga. Suesuega e oo lava ina faalēaogāina ia eseesega, ma fai mai o mea faatupu faalavelave e ono aʻafia ai (Anderson et al., 2017), a o faʻafiafiaga taʻaloga ma isi e ono i ai ni penefiti (Coyne, Padilla-Walker, Stockdale, & Day, 2011; Wang, Teila, & La, 2018). I se tulaga talitutusa i le suʻesuʻeina o ponokalafi, o le taumafai e faia ni faʻamatalaga lautele e uiga i taaloga vitio e misi ai le faailoga aua e faʻateʻaina le fesuiaiga ma le faigata o le mea tonu i lalo o le suʻesuʻega.

O le faʻatulagaina o le PPMI e tusa ai ma lona natura e foliga mai e le talafeagai le avea ma faʻataʻitaʻiga lautele ma talafeagai o faʻataʻitaʻiga masani o ponokalafi. Ina ia manino, o le taulaiga o le ata o loʻo i ai nei e matuā vaapiapi lava. O le taunuuga o le fiafia o le iloa faafitauli e mafua mai ile ponokalafi (e ese mai i le sili atu o le faʻatinoina o le faʻatinoina o mataupu e mafai ona atinaʻe e uiga i le faʻaaogaina o ponokalafi faʻaaogaina poo isi fuafuaga faʻataʻitaʻiga o le soifua manuia). O le faʻatulagaga faʻatulagaina e naʻo le taulaʻi atu i na tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai se faʻatagaina o amioga lelei i le faʻaaogaina o ponokalafi. E foliga mai o lenei mea e faʻateleina ai le taulaʻi o le faʻataʻitaʻiga sili atu. O le a le tele o le PPMI ma pe faapefea ona talafeagai le faʻataʻitaʻiga i tagata lautele? E faigata ona fai atu. I la latou finauga mo le PPMI, Grubbs et al. (2018) e aofia ai le leai o se talanoaga e uiga i le a le tele o tagata ponokalafi e faʻaaogaina lenei mamanu. Ae, Grubbs et al. foliga mai i le faʻaogaina o le faʻataʻitaʻiina o latou faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻaalia soo o le "tele o tagata" lea e talafeagai ai le amio lelei. O lenei gagana e foliga mai o le tele o taimi i totonu o le tusiga ae e le fesootaʻi atu i se vaega tonu o le faitau aofaʻi o loʻo i ai le malosi o talitonuga e faasaga i ponokalafi e faʻaaogaina ai le faʻaleagaina o amioga. I loʻu iloa, ma e mautinoa lava na le taʻua e Grubbs et al. (2018), e itiiti lava le faʻamatalaga pe o le a le pasene o tagata ponokalafi e ono mafai ona maua le malosi tele o le le fiafia i amioga le lelei o ponokalafi e fatuina ai le ituaiga o faʻaleagaga amio a Grubbs et al. fautuaina. E le o se faafitauli fou lenei: o finauga mo ma faasaga i le feusuaʻi (Halpern, 2011; Reid & Kafka, 2014) ma faʻafitauli o ponokalafi faʻaaogaina e tele lava ina le amanaia ai le faʻaaogaina o ia mataupu ma taʻitaʻia ai i se gasegase o suʻesuʻega na suʻesuʻeina po o le a le pasene o tagata faʻamaonia ponokalafi o loʻo i ai ni faʻafitauli pe faʻaaogaina mamanu e amata ai. O le mea moni, o molimau e taʻu mai ai pe a oʻo mai i le faʻatagaina o ponokalafi faʻaaogaina, o le toʻatele o tagata e talia lelei. Carroll et al. (2008) na iloa ai e toetoe o 70% o tama talavou matutua i la latou faʻataʻitaʻiga na malilie e talia le faʻaaogaina o ponokalafi, ae toetoe o le afa o tamaitai talavou matutua na malilie faatasi ma lenei lagona. Talu ai nei lava, Price, Patterson, Regnerus, ma Walley (2016) o loʻo maua i le Suʻesuʻega Lautele a le Atunuʻu e naʻo le toaitiiti lava o alii ma tamaitai e talitonu e tatau ona le tusa ai ma le tulafono ia ponokalafi. E ui lava e mautinoa lava le tapulaa o molimau, o nei suʻesuʻega e fautua mai ai o le le taliaina o ponokalafi e foliga mai e le ogatasi i tupulaga talavou matutua ma tagata matutua. E mautinoa lava e faigata ona finau o le faʻaleagaina o le amio o se mataupu taatele mo le tele o tagata pe afai o le toatele o tagata e leai se mafaufauga autu e mafai ona oo atu ai i le le fiafia.

E ui lava o le tele o ponokalafi e faʻaaoga ai le faitau aofaʻi o tagata e feagai ma le amio le mama atonu o le toalaiti, ae o se vaega itiiti ifo foi e foliga mai i le lipoti o le tagata lava ia o faʻafitauli faʻafitauli i lo latou faʻaaogaina. Galuega muamua mai Grubbs, Volk, Exline, ma Pagaga (2015) foliga mai ua faamaonia lenei mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, i la latou atinaʻe o le CPUI-9, tolu suʻesuʻega e ala i Grubbs et al. (2015) na faʻaaogaina e sili atu nai lo le 600 tagata taitoatasi. I luga o le fua mai i le tasi i le fitu pe afai o le tasi e fai ma sui o le sili ona maualalo o faafitauli na iloa, o avega i luga o le tolu suʻesuʻega o 2.1, 1.7, ma 1.8. O lenei mea o loʻo fautua mai ai o le toʻatele o tagata i le faʻataʻitaʻiga o loʻo lipotia mai laʻitiiti i le leai o ni faʻafitauli o faʻafitauli e fesootaʻi ma lo latou faʻaaogaina. Ua matauina e isi tagata atamamai se mea talitutusa faapena, faatasi ai ma Hald ma Malamuth (2008) matauina o alii ma tamaitai e foliga mai e sili atu le lelei nai lo aafiaga leaga mai a latou lava ponokalafi faʻaaogaina. I le malo o aʻafiaga e ono tutupu, o le a foliga mai o manatu o aʻafiaga leaga e foliga mai foi i le toalaiti.

I le tuufaatasia, o le ata faataitai a le PPMI o le a foliga mai o le a taulaʻi, faatapulaaina i na o le toalaiti o tagata faaaoga ponokalafi o loo i ai le le taliaina o le amio manaomia e fatuina ai le le fiafia i amioga mama ma le vaega itiiti ifo o lena vaega o loo lipoti mai faafitauli. O lenei vaʻaiga vavalalata e le o se faʻafitauli ogaoga. Grubbs et al.'S (2018) o le taulaʻi e foliga mai e faʻatatau i mea o Hald ma Malamuth (2008) ua gaosia "aafiaga e iloa e le tagata lava ia" ma o ia aafiaga e taua ma e taua ona mafaufau i ai. O ia ituaiga faʻataʻitaʻiga e mafai ona i ai le aoga aoga i le taʻitaʻia o faʻamalositino ma aʻoaʻoga faʻapitoa faʻatasi ai ma tagata maʻoti patino e talafeagai. E pei ona ou matauina, o le auala lea ua ofoina mai ai e le ata ua fuafuaina se saofaga taua lea e mafai ona aoga i nisi tulaga. I le maasiasi, nai lo le taliaina o lenei sao, Grubbs et al. foliga mai e naunau e faʻafoʻisia a latou faʻataitaiga ma faʻaoga le vaʻaia o le vaʻaia lautele e ala i le faia o amioga le mama ma faafitauli e ono aʻafia e faʻaaoga i ponokalafi e foliga mai o se mea pe tasi o le: masani. O le au tusitala na vave ona finau e le gata o le amio pulea e taua tele pe a suesue i le faaaogaina o ponokalafi, ae "o le tele o nei tusitusiga [ponokalafi] e tusia ai aafiaga le lelei o le ponokalafi e ono mafai ona tusia ai ni aafiaga le lelei o le amio le mama." o le tele o aʻafiaga leaga e fesootaʻi ma ponokalafi e faʻaaogaina na o le mafuaʻaga o le amio leaga o le toa ae e le foliga mai na tuʻuina atu le faʻamaoniga ua taʻua i luga ma o sea talosaga e foliga mai e le mafai ona uu i luga i se suʻesuʻega vavalalata.

Masalo o se mataupu e tasi o mataupu faavae e taʻitaʻia ai i na faamatalaga lautele, o Grubbs et al. (2018) foliga mai e fenumiai le taua o le fuainumera ma le tele o le aafiaga i le faʻataʻitaʻiga tele. E ui o le lua atonu e fesoʻotaʻi, e mautinoa lava e le o le lima. E ui e ono malosi le amio leaga fuainumera aafiaga i le tele o suʻesuʻega, atonu e mafua ona o le toʻaitiiti o faʻataʻitaʻiga pe a fai o lea aʻafiaga e tele aveina le numera numera taua, masking le lapoʻa tele vaega o le faʻataʻitaʻiga pe a faʻapea e le talafeagai ona le talafeagai. E tele suʻesuʻega e mautinoa lava le taʻu mai o le le ola aʻiaʻi, pe a iai, o se vaega taua o faʻafitauli ua vaʻaia, ae toe, seasea talanoa i le taʻatele o ia mataupu. A i ai se mea, o le valaʻau lea mo faʻaopopo suʻesuʻega, e aofia ai le suʻesuʻeina o faiga masani ma mamanu pe a oʻo mai i ponokalafi faʻaaogaina. E pei ona maitauina ile Ata 1 o le tala faʻatatau, ina ua maeʻa le latou iloiloga totoʻa o tusitusiga, o le meta-analysis na lipotia mai i le tala faʻatatau na aofia ai naʻo le 12 suʻesuʻega. Mo faʻatusatusaga, o se talu ai nei meta-auiliiliga i le naʻo le faʻateteleina aafiaga o vailaʻau faʻaaogaina i luga o puipuiga puipuiga faʻaaogaina 54 suʻesuʻega (Fairbairn et al., 2018), ae o se faʻataʻitaʻiga lata mai o faʻataʻitaʻiga i le avea ma matua ma amioga i tamaiti e sili ona faʻaaoga lelei i luga o le 1000 suʻesuʻega (Pinquart, 2017). Ina ia faʻamaoni, o le sili atu foʻi o le faʻamalamalamaina o latou manatu faʻamalosi, o le itiiti ifo o tusitusiga o soo se faʻataʻitaʻiga e tatau ona tusi. Peitai, o lenei mea e maua ai se isi faʻamatalaga e faʻamaonia ai o faaiuga lautele e uiga i le mamanu ua fuafuaina e tatau ona taofiofia.

O se isi faʻataʻitaʻiga o faʻafitauli faʻafitauli o taumafai e faʻasalaga se vaega ma le le lava o faʻamaumauga o le finauga mulimuli lea o le iloiloga o tusitusiga i totonu o le tusitusiga. Iinei, Grubbs et al. (2018) taumafai e fefinauai faapea "o le amio le mama o se tasi e sili ona malosi le vaai i faafitauli o le tagata lava ia e fesootaʻi ma ponokalafi." Ou te maua ni tapulaa ma lenei mafaufauga lea e toe taofia ai sikolasipi sikolasipi i se pusa vaiti ma le tapulaa. Muamua, e toe vaʻaia foi le taulaiga o sea sikolasipi. O faafitauli e maua e le tagata lava ia e taua tele le mafaufau ae le na o le pau lea o taunuuga o le taua pe a oʻo i ponokalafi. O le mea moni, o lenei taulaiga e le amanaia le mea atonu o suʻesuʻega aupito sili ona lelei e faatatau i tusi o ata mataga: faʻafesoʻotaʻiga. E pei ona faʻaalia mai i faʻataʻitaʻiga lata mai nei e Wright, Tokunaga, Kraus, ma Klann (2017), o le fesoʻotaʻiga laʻititi ae tumau i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le fesoʻotaʻiga poʻo le faʻamalieina o feusuaʻiga atonu o le sili ona tumau sootaga i le va o le matamataina o ponokalafi ma taunuʻuga i le taimi nei tusitusiga. O se lapoʻa ma tuputupu aʻe tino o suʻesuʻega ua fautuaina e faapea o le matamataina o ponokalafi e se tasi poʻo le lua paʻaga e fesoʻotaʻi ma uma lelei ma le lelei taunuʻuga, e aofia ai fesuiaʻiga i sootaga faʻamalieina (Bridges & Morokoff, 2011), lelei feusuaiga (Poulsen, Busby, & Galovan, 2013), fetuunaiga o sootaga (Muusses, Kerkhof, & Finkenauer, 2015), le faʻamaoni (Maddox, Rhoades, & Markman, 2011), ma le faʻatasi ma le aufaigaluega o feusuaiga (Wright, 2013).

Pei o le suʻesuʻega taulai atu i tagata taʻitoʻatasi, o lenei fesoʻotaʻiga suʻesuʻega e le aunoa aunoa ma ona faʻafitauli (mo se toe iloiloga, vaʻai Campbell & Kohut, 2017) ma o taunuuga e foliga mai e nofouta i le tele o faʻamatalaga o mea. Mo se faʻataʻitaʻiga, tusa lava pe matamata faʻatasi ponokalafi pe toʻatasi e foliga mai ei ai se aafiaga tāua i le auala e fesoʻotaʻi ai le matamata i ulugalii (Maddox et al., 2011). O le tamaʻitaʻi e foliga mai o se taʻitaʻifaga taua e faʻaaogaina e le tane tane o loʻo foliga mai o le ituaiga o matamataga e aʻafia ai i aʻafiaga sili ona leaga (Poulsen et al., 2013). O lenei sikola sikolasipi e taʻu mai ai o faʻalapotopotoga faʻapitoa o se isi itu taua o le malamalama pe faʻafefea ona fesoʻotai le ponokalafi i le soifua manuia o le tagata lava ia. O le vavalalataina o tulaga e foliga mai o le autu i le atinaʻeina ma le aafiaga o le amio le mama mo i latou i totonu o se mafutaga. O le faʻaleagaina o le paaga e tasi atonu o aʻafiaga o aʻafiaga o le isi aʻo faʻaaogaina ponokalafi e maua, feutagai, pe taofia. E le o iai se faʻamatalaga po o se talanoaga i totonu o le PPMI, lea e foliga mai e faʻapipiʻiina i luga o faʻafitauli o le tagata lava ia e pei o le iuga o le tului.

O loʻo i ai isi auala e faʻaaoga ai e le Grubbs et al. (2018) taofia tagata suʻesuʻe i lenei pusa o overgeneralization ma metotia faʻatapulaʻaina. Pei o le tele o isi, Grubbs et al. faʻaaogaina o le upu "ponokalafi faʻaaogaina" i ni auala e le amanaʻiaina ai faʻafitauli masani o le faʻaaogaina o se faaupuga lautele e suʻesuʻe ai le maimoaina o faʻamatalaga mataga. O laʻu lava galuega (Willoughby & Busby, 2016) ua matauina o le upu "ponokalafi" e matua tele uiga eseese faʻalagolago i le tagata e te fesili ai ma o le faʻaaogaina o le faaupuga ponokalafi i le suʻesuʻeina o oe lava suʻesuʻega e masani lava o se faʻafitauli (mo se auala lata mai nei auala i le fuaina, vaʻai Busby, Chiu, Olsen, & Willoughby, 2017). O tagata faʻaipoipo, fafine, ma i latou e faʻalelotu e tele lava ina lautele faʻamatalaga o ponokalafi ma faʻaigoaina nisi o ituaiga o faʻasalalauga tau feusuaʻiga ponokalafi e vaʻaia ai e isi vaʻai faʻasalalau masani (poʻo faʻasalalauga) ma leai ni faʻamatalaga faʻafeusuaiga e talanoaina. O lenei le faʻalagolago tele i le faʻavasegaina uma o mea mataga i lalo o le igoa e tasi e feteʻenaʻi ma se laʻititi ae tuputupu aʻe tino o tusitusiga o loʻo faʻailoa mai ai o mea o loʻo matamata i ai ponokalafi e taua e mafaufau iai (Fritz & Paul, 2017; Leonhardt & Willoughby, 2017; Willoughby & Busby, 2016). Nai lo le manatu o le PPMI ua na o se vaega o faʻataʻitaʻiga uma o ponokalafi, e taua tele mo tagata atamamai e mafaufau pe faʻapefea ona i ai le amio le mama mo nisi ituaiga o mea tau feusuaʻiga pe o le a le fesoʻotaiga o amioga le lelei i ituaiga eseese o feusuaʻiga tau feusuaʻiga mo ituaiga eseese tagata.

I tua atu o ia mataupu lautele, o loʻo i ai isi iloiloga e faia aʻo leʻi mafai ona faauuina le PPMI o se faʻamatalaga mo faafitauli e fesootaʻi ma ponokalafi faʻaaogaina. O le isi mataupu taua e tusi e uiga i Grubbs et al. (2018) faʻataʻitaʻiga e tusa lava pe o amioga le talafeagai o se mataupu mo nisi tagata faʻaaoga ponokalafi, amio le lelei poʻo le faʻalelotu masani i tua atu e le tineia le tele o sootaga i le va o ponokalafi ma le soifua maloloina poʻo le soifua manuia. E tele suʻesuʻega ua faʻaalia ai o faʻatasiga i le va o ponokalafi faʻaaogaina ma le soifua manuia o loʻo tumau, tusa lava pe a maeʻa faʻatonutonu mo tapuaiga poʻo isi faʻavae taua (Perry & Snawder, 2017; Willoughby, Carroll, Busby, & Brown, 2016; Wright, 2013). Mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo Perry ma Snawder (2017) na iloa ai o le fegalegaleaiga i le va o ponokalafi ma faʻaogaina le maualuga o le tulaga faamatua na sili atu ona maualuga i tagata taʻitoʻatasi, o le aʻafiaga na tumau pea mo tagata uma e tusa lava pe pulea le lotu. O ponokalafi na faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma suiga i amio feusuai, e tusa lava pe pulea le pulea o uiga ma talitonuga (Wright, 2013). Masalo o le sili faʻamaoniga o lenei underling aafiaga e foliga mai e tusa lava poʻo le a le faʻavae lotu faʻalelotu poʻo amioga lelei o loʻo i totonu o le fesoʻotaʻiga sikolasipi tusitusiga lea ponokalafi na fesoʻotaʻi faʻatasi ma nisi le lelei faʻafesoʻotaʻiga taunuʻuga tusa lava pe a maeʻa faʻatonutonuina mo faʻavae taua poʻo lotu (Doran & Tau, 2014; Maas, Vasilenko, & Willoughby, 2018; Poulsen et al., 2013; Willoughby et al., 2016).

Faʻatasi, o le taulaiga ile Grubbs et al. (2018) foliga mai e matua maoti ma vaapiapi le avea o se faʻataʻitaʻiga lelei mo tagata uma poʻo le sili foi ona faʻaaogaina ponokalafi. O le faʻataʻitaʻiga foi e pau i le tapulaʻa lava e tasi o loʻo afaina ai le tele o sikolasipi sikolasipi i lona faʻataʻitaʻiga e taumafai e ufiufi le tele o eleele ma le tele o siosiomaga. O le tamai atigipusa e tele naua i le sikolasipi sikolasipi e foliga mai e fiafia e tumau i totonu, o se pusa faʻavae lea o ponokalafi o se gaoioiga faigofie lea e tatau ona taʻitaʻia ai naʻo se vaega tele o taunuʻuga, e tumau pea. Ioe, o le amio le mama o se manatu taua e mafaufau ma iloilo pe a suʻesuʻeina ponokalafi ma ona taunuuga. Ae peitaʻi, a aunoa ma le mafaufau pe faapefea ona fesoʻotaʻi ma le vaʻaia o mea e faʻaalia i feusuaiga, o le tagata ma le fesoʻotaiga o le faʻaaogaina, poʻo le faʻaalia o le tele o vaega o ponokalafi o loʻo aʻafia i se tulaga o le faʻaleagaina o amioga, o le PPMI i totonu lava o le pusa faʻamaufaʻailogaina e pei o le tele o tusitusiga ponokalafi. Grubbs et al. Fai mai, "e tusa lava po o le a le taimi e faʻaalu ai le matamataina o ponokalafi, e foliga mai o faʻafitauli a le tagata lava ia, e pei o le talitonuga o se tasi ua i ai se ponokalafi o vaisu, o le ki ia malamalama saʻo i le aafiaga moni o ponokalafi e faʻaogaina i le soifua maloloina ma le soifua manuia ma o le mea lea o se taulaiga autu o suʻesuʻega faifai pea. "O lenei" aafiaga moni "atonu e sili mamao atu i tala atu o le vaapiapi ma le taulaʻi faapitoa i luga o aafiaga uma o le tagata lava ia ma le amio le mama. E pei o Grubbs et al. O le tele o suʻesuʻega ua fautua mai ai e le masani ona fesootaʻi ma le faʻaaogaina o ponokalafi, ma fai mai o isi faailoga o le soifua manuia e masani lava ona fesootaʻi ma faʻataʻitaʻiga e faʻaaogaina ponokalafi e mafai ona sili atu ona lelei le faʻatinoina o suʻesuʻega. I le tulaga lautele, ei ai nisi tagata e le malosi le amio le taliaina o le ponokalafi faʻaaogaina ma o na aafiaga le taliaina o le faʻamautuina o latou faʻaaoga ao latou tauivi ma le feteenai i a latou amio ma lagona. O lena fefinauaiga e afua mai i le talitonuga o le dissonance tutusa, lea ua leva ona avea o se vaega o le tulaga o le mafaufau i le mafaufau (Festinger, 1962). E ui lava o le faʻatulagaga ua fuafuaina e mafai ona aoga pe a faʻaaoga tatau, e tatau i tagata atamamai ona faaeteete i le manatu o sea ituaiga faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga i le lautele o faʻalapotopotoga e faʻaaoga ai ponokalafi.

mau faasino

  1. Anderson, CA, Bushman, BJ, Bartholow, BD, Cantor, J., Christakis, D., Coyne, SM, ... Huesmann, R. (2017). Faʻasalaga mata ma amio a le autalavou. Pediatrics, 140(Suppl. 2), S142-S147.CrossRefScholar Google
  2. Bridges, AJ, & Morokoff, PJ (2011). Faʻaoga feusuaʻiga ma faʻafesoʻotaʻiga faʻamalieina i ulugaliʻi faʻaipoipo. Fegalegaleaiga Faaletagata, 18(4), 562-585.CrossRefScholar Google
  3. Busby, DM, Chiu, HY, Olsen, JA, & Willoughby, BJ (2017). Iloiloina le eseesega o ponokalafi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 46, 1723-1731.CrossRefScholar Google
  4. Campbell, L., & Kohut, T. (2017). O le faʻaaogaina ma aʻafiaga o ponokalafi i faʻauo alofa. Faʻamatalaga i le taimi nei i le fomaʻi, 13, 6-10.CrossRefScholar Google
  5. Carroll, JS, Padilla-Walker, LM, Nelson, LJ, Olson, CD, Barry, C., & Madsen, SD (2008). Generation XXX: Ponokalafi taliaina ma faʻaoga i tagata matutua o loʻo soifua mai. Lautusi o le Autalavou Suesuega, 23, 6-30.CrossRefScholar Google
  6. Coyne, SM, Padilla-Walker, LM, Stockdale, L., & Aso, RD (2011). Taʻaloga i luga… teine: Faʻatasiga i le va o le taʻalo faʻatasi i taʻaloga vitio ma amioga talavou ma taunuʻuga a le aiga. Lautusi o le Soifua Maloloina o le Autalavou, 49, 160-165.CrossRefScholar Google
  7. Doran, K., & Tau, J. (2014). Ponokalafi ma le faaipoipoga. Lautusi o Tala o Aiga ma Tamaoaiga, 35, 489-498.CrossRefScholar Google
  8. Fairbairn, CE, Briley, DA, Kang, D., Fraley, RC, Hankin, BL, & Ariss, T. (2018). O se faʻataʻitaʻiga-fesoʻotaʻiga o faʻavaʻa fesoʻotaʻiga i le va o vailaʻau faʻaaogaina ma interpersonal faʻapipiʻi puipuiga. Failautusi Faʻapitoa, 144, 532-555.CrossRefScholar Google
  9. Festinger, L. (1962). O se talitonuga o le dissonance fatu (Vol. 2). Palo Alto, CA: Stanford University Press.Scholar Google
  10. Fritz, N., & Paul, B. (2017). Mai orgasms i sasaina: O se mataupu auiliiliga o le sooupu ma le faʻailogaina feusuaʻiga tusitusiga i fafine, mo fafine, ma autu ponokalafi. Fefaʻaipoipoga, 77, 639-652.CrossRefScholar Google
  11. Grubbs, JB, Exline, JJ, Pargament, KI, Volk, F., & Lindberg, MJ (2017). Initaneti ponokalafi faʻaaogaina, iloa vaisu, ma lotu / faʻaleagaga tauiviga. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 46, 1733-1745.CrossRefScholar Google
  12. Grubbs, JB, & Perry, SL (2018). Le talafeagai amio ma ponokalafi faʻaaogaina: O se faitioga faigata ma tuʻufaʻatasia. Journal of Sex Research. https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00224499.2018.1427204.
  13. Grubbs, JB, Perry, SL, Wilt, JA, & Reid, RC (2018). O ponokalafi faʻafitauli e mafua mai i amioga le talafeagai: O se integrative faʻataʻitaʻiga ma se faʻavasega iloiloga ma meta-auiliiliga. Faʻamatalaga o amioga tau feusuaiga.  https://doi.org/10.1007/s10508-018-1248-x.CrossRefPubMedScholar Google
  14. Grubbs, JB, Volk, F., Exline, JJ, & Pargament, KI (2015). Initaneti ponokalafi faʻaaogaina: vaʻaia vaisu, mafaufau faʻanoanoa, ma le faʻamaonia o se puʻupuʻu. Tusi talaaga o Feusuaiga ma Faaipoipoga, 41, 83-106.CrossRefScholar Google
  15. Hald, GM, & Malamuth, N. (2008). Oe lava-iloa aʻafiaga o ponokalafi taumafaina. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 37, 614-625.CrossRefScholar Google
  16. Halpern, AL (2011). Le faʻasologa o suʻesuʻega o le feusuaʻiga faʻafeusuaiga e aofia ai i le DSM-5: Faʻasalaga ma le afaina [Tusi i le Faʻatonu]. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 40, 487-488.CrossRefScholar Google
  17. Leonhardt, ND, & Willoughby, BJ (2017). Ponokalafi, taufaamataʻu feusuaʻiga faʻasalalauga, ma a latou 'eseʻese fegalegaleaʻiga ma tele vaega o feusuaiga faamalieina. Tusi o Talafesootai ma Fegalegaleaiga Faaletagata. http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0265407517739162.
  18. Maas, MK, Vasilenko, SA, & Willoughby, BJ (2018). O se auala e faʻaaoga i ponokalafi faʻaaogaina ma le faʻamalieina o fegalegaleaiga i totonu o ulugaliʻi tamaʻitaʻi: O le matafaioi a ponokalafi taliaina ma le popole vavalalata. Journal of Sex Research, 55, 772-782.CrossRefScholar Google
  19. Maddox, AM, Rhoades, GK, & Markman, HJ (2011). Matamata i feusuaʻiga-manino mea na o oe poʻo faʻatasi: Faʻatasiga ma sootaga lelei. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 40, 441-448.CrossRefScholar Google
  20. Muusses, LD, Kerkhof, P., & Finkenauer, C. (2015). Initaneti ponokalafi ma sootaga lelei: O se taimi umi suʻesuʻega o totonu ma le va o paʻaga aafiaga o fetuʻunaʻiga, feusuaiga faamalieina, ma feusuaʻiga manino initaneti mea i totonu o le fou-faaipoipo. Initaneti i amioga a le tagata, 45, 77-84.CrossRefScholar Google
  21. Nelson, LJ, Padilla-Walker, LM, & Carroll, JS (2010). "Ou te talitonu e sese ae o loʻo ou faia lava": O se faʻatusatusaga o tama talavou lotu o loʻo faia faʻasaga e le faʻaaogaina ponokalafi. Psychology of Religion and Spirituality, 2, 136-147.CrossRefScholar Google
  22. Perry, SL, & Snawder, KJ (2017). Ponokalafi, tapuaiga, ma matua – tamaititi sootaga lelei. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 46, 1747-1761.CrossRefScholar Google
  23. Perry, SL, & Whitehead, AL (2018). Naʻo le leaga mo tagata talitonu? Lotu, ponokalafi faʻaaogaina, ma feusuaiga faʻamalieina i totonu o aliʻi Amerika. Journal of Sex Research. https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00224499.2017.1423017.
  24. Pinquart, M. (2017). Faʻafesoʻotaʻiga o tulaga o matua ma sitaili ma faʻafitauli faʻafitauli o tamaiti ma tupulaga talavou: Faʻataʻitaʻiga faʻasoasoa fou. Atinaʻe o Atinaʻe Atinaʻe, 53, 873-932.CrossRefScholar Google
  25. Poulsen, FO, Busby, DM, & Galovan, AM (2013). Ponokalafi faʻaaogaina: O ai na te faʻaaogaina ma faʻafefea ona fesoʻotaʻi ma ulugaliʻi taunuʻuga. Journal of Sex Research, 50, 72-83.CrossRefScholar Google
  26. Tau, J., Patterson, R., Regnerus, M., & Walley, J. (2016). E fia sili atu le XXX o le Generation X e faʻaumatia? Faʻamaoniga o le suia o uiga ma amioga e fesoʻotaʻi ma ponokalafi talu mai 1973. Journal of Sex Research, 53, 12-20.CrossRefScholar Google
  27. Reid, RC, & Kafka, MP (2014). Faʻafitauli e uiga i faʻafitauli tau feusuaʻiga ma le DSM-5. Lipoti o le Soifua Maloloina i le Taimi Nei, 6, 259-264.CrossRefScholar Google
  28. Wang, B., Taylor, L., & Sun, Q. (2018). Aiga e taaalo faʻatasi e nonofo faʻatasi: Suʻesuʻe le fusia faʻatasi o aiga e ala i taʻaloga vitio. Faʻasalalauga fou & Sosaiete. http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1461444818767667.
  29. Willoughby, BJ, & Busby, DM (2016). I mata o le tagata vaʻai: Sailia eseesega i manatu o ponokalafi. Journal of Sex Research, 53, 678-688.CrossRefScholar Google
  30. Willoughby, BJ, Carroll, JS, Busby, DM, & Brown, C. (2016). Eseesega o ponokalafi faʻaaogaina i ulugaliʻi ulugaliʻi: Faʻatasiga ma le faʻamalieina, faʻamautuina, ma faiga fefaʻasoaaʻi. Faletusi o Feusuaiga Faalefeusuaiga, 45, 145-158.CrossRefScholar Google
  31. Wright, PJ (2013). US tane ma ponokalafi, 1973-2010: Faʻatauga, faʻatau, tagata vavalo. Journal of Sex Research, 50, 60-71.CrossRefScholar Google
  32. Wright, PJ, Tokunaga, RS, Kraus, A., & Klann, E. (2017). Ponokalafi taumafaina ma le faʻamalieina: O se meta-auiliiliga. Research Human Communication, 43, 315-343.CrossRefScholar Google