Paʻu o le faʻaosoosoina o le nasu gaioiga i tagata ao faʻaalia i ata-moliaga: eseesega o feusuaiga (2014)

Faʻasologa Luma. 2014; 5: 111.

Lomia i luga o le initaneti Mar 19, 2014. Tui:  10.3389 / fphys.2014.00111

lē faʻatino

E ui lava ina iloa o popolega poʻo faʻalogona lagona e afaina ai le gasegase o le paʻu o le paʻu (SSNA), o le tali paʻu o le paʻu (GSR) o le faʻaaogaina lea o le telefoni i le faateleina o le SSNA i taimi faigata poʻo suʻesuʻega faʻalagona. Matou te leiloa talu ai nei o SSNA o loʻo tuʻuina atu se tulaga sili atu le maʻaleʻale o tulaga faʻalagona nai lo aʻafiaga o aʻafiaga. O le sini o le suʻesuʻega nei o le iloilo pe i ai ni eseesega o alii ma tamaitai i tali a SSNA ma isi mea faʻapitoa o le tino e pei o le toto, totoʻa o le fatu, toto o le paʻu ma le afaina o le afu, aʻo mataupu na vaʻavaʻai i le vaʻavaʻai poʻo le faʻalagonaina mai le International Faiga Faʻaalia o Ata (IAPS). O suiga i le SSNA na iloiloina e ala i le faaaogaina o microneurography i mataupu 20 (10 tane ma 10 tamaitai). Polokalama o lelei-molia (erotica) poʻo le le lelei-faʻafeiloaʻi ata (faʻaleagaina) na tuʻuina atu i se tulaga e le masani ai, mulimuli i se poloka o ata le fetaui, ma poloka taitasi o loʻo i ai ata 15 ma 2 minu umi. O ata o le eletise ma le faaleagaina na mafua ai ona faateleina le SSNA, faatasi ai ma le faateleina o le sili atu mo alii e matamata i le eletise ma sili atu mo tamaitai e matamata i le faaleagaina. O le faʻaopoopoga o SSNA e masani ona faʻapipiʻiina ma le afaina o le afu ma faʻaleagaina vasoconstriction; ae ui i lea, o nei faailoga sa le matua ese lava nai lo na mea na maua e ala i le matamataina o foliga le tutusa ma e leʻi ogatusa ma le SSNA. Matou te faʻamaualuga o le SSNA e faʻateleina i luga o faʻamaoniga lelei-molia ma le le lelei-faʻaalia ai lagona, ae o eseesega o feusuaʻiga o loʻo i ai.

uputatala: paʻu o le tiga o le tiga o le tino, gaioiga o lagona, eseesega o feusuaʻiga, afaina o le afu, microneurography

faʻatomuaga

O lagona faaletagata ua leva ona suesueina, faatasi ai ma le tele o manatu ua fuafuaina ma le tele o metotia ua faaaoga e sailiili ai i lagona ma gaioiga. O se tasi o uluai fatuga o lagona e faʻavae i suʻesuʻega faʻapitoa e aofia ai le James-Lange theory, lea e fuafua ai o lagona na mafua mai ona o mea faʻapitoa o le physiological; e lagona e se tagata le faanoanoa auā latou te fetagisi ae le o le isi auala agaʻi (James, 1884; Lange, 1885). Ae ui i lea, o le fesili o mafuaʻaga, faapea foi ma le malamalamaaga fou e uiga i lagona, o lona uiga ua matua lafoaia le talitonuga (Golightly, 1953). O loʻo i ai pea le faʻaauau pea o atinaʻe o lagona faʻalagona, e ui lava ua manino nei o suiga i le gaioiga o okeni o loʻo pulea e le autonomous system (ANS) e aofia i suiga o lagona (Lacey ma Lacey, 1970), pei o le taimi e vavalalata ai (vasodilatation) i foliga o se tagata e mimita pe a faʻasiasia lautele.

O le gaioiga o le ANS ma ona lautele lautele o gaioiga faʻale-tino, ua faʻasalalau lautele i taimi eseese o faʻalagona lagona poʻo luitau, ae o loʻo i ai pea le feeseeseaiga e tusa ai ma taunuuga le mafaamatalaina o nei suʻesuʻega (Hare et al., 1970; Callister et al., 1992; Lang et al., 1993; Fox, 2002; Ritz et al., 2005; Carter et al., 2008; Brown et al., 2012). O loʻo i ai se manatu masani e iai eseesega o feusuaiga ma lagona. O le mea moni, o loʻo iai faʻamaoniga o faʻafitauli eseese o feusuaʻiga i gaioiga faʻalagona, faʻatasi ai ma fafine e maua le tele o mafaufauga faʻapitoa ma oʻo ai lagona i le televave ma le malosi nai lo alii (Whittle et al., 2011), peitai e itiiti lava ni tala e suʻesuʻe ai feusuaiga ma lagona. E ui lava e iloa e iai le eseesega o feusuaʻiga i le faʻaaogaina o le faʻaleagaina o le mafaufau (Gater et al., 1998), o loʻo i ai ni mea faʻafefiloi mo na suʻesuʻega na suʻesuʻeina le eseesega o feusuaiga e tusa ai ma faiga faʻalagona faapitoa (Bradley et al., 2001; McRae et al., 2008; Domes et al., 2010; Lithari et al., 2010; Bianchin ma Angrilli, 2012).

O le mea lea, o le sini o lenei suʻesuʻega o le faʻalauteleina lea i le matou suʻesuʻega talu ai (Brown et al., 2012) ina ia mafai ona suʻesuʻeina pe o eseesega o feusuaʻiga na i ai se aʻafiaga i luga o tali autasi i le taimi o le faʻaalia o lagona faʻaituau po o faʻalogona faʻalagonauli. E ala i le aloese mai osofaʻiga faalelagona na matou aloese mai le le mautonu le mafaufau i totonu o suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻafitauli mafaufau, e pei o le Stroop color-word test or numerical mental. Matou te mananao e faʻaaogaina ni lipine tuusaʻo o le paʻu o le tigaina o le paʻu (SSNA) ma faʻatusatusa lenei mea e faʻaalia ai tali a le okeni e pei o le toto toto, fatu fatu, respiration, ma le afaina o le vevela ma le tafe toto, aʻo faʻaalia ai mataupu e le o vaʻaia pe faʻalagona ata mai le Faiga Faʻavae Faʻavaomalo (IAPS) -o se faʻaaogaina lautele o fuainumera faatosina (Lang et al., 1997). E matua manino lava o gaioiga faalelagona e afaina ai le afu ma faaitiitia le paʻu o le paʻu (ie, afu malulu), ma mafua ai ona tutu i luga lauulu (goosebumps); o nei aʻafiaga o aʻafiaga e maua mai i le coactivation o vasoconstrictor cutane, sudomotor, ma neurons pailate. E ui lava na faia faʻamaumauga e tasi-iunite o vasoconstrictor ma vavalaʻau oti (Macefield ma Wallin, 1996, 1999), e ui lava e leʻo taimi o faʻamalositino, o faʻamaumauga tuusao a SSNA e masani ona i ai ni faʻamaumauga e tele-iunite-o lenei mea e maua ai le avanoa e mafai ona fuaina ai le tigā alofa i se vaega o le paʻu. E pei ona masani ona faʻaaogaina le afu o le suamalie e faʻateleina ai le faʻafefe o lagona tiga i suʻesuʻega i luga o le faʻalavelave ma lagona, ma ua tatou iloa mai le suʻesuʻega talu ai, o le fesuiaiga i le va o le SSNA ma le faʻamalolo o le suavai e le lelei, o le isi sini o le suʻesuʻega o le faʻalauteleina o le manatu faʻamaumauga a SSNA e tuʻuina atu ai se fuataga sili atu ona mamafa o le tigā alofa faʻapitoa i le paʻu ona tuʻuina atu loa lea o le afu.

Metotia

Taualumaga lautele

O suʻesuʻega na faia i 10 tane ma 10 tamaitai soifua maloloina soifua (tausaga 20-46 tausaga) O mataupu taʻitasi na tuʻuina atu i ai le faʻatagaga tusitusia tusitusia ao le i auai i le suʻesuʻega, ma na taʻuina atu e mafai ona latou alu ese mai le suʻega i soo se taimi, talu ai na logoina i latou o le a latou matamata i ni ata le mautonu. Na faia suʻesuʻega i lalo o le faamaoniga a le Komiti a le Human Research Ethics Committee o le Iunivesite o Sisifo Sisifo ma faamalieina le Tautinoga a Helsinki. Mataupu e nonofo lelei i se nofoa i se tulaga faʻapipiʻi ma vae e faʻalagolago i luga. Sa ave le tausiga ina ia mautinoa ai se siosiomaga toʻafilemu ma le filemu e faaitiitia ai tali tuusao. O se mafanafana lelei o le vevela na tausia foi (22 ° C), ona o le tigā alofa i le paʻu e mafai ona suia i le vevela vevela. O le ECG (0.3-1.0 kHz) na tusia i le eletise Ag-AgCl i luga o le pusa, faʻapipiʻiina i le 2 kHz, ma teuina i luga o komepiuta ma isi faʻaoga vailaʻau e faʻaogaina ai faʻamatalaga faʻamaumauga ma komepiuta (computer powerLab 16SP hardware ma le LabChart 7 ; Initaneti, Sydney, Ausetalia). Na faamauina pea le mamafa o le toto e ala i le faʻaaogaina o patipati-digestive patipati (Finometer Pro, Finapres Medical Systems, Netherlands) ma faʻataʻitaʻiina i le 400 Hz. Lafoina (DC-100 Hz) na faamaumauina e ala i le faaaogaina o se sosolo maʻaleʻale (Pneumotrace, UFI, Morro Bay CA, ISA) o loʻo afifi i le pusa. O suiga i le toto o le paʻu na siakiina e ala i se suauu kesi paile e faaaoga i le tamatamailima o le tamatamailima; mai lenei faailoga eletise elemene na fuafua e faʻaaoga ai le ata o le Cyclic Measurements i le LabChart 7 software. O le faaitiitia o le malosi o le malosi na faaaogaina e faailoa ai se faaitiitia o le tafe toto. Malosiaga o le paʻu (0.1-10 Hz; BioAmp, ADInstruments, Sydney, Ausetalia) na fuaina i luga o le pama ma le pito i tua o le lima; suiga i le paʻu e mafai ona faʻaalia le afaina.

Microneurography

O le namu masani o le peroneal na maua i le ulu fibular e ala i le palpation ma le maualuga o le eletise eletise e ala i se suʻega o luga (3-10 mA, 0.2 ms, 1 Hz) e ala mai i se punavai tumau (current Stimulus Isolator, ADInstruments, Sydney, Australia). O se microelectrode tungsten (FHC, Maine, ISA) na faʻapipiʻiina i totonu o le nasu ma agai i luma lima agai i se mea faʻapitoa o le neura aʻo tuʻuina atu eleʻele eletise vaivai (0.01-1 mA, 0.2 ms, 1 Hz). O se microelectrode subdermal uninsulated sa avea o le eletise e faatatau i ai ma se eletise Ag-AgCl luga o le vae e pei o le eletise eleele. O se gaioiga matautia na faauigaina o se mea pe a fai e faaosofia ai le totoina o meaola e aunoa ma ni maso maso i le malosi o galu i lalo ifo o le 0.02 mA. O le taimi lava na ulufale mai ai se fasioliga matautia, na faʻapupulaina ai le gaosiga o le vavave (maua 104, bandpass 0.3-5.0 kHz) faʻaaogaina se leo paʻu maualalo, eletise vavaeʻese, tulaga ulu (NeuroAmpEx, ADInstruments, Sydney, Ausetalia). O le faʻailoaina o le fasimea na faʻamaonia mai e le faʻagaoioia o le maualalo o le laʻasaga o masini eletise-o le taina o le paʻu i totonu o le vaega pito i totonu o le mafaufau. O le tulaga o le microelectrode tip na toe fetuunaʻi lima seʻi vagana ua iloa fua le pa o SSNA. Mo mafuaʻaga faʻailoaina, na mafua ai le pa o le SSNA e ala i le fesili atu i le mataupu e manava vave pe, pe o le moeiini o mata o le mataupu, aumaia se mea e leʻi mafaufauina faʻamalosia — e pei o le paʻu i le isu po o le leotele. Neural gaoioiga na mauaina (10 kHz faʻataʻitaʻiga), ma agaalofa gaioiga gaioiga na faʻaalia o se RMS-gaioiga (aʻa uiga sikuea, feʻaveaʻi averesi taimi-tumau 200 ms) faʻailoga ma auiliiliina i luga o komipiuta faʻaaogaina le LabChart 7 polokalama. E ui ina saʻo le femalagaaʻi o neura ma le tafe o le toto ma le faʻasaʻoloto o le afu i vaega eseese o le tino, ae ua iloa o le SSNA oso mai e masani lava ona aliali mai i le tuʻufaʻatasia o tuʻaiga o vae ma vae o le vae, ma o loʻo i ai le lautele lautele faʻatoagaina mai o vasoconstrictor ma sudomotor system i le tali atu i faʻaosofia lagona faʻaosofia (Bini et al., 1980).

Faigamalo faʻalagona

O suiga o le setete o lagona na maua mai i le matamataina o ata masani mai le International Inffects Picture System (IAPS: Lang et al., 1997). O ata taitasi na faʻaaogaina i le faiga na faʻataʻitaʻiina tele ma fuaina mo le valency (o lona aʻafiaga autu, e afua mai le matua le lelei ma sili ona lelei) ma le fiafia. I a matou suʻesuʻega, o lagona lelei na faʻaalia e ala i le matamata i ata o le erotica ma faʻataʻitaʻiga lelei maualuga, ao lagona le lelei na faʻaalia e ala i le matamata i ata o le faʻamaʻi ma le maualuga o le valea; o seti uma e lua e maualuga le maualuga o le maualuga. O le taimi lava na maua ai se nofoaga talafeagai ma le SSNA e aunoa ma se sao, ma o le autu o le 2-minute na tusia, ma o lea na faaalia ai le autu o le 30, le ata 8 s, mo le 4 min. Na sosoo ai ma se poloka o ata 15 (pe o le erotiica poʻo le faʻamaʻapeina) tumau 2-min. O ata o le erotica poʻo le faʻamaʻiina na tuʻuina atu i se faasologa masani i se taimi e le o iloa mataupu, ma poloka 2-min uma o ata na molia i le lagona e mulimuli i le 2-min poloka o ata le fetaui. I le aotelega, o autu taitasi e matamata i poloka 3 o erotica ma poloka 3 o faʻamaʻi faʻatasi ma le 6 faʻalavelaveina poloka o ata le fetaui. O mataupu uma e leʻo i ata IAPS.

fuafuaga

O le maualuga o le SSNA, na fuaina i luga o 1-s mulimuli ane, faatasi ai ma le numera atoa o le agaalofa, na fuaina i poloka 2-min. O asiasiga ata, faatasi ai ma le taliaina o suʻega o le faʻailoga, na faʻaaogaina e faʻamalamalamaina ai tagata taitoatasi SSNA. I le faʻaopoopoga, o le laina faʻavae ua faʻamautuina ma le lima i le faailo o le RMS ma faʻapipiʻi le komepiuta maualuga i luga o le laina. O se suʻesuʻega na faia mo le fatu, toto toto, tafe o le paʻu, malosi o le paʻu, ma le manava o le tino i luga o poloka 2-min ma se tau aoga mo poloka taʻitasi i mataupu taʻitasi na maua mai. E mafai ona faʻatulagaina se aofaʻiga taua o kulupu 2-min i le taimi e tasi, ma mafai ai ona maua ni suiga manino. O suiga tetele i le paʻu o le paʻu ma le paʻu o le paʻu o le paʻu sa masani ona faʻatulagaina i tagata taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi. I le faaopoopo atu i suiga mausali mo poloka 2-min, o suiga fesuiaiga e masani ona le faaituau sa fuafuaina mo le taimi malolo ma foliga lelei ma le le lelei-o le averesi o poloka palota taitasi na faavasegaina o 100% o le mea lea, o aoga mo isi poloka o ata na faaalia e faatatau i lena tau. O faʻataʻitaʻiga sa faia i luga o faʻamaumauga tuʻufaʻatasia, faapea foi ma le vaevaeina o faʻamaumauga i vaega o alii ma tamaitai. Faʻataʻitaʻiga o Fua Faʻamatalaga o Suʻega o tulaga taʻitoʻatasi taʻitoʻatasi i totonu o tulaga faʻamalosia e tolu, faʻatasi ai ma se suʻega Newman-Keuls mo faʻatusatusaga e tele, sa faʻaogaina mo le suʻesuʻeina faʻamaumauga o faʻamaumauga (Prism 5 mo Mac, GraphPad Software Inc, USA). I se faaopoopoga, ua tuufaatasia t- na faʻaaogaina e faʻatusatusa ai suiga faʻapitoa (faʻapitoa i le le faʻaituau) i vaega eseese o le physiological mo le eletise ma faʻamaumauga faʻamaʻoti, ma mo le tane ma le fafine. O le maualuga o le fuainumera taua na faatulagaina i p <0.05.

i'uga

Faamaumauga o faʻataʻitaʻiga mai le 21 tausaga le matua, ata matamata o le erotica ma le faʻamaʻi, o loʻo faʻaalia i le Ata Figure1.1. E mafai ona iloa o SSNA na manino lava le faʻaleleia i taimi uma e lua, ae o le tali atu i le erotica e sili atu.

Ata 1  

O faamaumauga o faʻamaoniga o le paʻu o le tiga o le paʻu, faʻaalia e pei o le faʻailoga (nerve) ma le RMS-processed version (RMS nerve), na maua mai i le matua o le 21 tausaga le matua ao matamata i ata o le faʻamaʻoti (A) poʻo le erotica (B). Manatua o le tagata agaalofa ...

E tusa ai ma a tatou suʻesuʻega talu ai (4), pe a faʻapotopotoina tane ma fafine, o faʻamaualuga maualuga mo le toto, totoga o le fatu, respiration, tafe toto, ma le afaina o le afu na leai se suiga tele i le taimi o le matamataina o ata e molia ai lagona, faʻatusatusa i matamata i ata le fetaui pe malolo. Peitai, o SSNA, na faaalia le faateleina o le faateleina pe a matamata i ata uma o le erotica po o le faaleagaina e faatusatusa i vaega malolo ma le le faaituau, e ui lava na o le pau na o taimi (p <0.05), e le o le pa malepelepe. Aofaʻiga taua mo le toto maualuga, fua o le fatu, manava manava ma le aofaʻi atoa SSNA paʻulia faitauga i malologa (leai ni ata), pe a maimoa i ni foliga le mautonu ma pe a vaʻaia ata o le erotica poʻo le gafa, o loʻo faʻaalia i le Ata. Figure2.2. E faʻapea foʻi, suiga masani na faʻaalia i le le faaituau na faʻaalia ai taunuuga tutusa i la tatou suʻesuʻega talu ai, ma na o le pau lava le eseesega eseese o loʻo vaaia i le SSNs amplitude (erotica p = 0.044; inoino p = 0.028) ma taimi (erotica p <0.0001; inosia p = 0.002) ao matamata i ata lelei ma le leaga-molia.

Ata 2  

Uiga ± SE tulaga faatauaina atoatoa o le toto maualuga (A), fua o le fatu (B), fua o le manava (C), ma le aofaiga atoa o le gaioiga o le tiga o le paʻu (D) i itu uma e fa. E pei ona mafai ona iloa, e leai ni eseesega faʻasologa e iai vagana ai le SSNA ...

Ina ua vavaeese mataupu i alii ma tamaitai, e ui i lea, na manino lava e iai eseesega o feusuaiga i le tali atu ma le agaalofa. E ui lava o le toto, o le fatu, le tafe o le toto, ma le afaina o le afu e leai se eseesega tele i le va o vaega e lua, o le maualuga o le SSNA ma le tele o taimi na matua eseese lava i le va o alii ma tamaitai. Mo le SSNA, na faʻateteleina le maualuga o le SSNA, pe a faʻatusatusa atu i le SSNA laʻititi na maua mai i le matamataina o foliga le tutusa o alii na faaalia ai se tamaoaiga tele ao matamata i ata lelei-molia (p = 0.048), ae o tamaitai sa i ai se tulaga taua tele i ata le lelei-na molia (p = 0.03). Mo le SSNA faanatinati, na toe faaalia ai e le tama tane se tamaoaiga tele ao matamata i ata lelei (p = 0.0006). Ae ui i lea, o le vaega a tamaitai na faʻaalia i le taimi nei le maualuga o le siitia i le lelei (p = 0.0064) ma ata le lelei-molia (p = 0.0005), e ui o le faʻaopoopoga i ata e faʻaumatiaina e sili atu nai lo lena i le eletise. O suiga fesuiaiga i le SSNA malepelepe ma le maualuga, e masani ai i le tulaga le faaituau, ua faaalia mo alii ma tamaitai i le Ata Figure33.

Ata 3  

O le ± SE e suia i le televave (A, C) ma le taimi (B, D) o le paʻu o le tino tigaina o le nasu, mo le taimi malolo, foliga lelei, ma foliga le lelei, uma lava e masani ai ile tulaga le mautonu, vaevaeina i vaega o alii ma tamaitai. Erotica ...

Talanoaga

O lenei suʻesuʻega ua faʻaalia ai eseesega o feusuaʻiga o loʻo i ai i tali agaalofa i faʻalogona faʻaleleia faʻalagona, e ui lava e na o le taimi lava e fuaina ai le SSNA i le numera atoa ma le faʻavavega-o le fua saʻo. E leʻi iai ni suiga taua i isi matāʻupu o le physiological, e pei o le toto, toto, poʻo le manava na maua i le va o vaega. E ui o le matou suʻesuʻega talu ai o le muamua lea e faʻaalia ai le faateleina o le faateleina o le SSNA i le taimi atoa pe a matamata i ata lelei ma le leaga-molia, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai le faateleina o le SSNA na sili atu ona faʻaalia i tamaʻitaʻi pe a matamata i ata o le erotica, aʻo tamaitai e sili atu le tali atu i ata o le faʻamaʻi. E ui o lenei suʻesuʻega e faʻamaonia ai o le faateleina o le SSNA e mafai ona faʻailoaina e ala i le faʻaalia o fualaau faʻaleleia (e tusa lava po o le valence), e faʻaalia ai e iai eseesega o feusuaiga i le tali e fuafua i le ituaiga o faʻamalosi. Masalo e le o se mea e ofo ai, ae o nei eseesega e le mafai ona iloatino pe a tilotilo i faailoga tuusaʻo o le tigā alofa. E le gata i lea, e leai ni suiga taua i le tafe o le toto poo le afaina o afu e faamamafaina ai le sili atu ona mataalia o faamaumauga o namu tuusao i le iloiloga o le tiga o le tiga i le paʻu nai lo le tuusao o gaoioiga tigaalofa.

E ui o le talitonuga masani e iai eseesega o feusuaiga i le atinaʻeina o lagona ma le faʻalagonaina o lagona (o fafine e sili atu ona faʻamalosia, malamalama, ma faʻaalia o latou lagona nai lo tama), o le tele o faʻamatalaga e maua mai i faʻamaumauga a le tagata lava ia. E leʻi leva talu ai nei, e ala i suʻesuʻega faʻapitoa o le physiological, o lenei manatu e foliga mai o loʻo i ai ni faavae i le moni (Kring ma Vanderbilt, 1998; al Bradley iā., 2001). Ae ui i lea, e ui lava i lenei faanatinatiina o eseesega o feusuaiga ma le tali a le ANS i lagona, e leai lava se faʻamaoniga manino o eseesega o feusuaiga, pe fuaina i auala tuusao pe leai foi. O le faʻaaogaina o fua le faʻaogaina o le faʻamalosia o le alofa, e pei o le afaina o le afu, i taimi o fualaau oona ua maua ai ni mea lelei ma le lelei. Bradley iā al. (2001) na iloa ai o tali o le paʻu na faʻaalia ai e sili atu le faʻamalosia o tamaloloa nai lo tamaitai i ata o le erotica, ma Kring ma Vanderbilt (1998) ma iloa ai o fafine e sili atu le faʻaalia nai lo alii, i faʻamatalaga lelei ma leaga. Peitai, aʻo Bianchin ma Angrilli (2012) na maua ai le sili atu o le faʻaleagaina i le loto i le fafine mo mea lelei faʻaleleia o meaola, e leai se eseesega o feusuaʻiga na maua i tali o le amio. E faapena foi, Lithari et al. (2010) suʻesuʻeina tali a le paʻu ma amioga e aʻafia ai EEG (ERP) ma iloa ai o tamaitai e sili atu ona malosi i le uiga o le AMP amplitudes i mea e le lelei pe faʻaosofia ai le alualu i luma o alii, ae leai se eseesega o feusuaʻiga i tali o amio. Ua malilie lenei mea i a tatou suesuega i le taimi nei, lea na tatou iloa ai foi o mea e le tuusao e pei o le afaina o le afu e le mafai ona vavalalata i va o feusuaiga ma ata lelei pe le lelei. E le gata i lea, ia atili faʻafememeaʻi feeseeseaiga o feusuaiga ma lagona, Vrana ma Rollock (2002) suʻesuʻeina tali faʻalagona i tagata paʻepaʻe ma uliuli (tagata Aferika-Amerika), ma maua ai eseesega o feusuaʻiga i na o tagata paʻepaʻe. E ui lava e leʻi fuafuaina a matou suʻesuʻega e faʻatautaia ai eseesega eseese o tagata, i suʻesuʻega o loʻo i ai nei, faʻapea foi a matou suʻesuʻega muamua (Brown et al., 2012), o tagata uma na auai o le Caucasian, Mediterranean or Asian; leai se tasi o Indigenous poʻo Aferika-Amerika.

I taimi lata mai nei, o le faʻaaogaina o le neuroimaging functional ua faʻaalia o se metotia e iloilo ai gaioiga faʻalagona. Aemaise lava, o le suʻesuʻeina o feeseeseaiga i feusuaʻiga i galuega faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma lagona faʻalagona ua tupu, e ui lava e le o taimi uma e maua ai suʻesuʻega ma o loʻo i ai suʻesuʻega (Wrase et al., 2003; Schienle iā al., 2005; McRae et al., 2008; Domes et al., 2010). E ui lava i lea, o loʻo i ai ni mamanu faʻaalia i eseesega o feusuaiga, faʻatasi ai ma fafine e iloa e sili atu lagona faʻalagona ma oʻo ai lagona i le sili atu ma le malosi nai lo tama, ae o alii e manatu e sili atu le lelei i tulafono faatonutonu faʻalagona (Whittle et al., 2011). Faʻatasi ai ma le faʻafoʻisia o le gaioiga i lagona faʻalagona, ua talia lautele o alii e sili atu ona tali atu i le faʻaosofiaina o fualaau faʻamalosi nai lo tamaitai, ma ua lipotia mai i nei suʻesuʻega e le gata i suʻesuʻega faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa (Hamann et al., 2004; Allen et al., 2007). Ae peitaʻi, e ui lava i le lautele o loʻo taliaina e le lelei le faʻamaumauga, e ui lava i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o feeseeseaiga i feusuaʻiga na vaʻaia i le va o ata faʻamaonia-molia ma le leaga. I le avea ai o se vaega, e leai se eseesega i tali a SSNA i le va o ata lelei-moliaga ma le le lelei, ae pei-pei ona taʻua i luga-o fafine e sili atu le tali atu nai lo alii i ata e faʻamaʻapeʻapeina, ao alii na tali atu i faʻamatalaga elemene. O lenei mea o le faʻaaogaina o fuataga saʻo a le SSNA, e maua mai i le microneurography, e mafai ona maua ai ni faʻamatalaga sili atu ma le mausali nai lo le naʻo le faʻaaogaina o mea e le tuusao, e pei o le fatu, toto toto, sosoʻo le afu ma le paʻu o le paʻu na o ia lava.

tapulaa

E ui lava o eseesega o uiga e pei o uiga ma uiga, faapea foi ma eseesega faaleaganuu, o le a avea pea ma se tulaga talafeagai i suesuega o lagona, o le tele o mataupu e aofia ai i le suesuega o loo i ai nei tagata e le gata na o ni ata IAPS ae na lipotia foi tali tutusa i ata. Ina ua fesiligia i ai ni tali i le faaiuga o le suʻega, o mataupu uma na lipotia mai o le faalavelaveina e ata o le solo, ao le toatele na lagona le le faaituau agai i ata eletise, e aunoa ma se mataupu ua afaina i le eletise. Ae ui i lea, o eseʻesega o uiga e mafai ona aʻafia i luga o le tikeri o tali i le va o tagata taʻitoʻatasi.

O le isi tapulaa o le suʻesuʻeina o aafiaga o le faʻaleagaina o lagona faʻalagona-faʻaaogaina o le faʻaaogaina o ata le tutusa i totonu o poloka o faʻalagona lagona faʻalagona. E ui o le poloka muamua o ata le tutusa e faʻaaogaina e iloa ai le tele o tali i le taimi o faʻataʻitaʻiga faʻaalia, o le tali i foliga le tutusa i nisi tagata atonu e maualuga atu nai lo isi e faalagolago i le ata vaaia (o lona uiga, foliga o se vaalele i totonu o se tagata e fefefe i le lele). Ae o le eseesega o feusuaiga, o le faasolosolo malie ma lona aafiaga ile gaioiga agaalofa ma le lagona o se tasi lea o mea e tatau ona amanaia i taimi o suʻesuʻega faalelagona, e pei ona maua ai eseesega o le galue i le physiological i vaega eseese o le faasologa o mea e maua (Goldstein) et al., 2005; Carter et al., 2013). Mo a matou suʻesuʻega, e leʻi mataʻituina lenei mea ma o loʻo tuʻuina atu faʻataʻitaʻi faʻatasi e tusa lava po o le a le laasaga o le faasologa o taimi; atonu e aoga le suʻesuʻeina o aʻafiaga o le faʻasolosolo i le lumanai i suʻesuʻega i le lumanaʻi.

faaiuga

O le faʻaaogaina o microelectrodes e sili atu i le toto e faʻamaumau tuusao mai i tua o le faʻalauiloa o axon alofa i le paʻu, matou te faʻamaonia ai le eseesega o feusuaiga i le tali atu i ni faʻaaliga o le erotica ma le faʻaleagaina. O nei eseesega e le mafai ona iloatinoina e ala i le le tuusao o le paʻu o le alofa ma le faʻafefe o le toto-e pei o isi totoga tuusao, e pei o le fatu, toto toto, ma le manava.

Feteenaʻiga o tului

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e le National Health and Medical Research Council a Ausetalia. Matou te faʻafetai i le fesoasoani na saunia e Elie Hammam ma Azharuddin Fazalbhoy i nisi o suʻega.

mau faasino

  • Allen M., Emmers-Sommer TM, DʻAlessio D., Timmerman L., Hanzel A., Korus J. (2007). Le fesoʻotaʻiga i le va o le tino ma le mafaufau tali atu i feusuaʻiga manino mea: o se tusitusiga aotelega faʻaaogaina meta-auiliiliga. Komiuniti Monogr. 74, 541–560 10.1080 / 03637750701578648 [Cross Ref]
  • Bianchin M., Angrilli A. (2012). Eseesega o alii ma tamaitai i tali faalelagona: suesuega o le psychophysiological. Physiol. Faʻatasi. 105, 925-932 10.1016 / j.physbeh.2011.10.031 [PubMed] [Cross Ref]
  • Bini G., Hagbarth K.-E., Hynninen P., Wallin BG (1980). Faʻamatalaga faʻaitulagi ma feeseeseaiga i le vevela vaso- ma le suumotor leo. J. Physiol. 306, 553-565 [PMC free article] [PubMed]
  • Bradley MM, Codispoti M., Sabatinelli D., Lang PJ (2001). Uiga ma le uunaʻiga II: eseesega o feusuaiga i le gaosiga o ata. Uiga 1, 300-319 10.1037 / 1528-3542.1.3.300 [PubMed] [Cross Ref]
  • Brown R., James C., Henderson L., Macefield V. (2012). Faʻagasologa autū o le faʻalogoina o lagona: o le tino o le maʻi o le namea alofa i tagata aʻo faʻaalia i ata faʻaalia. I luma. Physiol. 3: 394 10.3389 / fphys.2012.00394 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Callister R., Suwarno leai, Faamaufaailoga DR (1992). O le faʻalavelave alofa e aʻafia i le faigata o le galuega ma le faʻamalosia o le mafaufau ao feagai ma luitau o le mafaufau i tagata. J. Physiol. 454, 373-387 [PMC free article] [PubMed]
  • Carter JR, Durocher JJ, Kern RP (2008). Neural ma cardiovascular tali i lagona faʻalagona i tagata. Am. J. Physiol. Puleaina. Integra. Comp. Physiol. 295, R1898-R1903 10.1152 / ajpregu.90646.2008 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Carter JR, Fu Q., Minson CT, Joyner MJ (2013). O le gaioiga o le Ovarian ma le tigā alofa i tamaitai o le vaʻavaʻa. Soʻo maualuga 61, 395-399 10.1161 / HYPERTENSIONAHA.112.202598 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Domes G., Schulze L., Bottger M., Grossmann A., Hauenstein K., Wirtz PH, et al. (2010). Le fesuiaiga o le va o le eseesega o feusuaiga i le faʻafofoina o lagona ma tulafono faatonutonu faʻalagona. Hum. Brain Mapp. 31, 758-769 10.1002 / hbm.20903 [PubMed] [Cross Ref]
  • Fox E. (2002). Faʻagasoloina o foliga vaaia o lagona: o le matafaioi o le popole ma le faʻalauiloa. Cogn. Afaina. Faʻatasi. Neurosci. 2, 52-63 10.3758 / CABN.2.1.52 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Gater R., Tansella M., Korten A., Tiemens BG, Mavreas VG, Olatawura MO (1998). Eseesega o feusuaiga i le taatele ma le iloa o le atuatuvale ma le popole i le tulaga lautele o le tausiga o le soifua maloloina - lipotia mai le suesuega o le soifua maloloina o le lalolagi i faafitauli tau mafaufau i le soifua maloloina lautele. Faʻau. Gen. Psychiatry 55, 405-413 10.1001 / archpsyc.55.5.405 [PubMed] [Cross Ref]
  • Goldstein JM, Jerram M., Poldrack R., Ahern T., Kennedy DN, Seidman LJ, et al. (2005). O le lio o Hormonal e faʻafeiloaʻi ai le femalagaaʻi i tamaitai e faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga o le resonance magnetic function. J. Neurosci. 25, 9309-9316 10.1523 / JNEUROSCI.2239-05.2005 [PubMed] [Cross Ref]
  • Golightly C. (1953). Le aʻoaʻoga a Iakopo-Lange: o se mea na tupu mulimuli ane. Philos. Sci. 20, 286-299 10.1086 / 287282 [Cross Ref]
  • Hamann S., Herman RA, Nolan CL, Wallen K. (2004). E eseese tamaʻitaʻi ma fafine i le tali a le amygdala i mea faʻapitoa tau feusuaiga. Nat. Neurosci. 7, 411-416 10.1038 / nn1208 [PubMed] [Cross Ref]
  • Hare R., Wood K., Peretania S., Shadman J. (1970). Autonomic tali i le faʻaleleia o le vaaia o mea. Psychophysiology 7, 408-417 10.1111 / j.1469-8986.1970.tb01766.x [PubMed] [Cross Ref]
  • James W. (1884). O a ni lagona? Mind 9, 188-205 10.1093 / mafaufau / os-IX.34.188 [Cross Ref]
  • Kring AM, Vanderbilt U. (1998). Feeseeseaiga i feusuaiga i lagona: faaupuga, poto masani, ma le physiology. J. Pers. Soc. Toma. 74, 686-703 10.1037 / 0022-3514.74.3.686 [PubMed] [Cross Ref]
  • Lacey JI, Lacey BC (1970). O nisi o fesoʻotaʻiga vavalaʻau tutotonu-tutotonu, i le Physiological Correlates of Emotion, ed Black P., faatonu. (Niu Ioka, NY: Aʻoga Tausipepa;), 205-227
  • Lang P., Bradley M., Cuthbert B. (1997). Faiga Faʻavae Faʻavaomalo Faʻavaomalo (IAPS): Taʻiala Faʻatinoga ma Taunuʻuga Faʻaalia. Gainsville, FL: NIMH Centre mo suʻesuʻega o lagona ma le faʻalogo
  • Lang PJ, Greenwald MK, Bradley MM, Hamm AO (1993). Vaʻavaʻai i ata: afaina, foliga, visuala, ma tali o amioga. Psychophysiology 30, 261-273 10.1111 / j.1469-8986.1993.tb03352.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Lange C. (1885). O lagona: suʻesuʻega o le psychophysiological. Feʻau 1, 33-90
  • Lithari C., Frantzidis CA, Papadelis C., Vivas AB, Klados MA, Kourtidou-Papadeli C., et al. (2010). E sili atu ona talileleia fafine i lagona faʻalagona? O se suesuega o le neurofysiological i vaega taua ma le valence. Brain Topogr. 23, 27-40 10.1007 / s10548-009-0130-5 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Macefield VG, Wallin BG (1996). Le amio e faʻafoʻi ai ni nai uʻamea alofa faʻapitoa e tuʻuina mai ai le afu o tagata. J. Auton. Nerv. Syst. 61, 277-286 10.1016 / S0165-1838 (96) 00095-1 [PubMed] [Cross Ref]
  • Macefield VG, Wallin BG (1999). Faʻafouina o le manava ma le loto o le vasoconstrictor e toʻatasi ma le suumotor neurones i paʻu o le tagata. J. Physiol. 516, 303-314 10.1111 / j.1469-7793.1999.303aa.x [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • McRae K., Ochsner KN, Mauss IB, Gabrieli JJD, Gross JJ (2008). Eseesega o alii ma tamaitai i tulafono faatonutonu o lagona: o se suʻesuʻega o le fMRI o le toe iloiloga o le mafaufau. Faiga Faʻavae. Intergroup Faʻamatala. 11, 143-162 10.1177 / 1368430207088035 [Cross Ref]
  • Ritz T., Thons M., Fahrenkrug S., Dahme B. (2005). Airways, respiration, ma le manava o le manava i le taimi o le matamataina o ata. Psychophysiology 42, 568-578 10.1111 / j.1469-8986.2005.00312.x [PubMed] [Cross Ref]
  • Schienle A., Schafer A., ​​Stark R., Walter B., Vaitl D. (2005). Eseesega o alii ma tamaitai i le faagasologa o uiga le fiafia-ma le fefefe: o se suesuega a le MMRI. Neuroreport 16, 277-280 10.1097 / 00001756-200502280-00015 [PubMed] [Cross Ref]
  • Vrana SR, Rollock D. (2002). O le matafaioi a le aganuu, ituaiga, mea o lagona, ma feeseeseaiga faalenatura i tali o le tino, lagona, ma le lipotia o lagona i tali. Cogn. Emot. 16, 165-192 10.1080 / 02699930143000185 [Cross Ref]
  • Whittle S., Yucel M., Yap MBH, Allen NB (2011). Eseesega o feusuaiga i totonu o le faʻaogaina o lagona: faʻamaoniga mai le neuroimaging. Biol. Toma. 87, 319-333 10.1016 / j.biopsycho.2011.05.003 [PubMed] [Cross Ref]
  • Wrase J., Klein S., Gruesser SM, Hermann D., Flor H., Mann K., et al. (2003). Eseesega o alii ma tamaitai i le faagasologa o mea e faavasega lelei ai lagona i totonu o tagata: o se suesuega o foliga vaaia o le magnetic resonance. Neurosci. Lett. 348, 41-45 10.1016 / S0304-3940 (03) 00565-2 [PubMed] [Cross Ref]