Neuroplasticity i le System Mesolimbic Faʻatupulaia e le Tauleleiga Faʻatura ma le Taui Mulimuli Mulimuli Abstinence. (2010)

FAʻAALIGA: O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai suiga o le neuroplastic ma amioga i le matagaluega taui e mafai ona tulaʻi mai i feusuaiga. E aofia ai le tuputupu aʻe o lala neu ma le malosi o le tali atu i vailaʻau. E pei ona masani ai, o mea faʻalenatura ma vailaʻau e iai aʻafiaga tutusa i le faiʻai.


SUʻESUʻEGA SUʻESUʻEGA

Pitchers KK, Balfour ME, Lehman MN, Richtand NM, Yu L, Coolen LM.

Biol Psychiatry. 2010 Me 1;67(9):872-9. Epub 2009 Tesema 16.

Matagaluega o Anatomy ma Cell Biology, Schulich School of Medicine and Dentistry, Iunivesite o Western Ontario, Lonetona, Ontario, Kanata.

ABSTRACT

FAʻAMATALAGA: O taui masani ma vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻafeiloaʻi i luga o le mesolimbic system, lea e faʻaosoina ai e fualaau faʻaleagaina suiga o le neuronal. O iinei, na matou faʻataʻitaʻiina ai le palasitika i lenei faiga pe a maeʻa le taui masani ma le aʻafiaga mulimuli ane i tali o vailaʻau.

METOFAGA: O aʻafiaga o feusuaʻiga i tamaʻi iole i luga o le faʻaogaina o amioga ma mea e fiafia i ai e fesoʻotaʻi ma le d-amphetamine (AMPH) ma Golgi-impregnated dendrites ma spines of nucleus accumbens (NAc) sela na fuafuaina. E le gata i lea, o le aʻafiaga o le aloese mai amioga faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi poto masani i luga o nei taʻaloga na tofotofoina.

TULAFONO: Muamua, o amioga fa'afeusuaiga faifaipea na fa'aosofia ai se tali fa'alogoina o le locomotor i le AMPH pe a faʻatusatusa i mataupu faʻatonutonu faʻafeusuaiga mataʻutia 1, 7, ma le 28 aso talu ona maeʻa le mafutaga mulimuli. Lona lua, o manu faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga na fausia ai se nofoaga faʻapitoa mo le maualalo o tui o le AMPH nai lo tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga, e faʻaalia ai le faʻaleleia o le tau o le AMPH. Mulimuli ane, o le suʻesuʻega a Golgi-Cox na faʻaalia ai le faʻateleina o numera o dendrites ma tui i totonu ole NAc ma atigi faʻatasi ma le faʻafeusuaiga. O suiga mulimuli e lua na fa'alagolago i se vaitaimi o le fa'amama mo le 7-10 aso.

FAAIUGA: O le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e faʻaosofia ai suiga o galuega ma morphological i le mesolimbic system e tutusa ma le faʻaalia faifaipea i psychostimulants. E le gata i lea, o le faʻasaʻo mai amioga faʻafeusuaiga pe a maeʻa faʻaipoipoga e taua tele mo le faʻateleina o taui mo vailaʻau ma faʻamaʻi faʻamaʻi o NAc neurons, faʻapea o le leiloa o le tau feusuaʻiga e mafai foi ona fesoasoani i le neuroplasticity o le mesolimbic system. O nei faʻaiʻuga e taʻu mai ai o nisi suiga i le mesolimbic system e taatele mo taui masani ma vailaʻau ma e ono faia se sao i le faʻamalosia lautele.

Puletaofia 2010 Society of Biological Psychiatry. Lolomiina e Elsevier Inc. Ua taofia aia tatau uma.

uputatala: dopamine, nucleus accumbens, psychostimulant, amioga faʻafeusuaiga, faʻaogaina o vailaʻau, tuilaʻau dendritic

FAATOMUAGA

O le mesolimbic dopamine (DA), e aofia ai le dopaminergic neurons i le ventral tegmental area (VTA) faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga i le nucleus accumbens (NAc) ma le medial prefrontal cortex (mPFC), o loʻo i ai se sao taua i le faʻaosofia ma le tauia vaega o amioga e aofia ai. osofa'iga (1), fafaga (2-7), inu (8), fa'aipoipo (9-11) ma mafutaga fa'aagafesootai (12-13). O vailaʻau o le faʻaleagaina e faʻapipiʻi i luga o le mesolimbic DA system (14-15). E le gata i lea, o le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona faʻaosofia ai suiga o le neuronal i nei auala, lea e faia ai se sao taua i le faʻateleina o le faʻalavelave i le toe faʻafoʻiina o fualaau faasaina, poʻo le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le tagofia o fualaau faasaina (16-18). O a'afiaga tau amio a le rO le fa'atonuina o fualaau fa'asaina e aofia ai le tali atu o locomotor ma'ale'ale i psychostimulants ma opiates (19-21), o se taui fa'afuainumera fa'aleleia (22-24), O sema fa'ateleina tali fa'atino mo fa'ailoga e feso'ota'i ma le fa'aaogaina muamua o vaila'au (25). E le gata i lea, o le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e maua ai suiga umi i le dendritic morphology ma le tele o le tui i totonu o le mesolimbic circui.t (16, 26-31), ma fa'aoso suiga fa'aaliga o kenera (32-35). Ma le mea mulimuli, o le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e suia ai le malosi o le synaptic i le faʻafiafiaina ma faʻalavelave faʻalavelave i luga o le midbrain dopamine neurons (36-41), ma neu i le NAc (42-44). E le o manino i le taimi nei pe o suiga tutusa i le mesolimbic system e tupu ma faʻaalia pea i taui masani. Fuafuaina pe o ia suiga e faʻapipiʻi pe faʻapitoa i vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona oʻo atu ai i se malamalama sili atu i le telefoni feaveaʻi o loʻo faʻavaeina le eseesega i le va o le faʻamalosia o taui masani ma le sailia o se taui faʻapitoa.

O le lagolagoina o le manatu e faapea o mea faaosofia e ese mai i fualaau faasaina e mafai ona mafua ai suiga o le neuronal i le mesolimbic system o mea ia na maua e faʻamalosia ai le faʻamalosia o le dopamine system (45-47), ma mafua ai le lagona fa'aosofia o le psychomotor (21, 48-50) ma toe fa'afo'i i fa'ata'ita'iga fa'atonu a le tagata lava ia (51-54). Ae ui i lea, o nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina pe o amioga faʻalenatura faʻamalieina e mafai foi ona maua ai suiga aoga i le polokalama DA (6, 55-56). O le mea lea, na faʻataʻitaʻiina ai le faʻataʻitaʻiga o le faʻafeusuaiga tama tane e mafua ai suiga o le neuronal i totonu o le mesolimbic DA system e ala i le auʻiliʻiliga o aʻafiaga o feusuaʻiga i luga o le faʻaogaina o le locomotor, mea e fiafia i ai, ma le dendrite morphology o NAc neurons.. E le gata i lea, matou te manatu o se taimi faʻasaʻo mai amioga faʻafeusuaiga (taui faʻafeusuaiga) e taua tele mo le amataga o nei suiga, e faʻavae i luga o faʻamatalaga lata mai o le aloese mai vailaʻau o loʻo i ai se sao taua i le atinaʻeina o palasitika neural e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia pea o fualaau faasaina (40, 57-59).

METHODS

manu

O iole tane matutua Sprague Dawley (210-250 kalama) na maua mai i Harlan Laboratories (Indianapolis, IN, ISA) poʻo Charles River Laboratories (Senneville, QC, Kanata) ma faʻapipiʻi i totonu o fale Plexiglas ma tunnel tubes. O tane na nonofo i le itupa tutusa i taimi uma o faʻataʻitaʻiga (faʻataʻitaʻiga 2-5), sei vagana ai le faʻataʻitaʻiga 1 lea na nofofua ai tane i le amataga o le suʻesuʻega. O le potu fa'atulafonoina o le vevela na fa'atumauina i le 12/12 itula le ta'amilosaga pogisa ma mea'ai ma vai avanoa. ad libitum se'i vagana ai taimi o su'ega tau amio. O tama'ita'i fa'amalosi (210-220 kalama) mo fa'atasiga o amioga fa'aipoipo na fa'ata'ita'iina fa'atasi ma maua ai se fa'ato'aga e iai le 5% estradiol benzoate ma le 95% cholesterol. O le taliaina o feusuaiga na faʻaosofia e ala i le faʻaaogaina o le 500μg progesterone i le 0.1 ml suauʻu sesame pe a ma le 4 itula aʻo leʻi faia suʻega. O taualumaga uma na faʻatagaina e le Komiti o le Tausiga ma Faʻaoga Manu a le Iunivesite o Cincinnati ma le Iunivesite o Western Ontario, ma faʻamalieina taʻiala a le NIH ma le CCAC e aofia ai manu feʻai i suʻesuʻega.

Togafitiga o Vailaau

D-Amphetamine (AMPH) sulfate (Sigma, St. Louis, MO) na faʻamavaeina ile sterile 0.9% saline (SAL). Na maua e manu ni tui AMPH e amata ile 0.5–5.0 mg/kg le mamafa o le tino, fuafua e fa'atatau i le fa'avae fua, ile voluma ole 1mL/kg le mamafa ole tino. Manu fa'atonutonu maua SAL. O tui uma na faia i lalo o le pa'u i le afa muamua o le vaega malamalama (2-6 itula pe a uma moli), a'o le'i tu'uina i totonu o le mea faigaluega.

Su'ega o Gaoioiga Locomotor

O le gaioiga o locomotor na fuaina i le faʻaaogaina o potu o locomotor activity chambers (LACs), faʻataʻitaʻiina i luga o potu na mamanuina e Segal ma Kuczenski (60). O le gaioiga o locomotor na fuaina i le faʻaaogaina o le 16 × 16 photobeam array (San Diego Instruments, San Diego, CA) ma faʻaalia e pei o faʻasalalauga i minute (s). E fa'amauina se fa'asagaga i taimi ta'itasi e ulu atu ai le manu i so'o se "sone toaga" o le potu, e fa'aalia o ni vaega paolo i totonu. Ata 1A (61).

Ata 1     

Locomotor tali a manu fa'afeusuaiga ma le le mafaufau i le saline po'o le amphetamine. A o se ata fa'ata'atia o le fa'afanua sone e fa'aaoga e fua ai gaioiga o locomotor. E fa'amauina se fa'asaga i taimi uma e ulu atu ai le manu i se tasi o le uliuli ...

Su'ega o amioga fa'afeusuaiga

I fa'ata'ita'iga uma, o tama'i iole e le fa'afeusuaiga na vaevaeina fa'afuase'i i ni vaega a le o le mauaina o le fa'afeusuaiga po'o le tumau pea le valea. Mo le poto masani, na faia uma su'ega fa'aipoipoga i le afa muamua o le vaega pogisa (3-8 itula pe a pe'a moli) i lalo o le moli mumu. O manu sa tumau pea i faiga fa'afeusuaiga sa taulimaina ma fa'anofo i totonu o potu e tasi e pei o ali'i fa'afeusuaiga, o lea na fa'aalia i tulaga tutusa o fa'alavelave, mea fou o le si'osi'omaga ma manogi fafine mamao e pei o manu poto masani. Mo suʻesuʻega uma, o vaega o tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga na faʻafetaui mo aafiaga faʻafeusuaiga (faʻavae i luga o numera o ejaculations, ma faʻalavelave i le ejaculation ma intromission i le taimi o le mafutaga mulimuli).

Faʻamatalaga 1

O fa'ata'ita'iga 1 ma le 2 na fa'aogaina ai fa'ata'ita'iga 'ese'ese e fa'ata'ita'i ai a'afiaga o fa'auiga fa'afuase'i ma le si'osi'omaga. I le faʻataʻitaʻiga 1, o manu i vaega faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga na maua 5 vaeluaga o le vaeluaga o aso 3-4, i le taimi na latou faʻaipoipo ai i totonu o latou fale faʻatasi ma se fafine talileleia mo le 3 copulatory series (e aofia ai le ejaculation) poʻo le 60 minute, poʻo fea lava e sau muamua. O manu na fa'amae'aina le sili atu ma le lima fa'asologa fa'atupu fa'atupu fa'atasi sa fa'atatau i le fa'afeusuaiga. O manu fa'afeusuaiga e le'i maua ni pa'aga fafine. E tasi le vaiaso talu ona maeʻa le sauniga faʻaipoipo mulimuli, na vaevaeina ai manu faʻafeusuaiga ma le le mautonu i ni vaega e mauaina le AMPH (0.5 mg / kg) poʻo le SAL mo le aofaʻi o vaega e fa (Naïve Amphetamine: NA; Experienced Amphetamine: EA; Naïve Saline: NS; ma Saline poto masani: ES; n = 6 ta'itasi).

Faʻamatalaga 2

O lenei fa'ata'ita'iga e 'ese'ese mai le fa'ata'ita'iga 1 i ni auala se tolu: 1. Fa'atasi manu i le tasi ejaculation i aso soso'o; 2. Ua fa'aipoipo manu i totonu o le pa e tasi na maua ai le AMPH (i le LAC); 3. Gaoioiga locomotor mulimuli i le AMPH sa suʻesuʻeina i taimi eseese e tolu pe a maeʻa faʻafeusuaiga. O manu fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga na maua le 7 fa'asologa fa'atasi i aso ta'itasi i LACs ma o locomotor gaioiga na fa'amauina i le 15 minute i le va o le tu'uina i LACs ma le fa'aofiina o fafine. O manu fa'afeusuaiga sa tu'u i totonu o LAC mo sauniga soso'o e fitu e aunoa ma se fa'aipoipoga. O le aso na sosoo ai ma le sauniga mulimuli (Aso 8 o le faʻataʻitaʻiga), na tuʻuina manu i LAC i le taimi lava na tuʻuina atu ai le AMPH (0.5 mg / kg) poʻo le SAL (Naïve Amphetamine: NA; Experienced Amphetamine: EA; Naive Saline: NS; ma le Saline Fa'apitoa: ES; n = 8–9 ta'itasi) ma fa'amaumau gaioioiga. Na toe fa'ata'ita'i manu i LAC i le vaiaso e tasi pe a mae'a le sauniga fa'ai'u (Aso 14). O manu na maua le AMPH i le Aso 8 na maua le SAL i le Aso 14, ma o manu na maua le SAL i le Aso 8 na maua le AMPH i le Aso 14. O le afa o manu naive ma le poto masani na ositaulagaina i le tasi aso mulimuli ane mo le RNA extraction (faʻamatalaga e le o aofia ai i lenei lipoti) . E tasi le masina talu ona maeʻa le sauniga mulimuli (Aso 35), o le afa o totoe o manu (Naïve, n = 8; Experienced, n = 9) na maua le AMPH ma faʻamaumau gaoioiga locomotor.

Faʻamaumauga o Fuainumera

Gaoioiga Locomotor

Na aoina faʻamatalaga i talone 3-minute mo 90 minute pe a maeʻa le tui AMPH poʻo le SAL. O faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia o le uiga ± SEM mo vaega taʻitasi ma suʻesuʻeina e faʻaaoga ai le ANOVA e lua (faʻataʻitaʻiga 1, faʻataʻitaʻiga 2 aso 8-14: mea taua: aafiaga faʻafeusuaiga, togafitiga o fualaau faasaina), poʻo le ANOVA e tasi le auala (faʻataʻitaʻiga 2 aso 35 ma le gaioiga. a'o le'i faia fa'aipoipoga; itu taua: aafiaga fa'afeusuaiga). Post-hoc fa'atusatusaga na faia i le fa'aaogaina o su'ega a le Fisher LSD fa'atasi ai ma le taua fa'atulaga ile p-value <0.05.

Su'ega Fa'anofoaga Fa'apitoa (CPP).

Meafaigaluega

O le CPP na faia i totonu o se masini e tolu-vaega (Med Associates Inc., St. Albans, VT, ISA) lea e aofia ai ni potu tetele se lua, pito i fafo (28 × 22 × 21cm) e mafai ona iloagofie e ala i le vaʻaia ma le faʻaogaina o faʻaaliga, vavaeina e se tamai ogatotonu. vaega (13 × 12 × 21cm). Sa fa'apipi'iina le masini i ata-beam mo su'esu'ega otometi o le tulituliloaina ma le fuaina o gaioiga o le locomotor.

Tu'u ma Su'ega

O le fa'atulagaina o le CPP ma le su'ega sa faia i le afa muamua o le vaitaimi o le malamalama. Sa faia se su'ega muamua e iloa ai mea e fiafia i ai manu ta'itasi. E leai se eseesega tele na iloa i le va o taimi faʻaalu i totonu o potu e lua. I le aso na soso'o ai, na fa'amauina ai iole tane i le potu fa'atasi a le AMPH po'o le potu fa'atasi a le SAL mo le 30 minute. Na maua e iole le fa'afeagai o togafitiga i le aso na soso'o ai i se faiga fa'atatau. O se su'ega fa'ai'u na fa'atinoina e tutusa ma le su'ega muamua na faia i le aso mulimuli.

Faʻamatalaga 3

O manu i vaega fa'afeusuaiga na maua le 5 fa'atasi i aso ta'itasi fa'atasi i totonu o pa'u su'ega. O le aso 1 na tuʻuina atu i le aso muamua o le faʻaipoipoga. O tane fa'atonutonu sa tumau pea le fa'afeusuaiga, ae sa tu'u i totonu o se fale su'esu'e mama mo le 1 itula i aso ta'itasi mo le 5 aso soso'o. Na vaevaeina manu i ni vaega e mauaina ni tui eseese o AMPH (mg / kg; sc) (Naive: N0.5, N1.0, N2.5 poʻo N5.0, n = 7-8 taʻitasi; Aafiaga: E0, E0.5 , E1.0, E2.5 poʻo E5.0, n = 6–9 taʻitasi). Na faia muamua le suʻega i le aso 14, faʻatulagaina faʻataʻitaʻiga i aso 15 ma le 16, ma le faʻataʻitaʻiga i le aso 17. O lenei faʻatulagaga na faʻatagaina mo le 10 aso o le aloese mai amioga faʻafeusuaiga aʻo leʻi faʻatulagaina.

Faʻamatalaga 4

Na maua e ali'i fa'afeusuaiga le poto masani fa'afeusuaiga e ala i le 5 aso soso'o o le fa'aipoipoga tutusa ma le Fa'ata'ita'iga 3. O le eseesega autu ma le fa'ata'ita'iga 4 o le su'ega CPP na tupu a'o maua e manu le fa'afeusuaiga, ma e leai se vaitaimi o le fa'asao mai amioga fa'afeusuaiga. Nai lo lena, na amata faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ina ua maeʻa le 3 taimi muamua. Na vaevaeina manu i ni vaega e mauaina ni tui eseese o AMPH (mg / kg; sc) (Naive: N0.5, N1.0, N2.5 poʻo N5.0, n = 6-8 taʻitasi; Aafiaga: E0, E0.5 , E1.0, E2.5 poʻo E5.0, n = 7–11 taʻitasi).

Faʻamaumauga o Fuainumera

O togi o le CPP sa fuafuaina mo imal ta'itasi e pei o le taimi na fa'aalu (sec) i totonu o le potu fa'alua i le taimi o le su'ega fa'ai'u ae toesea le su'ega muamua. Fa'asologa o vaega na fa'atatauina ma fa'atusatusa i le SAL-treated group (E0) fa'aaoga t-su'ega e le'i fa'aluaina. Mo faʻataʻitaʻiga uma na faʻatulagaina le taua ile p-value <0.05.

Fa'ata'ita'iga a Golgi

Faʻamatalaga 5

O ali'i i vaega fa'afeusuaiga sa tu'uina i totonu o se fale fa'ata'ita'i fa'atasi ai ma se tama'ita'i fa'alogo lelei ma fa'ataga e fa'aipoipo se'ia o'o i le tasi ejaculation po'o le 60 minute, po'o fea lava na tupu muamua, i le 7 aso soso'o. Sa tumau pea le le mafaufau o alii pule i feusuaiga, ae na aveese mai lo latou fale ma tuu i totonu o le fale su'ega mama mo le 30 minute i aso taitasi mo aso sosoo e fitu. O vaega o manu faʻapitoa poʻo manu faʻatauvaʻa na ositaulagaina pe o le tasi le aso (N1; n = 5; E1; n = 7) poʻo le 7 aso (N7, E7; n = 5 taʻitasi) pe a maeʻa le mafutaga mulimuli poʻo le faʻaalia i le fale suʻega. O vaega fa'afeusuaiga e le'i 'ese'ese le poto masani.

Faʻatulagaina o mea

E tasi le aso po o le tasi le vaiaso talu ona mae'a le mafutaga mulimuli po'o le fa'aalia i le fale su'esu'e, na tu'uina atu i manu se fa'amamafa o le sodium pentobarbital (ip) ma fa'ainu i le 500 mL o le saline. O le faiʻai na faʻatautaia mo le Golgi-Cox staining e faʻaaoga ai se metotia faʻafetaui mai Pugh ma Rossi (62). Mo nisi fa'amatalaga va'ai Faʻaopoopo 1.

Faʻamatalaga faʻamatalaga

O ata o le mea pueata Lucida na faia i le 5-7 neurons i totonu ole NAc caudal ma atigi subregions i manu taʻitasi. O sela na filifilia e iloa ai le atoa po'o le tele o lala dendritic ma faigofie ona iloa mai sela tuaoi. O lala dendritic na fa'atatauina e ala ile fa'atonuga centrifugal (63) ma averesi i manu sa fuafuaina. Dendritic spines na fuaina i luga o le 40 μm umi o le lua lona lua dendrites i le sela (4-7 sela i manu). Na fa'atusatusa auala fa'avae i le fa'aogaina o le ANOVA e lua-auala (tulaga: aafiaga i feusuaiga ma taimi fa'amama) ma su'ega LSD a Fisher mo faʻailoga auiliiliga.

TULAFONO

Faʻamatalaga 1

O le sini o le Faʻataʻitaʻiga 1 o le faʻamaonia lea pe aʻafia le faʻafeusuaiga i le tali a le locomotor i le AMPH i tamaʻi iole. O le gaioiga o le locomotor i le 90-minute na fuaina i isumu faʻafeusuaiga ma le le mautonu pe a maeʻa togafitiga ma le 0.5 mg / kg AMPH poʻo le SAL. O fa'ai'uga mai le Fa'ata'ita'iga 1 o lo'o fa'aalia i totonu Ata 1. O aafiaga uma i feusuaiga (F1,22=15.88; p=0.0006) ma togafitiga fualaau (F1,22=45.00; p<0.0001) na i ai ni aʻafiaga taua i le gaioiga o le locomotor ma o se fegalegaleaiga lua-auala i le va o feusuaiga ma togafitiga fualaau faasaina na matauina (F1,1,22=14.27; p=0.0010). Aemaise lava, o manu faʻatauvaʻa ma le poto masani na faʻaalia ai le faʻateleina o le tali atu i le AMPH pe a faʻatusatusa i le SAL talafeagai. E le gata i lea, o isumu faʻafeusuaiga na faʻaalia le faʻateleina o le tali atu i le AMPH pe a faʻatusatusa i manu faʻatauvaʻa. E le'i 'ese'ese a latou tali i le SAL o iole fa'afeusuaiga ma le fa'atauva'a.

O le suʻesuʻeina o tali o locomotor i le AMPH i taimi laiti o le 30 minute ma le 3 minute o loʻo faʻaalia i totonu. Ata 1, laupapa CF. O tama fa'afeusuaiga na fa'aalia le si'itia o le tali a le locomotor i le AMPH pe a fa'atusatusa i isumu naive i le 90-minute su'ega. E le gata i lea, o isumu faʻafeusuaiga na faʻaalia ai le faateleina o le tali atu i le AMPH pe a faʻatusatusa i le latou SAL i le taimi atoa o le 90-minute suʻega, ae o manu faʻatauvaʻa na faʻaalia se tali sili atu le maualuga o le locomotor i le taimi mulimuli 30-minute.Ata 1; p-taua o loʻo lisiina ile tala faʻatusa).

Faʻamatalaga 2

O le sini o le faʻataʻitaʻiga 2 o le suʻeina lea pe o le faʻafeusuaiga e mafua ai le faʻaogaina o le locomotor i manu e faʻaipoipo i aso sosoo, ma i le siosiomaga tutusa e pei ona faʻaalia i le AMPH. O le fa'aalia i le si'osi'omaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga na mafua ai le fa'atupula'ia o gaioiga o le locomotor i le 15 minute a'o lumana'i sauniga ta'itasi ta'itasi (Ata S1 ile Fa'aopoopo 1), faʻaalia le fesoʻotaʻiga aʻoaʻoina i le va o amioga faʻafeusuaiga ma le siosiomaga. E le gata i lea, o le suʻega 2 na suʻesuʻeina le mamanu faʻaletino o le faʻaogaina o le locomotor i le AMPH i tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga. Ole tali ole locomotor ile AMPH poʻo le SAL na fuaina ile tasi aso (Aso 8), tasi le vaiaso (Aso 14) ma le tasi le masina (Aso 35) pe a maeʻa le sauniga mulimuli. E pei o le faʻataʻitaʻiga 1, o isumu faʻafeusuaiga na faʻaalia se tali sili atu i le AMPH pe a faʻatusatusa i manu faʻatauvaʻa. E le gata i lea, o lenei aafiaga na faʻaalia i aso uma o suʻega e tolu. Ata 2 o lo'o fa'aalia ai le gaioiga o le locomotor i le 60 minute mulimuli o su'ega na va'aia ai eseesega sili ona malosi, ma fa'amaumauga mo le 30 minute muamua o lo'o fa'aalia i totonu. Ata S2 (Fa'aopoopo 1). O manu faʻatauvaʻa ma le poto masani e leʻi eseese i la latou tali i le SAL i soʻo se aso o suʻega, ma o isumu na maua le AMPH na faʻaalia ai le faʻateleina o le locomotor pe a faʻatusatusa ia latou SAL controls (Ata 2; p-taua o loʻo lisiina ile tala faʻatusa).

Ata 2     

O le tali a le locomotor o manu fa'afeusuaiga ma manu fa'atauva'a i le saline po'o le amphetamine e tu'uina i le aso e tasi (Aso 8; A, B), tasi le vaiaso (Aso 14; C, D) po'o le tasi le masina (Aso 35; E, F) pe a mae'a le sauniga mulimuli. . Mean +/− SEM ole numera atoa ...

Faʻamatalaga 3

Faʻataʻitaʻiga 3 suʻesuʻeina le aʻafiaga o feusuaiga i luga ole taui AMPH. O le AMPH CPP na fa'ata'ita'iina i tama'ita'i fa'afeusuaiga ma le poto masani i le 10 aso talu ona mae'a le sauniga fa'ai'u. O manu fa'afeusuaiga e fa'aalia se taui AMPH fa'aleleia atili. Aemaise lava, o tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga na fausia ai se manaʻoga malosi mo le AMPH-faʻapipiʻiina potu faʻatasi ai ma tui maualalo o le 0.5 ma le 1.0 mg / kg ae le o le maualuga o doses 2.5 poʻo le 5.0 mg / kg. I se faʻatusatusaga, o tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga naʻo le faia o se manaʻoga malosi mo le AMPH-paiga potu faʻatasi ma le maualuga o tui, 2.5 ma le 5.0 mg / kg, ae le o lalo ifo o tui (Ata 3A; p-taua o loʻo lisiina ile tala faʻatusa).

Ata 3     

Fa'atonu nofoaga o manu fa'afeusuaiga ma manu fa'atauva'a e tali atu i le amphetamine pe 10 aso mulimuli ane (A) po'o le taimi (B) fa'aipoipoga. Mean +/− SEM o le sikoa CPP, faʻamatalaina o le taimi e faʻaalu i totonu o le AMPH-paiga potu i le ...

Faʻamatalaga 4

O le faʻataʻitaʻiga 3 na faʻaalia ai o feusuaiga na sosoo ai ma se vaitaimi o le faʻasaʻo na maua ai le faʻaleleia o le AMPH taui. Faʻataʻitaʻiga 4 suʻesuʻeina pe o le aʻafiaga o le faʻafeusuaiga i luga o le faʻatulagaina o le AMPH taui na faʻalagolago i lenei vaitau o le faʻasaʻo. Iʻuga na faʻaalia ai o manu faʻafeusuaiga e leʻi faʻaalia se faʻatupulaia o le tau o le AMPH. O manu fa'afeusuaiga ma manu fe'avea'i na fa'aalia ai se mana'oga malosi mo le potu fa'atasi a le AMPH fa'atasi ai ma tui maualuga o le 2.5 ma le 5.0 mg/kg. Ae ui i lea, e leʻi faʻaalia e tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga poʻo tamaʻitaʻi le faʻateleina le sikoa CPP faʻatasi ai ma tui maualalo ole 0.5 ma le 1.0 mg/kg dose. Ole fua pito maualalo ole 0.5 mg/kg na mafua ai ona tali atu, ae na oʻo i le taua i manu faʻafeusuaiga mo le potu faʻatasi AMPH (Ata 3B; p-taua o loʻo lisiina ile tala faʻatusa).

Faʻamatalaga 5

O le faʻamoemoega o le Faʻataʻitaʻiga 5 o le suʻesuʻeina lea o suiga o le morphological i le mesolimbic system, aemaise lava le NAc, pe a maeʻa faʻafeusuaiga. O suiga fa'aletino na fa'aalia i le vaiaso e tasi (Ata 4H, J ma L; p-values ​​o loʻo lisiina i le tala faʻatusa), ae le o se aso e tasi (Ata 4G, I ma K), ina ua mae'a le sauniga mulimuli. Aemaise lava, o le tele o faʻaopoopoga o numera o dendrites (faʻaalia o le faʻateleina o le lala dendritic) na maua i totonu ole NAc ma atigi (Ata 4H ma le J). E le gata i lea, o numera o tui dendritic na matua faateleina i totonu o le atigi ma vaega autu, tasi le vaiaso, ae le o le tasi le aso, pe a maeʻa feusuaiga (Ata 4L).

Ata 4     

Dendritic morphology i le NAc o manu faʻafeusuaiga ma faʻatauvaʻa. O aafiaga tau feusuaiga na mafua ai le faateleina o le numera o dendrites ma dendritic spines, faʻaalia e ata (A,B) ma ata puʻe lucida (C, D) o sui NAc shell ...

TALANOAGA

O lenei su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai o le fa'afeusuaiga ma le fa'ata'ita'iina o le fa'asao mai amioga fa'afeusuaiga e fa'aosofia ai suiga fa'atino ma morphological i le mesolimbic system o tama'i iole. O suiga faʻatinoga na faʻaalia i le tulaga o le tali atu o le locomotor ma le faʻaleleia atili o le taui ma le AMPH pe a maeʻa faʻafeusuaiga.

O le tali a le locomotor maʻaleʻale na matauina i le amataga o le 1 aso ma tausia i le 28 aso talu ona maeʻa le faʻaipoipoga mulimuli.. I le faʻatusatusaga, o le faʻaleleia atili o le AMPH taui na faʻaalia i le maeʻa ai o se vaitaimi faʻasaʻo mai amioga faʻafeusuaiga. O suiga o le Morphological i vaega autu ma atigi o le NAc na matauina 7 aso, ae le o le 1 aso, ina ua maeʻa le sauniga mulimuli i manu faʻafeusuaiga. Fa'atasi fa'amaumauga nei o lo'o fa'aalia ai o le fa'afeusuaiga e fa'aosoina ai le palasitika i le mesolimbic system ma o se taimi fa'asao mai le fa'aipoipo e taua tele mo le atina'eina o nisi, ae le o suiga uma o le mesolimbic system.

O lo'o iloa lelei o amioga fa'alenatura fa'amalieina ma vaila'au o le fa'aleagaina o lo'o galue i totonu o ala tutusa neural (64). O le mea moni, o fualaau o le faʻaleagaina ua faʻaalia e aʻafia ai le faʻaalia o amioga tauia (65-67), e aofia ai amioga fa'afeusuaiga tama iole (67-70). O suiga i amioga fa'afeusuaiga ma fa'aosofiaga e mafua mai i le fa'aaogaina faifaipea o fualaau fa'asaina e fa'alagolago i se taimi e fa'ate'a ai po'o le fa'asao mai fualaau fa'asaina, fa'apea fo'i ma le si'osi'omaga na tu'uina atu ai le vaila'au. O suʻesuʻega o loʻo iai nei na faʻaalia ai o le faʻaalia i amioga faʻafeusuaiga e suia ai le tali atu i fualaau faasaina. Na fa'amauina e fa'apea o iole tane fa'afeusuaiga e ma'ale'ale i a'afiaga o le AMPH, ma o lenei fa'alavelave e umi ma e tuto'atasi mai se vaitaimi fa'asa'o mai le fa'aipoipo. E le gata i lea, o le tali atu o le locomotor e tutoʻatasi mai le faʻatulagaina o faʻaipoipoga poʻo le siʻosiʻomaga o le faʻaipoipoga ma na matauina i le maeʻa ai o faʻatasiga poʻo faʻalavelave faʻafuaseʻi na tupu i le siosiomaga tutusa pe eseʻese e pei o fualaau faʻasaina. SO suʻesuʻega na faia i tamaʻitaʻi hamsters na faʻaalia ai o tamaʻitaʻi faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le vave vave o le AMPH-induced locomotor tali. fa'atusatusa i fa'atonuga fa'afeusuaiga (71). Ae ui i lea, o rodents e faʻaalia tali faʻafeusuaiga dimorphic i psychostimulants (72-73). O le mea lea, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei e faʻalauteleina ai suʻesuʻega i tamaʻitaʻi hamsters ma faʻaalia i tamaʻi tamaʻi, o le vave amata ma le umi o le umi o le faʻaleleia o le locomotor tali i psychostimulants pe a maeʻa amioga faʻafeusuaiga.

E le o manino mai suʻesuʻega o loʻo iai nei po o fea elemene o amioga faʻafeusuaiga e saofagā i le AMPH locomotor sensitization ma pe a lava fegalegaleaiga lautele. O manu i le faʻataʻitaʻiga 2 na le mafai ona ausia tuʻutuʻuga mo le faʻafeusuaiga (faʻaalia mauga ma faʻalavelave, ae leʻi faʻapipiʻiina i le 5 ejaculations i le taimi o le faʻaipoipoga) e leʻi faʻaalia se tali faʻapitoa (Ata S3 ile Fa'aopoopo 1). O le mea lea, o se faʻataʻitaʻiga faʻaopoopo na faia i le taimi na faʻaalia ai tane i se tamaʻitaʻi faʻafeiloaʻi e aunoa ma se fegalegaleaiga faʻaletino, poʻo faʻaaliga faʻapipiʻi ma faʻalavelave, e leai se mea na mafua ai le tali atu o locomotor i le AMPH (Ata S4 ile Fa'aopoopo 1). O le mea lea, o fegalegaleaiga faʻaagafesootai e foliga mai e le saofagā i aʻafiaga o feusuaiga i luga o le AMPH lagona, ae o le faʻaogaina e aofia ai le ejaculation e foliga mai e taua mo lenei ituaiga palasitika.

I le faʻaopoopoga i se tali faʻapitoa, o le faʻafeusuaiga e faʻaleleia ai le tau o le AMPH, ae naʻo le mulimuli i le faʻasaʻoina o taui tau feusuaiga.. O galuega talu ai e faʻaaoga ai le CPP ua faʻaalia ai o le faʻaalia faifaipea i psychostimulants poʻo opiates e faʻateleina ai aafiaga tauia e faʻaosoina fualaau faʻasaina e tusa ai ma le faʻaogaina o le locomotor sensitization (22-24). Faʻaauau le faʻatonuga mo le 5 aso o le cocaine (10 mg / kg), d-amphetamine (0.5 mg / kg) poʻo le morphine (5 mg / kg) e faʻaalia ai aafiaga tauia o cocaine pe a faʻataʻitaʻiina 3 aso pe a maeʻa le faʻamutaina o vailaʻau muamua togafitiga. . O le aʻafiaga faʻapitoa na faʻaalia e ala i le matauina o se mea e fiafia i ai ma le itiiti ifo o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga (mai le 3 i le 2) ma faʻatasi ai ma le maualalo o fualaau faʻasaina pe a faʻatusatusa i manu faʻataʻitaʻiina muamua a le SAL. O le taui faʻapitoa na mafua mai i le cocaine faifaipea na maua i le 7 aso, ae le o le 14 aso, pe a maeʻa le togafitiga mulimuli o cocaine (23). O se suʻesuʻega tutusa e faʻaaoga ai le 5 aso o le morphine (5.0 mg / kg) o loʻo faʻaalia ai se tali faʻaopoopo faʻaopoopo i le morphine pe a amata le faʻamaʻi 3, 10, poʻo le 21 aso talu ona maeʻa togafitiga. O lenei tali fa'aopoopo e le'i iai i le 1 le aso talu ona mae'a togafitiga muamua o le morphine (24). SO suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o se vaitaimi o le faʻamavaeina o fualaau oona a itiiti ifo i le 3 aso e manaʻomia mo le faʻaogaina poʻo le faʻafefe-fesoʻotaʻiga taui faʻapitoa mo psychostimulants ma opiate.s. Saafiaga faʻapitoa, e pei o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, atonu o loʻo faʻatupuina ai ni neuroadaptations tutusa i le mesolimbic system e nafa ma lenei faʻamaʻi faʻamaʻi vailaʻau pe a uma ona aveese le taui. E le o manino i le taimi nei pe o le faʻasaʻoina o taui e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave ma faʻapea e avea o se faʻalavelave faʻale-mafaufau e fesoasoani i suiga na matauina.

E manino lava, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga i le va o aʻafiaga o le natura ma fualaau faʻasaina. Fa'ailoga fa'afeusuaiga tau taui e ta'u mai ai o a'afiaga umi o amioga fa'afeusuaiga ma vaila'au e fa'atalanoaina e ala masani feavea'i po'o mole mole.. O le mea lea, o loʻo faʻapea o le suiga o amioga faʻafeusuaiga e faʻatonutonu ai vaega faʻamalosia o amioga faʻafeusuaiga ma e ono taua tele mo le faʻamalosia lelei o amioga tauia i le lautele. HAe ui i lea, o se faʻasalaga mulimuli ane mai taui faʻafeusuaiga e mafai ona faʻaosofia ai se tulaga o le faʻateleina o le sailia o taui, poʻo le faʻafitauli i aʻafiaga o vailaʻau faʻamalosi e tutusa ma aʻafiaga o le faʻasaʻo o se 'incubation of drug craving' (25, 33, 74). I se tulaga lautele, o amioga fa'afeusuaiga i tama'i rodents e le mafua ai le fa'amalosi e saili mo feusuaiga, fa'aalia i le fa'aogaina o le fa'aogaina-malaise fa'ata'ita'iga fa'afeso'ota'i (75), e ui lava e leʻi tofotofoina le aafiaga o le faʻasaʻo.

Dendritic morphology ua maeʻa suʻesuʻeina loloto i tulaga o aʻoaʻoga ma manatua (76-77) ma le tagofia o vaisu (59, 78-79), ma ua iloa e aafia i le siosiomaga (80) ma fa'amea fa'aola (81-82). Talu ai ona o mea faʻaoga synaptic e tele lava i luga o dendrites poʻo dendritic spines, o le mea sili lea ona faʻamoemoeina o le neuroplasticity faʻaosofia. (26, 83). O suiga faanatura po'o le puleaina o hormones gonadal ua maua e mafua ai suiga dendritic i totonu o ni nai itula (84-87). AO le mea lea, fa'alavelave i le faiga, fa'alavelave fa'apenei (88) po'o cocaine tumau (79), mafua ai suiga o dendritic e iloa i totonu ole 24 itula.

O iinei, o suiga i le dendritic morphology o medium spiny neurons i le NAc core ma le atigi e leʻi matauina i totonu ole 24 itula, ae manaʻomia se vaitaimi o le faʻasaʻo pe a maeʻa feusuaiga. O suiga faʻavae e mafua mai i feusuaʻiga ma le faʻasalaga mulimuli ane e foliga tutusa ma na vaʻaia pe a uma ona faʻaalia soo i psychostimulants (16-17, 26, 30). I le faʻatusatusaga, o le faʻaitiitia o le DA i le NAc e mafua ai le faʻaitiitia o numera o dendrites ma le lavelave i totonu o le atigi (18, 89). O le mea lea, o suiga faʻafeusuaiga-faʻaosoina e mafai ona faʻalagolago i gaioiga a le DA i totonu ole NAc. Ae ui i lea, o suiga o le morphological faʻaosoina e na o le 7 aso talu ona maeʻa le sauniga mulimuli ma fetaui ma le faʻaleleia o le AMPH taui i manu faʻafeusuaiga. O nei faʻamatalaga o loʻo fautua mai ai o nei faʻaopoopoga i le dendritic arborization ma spines e le manaʻomia mo le faʻaalia o le faʻaogaina o le locomotor puʻupuʻu i le AMPH, yma e mafai ona faia se sao i le tausiga ma le faʻaalia umi o le lagona. O suʻesuʻega muamua o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ua maitauina ai foi le motusia i le va o le faʻalogoina umi ma suiga o le morphological i le NAc (89-94). O lo'o tumau pea le le manino pe o le a le aoga o suiga o le morphological, ae atonu e iai sona sao i suiga umi i le gaioiga ma le faʻaaliga o kenera.

I se aotelega, o faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu iinei o loʻo faʻaalia ai amioga faʻafeusuaiga - o se faʻaosofia masani faʻamalieina - e mafai ona faʻaosofia ai le neuroadaptations umi i le mesolimbic system. O a matou suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le palasitisi o amioga, aemaise lava le tali atu o le locomotor, o se taunuuga vave ma umi o le faʻafeusuaiga. E le gata i lea, o se vaitaimi faʻasaʻo e mafai ona faʻatagaina mo neuroadaptations taua mo le matauina o suiga o le morphological i le NAc ma le faʻaleleia atili o le taui o fualaau faasaina. O lenei amio ma neural palasitika e mulimuli i se foliga tutusa, ae le tutusa, faʻamatalaga e pei ona vaʻaia i manu faʻamaʻi vailaʻau. O nei faʻamatalaga e sili ona fiafia talu ai matou te faʻaalia o le aloese mai le taui masani e faʻaosofia ai se tulaga vaivai i le puleaina o fualaau faasaina. Malamalama pe faʻafefea ona faʻaogaina e amioga masani ma vailaʻau o le faʻaleagaina nei faiga e mafua ai le neuroadaptation e mafai ona maua ai e i tatou se malamalama sili atu i le faʻamalosia ma le taui i le lautele, ma tuʻuina atu faʻamatalaga atili i faiga o vaisu.

Faaopoopoga mea

tautinoga

Ua maua e Dr. Richtand se fesoasoani mai le NIH ma le Matagaluega o Veterans Affairs Medical Research Service. Ua lipotia mai e Dr. Richtand sa galue o se faufautua i Forest Pharmaceuticals, Bristol-Meyers Squibb, ma Gerson Lehrman Group; i luga o le ofisa o le failauga a le Bristol Meyer's Squibb and Schering-Plough Corporation; Ta'amilosaga Tele Fa'aaliga i: Sanford School of Medicine a le Iunivesite o South Dakota ma Scius, LLC; ma ua maua fesoasoani fesoasoani mai: Janssen Pharmaceutics Research Foundation ma le Astra Zeneca Pharmaceuticals (na'o le su'esu'eina o fualaau faasaina). O isi tusitala uma e leai ni mea tau tupe faʻalesoifua maloloina poʻo ni feteʻenaʻiga o aia, sei vagana ai fesoasoani nei e lagolago ai lenei suʻesuʻega: National Institutes of Health (R01 DA014591), Canadian Institutes of Health Research (RN 014705), ma National Sciences and Engineering Research Council o Kanata (NSERC) Discovery Grant (341710) ia Dr. Lique Coolen, ma le PGS-M sikolasipi mai le NSERC (360696) ia Kyle Pitchers. Matou te faafetai atu ia Ms. Maureen 1 Fitzgerald mo lana fesoasoani i le faiga o Golgi ma Dr. Christine Tenk mo le fesoasoani su'ega fa'aopoopo 1.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

1. Pucilowski O, Kostowski W. Amioga faʻamalosi ma le faʻaogaina o le serotonergic system. Suesuega faiʻai o le faiva. 1983;9: 33-48. [PubMed]
2. Hernandez L, Hoebel BG. O le fafagaina ma le faʻamalolosi o le faʻateleina o le faateleina o le numera o le dopamine i totonu o le faʻalavelave. Physiology & amio. 1988;44: 599-606. [PubMed]
3. Noel MB, Poto RA. O tui fa'a'ese'ese ole mu po'o le delta opioid e fa'aleleia ai le fafagaina o isumu e leai ni mea'ai. Suesuega ole fatu. 1995;673: 304-312. [PubMed]
4. Martel P, Fantino M. Aafiaga o le aofaʻi o meaʻai e faʻaaogaina i le mesolimbic dopaminergic system activity: o se suʻesuʻega microdialysis. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1996;55: 297-302.
5. Martel P, Fantino M. Mesolimbic dopaminergic system gaioioiga o se galuega o taui meaai: o se suʻesuʻega microdialysis. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1996;53: 221-226.
6. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2008;32: 20-39. [PMC free article] [PubMed]
7. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. O le fa'atauga o le suka ma le ga'o e iai se eseesega iloga i amioga fa'apei o vaisu. O Le Tusitala o meaʻai. 2009;139: 623-628. [PMC free article] [PubMed]
8. Yoshida M, Yokoo H, Mizoguchi K, Kawahara H, Tsuda A, Nishikawa T, et al. O le 'ai ma le inu e mafua ai le faateleina o le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o le nucleus accumbens ma le ventral tegmental area i le isumu: fuaina e in vivo microdialysis. Neuroscience tusi. 1992;139: 73-76. [PubMed]
9. Pfaus JG, Damsma G, Nomikos GG, Wenkstern DG, Blaha CD, Phillips AG, et al. O amioga faʻafeusuaiga e faʻaleleia ai le tuʻuina atu o le dopamine tutotonu i le tamaʻi iole. Suesuega ole fatu. 1990;530: 345-348. [PubMed]
10. Balfour ME, Yu L, Coolen LM. O amioga tau feusuaiga ma le siosiomaga e aafia ai feusuaiga e faʻaalia le faʻagaoioia o le manolimbic system i tama tane. Neuropsychopharmacology. 2004;29: 718-730. [PubMed]
11. Kohlert JG, Meisel RL. O le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga e faʻaalia ai le tali atu i le mating-related nucleus accumbens tali a le dopamine o tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi a Suria. Suesuega faiʻai o le faiva. 1999;99: 45-52. [PubMed]
12. Young LJ, Lim MM, Gingrich B, Insel TR. Faiga feavea'i o feso'ota'iga lautele. Hormones ma amioga. 2001;40: 133-138. [PubMed]
13. Young LJ, Wang Z. O le neurobiology o le fusia o paga. Natura o le natura. 2004;7: 1048-1054.
14. Wise RA, Bozarth MA. O se mafaufau mafaufau e faaosofia ai manatu o vaisu. Faʻamanatuga o le Tino. 1987;94: 469-492. [PubMed]
15. Di Chiara G, Imperato A. O fualaau faasaina e tagata e sili ona maualuga le faateleina o le synaptic concentamine concentrations i le mesolimbic system of rats saoloto. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 1988;85: 5274-5278. [PMC free article] [PubMed]
16. Robinson TE, Kolb B. Faʻaliliuga i le faʻaogaina o dendrites ma le dendritic spines i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le cortex muamua aʻo mulimuli i togafitiga faifaipea ma le amphetamine poʻo le cocaine. Le tusitala Europa o le neuroscience. 1999;11: 1598-1604. [PubMed]
17. Robinson TE, Gorny G, Mitton E, Kolb B. Cocaine pulea e le tagata o ia lava le suia o le natura o dendrite ma spendendic spines i le nucleus accumbens ma neocortex. Synapse (Niu Ioka, NY. 2001;39: 257-266.
18. Meredith GE, Ypma P, Zahm DS. O aʻafiaga o le faʻaitiitia o le dopamine i luga o le faʻaogaina o neurons spiny medium i le atigi ma le totonugalemu o le rat nucleus accumbens. J Neurosci. 1995;15: 3808-3820. [PubMed]
19. Post RM, Rose H. Faʻateleina aʻafiaga o le faʻaaogaina o cocaine faifaipea i le isumu. Natura. 1976;260: 731-732. [PubMed]
20. Segal DS, Mandell AJ. Faʻafoega umi o le d-amphetamine: faʻateleina le alualu i luma o le afi ma le faʻataʻitaʻiga. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1974;2: 249-255.
21. Kalivas PW, Stewart J. Dopamine i le amataga ma le faʻaalia o fualaau faasaina-ma le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le afi. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1991;16: 223-244. [PubMed]
22. Lett BT. O faʻataʻitaʻiga faʻapupula e faʻateleina nai lo le faʻaitiitia o taui tauia o amphetamine, morphine, ma cocaine. Psychopharmacology. 1989;98: 357-362. [PubMed]
23. Shippenberg TS, Heidbreder C. Faʻamalamalamaga i aʻafiaga faʻamalieina o cocaine: uiga faʻafomaʻi ma le faaletino. O Le Journal of Pharmacology and experimental therapeutics. 1995;273: 808-815. [PubMed]
24. Shippenberg TS, Heidbreder C, Lefevour A. Faʻamatalaga i le faʻatulagaina o aʻafiaga o le morphine: vailaʻau faʻafomaʻi ma uiga faaletino. Faʻamatalaga a le Europa o vailaau faʻamalosi. 1996;299: 33-39. [PubMed]
25. Crombag HS, Bosser JM, Koya E, Shaham Y. Iloiloga. Le toe fa'aosoina o le tala'aga i le su'eina o vaila'au: o se toe iloiloga. Fefa'ataua'iga filosofia a le Royal Society of London. 2008;363: 3233-3243. [PMC free article] [PubMed]
26. Robinson TE, Kolb B. Pisikisi faʻasaina e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2004;47(Asosi 1): 33-46. [PubMed]
27. Li Y, Kolb B, Robinson TE. O le nofoaga o le amphetamine faifaipea na mafua ai suiga i le maualuga o vailaʻau dendritic i vavao vavalaʻau laʻititi i totonu o le tumutumu o le tumutumu ma le namu-paʻu. Neuropsychopharmacology. 2003;28: 1082-1085. [PubMed]
28. Robinson TE, Gorny G, Savage VR, Kolb B. Faʻasalalau ae faʻaitulagi faʻapitoa aʻafiaga o le faʻataʻitaʻiga- versus morphine pulea e le tagata lava ia i luga o dendritic spines i totonu o le nucleus accumbens, hippocampus, ma neocortex o isumu matutua. Synapse (Niu Ioka, NY. 2002;46: 271-279.
29. Brown RW, Kolb B. Nicotine sensitization faateleina le dendritic umi ma le tele o le tui i totonu o le nucleus accumbens ma cingulate cortex. Suesuega ole fatu. 2001;899: 94-100. [PubMed]
30. Robinson TE, Kolb B. Faʻaauau le faʻaleleia o fausaga i ulutala accumbens ma laina muamua o le cortex cortex e maua mai i aafiaga muamua ma le amphetamine. J Neurosci. 1997;17: 8491-8497. [PubMed]
31. Sarti F, Borgland SL, Kharazia VN, Bonci A. Acute cocaine faʻaalia e suia ai le mamafa o le tui ma le malosi umi i le vaega o le ventral tegmental. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2007;26: 749-756. [PubMed]
32. Bowers MS, McFarland K, Lake RW, Peterson YK, Lapish CC, Gregory ML, et al. Fa'agaioiga o le G protein fa'ailoga 3: o se leoleo faitoto'a o le fa'alogoina o cocaine ma le su'eina o vaila'au. Neuron. 2004;42: 269-281. [PubMed]
33. Lu L, Hope BT, Dempsey J, Liu SY, Bosser JM, Shaham Y. Central amygdala ERK ala faʻailoga e taua tele i le faʻatupuina o le manaʻo o cocaine. Natura o le natura. 2005;8: 212-219.
34. McClung CA, Nestler EJ. Faatonutonuina o faʻamatalaga o le gutu ma le cocaine e le CREB ma le DeltaFosB. Natura o le natura. 2003;6: 1208-1215.
35. McClung CA, Nestler EJ. Neuroplasticity faʻatalanoaina e ala i le faʻaalia o le gaʻo. Neuropsychopharmacology. 2008;33: 3-17. [PubMed]
36. Saal D, Dong Y, Bonci A, Malenka RC. O fualaau o le sauaina ma le atuatuvale e mafua ai se fetuutuunaiga masani i synaptic i le dopamine neurons. Neuron. 2003;37: 577-582. [PubMed]
37. Nugent FS, Kauer JA. LTP o GABAergic synapses i le ventral tegmental area ma tua atu. Le Journal of physiology. 2008;586: 1487-1493. [PMC free article] [PubMed]
38. Nugent FS, Penick EC, Kauer JA. Opioids poloka le malosi umi o synapses inhibitory. Natura. 2007;446: 1086-1090. [PubMed]
39. Kauer JA. O vaila'au fa'amasani ma fa'alavelave e fa'aosoina ai se suiga masani ile VTA synapses. Neuron. 2003;37: 549-550. [PubMed]
40. Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Natura iloiloga. 2007;8: 844-858.
41. Liu QS, Pu L, Poo MM. O le faʻaalia pea o cocaine i vivo e faʻafaigofie ai le faʻaogaina o le LTP i totonu ole midbrain dopamine neurons. Natura. 2005;437: 1027-1031. [PMC free article] [PubMed]
42. Thomas MJ, Beurrier C, Bonci A, Malenka RC. Faʻanoanoa umi i totonu o le nucleus accumbens: o se neural correlate o le lagona faʻaalia i le cocaine. Natura o le natura. 2001;4: 1217-1223.
43. Thomas MJ, Malenka RC. Synaptic plasticity i le mesolimbic dopamine system. Fefa'ataua'iga filosofia a le Royal Society of London. 2003;358: 815-819. [PMC free article] [PubMed]
44. Thomas MJ, Malenka RC, Bonci A. Faʻasologa o le faʻavaivai umi e le dopamine i le mesolimbic system. J Neurosci. 2000;20: 5581-5586. [PubMed]
45. Thierry AM, Tassin JP, Blanc G, Glowinski J. Filifilia faʻagaoioia o le mesocortical DA faiga e ala i le atuatuvale. Natura. 1976;263: 242-244. [PubMed]
46. de Jong JG, Wasilewski M, van der Vegt BJ, Buwalda B, Koolhaas JM. O se fa'ato'ilalo fa'aagafesootai e tasi e fa'aosofia ai le fa'alogoina o amioga pu'upu'u ile amphetamine. Physiology & amio. 2005;83: 805-811. [PubMed]
47. Tidey JW, Miczek KA. O le faʻalavelave faʻale-agafesootai e filifili ai e suia le tuʻuina atu o le dopamine mesocorticolimbic: o se suʻesuʻega i vivo microdialysis. Suesuega ole fatu. 1996;721: 140-149. [PubMed]
48. Mathews IZ, Mills RG, McCormick CM. O le fa'alavelave fa'aagafesootai i taimi o talavou na a'afia uma ai le amphetamine i le nofoaga e fiafia i ai ma le locomotor sensitization. Dev Psychobiol. 2008;50: 451-459. [PubMed]
49. Yap JJ, Covington HE, 3rd, Gale MC, Datta R, Miczek KA. Faʻalogoina o amioga ona o faʻafitauli faʻaletonu agafesootai i isumu: faʻalavelave i mGluR5 ma NMDA faʻafeiloaʻi. Psychopharmacology. 2005;179: 230-239. [PubMed]
50. Miczek KA, Covington HE, 3rd, Nikulina EM, Jr, Hammer RP. Faʻasalaga ma le faʻatoʻilaloina: aʻafiaga faifaipea i luga o le cocaine le pulea e le tagata lava ia ma le faʻaalia o le gene i le peptidergic ma aminergic mesocorticolimbic circuits. Neuroscience ma le biobehavioral iloiloga. 2004;27: 787-802. [PubMed]
51. Robinson TE, Berridge KC. O le faavae faʻavae o fualaau oona: o se faʻaosofiaga-faʻalauiloa manatu o vaisu. Brain Res Brain Res Faʻaaliga 1993;18: 247-291. [PubMed]
52. Leri F, Flores J, Rodaros D, Stewart J. Blockade o le faʻamalosia o le faʻalavelave ae le o le cocaine-faʻafouina le toe faʻafoʻiina e ala i le faʻafefeina o faʻalavelave faʻafefe noradrenergic i totonu o le moega o le stria terminalis poʻo le ogatotonu o le amygdala. J Neurosci. 2002;22: 5713-5718. [PubMed]
53. Marinelli M, Piazza PV. Fegalegaleaiga i le va o hormones glucocorticoid, faʻalavelave ma vailaʻau psychostimulant. Le tusitala Europa o le neuroscience. 2002;16: 387-394. [PubMed]
54. Piazza PV, Le Moal M. Le matafaioi o le atuatuvale i le puleaina o fualaau faasaina. Trends Pharmacol Sci. 1998;19: 67-74. [PubMed]
55. Meisel RL, Mullins AJ. Feusuaiga i tamaʻi fafine: masini feaveaʻi ma taunuuga faʻatino. Suesuega ole fatu. 2006;1126: 56-65. [PMC free article] [PubMed]
56. Wallace DL, Vialou V, Rios L, Carle-Florence TL, Chakravarty S, Kumar A, et al. O le aʻafiaga a DeltaFosB i le tumutumu o loʻo aʻafia ai i luga o amioga faʻapitoa masani. J Neurosci. 2008;28: 10272-10277. [PMC free article] [PubMed]
57. Wolf ME, Sun X, Mangiavacchi S, Chao SZ. Fomaʻi faʻamalositino ma mea e faʻamalosi ai le tino. Neuropharmacology. 2004;47(Asosi 1): 61-79. [PubMed]
58. Thomas MJ, Kalivas PW, Shaham Y. Neuroplasticity i le mesolimbic dopamine system ma vaisu cocaine. Lomiga a Peretania o le falemaʻi. 2008;154: 327-342. [PMC free article] [PubMed]
59. Nestler EJ. Masalo faavae faavae o le gaosiga o le palasitisi umi umi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Natura iloiloga. 2001;2: 119-128.
60. Segal DS, Kuczenski R. E eseʻesega taʻitoʻatasi i le tali atu i le faʻatonuina o le amphetamine taʻitoʻatasi ma toe fai: uiga o amioga ma le neurochemical correlates. O Le Journal of Pharmacology and experimental therapeutics. 1987;242: 917-926. [PubMed]
61. Pritchard LM, Logue AD, Hayes S, Welge JA, Xu M, Zhang J, et al. 7-OH-DPAT ma le PD 128907 faʻaagaoioia le D3 dopamine receptor i se siosiomaga fou. Neuropsychopharmacology. 2003;28: 100-107. [PubMed]
62. Pugh BC, Rossi ML. O se metotia paraffin wax a Golgi-Cox impregnated CNS e mafai ai ona faʻaogaina faʻatasi o isi faʻasologa faʻasolopito ma immunocytochemical techniques. J Neural Transm Suppl. 1993;39: 97-105. [PubMed]
63. Uylings HB, van Pelt J. Fua mo le fuaina o arborizations dendritic. Fesootaiga (Bristol, Egelani) 2002;13: 397-414.
64. Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ. Faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu: o le matafaioi o aʻoaʻoga ma le manatua. Iloiloga faaletausaga o neuroscience. 2006;29: 565-598.
65. Della Maggiore V, Ralph MR. Ole a'afiaga ole amphetamine ile locomotion e fa'alagolago ile masini afi ole fa'aogaina. Le malae tatala vs. le uili tamo'e. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 2000;65: 585-590.
66. Aragona BJ, Detwiler JM, Wang Z. Amphetamine taui i le monogamous prairie vole. Neuroscience tusi. 2007;418: 190-194. [PMC free article] [PubMed]
67. Avena NM, Hoebel BG. Amphetamine-faʻapitoa e faʻaalia ai le gasegase o le gasegase (faʻafeiloaʻiga) ma le hyperphagia suka. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 2003;74: 635-639.
68. Fiorino DF, Phillips AG. Faʻafaigofieina amioga tau feusuaiga ma faʻaleleia atili le gaʻo o le dopamine i totonu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o tama tane pe a maeʻa ona faʻaalia le amio a le D-amphetamine. J Neurosci. 1999;19: 456-463. [PubMed]
69. Barr AM, Fiorino DF, Phillips AG. Aafiaga o le faaui i tua mai le faʻateleina o le faʻasologa o fualaau o le d-amphetamine i amioga faʻafeusuaiga i le tamaʻi iole. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1999;64: 597-604.
70. Mitchell JB, Stewart J. Faʻafaigofieina o amioga faʻafeusuaiga i le tamaʻi iole i le i ai o faʻamalosi na faʻapipiʻiina muamua ma tui faʻasolosolo o le morphine. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1990;35: 367-372.
71. Bradley KC, Meisel RL. O le faia o feusuaiga i le C-F i totonu o le nucleus accumbens ma le amphetamine-faaosofia ai le faagaioiga o le locomotor e faʻaalia i aafiaga masani faʻafeusuaiga i tamaʻitaʻi a Suria. J Neurosci. 2001;21: 2123-2130. [PubMed]
72. Castner SA, Xiao L, Becker JB. Eseesega o feusuaiga i le dopamine: i le vivo microdialysis ma suʻesuʻega amio. Suesuega ole fatu. 1993;610: 127-134. [PubMed]
73. Becker JB, Molenda H, Hummer DL. Eseesega o alii ma tamaitai i le tali atu i le cocaine ma le amphetamine. A'afiaga mo auala e fa'atalanoa ai eseesega o itupa i le fa'aaogaina o vaila'au. Annals o le New Academy of Sciences. 2001;937: 172-187. [PubMed]
74. Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Neuroadaptation. Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a uma ona faʻasolosolo. Natura. 2001;412: 141-142. [PMC free article] [PubMed]
75. Agmo A. Kopiʻoga-e faʻaalia ai le feteʻenaʻi ma le faaosofiaina o faatosinaga taufeusuaiga i tama tane: faʻamaoniga mo se auala lua-laasaga o amioga feusuaʻi. Physiology & amio. 2002;77: 425-435. [PubMed]
76. Chang FL, Greenough WT. Lateralized aafiaga o aʻoaʻoga monocular i lala dendritic i iole vaelua faiʻai matutua. Suesuega ole fatu. 1982;232: 283-292. [PubMed]
77. Van Reempts J, Dikova M, Webrouck L, Clincke G, Borgers M. Synaptic plasticity i le hippocampus rat e fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina. Suesuega faiʻai o le faiva. 1992;51: 179-183. [PubMed]
78. Nestler EJ, Aghajanian GK. Fa'avae mole mole ma feavea'i o vaisu. Saienisi. 1997;278: 58-63. [PubMed]
79. Norrholm SD, Bibb JA, Nestler EJ, Ouimet CC, Taylor JR, Greengard P. O le faateleina o le siakiina o sendendic i totonu o le nucleus accumbens e faalagolago lea i le gaoioiga a le aiga o le cyclin-5. Neuroscience. 2003;116: 19-22. [PubMed]
80. Rosenzweig MR, Bennett EL. Psychobiology o palasitika: aʻafiaga o aʻoaʻoga ma poto masani i le faiʻai ma amioga. Suesuega faiʻai o le faiva. 1996;78: 57-65. [PubMed]
81. Adams VL, Goodman RL, Salm AK, Coolen LM, Karsch FJ, Lehman MN. Morphological plasticity i totonu o le neural circuitry e nafa ma le fa'atupuina i le vaitau o le mamoe. Endocrinology. 2006;147: 4843-4851. [PubMed]
82. Jansen HT, Cutter C, Hardy S, Lehman MN, Goodman RL. Palasitika taimi i totonu o le gonadotropin-releasing hormone (GnRH) system o le mamoe: suiga i mea faʻaogaina GnRH ma faʻafesoʻotaʻi glial. Endocrinology. 2003;144: 3663-3676. [PubMed]
83. Lamprecht R, LeDoux J. Faʻapalapala faʻapipiʻi ma manatua. Natura iloiloga. 2004;5: 45-54.
84. Gould E, Woolley CS, Frankfurt M, McEwen BS. Gonadal steroids e faʻatonutonu le dendritic spine density i sela pyramidal hippocampal i le matua. J Neurosci. 1990;10: 1286-1291. [PubMed]
85. Woolley CS, Gould E, Frankfurt M, McEwen BS. Fa'alenatura fa'atupula'ia i le dendritic ivi'asi density i matua hippocampal neu pyramidal. J Neurosci. 1990;10: 4035-4039. [PubMed]
86. de Castilhos J, Forti CD, Achaval M, Rasia-Filho AA. Dendritic spine density of posterodorsal medial amygdala neurons e mafai ona aʻafia i le gonadectomy ma feusuaiga steroid manipulations i isumu matutua: o se suʻesuʻega Golgi. Suesuega ole fatu. 2008;1240: 73-81. [PubMed]
87. Schwarz JM, Liang SL, Thompson SM, McCarthy MM. Estradiol faʻaosoina tui hypothalamic dendritic e ala i le faʻaleleia o le faʻamalolo o le glutamate: o se masini mo eseesega o feusuaiga. Neuron. 2008;58: 584-598. [PMC free article] [PubMed]
88. Dalla C, Whetstone AS, Hodes GE, Shors TJ. O aafiaga fa'atiga e iai a'afiaga fa'afeagai ile tuila'au dendritic ile hippocampus ole uila fa'asaga i tama'ita'i. Neuroscience tusi. 2009;449: 52-56. [PMC free article] [PubMed]
89. Robinson TE, Kolb B. Morphine suia le fausiaina o neurons i totonu o le tumutumu ma le neocortex o kio. Synapse (Niu Ioka, NY. 1999;33: 160-162.
90. Vezina P, Giovino AA, Wise RA, Stewart J. Environment-patino le fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o faʻasologa o le faʻaleleia o le morphine ma le amphetamine. Pharmacology, biochemistry, ma amioga. 1989;32: 581-584.
91. Cunningham ST, Finn M, Kelley AE. Faʻamatalaga o le tali a le locomotor i psychostimulants pe a uma ona faʻaalia le opiate faifaipea: matafaioi a le nucleus accumbens. Neuropsychopharmacology. 1997;16: 147-155. [PubMed]
92. Spanagel R, Shippenberg TS. Suiga o le morphine-induced sensitization e ala i le endogenous kappa opioid system i le isumu. Neuroscience tusi. 1993;153: 232-236. [PubMed]
93. Pese BF, Tanabe LM, Gorny G, Jake-Matthews C, Li Y, Kolb B, et al. Suiga Fa'aoso-Amphetamine i Dendritic Morphology i Rat Forebrain E fetaui ma le Fa'a'au'au Fa'a'au'au Fa'atasi nai lo le Fa'asa'oina o Vailaau Fa'asao. Biol Psych 2009
94. Pulipparacharuvil S, Renthal W, Hale CF, Taniguchi M, Xiao G, Kumar A, et al. Cocaine faʻatonutonu MEF2 e pulea synaptic ma amio palasitika. Neuron. 2008;59: 621-633. [PMC free article] [PubMed]