Vailaau Faʻasolosolo o se Faʻatauga o Neuroplasticity Staged (2007)

Neuropsychopharmacology (2008) 33, 166-180; doi: 10.1038 / sj.npp.1301564; lomia i le initaneti 5 Setema 2007

Peter W Kalivas1 ma Charles O'Brien2

  1. 1Matagaluega o Neurosciences, Medical University of South Carolina, Charleston, SC, ISA
  2. 2Matagaluega o Fomai Faapitoa, Philadelphia VA Medical Center, University of Pennsylvania, Philadelphia, PA, ISA

Fesootaiga: Dr P Kalivas, Matagaluega o Neurosciences, Medical University of South Carolina, 173 Ashley Ave, BSB 410, Charleston, SC 29425, ISA. Tel: + 1 843 792 4400; Fax: + 1 843 792 4423; I-meli: [imeli puipuia]

lē faʻatino

 

O le faʻaaogaina o fualaau oona e mafai ona faʻavae mai le faʻaaogaina o agafesootai i totonu o le faʻafitauli o le toe faʻafoʻiina o mea e faʻaalia ai vaisu. O lenei fesuiaiga i mea ua fai ma vaisu e mafua mai i le gataifale, atinaʻe, ma tulaga tau le va fealoai, faatasi ai ma le gaosiga faafomaʻi faafomai i totonu o le failaina o faiʻai lea e faamalosia ai fualaau e fesootai i fualaau faasaina e aunoa ma se tali talafeagai mo taui faalenatura. O tupe faʻaalu i le sefulu tausaga talu ai ua faʻamaonia ai le gaioiga o le mafaufau e sili ona lamatia i vailaau faʻasaina, ma le tele o meaola faʻasolosolo ma meaola. O lenei malamalama tuputupu aʻe na fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalama i le faʻaaogaina e le vailaau o le matagaluega masani e faʻatautaia ai togafitiga o mea ua fai ma vaisu, e pei ona molimauina e ala i le le faʻatagaina o faʻasologa o taui i le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina ma lipoti faʻapitoa o le gasegase fualaau. O lenei malamalamaaga fou e maua ai avanoa e le masani ai mo avanoa faʻapitoa o le pharmacotherapeutic i le togafitia o mea ua fai ma vaisu. E foliga mai o loʻo i ai le faʻasagaga e fesoʻotaʻi ma le mea o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le lautele faʻapea foʻi ma suiga na faia e vaisu i se vasega faapitoa o fualaau oona. O nei sailiiliga ua maua ai foi le faavae mo le malamalamaaga nei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e pei o se taimi masani, toe faʻafoʻi faʻamaʻi o le faiʻai ma suiga e tumau pea ina ua maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O iinei, tatou te faamatalaina ai le aʻafiaga o le mafaufau i gaioiga o le faiʻai ma le galuega o le suauʻu e aʻafia e fualaau faʻamaʻi o loʻo manatu o le a amataina ai le malosi e toe amata ai fualaau faʻatau, ma talanoaina pe faʻapefea ona faʻaosofia lenei suʻesuʻega ma suʻesuʻeina togafitiga o vaisu.

O le tagofia o fualaau oona e masani ona le talisapaiaina e pei o se faamaʻi e mafua mai i le neuropathology (O'Brien, 2003). O le manatu e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona puipuia mai le fualaau faʻasaina e tatau ona faʻavae ese mai amioga e faʻaleagaina e faʻamalosia e le tagofia o mea ua fai ma vaisu ua faʻalavelave ai le sosaiete mai le togafitia o le faʻaaoga sese o fualaau oona e pei o se maʻi faʻaletonu masani. O le 20 mulimuli tausaga o suʻesuʻega ua faʻamalamalama manino ai o le tagofia o vailaau faʻasaina e faʻavae i luga o suiga faʻaleagaina i le gaioiga o le gaioiga na faia e ala i faʻamatalaga masani faʻapitoa i le mafaufau e faatonutonuina ai le auala e faʻataʻitaʻia ai e se tagata ma tali atu i amioga faʻamalosi talafeagai. O le mea lea, o vailaau faʻasaʻi malosi e fegalegaleai ma fesuiaʻi ai le faiʻai o meaʻai e mafai ai ona tatou aʻoaʻo ma amio lelei i mea taua o le siosiomaga, pe o le auala e sili ona lelei ai taui e pei o meaʻai poʻo feusuaiga, pe aloese mai tulaga matautia (Kelley, 2004; Everitt ma Robbins, 2005). O le suia o le faaosofiaga o faʻamalosi, o vailaau o mea ua fai ma vaisu e afaina ai le atinaʻeina o taʻiala tau amio e faʻatatau i aʻafiaga o meaola e fiafia ai le alualu i luma o amioga i fualaau faʻatau ma fualaau faʻatau fua (Kalivas ma Volkow, 2005). O le taua tele, o nei suiga e tumau ma tumau, i le taimi nei, e le vave faʻafefeteina (Hyman 'ua al, 2006).

O le faauigaga faʻaonaponei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu na muamua faʻatuina ile DSM IIIR e le American Psychiatric Association i le 1987 (APA, 1987). O le ata o le falemaʻi ua faailogaina i le faʻaaogaina o fualaau oona lea e le mafai e le tagata ona faʻamalosi atoatoa. O le faapalepale ma le tosoina o aʻafiaga e mafai ona i ai, ae e le o se mea e fai ma vaisu. Nai lo o lea, o elemene taua e aofia ai amioga faifai pea ma le faʻaauau pea ona sailia fualaau faasaina i le tau o le tuliloaina o taui masani. O le faʻamatalaga na faia, e aunoa ma se faʻamaoniga manino i le 1987, o loʻo i ai se '' autu 'o le faʻamaʻi o le tagofia o mea ua fai ma vaisu lea e mafai ona maua mai ai fualaau o vailaʻau faʻafefomaʻi. I lenei iloiloga, matou te pulepule ai i le taimi nei o loʻo maua ai molimau e faʻamatalaina ai lenei tausinioga autu e pei o se neuropathology i le molécula ma le matagaluega i lalo o le faʻavaeina o amioga faʻaosofia. Mai lenei vaaiga, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se togafiti i togafitiga o le neuroplasticity o le faiʻai lea e faʻaaoga e faʻavaeina ai le faʻatulagaina o amioga e faʻamautinoa ai le ola. O le mea lea, o le tumau o le neuroplasticity induced drug-basedity e faavae ai se faʻalapotopotoga faʻapitoa i le siosiomaga e faʻaalia e pei o mea taua e lua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, (1) le mafai ona faʻaaogaina le avega e maua ai ma faʻaaogaina fualaau (ie, toe foʻi), ma (2) e maua ai taui masani.

Le pito i luga o le itulau

LE LOTOTELE MA TAGATA O LE FAʻAALIGA

Mo lenei iloiloga, o le neuroplasticity o le a faʻaaogaina i ni vaega se lua: Muamua, suiga le tumau i galuega o le neuronal lea e faʻaauau mo itula e oʻo atu i vaiaso o le faʻasaina o vailaʻau, ma lona lua, suiga tumau e tumau mai vaiaso e avea ma suiga tumau. Neuroplasticity e le talafeagai e fetaui lelei ma suiga talafeagai e faʻaaogaina i le atinaʻeina o se amio fou, ae o le neuroplasticity mausali e fetaui lelei ma le faʻamatalaga faʻamautu lea e maua mai e taʻitaʻia ai le faʻatinoga o amioga faʻaleaʻoaʻoga. Mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o nei laasaga e masani ona faamatalaina o le atiina ae o mea ua fai ma vaisu (e pei o, aʻoaʻo e avea ma mea ua fai ma vaisu), ma se tulaga mausali o le mausali e toe toʻi pe a uma ona taofi fualaau. O le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu e masani lava ona maua e ala i le masani ona faʻaaogaina le fualaau faʻasaina, ma e aofia ai le tele o suiga i taimi o le faiʻai o kemisi ma le physiology e faʻavae tele i luga o le vailaʻau faʻasolosolo o fualaau faasaina (Nestler, 2005). I totonu Ata 1a, o lenei laasaga e taua o le faʻaaogaina o tagata lautele. O le laasaga lona lua e faia e ala i le faia pea o fualaau faasaina ma e faʻavae i luga o suiga tumau i le synaptic physiology o feʻau faʻataʻitaʻiga e faʻatonutonu ai le mafaufau ma le lagona faʻafefe i mea taua o le siosiomaga. O loʻo faʻaalia i lenei Ata 1a e lua vaega o le toe faʻafoʻi. O le vaega muamua o le toe faʻafoʻi o loʻo faʻamatalaina o le toe foʻi atu i le tulafono, o le lona lua e pei o le toe faʻaleagaina. Faʻafoʻi faʻatonutonuina e faasino i se faiga e faia ai le faia o faaiuga ma le manino e mafai ai e le tagata fai mea ona filifili e toe faʻafoʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le tagata ona fai se filifiliga i le va o le fesoasoani i le la tama ma ana meaaoga pe inu i se ipu uaina. I lenei laasaga, o le tagata fai mea ua masani ona faia le fegalegaleaiga talafeagai lautele. I le toe malosi, o le tagata ua fai ma vaisu e le o faia se filifiliga atamai. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava o le fesoasoani i le la tama i meaaoga e ono avea ma se lisi o mataupu mo le afiafi, o le faʻaalia i faʻafitauli o le siosiomaga poʻo faʻafitauli ua faʻatautaia e le tagata ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina e faʻaaogaina ai vailaʻau, ma e le faia se faaiuga poto, o le tagata faʻafuasei ona toe foʻi.

Ata 1.

Ata 1 - O le mea e faanoanoa ai, ua le mafai ona matou tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e faʻaogaina ai lenei ata, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le help@nature.com poʻo le tusitala

Faʻailoga o le sootaga i le va o le neuroplasticity, aʻoaʻoga faʻamalosia, failaina faiʻai, ma laasaga o mea ua fai ma vaisu. (a) Vaega o le tagofia o mea ua fai ma vaisu mai le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu (faʻaagafesootai) i tulaga faʻaletonu e toe faʻafoʻi ai (faʻafeiloaʻi mai tulafono faatonutonu e faʻamalosi). Ua faʻaalia foʻi le faʻaaogaina o vailaʻau mo togafitiga ma vailaʻau mo togafitiga ma faʻasalalauga. (b) Faʻataʻatiaina gaioiga faʻaosofia o aʻoaʻoga ma le talafeagai o le dopaminergic ma le glutamatergic circuitry i luga o laasaga o mea ua fai ma vaisu.

Ata atoa ma le tala (88K)Sii mai le Power Point faaseʻe (344 KB)

 

E manino lava, o le toe faʻaleagaina o se vaega sili atu ona ogaoga, e pei ona o le a tatou vaaia, o loʻo iai aʻafiaga e mafai ona maua i le neuropathological mo le atinaʻeina o togafitiga o le pharmacotherapeutic. E pei ona faaalia i Ata 1, o le a tatou tuʻuina atu i le faaiuga o lenei iloiloga e faʻavae i luga o le neuropathology o le toe faʻaleagaina o se foliga o le neuroplasticity mausali, o se vaega autu o le psychopharmacology i le togafitia o mea ua fai ma vaisu, o le atiina ae lea o fualaau faasaina lea e faʻateleina ai le faʻamautuina i luga o le toe malosi. I se isi faaupuga, o nisi o vailaʻau e sili ona aoga o le a avea ma mea e faafaigofieina ai le faia o faʻaiuga faiva, faʻatagaina le tagata fai mea leaga e filifili e aua le tagofia le fualaau faasaina. I le eseesega, o le suiga mai le toe faʻafoʻiina o tulafono i le faʻaogafesoʻotaʻi poʻo le faʻasalaga e sili ona lelei ona togafitia i se tuufaatasiga o vailaau mo togafitiga ma faʻasalalauga e faʻamalosia ai ma lagolagoina filifiliga saʻo (Centonze 'ua al, 2005). Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻasalalauga amio e mafai ona aofia ai faʻataʻitaʻiga masani e pei o le faʻaaogaina o toleniga ma togafitiga faʻamalosi, ma le sailia o se galuega tumau poʻo le toe faʻafouina ma e pele.

Vaʻaia o Mea Faʻafefiloi ma Tulaga o le Aoaoina Masani o Taui

Ata 1b taumafai e faʻatalanoaina o tatou malamalamaaga o loʻo i ai nei i mafaufauga o mea tau mafaufau ma mea e aʻoaʻoina ai i luga o laasaga o mea ua fai ma vaisu (Kelley, 2004; LaLumiere ma Kalivas, 2006). O le mea lea, o le mauaina o manatuaga ma le faia o tali faʻatatau talafeagai mo faʻamaʻi tino e taua o le mauaina ma fetaui ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O le pasi i le toe faʻatulafonoina o le toe maua mai o faʻamatalaga manatuaina, o lona uiga, manatuaga e faʻamaonia ma e faʻaaogaina i le faia o filifiliga poto. Ma le mea mulimuli, o le toe faʻasolosolo malosi e mafai ona manatu e tutusa ma masani ma mea e manatuaina. O le toe mauaina o manatuaga o taualumaga e le o faʻamaoniaina, ma e taʻitaʻia ai le faʻamaonia o le faʻataunuʻuina o amioga faʻataʻitaʻiga. O nei amioga e lelei le aʻoaʻoina ma faʻaauau lelei le faʻaauau e aunoa ma le faia pea o filifiliga (faʻataʻitaʻiga, tietie i se uila, poʻo le tatala o le pusaaisa pe a fiaai).

Ua i ai le tele o tupe maua i luga o le sefulu tausaga talu ai i lo tatou malamalamaaga i le auvaega o le faiʻai ma lalo o le neurotransmitters o loʻo taʻalo i matafaioi autu i auala e maua ai mafaufauga faʻamalosia, ma amioga ua aʻoaʻoina. O le mea e malie ai, o le tele o lenei malamalama ua oʻo mai e ala i se gaioiga suʻesuʻega o suʻesuʻega i le va o tagata suʻesuʻe e suʻesuʻeina auala o aʻoaʻoga faʻaosofia e faʻaosofia ma i latou e suesue i vailaau faʻasaina o se faʻasologa i le masani ai. Ata 1b o loʻo faʻaalia ai le ala e faʻaogaina ai i luga o vaʻaia o le faiʻai i luga ma laina fetaui e fetaui i luga o vailaau. O le mea lea, o le aʻoaʻo e avea ma vaisu e ala i le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e aofia ai le ola o le dopamine i le vaega faʻalauteleina o le vaʻaia (VTA) e faʻasaʻo le dopamine i le pito i luma o le cortex (PFC), amygdala, ma nucleus accumbens (NA)Berridge ma Robinson, 1998; Kelley, 2004; Schultz, 2004; Poto, 2004; Jones ma Bonci, 2005). O se tasi o faʻatonuga talafeagai e lagolagoina e faʻataʻitaʻiga manu e faapea o le suʻesuʻeina o vailaʻau faʻamaonia, o le faʻalagolago i le amio i luga o faʻataʻitaʻiga o le paluga mai le PFC i le NA ua faʻaalia (Pierce ma Kalivas, 1997; Cardinal and Everitt, 2004; luko 'ua al, 2004). O le mea lea, o le toe faʻafoʻiina o tulafono e faʻalagolago lava i le toe maua o manatuaga o fualaau faʻamanatuina ma le tuʻufaʻatasia o nei faʻamanatuga manatuaina e ala i le faʻataunuʻuina o fua mai le PFC i le NA. A o faaauau pea ona avea le glutamate ma se vaega iloga i le toe malosi i lenei faataitaiga, o le faasologa o le faasologa o le faasologa o le faasologa o femalagaiga mai le tele o faaaliga, o le matagaluega muamua o femalagaaiga i femalagaiga masani e aofia ai maota masani cortico-striato-thalamic motor generators, ma le manatuaina o taualumaga e uunaia ai le le iloa o le amioga lelei ona aʻoaʻoina (Barnes 'ua al, 2005; Everitt ma Robbins, 2005).

O le toega o lenei iloiloga e aofia ai le vavalalata tele o le neuroplasticity e faavae i laasaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, ma le tuufaatasia o lenei neuroplasticity i avanoa mo le fou o fualaau faasaina mo vaisu liliu mai mai le malosi i le toe faafoi o tulafono.

Le pito i luga o le itulau 

LE FAʻAALIGA O LE FUAFUAGA E ALA I LE FAAALIAINA O LE FAʻAALIGA

E pei ona otooto atu i totonu Ata 1, faʻaaogaina fualaau faʻatau fua (faʻaaogaina fualaau faʻasaina) e aʻafia ai le faʻasaʻolotoina o le dopamine mai siama i totonu o le VTA i totonu o le PFC, faʻalavelave lavelave (e aofia ai le NA), ma amygdala. O lenei matagaluega o loo faʻaalia i totonu Ata 2a. Aʻo faʻatasi ai ma le faʻaosofia o aʻafiaga o mea olaola, o fualaau faʻamaʻi uma e faʻateleina le tuʻuina atu o le dopamine i totonu o lenei matagaluega, e ui lava i masini faʻavae mole mole o gaioiga (Jay, 2003; Kelley, 2004; Nestler, 2005). O lenei fesoʻotaʻiga i le va o le faʻateleina o le numera o le DNA ma amioga faʻaleaoga ina ia maua ai le taui ua mafua ai ona malamalama o le tatalaina o le dopamine o se mea taua lea e faafaigofie ai le aoaoina. O le mea lea, o le tele o suʻesuʻega e faaalia ai o le taofia o le dopamine transmission e faaitiitia ai le faaosofia ma le aoaoina, ae o le inu o le dopamine e masani ona uunaia ai le mauaina o amioga aʻoaʻoina. O le tuʻuina atu o le dopamine ua faʻamoemoeina e faʻatino ai se mea na tutupu ma le faʻalogo, e fatuina ai se lagona i totonu o lenei mea e taua tele e manaʻomia ai le atinaʻeina o se tali o amioga (Berridge ma Robinson, 1998). Taua tele o loʻo i ai i le va o le dopamine faʻamalolo mai fualaau faʻamaʻi vs O le faʻamalosia o le faʻaogaina o le siʻosiʻomaga o le siosiomaga, ma o nei tulaga faʻapitoa e taua tele mo le atinaʻeina o tulafono faatonutonu ma le faʻamalosia o fualaau faʻatau.

Ata 2.

Ata 2 - O le mea e faanoanoa ai, ua le mafai ona matou tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e faʻaogaina ai lenei ata, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le help@nature.com poʻo le tusitala

Corticolimbic dopaminergic pathways ma se faʻatusatusaga faʻatusatusa i le va o le tuʻuina atu o le dopamine e mafua mai i fua faʻasolosolo o meaola olaola ma fualaau faʻamaʻi. (a) Corticolimbic eletise e faʻatonutonu ai le faʻataʻitaʻiina o vailaʻau faʻasaina, e aofia ai le iniservation dopaminergic mai le VTA, i le PFC, amygdala (BLA) faʻamaonia, ma le NA; faʻamalosolo fua mai le PFC ma le BLA i le tumutumu; GABAergic / peptidergic faʻasolo mai le NA i le VP. (b) Faʻavae autu i luga o le microdialysis, suiga faʻatusa i le tuʻuina atu o le dopamine i le tali atu i mea taua e tutupu mai i le ola maloloina (faʻaleleia poʻo le faʻaosofia o meaola) vs le puleaina o fualaau oona. Manatua o fualaau oona e faʻaalia ai le tuʻuina atu o le dopamine sili atu mo le taimi sili atu, ma i luga o le faʻaluaina o pulega (faʻamafanafana lanu) toleniga e le tupu i le tuʻuina atu o le dopamine faʻamaʻiina.

Ata atoa ma le tala (69K)Sii mai le Power Point faaseʻe (254 KB)

 

Ata 2b o loʻo faʻamatalaina ai ni mea iloga se lua i le va o le tuʻuina atu o le dopamine ina ua maeʻa le faaosofiaina o le ola maloloina vs pe a uma ona faʻasalalau i se vailaau faʻasaʻi. Muamua, o le tuʻuina atu o le dopamine e fualaau faʻamaʻi ua sili atu le tele ma le umi nai lo mea e mafai ona ausia e ala i togafitiga faʻapitoa. I le na o le tuʻuina atu, o vailaʻau faʻapitoa e faʻamalo ai le dopamine i tua atu o mea faʻasolosolo faʻapitoa e ala i le faʻatoʻilaloina o auala masani mo le puleaina o le dopamine. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le amphetamine-pei o le psychostimulants e taofia ai le faʻaumatia o le dopamine mai synapses, ma i nisi tulaga e faʻaolaina le presynaptic dopedia release (Seiden 'ua al, 1993), ae o isi vailaʻau e pei o le nicotine poʻo le faʻamalosia e galue e sui le tulafono faatonutonu faʻaalia o laulatini o le dopamine, mafua ai le faateleina o le gaoioiga o le cellamine dopamine. O le mea lea, o le nicotine e faʻateleina ai le faʻateleina o le faʻafefe o le glutamate i le VTA, ae o meaola e faʻaitiitia ai le GABA faʻasaina i le dopamine neurons (Nader ma van der Kooy, 1997; Laviolette ma van der Kooy, 2004; Pierce ma Kumaresan, 2006). O le taua tele lona lua o faʻaalia i Ata 2b i le va o le lafoaia o le dopamine ma le gaosia mai fualaau oona, o le faapalepale e atiina ae i le lafoaia o le dopamine e mafua mai i fualaau oona, ae o vailaau oona ua faasao le dopamine i taimi uma e ave ai le fualaau faasaina. I tagata masani masani, o le faateleina o le suʻega e manaʻomia ona o le faapalepale, ae faʻamaʻi lelei, o le tupu o le dopamine e mafai ona faʻalagolago. O se faʻasesega i lenei mea e aofia ai pipi ma le amphetamine-pei o le psychostimulants, lea e mafai ona mafua ai faʻapuʻupuʻu puupuu o le dopamine ma tagata faʻalauteleina faʻalauteleina e faʻalauiloaina le tele o le le mautonu po o le faapalepale i aafiaga faʻaosoina o le vailaau faʻasaina e ala i auala e leʻi iloaina (Martinez 'ua al, 2007). O le mea lea, mo taui faʻaleleia, pe a uma ona aʻoaʻoina e le tagata le amio aupito sili ona lelei ina ia maua ai se taui, o le tuʻuina atu o le dopamine e faafaigofie atili ai aʻoaʻoga e le talafeagai ma e le tupu (Deutch ma Roth, 1990; Schultz, 2004). Ae ui i lea, e taua le maitauina e faaauau pea le faailoina o le dopamine i le taunuu mai o se taui e ala i fualaau faʻamalosi (Schultz, 1998). Mo se faʻataʻitaʻiga, ae o le faʻatagaina o le taui o meaʻai i le tali atu i se mea faʻapitoa atonu e le toe faʻaaogaina le dopamine i se manu ua aʻoaʻoina, o le faʻaalia o se mea na faʻapipiʻi faʻatasi ma le gaosiga o meaʻai o le a faateleina ai le toto o le dopamine, atonu e sauniuni ai le manu e amatalia meaʻai -o le tali atu i tali. O le mea lea, i totonu o mea faʻapitoa, o le dopamine e lua ni galuega tauave, (1) e faafaigofieina ai le aoaoina o le fetaui ma tali atu i mea taua, ma (2) e toe maua mai ai le faamatalaga e manaʻomia e faatino ai le tali faʻatusaina pe a faʻaalia e le siosiomaga o meaʻai lata mai. I le eseesega, o pulega uma o se vailaau o fualaau oona e fesootaʻi ma le lafoaia tele o le dopamine lea e mafai ona faamoemoeina e faʻaleleia ai aʻoaʻoga fou (e pei o mafutaga fou i le va o fualaau faasaina ma le siosiomaga) poʻo le faʻamalosi muamua aʻoga, faʻapea foi ma le faʻamaonia o le tagata faia se faʻataʻitaʻiga e saili ai fualaau (e pei o le toe foʻi). I faʻataʻitaʻiga o meaola, o faʻaaliga e mafai foi ona faʻaleleia le tali i mea faʻavevelaina ma maua ai se tali taua i se fua o le mea e faʻaosofia ai. I lenei auala, o le faʻaaoga pea o vailaau o mea ua fai ma vaisu e faʻateleina ai fegalegaleaiga faʻapitoa i le va o fualaau faasaina ma mea tutupu i le olaga, ae o aʻafiaga faʻasolosolo o mea faʻapitoa. O lenei mea e ono mafua ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina e mafua ai amioga faʻatau fualaau e aʻafia ai i itu uma o le olaga i aso taitasi pe a faʻatuputeleina le faalagolago o le tagata.

E pei ona faʻaalia i luga, eseese vailaʻau o le faʻaleagaina o le dopamine e ala i masini sikolasipi eseese. O se tasi o gaioiga a le ethanol ua faʻaagagaina o le tino o le opioid system ina ia mafai ai e le atiagonist ona taofia le tali mai o le opia e pei o le naltrexone, e le tupu le tupu o le dopamine i le ava ma e taofia le taui (Gonzales ma Weiss, 1998). O le mea lea, o faʻataʻitaʻiga o le palasitino i tagata ua fai ma vaisu tagata e ono eseese e tusa ai ma le fualaau faasaina. I mea tau vaisu a heroin, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina o fualaau faasaina ua gaosia ai le faapalepale ma fuainumera o fuainumera o fualaau-faafomaʻi ma faʻaaogaina faʻasolosolo (O'Brien, 1975; O'Brien 'ua al, 1977). O fualaau o vailaʻau i vailaau oona e maua ai le manava o le cocaine ma le faʻamalosia o le limb (Tamaititi 'ua al, 1999) faʻatasi ai ma le tuʻuina atu o le dopamine faʻasaʻoina (Volkow 'ua al, 2006). I le aotelega, i tagata ua fai ma vaisu a le tagata, o le faapalepale o le vaivaiga lea e masani ona matauina e oo lava i vaisu o le koko (O'Brien 'ua al, 2006). O lenei mea e mafua ai le faateleina o tui o fualaau e pulea e le tagata lava ia ina ia ausia ai fualaau faasaina muamua na maua.

Neuroplasticity o le Dopamine-Faʻatupulaia le Atinaʻeina Faʻavae o le Faʻatonuina ma le Faʻavaivaia o Faʻafitauli

O le D1 ma le Delta-FosB faʻamalologa o le faʻaleleia

 

O le tuʻuina atu o le dopamine e ala i faʻamalosi tino taua poʻo fualaau faʻamaʻi e maua ai suiga i le auala e faʻapipiʻi ai e leuranesa le faʻasaʻoina ma le faʻasaina o le neurotransmission. O aʻafiaga o le faʻaosoina o le receptor dopamine e faʻalavelave ma e iai le eseesega i le va o le faʻamalosia o le D1-pei vs D2-like receptors e faalagolago i luga o le i ai o faʻasalalauga muamua ma postsynaptic i totonu o le matagaluega a le lotoifale o se nofoaga tuʻufaʻatasia. O loʻo i ai le tele o iloiloga sili ona lelei e faʻamatalaina ai le tulaga o loʻo i ai nei e uiga i le faʻamaoniga o dopamine e faʻatatau i vaisu ma aʻoaʻoga faʻamalosia (Berke ma Hyman, 2000; Nicola 'ua al, 2000; El-Ghundi, 2007). Mo o tatou faamoemoega, Ata 3 o loʻo faʻaalia ai nisi o mea taua na faʻaola saʻo mai e le D1 faʻamalosia o le faʻaaogāina o le senituri lea e manatu e taua tele mo le atinaʻeina o suiga tumau i le physiology o le neurology lea e mafua ai le faʻatūina o amioga faʻafeiloaʻi i mea e talafeagai ma le faʻamalosia, faʻapea foʻi ma amioga faʻafefe o fualaau faʻasaina. O le mea taua, o lenei faʻataʻavalevale faʻapitoa e aofia ai suiga i le gafa ma le toe faʻafouina o le chromatin lea e manatu e faʻavaeina ai le suiga mai faʻasalalauga faʻapitoa mo le faʻatonutonuina ma le toe malosi. O le mea lea, o le faaosofiaina o le D1 i le striatum ma le cortex e faateleina ai le CAMP, protein protein faalagolago i le CAMP, ma le protein protein-binding (CREB), lea e faalauiloa ai le tusiga o le tele o genes e aafia ai i mea ua fai ma vaisu, e pei o cfos, deltaFosB, Homer, ma le preprodynorphin (Hurd ma Herkenham, 1993; Nestler 'ua al, 2001; McClung ma Nestler, 2003; Benavides ma Bibb, 2004). O le mea taua, o le siitia o le CREB i le NA ma, i se tulaga maualalo, ua fesoʻotaʻi le VTA i le faʻamalosia o le faʻamalosia o fualaau faasaina (Carlezon 'ua al, 1998; Nestler, 2005). E ui lava e le o fualaau uma o mea ua fai ma vaisu e foliga mai e faateleina ai le CREB i totonu o le accumbens (Pandey 'ua al, 2004), o le faʻailoaina o le CREB i totonu o le faʻalavelave e faʻalavelave ai i le tauia o le psychostimulants, mu opioids, ma taui faʻapitoa, ae o le faʻailoaina o se tagata iloga-leai se lelei o le CREB e faʻaleleia ai le taulaʻau faʻamaʻi (Barrot 'ua al, 2002; Lu 'ua al, 2003; McClung ma Nestler, 2003). O le mea e mataʻina ai, o nisi o suʻesuʻega e faʻaalia ai le tatau ai o le CREB mo le faʻamanuiaina o aʻafiaga o fualaau oona ma le faʻamalosia o meaola (Jin 'ua al, 2005; Walters 'ua al, 2005; Choi 'ua al, 2006), o le a mafai ai ona iai e ui lava e manaʻomia le tulafono a le CREB mo amioga faʻaosofia, toe faʻafouina le tulafono a le CREB e faʻamalosia ai le faʻamalosia o aʻafiaga o le faʻamalosia o aʻafiaga. O nisi ituaiga o le CREB, e pei o le preprodynorphin, NAC-1, ma Homer, e mautinoa lava e saofagā i le faʻamaonia o le faʻamalosia o le CREB e faʻaitiitia ai le taua o le tau o fualaau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faateleina o le dynorphin e taofia ai le gaioiga o laulatini o le dopamine ma le faʻasaina o le dopamine presamine (Carlezon 'ua al, 1998; Alofa 'ua al, 2000; Hyman 'ua al, 2006), ma le faʻailoaina o le NAC-1 poʻo Homer1c i totonu o le accumbens e faʻalavelave ai le atinaʻeina o amioga faʻamalosi eletise e ala i le tele o cocaine (Mackler 'ua al, 2000; Szumlinski 'ua al, 2006). O le mea sili ona taua, lua o nei protein, preprodynorphin ma le NAC-1 o loʻo faʻaalia ai se faʻamalosiaga tumau i le faʻasalaga, e faʻaalia ai le faʻasaina tumau o le tau o fualaau (Hurd ma Herkenham, 1993; Cha 'ua al, 1997). O le mea e leaga ai, e pei ona faʻamatalaina auiliili i lalo, o le faʻaitiitia o le tau o fualaau faasaina e mafai foi ona faalautele atu i taui ola.

Ata 3.

Ata 3 - O le mea e faanoanoa ai, ua le mafai ona matou tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e faʻaogaina ai lenei ata, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le help@nature.com poʻo le tusitala

Dopamine D1 faʻaaliga faʻalagolago i le faʻapipiʻiina o suauu o le nucleus accumbens e faʻamoemoeina e faʻavae le suiga mai le faʻaogafesootai e faʻalagolago i le faʻafitauli e toe faʻafoʻi ai. E ala i le faaosofiaina o le faaogaina o le CAMP ma mulimuli ane maua ai le phosphorus ma le faʻafouina o le faʻatonutonuina o le suʻega o le CREB, o le faʻaaogaina o suiga i le synthesis synthesis e tupu mai i le faʻavaeina o faʻamatalaga faʻaopoopoga faaopoopo (eg, C-Fos ma le ΔFosB). E le gata i lea, o le tuufaatasiga o polotini o loʻo faʻaaogaina e taua tele i le faʻaaogaina o mea e fai ai le telefoni feaveaʻi ma saofagā ai i le gasegase o le neuroplasticity i taimi umi (silasila i le faʻamatalaga mo talatalanoaga o puipuiga patino).

Ata atoa ma le tala (63K)Sii mai le Power Point faaseʻe (300 KB)

 

I le CREB-genes faʻasolosolo, o le siʻitia o le faʻatonutonu o faʻamaumauga, deltaFosB, ua faʻamaonia e sili ona fiafia (Nestler 'ua al, 2001). O le faʻaopoopoga o le tele o tagata faʻasalalauga ma faʻamatalaga vave e ala i fualaau faʻamaʻi poʻo mea faʻaleleia o meaola, e pei o Cfos, Arc, Homer1a, ma le tala, e faʻaitiitia pe a uma ona faʻaalia. I le eseesega, o le deltaFosB e faʻapipiʻi i le dopamine-pito i fanua i le cortex ma le striatum (Nestler 'ua al, 2001; McClung ma Nestler, 2003). O lenei faaputuga e tulai mai i le tali atu i le pulea faifaipea o fualaau faasaina uma o le sauaina ua tofotofoina i le taimi nei, faapea foi i le tali atu i le toe faia o meaola e faaosofia ai le ola maloloina. O le mea lea, o le faaputuputuina o le deltaFosB atonu e taua tele mo le aoaoina ma atiae amioga faaosofia i le lautele. I le tulaga o vailaau o mea ua fai ma vaisu, o vailaau mo togafitiga poʻo le gasegase o lenei gaioiga e taofia ai le atinaʻeina o nisi o ituaiga o mea e fai ma vaisu e aofia ai vaisu,Nestler 'ua al, 2001; McClung ma Nestler, 2003). Aʻo i genes faʻataʻitaʻiina e le CREB, o nisi o kenera faʻatonutonuina e le deltaFosB e mafai ona totogi ma tautua e faʻagata le faʻamalosia o fualaau faasaina,Nestler, 2005). O le mea lea, o le faʻaaogaina o le Cdk5 phsophorylaina le phosphatase DARPP-32, e puipuia ai le phosphorylation ma le faʻamalosia e le PKA (Benavides ma Bibb, 2004). Ae ui i lea, o le induction o isi genes e ala i le deltaFosB atonu e faalauiloaina ai le tau o fualaau faasaina ma o le tele o suesuega ua faailoa mai ai o le faalialiavale o le deltaFosB ua faateleina ai le tau o fualaau faasaina (Kelz 'ua al, 1999; Colby 'ua al, 2003; Zachariou 'ua al, 2006). O faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu ole gaʻo deltaFosB e faʻateleina ai le faʻatau fualaau faasaina e aofia ai le faʻatagaina o le GluR2 i totonu o le atigi o le accumbens (Todtenkopf 'ua al, 2006), ma le taofiofia o le faʻamatalaga dynorphin (Zachariou 'ua al, 2006). O le tāua tele, o le faʻaaogaina o le deltaFosB ma le gene o loʻo faʻatonutonuina e foliga mai e matua le tumau ma faʻamaonia i le taimi o le faʻasaʻo. O le mea lea, e ui ina taua mo le mauaina o amioga faʻatau fualaau, deltaFosB lava ia e leʻo se faʻataʻitaʻiga o le neuroplasticity faʻasolosolo fualaau faʻasaina e faʻatalanoa tuusao le faʻatinoina o le toe faʻatulagaina o le tulafono poʻo le toe faʻamalosi. O le mea moni, o le uiga fesuisuiaʻi o faʻamatalaga deltaFosB lea e avea ai ma sui lelei mo se porotini e faʻatautaia ai le suiga mai le faʻalapotopotoga e toe faʻaaogaina ai fualaau (Nestler 'ua al, 2001). E tusa ai ma le mea lea, ao le faʻataʻitaʻiina o le geneta deltaFosB o ia lava e le tumau, o le neuroplasticity e faʻatonutonuina e nei ituaiga e mafai ona matua mausali i le taimi o le faʻasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le faʻateleina o le vaʻaia o le viliina o le sinela ua lipotia mai i suauu mimilo faʻatapulaʻa i le taimi o le faʻasalaga lautele mai le pulega masani o le psychostimulant (Robinson ma Kolb, 2004), ma o lenei siitaga o loʻo faʻatalatalanoa i se vaega e ala i le faaosofia o deltaFosB o le Cdk5 (Norrholm 'ua al, 2003).

I le aotelega, o le faʻamalosia o le D1, CREB, ma le deltaFosB faʻapitoa e faʻamaonia ai le manino, e manino lelei mo le ave o le neuroplasticity e faʻavae ai aʻoaʻoga faʻamalosia e lua ma atinaʻe amioga faʻatau fualaau (Nestler, 2001; Hyman 'ua al, 2006). Ae ui i lea, o matafaioi mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina i lenei faʻalavelave i le faʻaaogaina o fualaau faasaina po o le vaivai ile toe faʻafoʻi e faigata tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le neuroplasticity mo taimi pupuu ma le tumau e mafua mai i le faʻatoaina mai o le CREB e masani ona faʻaalia e galue ai i se galuega totogi e faʻaitiitia ai le dopamine poʻo le glutamate transmission i le accumbens, ae o le faʻateleina o le deltaFosB e faʻasalalau le faʻaalia o le gene i se auala e tauia (faateleina le Cdk5 ) ma lagolagosua i le faʻatau fualaau (faateleina GluR2; faʻaititia le dynorphin). O nei fetuunaiga i se tulaga lautele o le a faʻaitiitia ai le taua o le faʻamalosia o meaola faʻamalosi, ma e mafai ona fesoasoani i se tulaga le tumau i le tulaga vaivai e toe faʻafoʻi atu ai i fualaau faasaina. O le mea lea, o le galue i se faiga e faʻamalosia ai le faʻamalieina o taui uma, o le fua o le olaola faʻamalosia o le faʻaogaina o le D1-CREB faʻapitoa (faʻataʻitaʻiga, faʻateleina le dynorphin, NAC1, ma Homer1c) o loʻo faʻamalosia le sailia o fualaau faʻasaina ina ia maua ai taui ola.

Faʻamatalaga ole Neurotrophic Faʻailoa-Faʻataʻitaʻiga o le Synaptic Plasticity in Addiction

O le isi suiga o le dopamine-faalagolago i le porotini o le porotini lea e foliga mai e taua tele i le faʻatuina o le physiological ma le neuroplasticity e mafua mai i fualaau faasaina, o le tulaʻi mai lea o le faiʻai-mafua mai le neurotrophic factor (BDNF). O le BDNF o loʻo iai i le vasega o le psychostimulant-faʻavaveina vave vave gafa, e aofia ai le Arc, c-fos, ma le zif / 268 (Dunais ma McGinty, 1994; Moratalla 'ua al, 1996). Ae ui i lea, o le BDNF ma le Arc e tulaga ese ona o le malosi o le mRNA ma ave i luga o le dendrites e ala i gaoioiga masani (Pule ma Worley, 2001). O se tasi o tului faapitoa, ma e manino lava mai kulupu na faʻatautaia e le deltaFosB, faapea foi ma isi gaioiga faʻalagolago i le gaioiga o loʻo faʻaleleia e le psychostimulants, o suiga tumau i le BDNF e faʻaputuina i le tele o taimi o le faʻasao (Grimm 'ua al, 2003; Lu 'ua al, 2004a; Filip 'ua al, 2006). E le gata i lea, o le faʻaosofiaina o le faʻaleleia o BDNF i le amygdala, NA, poʻo le VTA e faʻateleina (Horger 'ua al, 1999; Lu 'ua al, 2004b; Graham 'ua al, 2007; Pu 'ua al, 2006), ao le initaneti o le BDNF i totonu ole PFC e faʻalavelave ai le sailia o fualaau faasaina (Berglind 'ua al, 2007), e faailoa ai o le amataina o le deltaFosB, o le BDNF o se vaega lautele o le physiological i le lagolagoina o le neuroplasticity lea ua taofiofia e fualaau o mea ua fai ma vaisu e iu ai ina faamautuina ai le toe faatonutonuina ma toe faamalosia.

O le BDNF ua lauiloa e faʻalauiloaina ituaiga o faʻamaonia faʻamaonia, e pei o le vave-ma le vaʻaia o le taimi umi (LTP), ma faʻalauteleina ai foi le faʻavaeina o le viliina o le dendritic (Bramham ma Messaoudi, 2005). O faʻavae e faʻalagolago i mea lautele o le faʻaleleia i le feʻaveaʻiina o feeseeseaiga e fesuisuiaʻi, ma aofia ai le faateleina o le synaptic vesicle facking, le faʻalauteleina o le glutamate, ma le faʻaaliaina o le signification NMDA postsynaptic. Ona o nei masini komepiuta, e le o se mea e ofo ai le aafia o le BDNF i le neuroplasticity e masani ona masani ai le aʻoaʻoina ma le mafaufau. E tusa ai ma le tagofia o fualaau oona, BDNF faʻasalalau le malosi faʻamalosia o le faʻasalalauga i luga o vela dopamine i totonu o le VTA e mafua mai i le faʻaluaina o le koko (Pu 'ua al, 2006), ma faʻatasi ai ma le faʻatuina o le orexin (Borgland 'ua al, 2006), e mafai ona saofagā i le faʻafiafiaga o faʻamatalaga o le LTP puʻeina i VTA dopamine siama pe a uma le puleaina o se vailaau faʻasaʻi (mo le toe iloiloga o nei sailiiliga ma le auala e mafai ai ona latou saofagā i le faʻaaogaina o ituaiga o neuroplasticity e tumau ai le toe faʻafoʻi, vaai Jones ma Bonci, 2005). O le mea taua, o le maualuga o le BDNF i le VTA, faapea foi ma le NA ma le amygdala, ua faasolosolo malie ona faateleina i le taimi o le le mautonu (Grimm 'ua al, 2003). O lenei alualu i luma alualu i luma ua i ai le talitonuga e mafua ai le alualu i luma o le sailia o fualaau faasaina lea e tupu i le taimi o le aveeseina o cocaine, lea e mafai ona tupu, i se vaega, e ala i le faateleina o le numera o le tali a le dopamine D3 (Guillin 'ua al, 2001; Le Foll 'ua al, 2005). O le mea moni o le BDNF ua siitia e le pulega o fualaau faasaina ma e tumau pea ona maualuga i nisi vaega o le mafaufau pe a maeʻa ona faailogaina lenei palatini o se tausiniga o le neuroplasticity mautu lea e mafai ona fesoasoani i le mauaina o fualaau faasaina, ma le faatinoina o le sailia o fualaau faasaina vaitaimi o le faʻamalosi.

Neuroplasticity Transitory E fesoʻotai ma le Nofoaga Faʻavae o Fualaau Faʻataʻitaʻi

O isi ituaiga suiga o le neuroplasticity e mafua mai i fualaau oona ua faamatalaina foi. Ae peitai, e ese mai i le auala o le signpost D1-CREB-deltaFosB, o nei mea na tutupu e sili atu ona patino i fualaau taʻitasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suiga o le aufaʻapoʻapoʻa o le dopamine e fesoʻotaʻi ma le amphetamine-like psychostimulants (Daws 'ua al, 2002), GABA-O suiga o le talipupuni na matauina pe a maeʻa le ava malosi (Charlton 'ua al, 1997), ma le nicotine e faʻaaogaina ai le faʻaaogaina o nicotinic receptors (Mansvelder ma McGehee, 2000). O nei vailaau faasaina-suiga faapitoa e saofagā ai le taua o mea ua fai ma vaisu i fualaau taʻitasi, aemaise lava, o le tosoina mai o le 'union syndrome e aofia ai uiga taua mo vasega taʻitasi fualaau faasaina. E le gata i lea, o suiga faapitoa o fualaau faasaina e aafia ai le eletise mo le tau masani ma le fualaau faasaina. I le tulaga lautele, o le fualaau faasaina e sili atu i le lautele o le iloiloga o loo i ai lea e taulaʻi i mea e foliga mai o mea masani o le faiʻai palasitisi o lo o fefaasoaaʻi e le tele po o fualaau uma o le sauaina ma i le lautele o mataupu faavae, e fefaasoaaʻi foi i mea faaosofia e ola ai.

Aotelega o le Neuroplasticity Faʻatatau i le Faʻatauga o le Faʻaaogaina o Fualaau Faʻatau ma le Suiga mai le Faʻaaogaina o Vailaau Faʻaagafesoʻotaʻi i le Faʻatonuina ma le Faʻavaivai Faʻavaivaia

Ata 4 o loʻo faʻaalia ai vaega faaletino o le neuroplasticity e fesootaʻi ma le faʻaaogaina pea o fualaau o mea ua fai ma vaisu ma le faʻamaonia mulimuli ane. E taua le maitauina o faʻataʻitaʻiga na faia ma le faʻafoeina pea o le psychostimulant administration, ma i se tulaga maualalo o le opioids, e maua ai le tele o faʻamatalaga o loʻo aʻafia ai mamanu o loʻo faʻaalia i Ata 4a. E tolu vaega lautele ua fuafuaina. O le vaega muamua e aofia ai le faʻatupuina o kulupu faʻalagolago i le gaioiga e ala i le pulea lelei, ma le atinaʻeina o le faapalepale i lenei induction i le mulimulitaia o pulega faifai pea. Puipuia i lenei vaega e aofia ai c-fos, Arc, Homer1a, narp, ma zif / 268. O le taua tele, pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻasaʻo, e tumau pea le faapalepale ma o nei puipuiga e mafai ona toe faʻaosoina e le togafitiga o le psychostimulant, e masani lava i laʻasaga poʻo mamanu o faʻamatalaga e ese mai i le mea na aʻafia e le muamua faʻamaʻi fua. O nei puipuiga e manatu e taua tele mo le amataina o le neuroplasticity talafeagai e maua ai ni amioga fou, faapea foi ma le toe tuufaatasia o amio pulea, e aofia ai le sailia o fualaau faasaina.

Ata 4.

Ata 4 - O le mea e faanoanoa ai, ua le mafai ona matou tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e faʻaogaina ai lenei ata, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le help@nature.com poʻo le tusitala

Tulaga o le neuroplasticity i vaisu. (a) Faiga feaveai o le neuroplasticity, e masani ona aofia ai le atinaʻeina o le faapalepale faʻatasi ai ma le faʻafoega masani; e sili ona tāua i le faʻaleleia o le faʻaaogaina o fualaau faasaina (b) Pepa o le palasitisi lea e faʻateleina i le faʻateleina o le puleaina o fualaau faasaina lea e faʻaitiitia i totonu o itula i vaiaso pe a maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faasaina; manatu e taua i le fesuiaiga mai le agafesootai e toe faʻaaogaina fualaau faasaina. (c) Pusa paʻu o le palasitisi o loʻo aliaʻe pe a faʻaaoga pea fualaau faʻasaina poʻo le taimi o le faʻasalaga. I nisi tulaga, o le fesuiaiga o le fulafula i lenei vaega o le a faasolosolo malie lava i le taimi o le le mautonu, ma e manatu e saofagā i le tumau tumau o le faʻafitauli e toe faʻafoʻi ai o se mea taua tele lea o vailaʻau faʻatau. Laititi laiti o loʻo taʻu mai ai le faʻafoʻiina o fualaau faasaina

Ata atoa ma le tala (95K)Sii mai le Power Point faaseʻe (350 KB)

 

O le vaega lona lua o loʻo faʻamalamalamaina e le puipuia o ona faʻamatalaga o loʻo faasolosolo malie pe faʻaitiitia i le faʻateleina o fualaau faʻasaina, ma tumau ai mo vaitaimi eseese o le faʻasaina. Lua vailaʻau o loʻo faʻaalia i totonu Ata 4b. O le muamua e aofia ai suiga o polotini e tumau mo le tele o itula i aso i le faʻamamaina ma masani lava ona fesoʻotaʻi ma suiga vavalalata ma le vailaʻau o le vailaʻau nofoaga o gaioiga. O leisi tamaʻi vasega o loʻo faʻatusalia e le faʻaputuputuina o le deltaFosB, lea e mafai ai ona tumau i luga tulaga mo ni aso poʻo ni vaiaso. Lenei vaega mulimuli ua manatu e fesoasoani i le mauaina o faʻaosofia le aʻoaʻoina, ae taua, i le tali atu i le faʻaaogaina pea o fualaʻau, deltaFosB ua faʻataʻitaʻia e faʻalautele le suiga mo agafesoʻotaʻi faʻaaogaina fualaʻau i le toe faʻaoga o le faaaogaina (Nestler, 2005).

O le vaega lona tolu o loʻo i ai faʻamalosi e maualuga pe faʻaitiitia pe a maeʻa le faʻasologa umi. E lua ni potuaoga o loʻo taʻua i totonu Ata 4c. O le muamua o loʻo faʻamatalaina e le BDNF lea e faʻapupula i nisi o potu faiʻai pe a maeʻa le faʻaluaina o le puleaina o le psychostimulant ma o lenei faʻatupulaia o loʻo faʻalauteleina ma le faʻateleina o le taimi o le faʻaletonu (Grimm 'ua al, 2003; Lu 'ua al, 2004a). O le vaega lona lua o le a iloiloina i auiliiliga i lalo, ma e aofia ai puipuiga ia e le suia tele i le taimi o le pulega o fualaau faasaina, ae ua siitia pe faaitiitia i le taimi o le taofiofi. Ua i ai le talitonuga o lenei vaega o loʻo i ai ni mea e le mafai ona faʻaaogaina e ono aʻafia ai le tulaga o le aʻafiaga e toe faʻafoʻi ai. O le tele o nei suiga tumau e leʻi faʻaalia e tupu i le tali atu i le faʻaalia pea o le faʻaalia o meaola faʻasolosolo faʻamalosi ma atonu e avea ma tagata e olaola mo le neuropathology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu.

Le pito i luga o le itulau 

FAʻAMALUINA O LE LĒ O LE FAʻAMATALAGA E MAFAI ONA TALOSAINA LE VULNERABILITY E AOAO AI

E pei ona faamatalaina i luga, i se tasi o amioga ua fuafuaina e maua ai se taui pe aloese ai mai se taunuuga le lelei, ua suia le matafaioi mo le dopamine mai le tasi o le faalauiloaina o le aoaoina fou i se tasi o le mafai ona faaaogaina faamatalaga iloga ina ia lelei ona faatinoina le tali talafeagai (behavior response)Schultz, 2004). I le eseesega, o le paʻu o le paʻu mai le cortex ma le vaega (eg, amygdala ma le hippocampus) i totonu o le taavale afi eletise (e aofia ai le NA) e tulaʻi mai e taua tele mo le faʻaaogaina o se amio lelei (Kalivas ma Volkow, 2005). E le gata i lea, e manatu e faapea o se amioga e faʻaauau ona faia, o le matafaioi o le suamalie o le suamalie mai le PFC ma le amygdala i le NA, o le a avea ma mea e sili ona taua i le faʻaaogaina o le glutamate e taʻalo mai i le vateatea afi i le pito i tua (Everitt ma Robbins, 2005). I lenei auala, o amio e faʻavae mai le avea o se faʻamatalaga faʻatautaia e aofia ai galuega faʻamuamua i amioga masani e faʻaaoga ai le matagaluega o mafaufauga galue (Barnes 'ua al, 2005). I le tino, o lenei fesuiaiga mai le taʻutaʻuina i amioga masani e mafai ona fetuutuunai e ala i le faatagaina o amioga lelei e aʻoaʻoina lelei e faʻagaoioia lelei e aunoa ma le faʻalogoina o le mafaufau, ma pe a suia le faʻaosofiaina o le faʻamalosia po o le uiga, talafeagai i suiga o le siosiomaga. I le tulaga o le sailia o fualaau faasaina, o lenei suiga mai le matagaluega i luma atu i le femalagaaʻi afi masani o lona uiga o le leai o se taofiga ma le toe faʻaleagaina. O le taua mo le togafitiga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, o le gafatia o le muaʻi luma, o le faʻaalia o le eletise e faʻafefe ma faʻalavelave ai le masani o le faʻataʻitaʻiina o fualaau faasaina, ua atili ai le faigata mo faaiuga a le komiti e faʻataunuʻu i le faʻatau fualaau (Everitt ma Robbins, 2005; Kalivas ma Volkow, 2005). Malamalama i le neurofysiology lea e faʻamalosia ai le suiga faʻafefegalea mai le faʻatulafonoina i le faʻamalosia o fualaau faʻatau, ma le faʻaleagaina i le toe faʻafouina o le puleaina o fualaau faasaina e manaʻomia ai le malamalama i le neuroplasticity cellular tumau e faʻaaogaina e le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Aemaise lava, e aofia ai le iloagofie o suiga i le paʻu o le glutamate ma le tulaʻi mai o le hypofrontality lea e faʻatagaina ai le faʻamalositino e faʻatautaia e aunoa ma ni faʻasalaga masani (Jentsch ma Taylor, 1999; Goldstein ma Volkow, 2002).

Faʻaauau le Neuroplasticity i le Cortical Glutamate Circuit: Neuroimaging tagata

O le tele o le neuroplasticity i gaioiga faʻasolosolo na faʻaalia saʻo ile addicts e faʻaaogaina ai ni auala e ese mai ai. O le mea lea, o loʻo i ai se faʻaitiitiga lautele i le muaʻi faʻaogaina o fuataga o le gasegase telefoni feaveai ma le toto i tagata taʻitoʻatasi ua faʻaleagaina i fualaau eseese eseese, mai i cocaine e opioids i le ava malosi (Goldstein ma Volkow, 2002). E aofia ai vaega faʻapitonuʻu e pei o le cingular pito i luma ma le vavalaʻau faʻapitoa. Tuʻuina le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻatoagaina o le cingular pito i luma ma le faʻatinoina o amioga e faʻatatau i le faʻalauteleina o meaola (Faʻasalaga 'ua al, 2002), ma i le va o le faʻatoaagaina o le vaʻavaʻai faʻasalalauga ma le gafatia e fesuiai ai se amio ua aʻoaʻoina lelei i se amio fou faʻafeiloaʻiga (Kolb 'ua al, 2004), o lenei tulaga faʻapitoa o loʻo faʻaalia o se faʻamaoniga malosi o le faʻaitiitia o le tomai e faʻafoeina ai le sailia o fualaau faasaina. O se faʻaititia o le neʻaronite i luma atu o le cortical neurons ua lipotia mai foi i fualaau faʻasaina e leai ni fualaau faʻasaina (Franklin 'ua al, 2002), ae e le o iloa pe o nei faʻaogaina ma faʻamatalaga faʻaanatura o le ola mama o tulaga lamatia o loʻo i ai ao leʻi faʻaaogaina cocaine poʻo aʻafiaga o le faʻalauteleina o le faʻaaoga. O le mea e mataʻina ai, pe a faʻaalia i se mea muamua na fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina lea e faʻapogai ai le manaʻoga mo fualaau faasaina, ua i ai le faʻamaʻiina o le PFC,Goldstein ma Volkow, 2002; Wilson 'ua al, 2004; Kalivas ma Volkow, 2005). I le tele o suʻesuʻega, o le maualuga o le gaioiga i le PFC ua faʻamaonia lelei ma le malosi o le manaʻoga e faia i le fualaau faasaina. O le mea lea, o le eseesega i le pito i luma o le laina ma tulaga ua faaosofia e fualaau faasaina e sili atu nai lo le mea e tupu i se mea e pulea i le tali i tali e fesootai ma le taui o meaola, e pei o se gaioiga faatosina o mea feusuai. E le gata i lea, o le tutusa ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loo taua i se vaega e ala i le faaitiitia o tali i taui o meaola, pe a tuuina atu ni vaisu cocaine i se mea e faaosofia ai feusuaiga,Garavan 'ua al, 2000). O taumafaiga e tetee atu i le naunau i le tali atu i siaki cocaine ua lipotia mai foi e faateleina ai le gaioiga i luma o le lobe (Tamaititi 'ua al, 2007), ma fai mai o le gaioiga i luma o galuega e mafai ona aʻafia i le le mafaia ona teena le toe faʻafoʻi.

O se tasi o sailiga mataʻutia mai suʻesuʻega o le neuroimaging o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o tali i taui faʻapitoa i mea ua fai ma vaisu, o se faʻaitiitiga o le faʻamalosia o le responsive o le dopamine i le tali atu i togi maualalo ole psychostimulants (Volkow 'ua al, 2004, 2005). O le mea lea, o le faʻamaʻaloga o le dopamine methylphenidate i totonu o le striatum e faʻavaivaia i vailaau o le koko e faʻatatau i mataupu e pulea. E le gata i lea, e tusa lava po o le a le tele o fualaau oona e faʻaaogaina, o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faʻaititia o maualuga o le faʻaaogaina o le D2 i le striatum (Volkow 'ua al, 2004). E pei lava o le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o le dopamine, e le o se mea e ofo ai ona o tala o mea ua fai ma vaisu o le faʻaititia o le faʻaitiitia i le maualuga poʻo le fiafia i le tali atu i le methylphenidate e fesoʻotaʻi ma mataupu e pulea. I le eseesega, e ui o le methylphenidate e faʻaosofia ai lagona malolosi i vaisu, e leai se manaʻoga i le faʻatusatusaina o mataupu. Ae ui i lea, o le le faaaogaina o fualaau faasaina e faaaoga ai le pulea o mataupu e eseese e tusa ai ma a latou D2 density receptor density. O i latou maualalo le D2 o loʻo maua ai se lipoti saʻo ma le fiafia mai le methylphenidate, aoi latou e maualuga le D2 e le fiafia i aʻafiaga o le faʻaosofia (Volkow 'ua al, 2002). O lenei sailiga i mataupu masani a tagata soifua e tutusa lelei ma se sailiiliga tutusa i totonu o mea e le masani ai tagata (Nader ma Czoty, 2005).

Faʻatasi, o nei suʻesuʻega faʻasolosolo e faasino i le tumau i suiga i le circuit mesimorticolimbic circuitry. O le mea lea, i totonu o le setete state, o le tagata ua fai ma vaisu e foliga mai e le gauai atu i meaola e faaosofia ai meaola, e pei ona molimauina e ni neuroadaptations e lua, (1) faaitiitia le gaioiga i le PFC, ma (2) faaitiitia vaega o dopamine D2 receptors. Masalo e sili atu ona faitio i le togafitiga o mea ua fai ma vaisu, o le gafatia o fualaau oona e talafeagai ma le faʻaaogaina o le PFC ua faʻaleagaina. E faapena foi, o le pharmacologically induced release of dopamine in the striatum ma le lagona tutusa o le maualuga po o le fiafia ua le manuia. Ae ui i lea, o aʻafiaga e aʻafia ai fualaau faasaina na faʻaalia ai le faʻaogaina o le PFC i vaisu i se auala e faʻasoa ma le manaʻoga fualaau faasaina. Faʻatasi, o nei faʻamatalaga faʻamalosiau e maua ai se mamanu neurocircuitry mo tulaga sili ona lelei o mea ua fai ma vaisu; sili atu, le pulea le tali atu mo fualaau faasaina, ma le mativa po o le le talafeagai e tali atu mo mea e tutupu i meaola.

Faʻaauau le Neuroplasticity i le Cortical Glutamate Circuit: Meaʻai Manu

Ina ia malamalama i le telefoni feaveaʻi pe faʻafefea ona suia nei suiga i le corticolimbic circuitry ma faʻamoemoe e faʻaalia auala mo le fesuiaʻi poʻo le faafetaiaʻia o suiga, e tatau ona faʻaaoga mamanu manu, lea e mafai ai ona faʻatautaia atili le faʻagasologa o masini. O le mea taua tele, o manu e faʻaaogaina fualaau oona e fai ma vaisu i tagata, ma o le suiga mai le matagaluega i le suʻesuʻeina o le vailaʻau e faʻatautaia ai le vailaʻau o le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona, o loʻo faʻaalia i suʻesuʻega o manu.

O le faʻaaogaina masani o le toe faʻaleleia e aofia ai le aoina o rato i le faʻaleaogaina o oe lava i fualaau faʻasaina, tuʻuina o le manu i le faʻamalosi faʻamalosi pe i ai pe aunoa ma le faʻaaogaina o aʻoaʻoga, ona toe faʻalauiloa atu lea o manu i le vailaʻau faʻamalama, le fualaau faasaina (Epstein 'ua al, 2006). I le tali atu i nei fuamoa, o le a faʻaaogaina e le vailaʻau faʻatauina fualaau faʻatau fualaau e tusa lava pe leai se faʻatauga.

O suʻesuʻega muamua o le toe foʻi i manu e aafia ai le faʻaaogaina o rato o loʻo ola i le opia-o loʻo togafitia i le naloxone poʻo le naltrexone. O le taui o Opiate ua poloka ma ina ua maeʻa le taliina muamua o le tali, na tupu vave le vave (Davis ma Smith, 1974). Talu ai nei lava, na maua ai le puleaina o le ava malosi i le faʻaaogaina o le opioid system e tuʻuina atu ai le dopamine i le NA ma le ava malosi e saili i le manu (Gonzales ma Weiss, 1998). O aʻafiaga ua aʻoaʻoina mo le faʻafoeina o le ava ma tuʻuina atu i le naltrexone o le a faʻaalia ai le faamutaina o le faateleina o le dopamine i le NA ma le faamutaina o le ava malosi. O lenei faʻataʻitaʻiga faʻamavae faʻamalosi e foliga mai i tagata 'ava malosi o loʻo lipotia le faʻaititia pe leai foi le tau o le ava pe a faʻapitoa i le naltrexone (Volpicelli 'ua al, 1995).

Talu ai nei lava, o le le faʻamalosia o le tele o le faiʻai i le mafaufau ma le GABA agonists poʻo vaega faʻasaina e faʻasaina ai gaioiga gafatia, o le faiʻai o le mafaufau e tatau ai mo le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻasaina ua uma ona mapi (McFarland ma Kalivas, 2001; Vaʻai, 2002; McFarland 'ua al, 2004). O taunuʻuga o nei suʻesuʻega na faia i le sefulu tausaga talu ai, e matua tutusa lelei lava ma suʻesuʻega o faʻataʻitaʻiga na taʻua muamua. O le malo tele o le vaega o faiʻai lea ua faʻamaonia e tatau ona faʻamalosia e tusa lava po o le a le tulaga faʻapitoa mo le faatosinaina o fualaau faʻatau, poʻo le i ai poʻo le leai foi o aʻoaʻoga e faʻaumatia. O lenei mea e faʻaalia ai le aʻafiaga o le vaʻaia afi moa i totonu o se amio ua aʻoaʻoina lelei e pei o le sailia o fualaau faasaina. O le mea e ofo ai, seivagana ua faʻaumatia manu, o le fualaau faʻasaina e ala i le toe tuʻuina atu o manu i totonu o fualaau faasaina e le afaina i le taofiofia o soʻo se isi fausaga o le faiai e masani ona faʻatasi ma le faʻaosofiaina o aʻoaʻoga poʻo le faʻaaogaina o suʻesuʻega e uiga i vaisu (eg, vaega PFC, amygdala, poo NA) (Fuchs 'ua al, 2006). Ae peitaʻi, afai o le meaola e faʻaaogaina le aʻoga, faʻamalositino suʻesuʻeina e ala i faʻamatalaga, popolega, poʻo le fualaau faasaina na te faʻaaogaina le tele o faʻataunuʻuina, o loʻo aofia ai le matagaluega o loʻo faʻaalia i le faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e faʻatagaina e se tagata suʻesuʻe i le lotoifale soʻo se tasi o le telefoni i le faasologa o faasologa o loʻo aofia ai le dopamine mai le VTA i le PFC i tua, o le suʻesuʻeina o le glutamate mai le PFC i le NA poʻo le GABA / peptide faʻataʻitaʻiga mai le faʻalavelave i le pallidum (VP), faʻamalo le sailia o vailaʻau i totonu o se manu ua uma. O le mea lea, o le faʻaaogaina o toleniga e aʻafia ai vaega o faiʻai e aofia i le tele o faʻamatalaga ma le faʻalagonaina o le gaioiga i amioga faʻatau fualaau (McFarland ma Kalivas, 2001; Vaʻai, 2002; McFarland 'ua al, 2004), e faʻaalia ai le faʻamaoniga o le amio pulea amio. E tusa ai ma aʻoaʻoga faʻaumatiaga e maua ai le amio pulea, o le aofaʻiga o faʻatauga faʻatau fua (faʻataʻitaʻiga, levelaina) o loʻo aʻafia e le vailaʻau faʻasaina i meaola faʻasaʻo e maualuga atu nai lo le faʻamalositiga o faʻataʻitaʻiga i manu faʻaumatia (Fuchs 'ua al, 2006). Faʻatasi, faʻatalatalanoaga ma faʻataʻitaʻiga faʻamaonia o le sili atu o le faʻamaonia faʻamalosia e fesoʻotaʻi ma le faʻatau i fualaau faasaina i mataupu ua maeʻa ona faʻaaogaina e faʻatonutonu ai le sailia o fualaau faasaina. I le lagolagoina o lenei avanoa, o le aʻoaʻoga e faʻaaogaina e aʻafia ai GluR1 ma GluR2 glutamate receptor i lalo o le NA o kiore ua aʻoaʻoina (cocaine)Sutton 'ua al, 2003). E faʻapea foʻi, aʻoga faʻaumatia i manu feʻai e aofia ai le faʻamalosia o le infiltimbic cortex e faʻatino i le NA (Sierra-Mercado 'ua al, 2006). O le mea lea, e pei lava o taumafaiga a le psychosocial i tagata ua fai ma vaisu tagata e taumafai e toe faafoi le puleaina o togafitiga o fualaau faasaina, o le faʻaumatiaina o aʻoaʻoga i manu o loʻo faʻataunuʻuina le sili atu o le faʻamaonia o le muaʻi faʻamalosi e suia ai le fualaau oona e tali atu ai i faʻamatalaga, popolega, poʻo le fualaau lava ia.

O mea tutusa i le va o le vavalalata i le va o vailaʻau faʻatauleleina ma vailaʻau a tagata ua toe faʻaalia atili e ala i se faʻalauiloa maualuga o le felafolafoaʻiga i le taimi o le faʻamaʻiina o fualaau faasaina. O le mea lea, o tamaʻi na toleniina e suʻeina e le tagata ia cocaine poʻo heroin e faʻaalia ai se faʻateleina o le faʻateleina o le synaptic glutamate i le NA i le tali atu i fualaau faasaina-poʻo le faʻamalosia o fualaau faasaina (McFarland 'ua al, 2003, 2004). E le gata i lea, o lenei siitiaga ua soloia e ala i le taofia o le PFC i tua, ma e le tupu i totonu o le suauu vavao poʻo le cocaine amo faʻatasi ma vaega o le pule a heroin. I se isi faaupuga, e tusa lava po o le a le tele o le puleaina o fualaau faasaina, pe afai e le o auai manu i fualaau faʻatau fualaau faasaina e leʻo faʻatoʻa tuʻuina atu le synaptic glutamate. O le mea lea, o le puleaina o fualaau faasaina na o le le lava lea e faʻagaoioia ai le auala muamua o accumbens glutamate, ae o lenei auala e faʻailoa e manu e aʻoaʻoina ai se galuega e saili ai fualaau faasaina. O le mea taua, e leai se faateleina o le paʻu o le tino na matauina i le taimi o le sailia o meaai i manu ua aʻoaʻoina i le faʻafoeina o taumafa, e taʻu mai ai o lenei neuroplasticity e le faʻaosoina e ala i le aʻoaʻoina e saili taui faʻapitoa (McFarland 'ua al, 2003). Lagolagoina le taua o le dysregulation i le faʻaaogaina o fualaau faʻataʻavale i le faʻataʻitaʻiina o amioga faʻatau fualaau, o le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona e taofia ai le sailia o fualaau faasaina, e pei o le le faʻamalosia o le PFC (Cornish ma Kalivas, 2000; Di Ciano ma Everitt, 2001). Talu ai nei, o nisi o le neuroplasticity molecular mediation o le dysregulation o le mualaʻi o le fuaina o le glutamate projection i le NA na suʻesuʻeina. E le gata i lea, o nisi o taunuuga tumau o le faʻasaʻolotoina o le pulu fua i le taimi o suʻesuʻega fualaau faasaina ua suʻesuʻeina.

Neuroplasticity Fesoasoani i le Dysregulated Glutamate Transmission

Aʻo tumau pea le faʻamautuina o le glutamate, o loʻo tumau pea le faʻamaonia o le palasitikone mole tutusa. O le mea taua i nei faʻataʻotoga mole molemoa o le faʻaitiitia o le suiga o le cystine-glutamate (xc-) (faifalaoa 'ua al, 2003). xc- o le laasaga o le fua e mafua ai ona maua e le siama le cystine e faia ai le antioxidant glutathione, ma e tupu i le fesuiai o le tasi o cystine e sui ai le tasi o mole mole o le glutamate intracellular i totonu o le avanoa faaopoopo (McBean, 2002). E masani lava, o lenei faʻamalologa faʻaogaina e le maua ai se mea e maua ai le maualuga i le avanoa faaopoopo e lava e faaosofia ai le faʻataʻitaʻiina o le autoceptors (mGluR) faʻatautaia o le glutamate (mGluR), ma faʻafefe ai le faʻasalaga synaptic glutamate (Moran 'ua al, 2005). Ae peitaʻi, faʻaititia le xc- i le NA pe a maeʻa ona maua e le cocaine masani le faʻasaina o tonic, faʻaopoopoina le synaptic glutamate faʻasaʻolotoga. O lenei faaitiitia o le leo ua tuufaatasi ma le faaitiitia o le faailoilo e ala mai i le presonaptic mGluR, lea e manatu e mafua ona o le faateleina o le talipupuni phosphorylation (Xi 'ua al, 2002), ma le induction o se polotini e taʻua o le faʻaaogaina o le G-protein saini 3 (AGS3), lea e faʻamautu ai le mauaina o le faʻaaliga e ala i le Giα vasega o Mātini (Bluring ma Lanier, 2003; Toa 'ua al, 2004; Yao 'ua al, 2005). O lenei mafutaga o loʻo faʻaalia i Ata 5.

Ata 5.

Ata 5 - O le mea e faanoanoa ai, ua le mafai ona matou tuʻuina atu isi faʻamatalaga avanoa mo lenei mea. Afai e te manaʻomia se fesoasoani e faʻaogaina ai lenei ata, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi le help@nature.com poʻo le tusitala

O le neuroplasticity o le tino e fesootaʻi ma le faʻasalaga faʻamalosi i le NA ua faʻamalosia e faʻavaeina le faʻafitauli e toe faʻafoʻi ai le koko ma atonu o isi fualaau oona. O aʻafiaga e faʻaaogaina ai se amio aʻoaʻoina e faʻafeiloaʻi ai i se taui faʻaleaganuʻu i le faʻaaogaina o le glutamate i le pito i luma e oʻo atu i le ala o loʻo faʻaleleia. O se mea e faaosofia ai le maua o le cocaine e mafua ai le faasaolotoina tele o le glutamate lea e mafai ona fuaina e pei o le masuasua i le suavai extracellular. O le Dysregulated faʻamaumauga e maua ai se vaega mai lalo ifo o le tulafono xc- ma faʻaitiitia ai le faʻaagagaina o faʻataʻitaʻiga mGluR o le sueteni receptors. O le faʻateleina o le faʻamalolo o le glutamate e faʻaolaina ai foi i le dendoric dysmorphisms, e aofia ai le faateleina o le tele o vaʻalaʻau e mafua mai i le faʻatupulaia o le taamilosaga i luga o le uila. O le faʻateleina o le lanu mumu i le isi extracellular space o lona uiga o le faateleina o le faʻateleina o le glutamate, ma o lanu meamata e tutusa lelei ma le cystine.

Ata atoa ma le tala (153K)Sii mai le Power Point faaseʻe (418 KB)

 

O le toe faʻaaogaina o le synaptic glutamate i le taimi o faʻasolosolo faʻasolosolo o vailaʻau e manatu e saofagā i le tele o suiga postsynaptic tumau. O le Peraimeri i nei mea o suiga lelei ia i le vailaʻau o le vineina o le sine i luga o le NA ma le pito i luma o le vailaʻau faʻataʻapoʻa pe a maeʻa ona faʻatonuina fualaau faʻasaʻi (Robinson ma Kolb, 2004). Ua lelei ona faʻatulagaina o le faʻaaogaina o le glutamate i le uʻu i le aganuʻu e suia ai le tele o vaitamini, pe faʻalautele pe faʻaitiitia e fuafua i luga o le tele o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le talutamate ma masalo na faʻaosoosoina ai le subtypes (Lippman ma Dunaevsky, 2005; Risati 'ua al, 2005). O le mea lea, masalo e le o se mea e ofo ai e faalagolago i luga o le vailaʻau faʻasolosolo ona faia, o loʻo i ai se faʻaopoopoga (psychostimulants) pe faʻaitiitia (opioids)Robinson ma Kolb, 1999, 2004; Jedynak 'ua al, 2007). O le faʻaaogaina o le televise o le neuroplasticity e faʻatautaia ai le totoina o le viliina o se nofoaga o loʻo faʻaaogaina o le tele o suʻesuʻega gaioiga. Ae ui i lea, o le tulafono faatonutonu o le cytoskeleton actin lea e mafai ona faʻaleleia poʻo suia suiga o le vailaau oona o se sui tulaga maualuga mo se gaioiga lea e ono mafua ai suiga i le tele o le vaʻaia (Rao ma Craig, 2000; Lisman, 2003; Blanpied ma Ehlers, 2004; Matus, 2005). O le mea lea, o loʻo i ai le faʻaolaina tumau o le uila vilivae pe a maeʻa ona alu ese mai le pulega masani o le psychostimulant (Faʻatasi 'ua al, 2006). O le faʻaopoopoga o le uila vilivae, e le itiiti ifo i se vaega, mai i le faʻaitiitia o Lim kinase, lea e faʻapipiʻiina ai le faʻatupuina o le F-actin, faʻapea foʻi le matuitui o le vaʻai (Meng 'ua al, 2002; Soosaia 'ua al, 2005). I le faaopoopo atu i suiga i le faʻaogaina o le totoina o le tino, o le isi taunuuga o le faʻatupulaia o le gaioiga o le uila o le a avea ma suiga i le fefaʻatauaiga o faʻamaʻi i totonu o le membrane postsynaptic (Kasai 'ua al, 2003). E ui lava e le o se taunuuga o le faʻatupulaia o le faiga o le tietie uila vilivae, o se suiga ogaoga i le faʻatautaia o le faʻatautaia o faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le AMPA glutamate receptors (Mangiavacchi ma Wolf, 2004; 'ua al, 2005; Boudreau ma Wolf, 2005). Ae peitai, o le mea e faateʻia ai, o le siitaga o faʻamaumauga a le AMPA e fesoʻotaʻi ma le le mafai ona faʻaosofia le atuatuvalega umi (lea e masani ona fesoʻotai ma faʻamaumauga a le AMPA)Martin 'ua al, 2006). E ui lava o lenei sailiiliga talu ai nei na finauina i se suesuega e faaalia ai pe a maeʻa ona aveeseina mai le koko o loʻo i ai le maualuga o le maualuga o le AMPA o loʻo i ai nei i totonu o siama faʻapipiʻi (Kourrich 'ua al, 2007). I le tulaga lautele, o le fesuiaiga o le vailaau o le vailaau i vailaau o loo i ai i le taimi nei, o se vaega o nisi fenumiai i tusitusiga (Kalivas ma Hu, 2006).

O le mea e mataʻina ai, o le faʻamalosia o le faʻaleleia o BDNF e faʻaleleia ai le uila viliina ma faʻasolosolo le tele o le vaʻaia (Bramham ma Messaoudi, 2005), e faʻamaonia ai o le siitia maualuga o le BDNF i le taimi o le tuumuli ese mai e mafai ona saofagā tuusaʻo i le faʻamautuina tumau i le faʻasalaga. E foliga mai o le feteenai ma lenei manatu, o le faaosofia o le mauaina o le BDNF i le accumbens e faalauiloa ai le sailia o le cocaine (Graham 'ua al, 2007), o se aafiaga e mafua mai i le taofiofia o le uila afi i le NA (Faʻatasi 'ua al, 2006). Ae peitai, o se suʻesuʻega talu ai nei na faaalia ai o le tatalaina o le BDNF i totonu o le accumbens ina ua maeʻa le pulega i totonu o le PFC na taofia ai le mauaina o fualaau faasaina ma le faasaolotoina o le glutamate e fesootaʻi ma le sailiiliga o le koko (Berglind 'ua al, 2007). Na taumateina faapea o le BDNF na faʻatautaia i totonu o le PFC na faʻaaogaina ma le faʻamalolo i totonu o le NA ina ia maua ai lenei faʻalogona amio (Ositaulaga 'ua al, 1997). O le mea lea, o le faʻasaʻolotoina o le BDNF mai i le pito i luma o loʻo i totonu o le NA atonu e maua ai se aafiaga ese nai lo le microinjecting o pharmacological quantities.

E ui lava o le tumau i le neuroplasticity i le NA ma le striatum e mafai ona atagia mai ai le maualuga o le tino o loʻo vaaia i le faʻaogaina o mea ua fai ma vaisu, e manatu ai o le tumau o le neuroplasticity e tupu foi i totonu o le PFC. O le mea moni, o le faʻafouina o le psychostimulant administration e faʻatupulaʻia ai le tele o vailaau o le sine i luga o siama faʻatapulaʻa muamua (Robinson ma Kolb, 2004). I le faatusatusa atu i laulava vili i totonu o le tumutumu lea e fesoʻotaʻi ai le tele o le vaitamini ma le leai o se mea e mafai ona faʻaaoga (Zhang 'ua al, 1998), e foliga mai e sili atu le faigofie ona faaosofia i luga o sel o le muaʻi amata (Dong 'ua al, 2005). E fetaui lenei ma le tele o le faateleina o le glutamate ua tuʻufaʻatasia i le NA na faia i le taimi o suʻesuʻega faʻamalositisi, ma e mafai, i se vaega, ona fesoʻotai atu i neuroadaptic cellular e pei o le faʻaititia o le faailoilo e ala ile Gi-coupled receptors ona o le maualuga o le AGS3 (Kalivas 'ua al, 2005). O le mea lea, a o le D2 faʻafeiloaʻi-faʻafeiloaʻi suiga i le pito i luma o le telefoni feaveai e foliga mai ua le mautonu pe a uma ona aveese mai cocaine masani, o le a faʻateleina le aʻafiaga o le faʻamalosia o Gs-coupled D1 receptors (Nogueira 'ua al, 2006). O lenei mea e mafai ona saofagā i le faateleina o le gasegase ma le leiloa o le siama o loʻo lipotia i le muaʻi neuronoa i le maeʻa ai o cocaine masani (Trantham 'ua al, 2002), e pei o le faʻaosofia o le nusipepa o le D1 e faʻateleina ai le faʻamautuina o le apofaʻilele AMPA i totonu o le membrane ('ua al, 2005). O le mea moni e manaʻomia e le D1 le faʻaosofia o le talipupuni i le PFC mo le toe faʻaleleia o le faʻamalositisi faʻatasi ma lenei avanoa (Capriles 'ua al, 2003; Sun ma Rebec, 2005).

Aotelega o le Neuroplasticity I lalo ifo o le faʻatinoina o le Faʻatonuina ma le Faʻavaivaia o le Faʻavae

E pei ona faʻaalia i Ata 4c, fomaʻi o le neuroplasticity e tumau i le taimi o le faʻasaina o loʻo tuʻuina atu ai ni mea e le mafai ona faʻasolosolo ina ia mafai ai ona toe faʻafoʻi i vaisu. O le tele o suʻesuʻega e lagolagoina ai le faʻatautaia o le muaʻi faʻataʻitaʻiga i le NA, o se tagata faufautua ogaoga o le sailia o fualaau faasaina. I se tulaga tutusa, o suiga iloga i le postsynaptic glutamate signaling, e aofia ai suiga i morphological i neorons e ono fesoasoani i suiga. O le faʻatautaia eletise e faʻalagolago i le tulaga o le ola maloloina i le taimi o le laina ma le tali malosi a le PFC ma galuega i le NA i le taimi o suʻesuʻega fualaau faʻasaina poʻo le faʻatagaina o fualaau oona ua amata ona faʻateleina, ma, pei ona otooto atu i lalo, ua avea ma nofoaga fou o gaioiga mo le atiaʻe o vailaʻau mo togafitiga vaisu.

Le pito i luga o le itulau 

FESOASOANI I LE LUMANAʻI MA FAAMATALAGA FAALETINO

A o faateleina lo tatou malamalamaaga i femalagaaiga ma masini feaveaʻi e mafua ai ona faʻaleleia pea fualaau faʻasaina le vaivai e toe faʻafoʻi ai, o le a faʻaalia manino ai fualaau faʻataʻitaʻi fou. E faʻafefea ona faʻafeiloaʻi lenei faʻafitauli i le va o le faʻatonutonuina ma le toe faʻamalosi e maua ai ni mafuaaga mo le atinaʻeina o vailaau fou, faʻapea foʻi ma le faʻalauteleina o le malamalamaaga i auala e mafai ai e vailaʻau ona faʻaleleia atili ai taunuuga o togafitiga faʻapitoa.

Liua e Faʻamalosia i le Faʻasologa Faʻatonu

O le faʻaaogaina o vailaʻau mo togafitiga e faafaigofie ai le gafatia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai le tele o taʻutinoga, o le faia o faaiuga i le toe faʻafoʻi e taua i le faʻaitiitia o le toe faʻaleagaina. E pei ona faamanino atu i luga, o le suiga i le toe faʻaaogaina o se masani e faʻavae i luga o le matagaluega o le manatuaina o galuega galue e aofia ai le leai o se tulafono faatonutonu muamua. Faʻamatalaga o le faʻaleagaina o le faʻaaogaina o fualaau faasaina, o loʻo faʻaalia e ala i le le lelei o le mafaufau i galuega e fesoʻotai atu i le gauai atu, le mautonu ma le gafatia e fesuiaʻi amio e faʻavae i luga o faʻamatalaga fou. E tusa ai ma nei suʻesuʻega, o le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻamaonia pe faʻafetaui ai le neuroplasticity e maua mai i le PFC e faʻafoeina ai femalagaiga masani masani e foliga mai o se auala taua. E pei ona faamanino atu i luga, o suiga mole mole o loʻo aofia ai le faʻaitiitia o le tau o le ola e ala i le faʻaititia o le numera o le dopamine, ma le faʻateleina o le pito i luma e faʻataunuʻuina ai le faʻamalosi o le pusa e ave ai le faʻamalositino. O lea la, o vailaau e suia ai le dopamine, faasalalauina o le glutamate poʻo le GABA e mafai ona avea ma sui. E le gata i lea, o le suʻesuʻeina o le GABA mai le NA e faʻamautuina i le tele o neuropeptides (McGinty, 2007), ma o nei pepides, faʻapea foʻi ma isi i corticolimibic o loʻo avea foi ma sui mo le atinaʻeina o fualaau faasaina.

Dopaminergics

 

O le suiga o le Dopamine e maua ai suiga eseese e faalagolago i le subtype receptor. O le mea lea, o loʻo i ai se faʻaitiitiga i le faailo o le nusipepa D2 (Volkow 'ua al, 2004), o se faʻatupulaia gafatia i le faailo o le D1 (Kalivas 'ua al, 2005), ma le maualuga o le faʻaeʻeina i le D3 faʻaleleia o se taunuuga o le faʻatuputeleina o le faateleina o le BDNF (Neisewander 'ua al, 2004). O le mea lea e faigata ai ona vaʻai pe faapefea ona sili atu le faʻatautaia o le dopamine. Ae ui i lea, o loʻo i ai faʻamatalaga sili faʻamaonia faʻamaumauga o le faʻaaogaina o le D3 e faʻasaina le sailia o fualaau faasaina (Xi 'ua al, 2006).

Glutamatergics

 

E faʻavae i luga o le neuroplasticity o loʻo faʻamatalaina atu i luga, o le taofia o le faʻamaloloina o le synaptic glutamate e fesoʻotai ma le sailia o fualaau faasaina e foliga mai o se auala sili ona lelei e faʻaitiitia ai le faʻaosofia e toe faʻafoʻi. Ae peitai, e le mafai ona faʻaaogaina atoa le faʻaaogaina o le kulutamate glutamate receptors ona o aʻafiaga e le talafeagai. O le mea lea, o le tele o togafitiga faafomaʻi e faʻaalia mo le faʻatonutonuina nai lo le taofia o le faʻafefe o le glutamate. O nisi o nei vaega ua uma ona ulufale atu i faamasinoga faafomaʻi ma faaalia ai le tauagafau talafeagai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le acamprosate ma le topiramate o loʻo i ai ni vaivaiga e pei o le avega a le AMPA (Myrick ma Anton, 2004; Cubells, 2006). Ua lipotia mai Topairomate e faʻaititia le toe faʻafoʻi o meaʻai o le koko (addicts cocaine)Kampman 'ua al, 2004). E le gata i lea, modafinil ma N-acetylcysteine ​​o loʻo galue e faʻateleina le glutamate extracellular ma mafua ai ona faʻamalosia le faʻafeiloaʻiga o le mGluR o le synaptic glutamate release ua faʻaalia le aoga i le toe foʻi mai o cocaine poʻo le faʻailoaina o le gaioiga,Talofa 'ua al, 2005; LaRowe 'ua al, 2007). E tolu fale tutoatasi ua lipotia mai (Dackis, 2004; Malcolm 'ua al, 2006; Hart 'ua al, 2007) o le modafinil e faaitiitia ai le koko koko maualuga atonu e ala i le faateleina o le glutamate extracellular ma le faagaoioia o le mGluR inhibitory e pei ona faamatalaina i luga. E le gata i lea, i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa, ua faʻamaonia mGluR2 / 3 agonists e taofia ai le faʻatagaina o fualaau faasaina (Papatiso 'ua al, 2004; Peters ma Kalivas, 2006).

GABAergics

 

O faʻataʻitaʻiga o cocaine ma heroin e faʻaalia ai o le faʻaitiitia o le GABA i le VP e le NA afferents e fesoʻotai ma le sailia o vailaʻau (Caille ma Parsons, 2004; Tang 'ua al, 2005). O le lagolagoina o le taua o lenei fetuutuunaiga, o vailaʻau e siitia ai le GABA, ua faaalia ai le folafolaga i suʻesuʻega muamua ma suʻesuʻega, vigabatrin (inhibitor of GABA transferase), gabapentin (masini e le manino), ma baclofen (GABAb agonist). O le tagata faitau e faatatau i faʻamatalaga lata mai o le faʻaaogaina o GABAergics i le togafitia o le tagofiaina o fualaau faasaina (O'Brien, 2005; Vocci ma Ling, 2005).

Peptidergics

 

O le tele o neuropeptides o loʻo nonofo i le GABA i le suʻesuʻega mai le NA, e aofia ai le neurotensin, le vailaʻau P, dynorphin, ma le PA (McGinty, 2007). E ui lava o lo tatou malamalama i le auala e fesoasoani ai nei peptides pe leai foʻi le faʻataʻitaʻiina o le faʻataʻitaʻiina o fualaau faʻasaina e le faʻalavelave i le pallidum suʻesuʻega e matua mativa lava, ua faʻaalia ai o le taofia o le siakiina o elekepini i le VP e taofia ai le sailia o le koko i manu (Tang 'ua al, 2005), o se aafiaga atonu o le saofaga i le aoga o le naltrexone i le faʻasaina o le ethanol (Vocci ma Ling, 2005).

faaiuga

E ui lava na i ai ni tulaga taua i lo tatou malamalamaaga i le neuroplasticity e faavae i le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu ma le tumau i le tulaga vaivai e toe faʻafoʻi ai, ua tatou i ai i se tulaga taua i le mafai ona faʻaaoga lenei malamalama fou e togafitia ai mea ua fai ma vaisu. E ui o loʻo i ai nisi o faʻauluuluga o le falemaʻi mo le faʻatautaia o le faʻatautaia i le va o neurons i le matagaluega o loʻo faʻaalia e taua, e faigata tele ona faʻaaogaina le neuroplasticity o loʻo maua i le inisinia signaling lea e matua taua tele i vaisu. O le faʻaaogaina o lenei faʻamatalaga fou o loʻo faatalitali mo le atinaʻeina o le tuufaatasiga filifilia mo faʻamalosi ua faʻatūina i ala o faailoilo, ma sili atu le taua, o lona uiga o le faʻaaogaina o le mea faʻapipiʻi. Ae ui lava i lea, o ituaiga o neuroplasticity ua faailoaina mai i le taimi nei o loʻo faasino atu ai le auala agai atu i faʻafitauli i le lumanaʻi lea o le a avanoa ao faʻalauiloaina tekinolosi faʻanofo.

Le pito i luga o le itulau 

Faamatalaga

TALANOAGA

O Dr O'Brien sa galue o se faufautua i le tolu tausaga ua tuanaʻi i Alkermes, Cephalon, Forest ma McNeil Laboratories. E leai se tala a Dr Kalivas.

Le pito i luga o le itulau 

mau faasino

  1. Osita CA, Cai N, Bliven T, Juhasz M, Conner JM, Acheson AL 'ua al (1997). Anterograde felauaiga o faiʻai-maua neurotrophic vaega ma lona matafaioi i le faiʻai. Natura 389: 856-860. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  2. APA (1987). Faʻamatalaga Faʻaipoipoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga. Tolu Tolu, Revised (DSM III-R). I: American Psychiatric Association: Washington, DC.
  3. Baker DA, McFarland K, Lake RW, Shen H, Tang XC, Toda S 'ua al (2003). Neuroadaptations i le fesuiaʻiga o le cystine – glutamate faʻavae lalo o le cocaine toe paʻu. Nat Neurosci 6: 743-749. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  4. Baptista MA, Martin-Fardon R, Weiss F (2004). Vaʻaia o le faʻaaogaina o le kulutamate o le 2 / 3 agonist responsor metabotropic LY379268 i luga o le toe faʻaleleia vs faʻamalosia muamua: faʻatusatusaga i le va o le cocaine ma le malosi masani faʻamalosia. J Neurosci 24: 4723–4727. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  5. Barnes TD, Kubota Y, Hu D, Jin DZ, Graybiel AM (2005). Gaoioiga o striatal neurons atagia mai ai le felanulanuaʻi o le faʻavasegaina ma le toefaʻailogaina o taualumaga manatuaina. Natura 437: 1158–1161. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  6. Barrot M, Olivier JD, Perrotti LI, DiLeone RJ, Berton O, Eisch AJ 'ua al (2002). Gaioiga a le CREB i le meaola o loʻo faʻaosoina atigi atigi gating o amioga tali atu i lagona faʻaosofia. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci USA 99: 11435–11440. | mea | PubMed | ChemPort |
  7. Benavides DR, Bibb JA (2004). Matafaioi a Cdk5 i le faʻaogaina o fualaʻau ma le maalili. Ann NY Acad Sci 1025: 335–344. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  8. Berglind W, Tagai R, Fuchs R, Branham R, Whitfield T, Miller S 'ua al (2007). O le BDNF faʻafefeteina i totonu o le medial frontfront cortex e taofia ai amioga o le cocaine-saili. Eur J Neurosci 26: 757-766. Faʻaalia o le faʻasaolotoina o le BDNF e mafai ona faʻaleleia le sailia o fualaau faasaina. | mea | PubMed |
  9. Berke JD, Hyman SE (2000). Togafitiga, dopamine, ma le sela sela o manatua. Neuron 25: 515–532. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  10. Berridge K, Robinson T (1998). O le a le matafaioi a le dopamine i taui: aʻafiaga o le hedonic, taui o le aʻoaʻoina, poʻo le faʻaosofia o le malamalama? Brain Res Faʻaaliga 28: 309–369. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  11. Blanpied TA, Ehlers MD (2004). Microanatomy o dendritic spines: o loʻo aliaʻe mai mataupu faʻavae o le synaptic pathology i le psychiatric ma le neurological disease. Biol Psychiatry 55: 1121–1127. | mea | PubMed | ISI |
  12. Blumer J, Lanier SM (2003). Fesoasoani polotini mo G porotini-faailo faiga: activators o G porotini faailo ma isi nonreceptor polotini faatosina le faatoaagaina mai tulaga o G proteins. Auala e mauaina ai auala 9: 195–204. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  13. Borgland SL, Taha SA, Sarti F, Fields HL, Bonci A (2006). Orexin A i le VTA e taua tele mo le faʻaulufaleina o le synaptic plasticity ma amioga faʻapitoa i le cocaine. Neuron 49: 589-601. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  14. Boudreau AC, Wolf ME (2005). O le faʻamalieina o amioga i le cocaine e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le AMPA receptor luga o le faʻaaliga i totonu o le nucleus accumbens. J Neurosci 25: 9144–9151. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  15. Bowers MS, McFarland K, Lake RW, Peterson YK, Lapish CC, Gregory ML 'ua al (2004). Faʻaolaina o le G-protein faʻailo 3: o le leoleo faitotoʻa o le cocaine faʻalauiloaina ma le sailia o fualaʻau. Neuron 42: 269–281. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  16. Bramham CR, Messaoudi E (2005). BDNF gaioiga i tagata matutua synaptic palasitika: o le synaptic tuʻufaʻatasia manatu. Prog Neurobiol 76: 99–125. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  17. Caille S, Parsons LH (2004). O le valea o le heroin self-administration e faʻaititia ai le gau o le GABA i totonu o le pallidum lautele: a i vivo suesuega microdialysis i isumu. Eur J Neurosci 20: 593–596. | mea | PubMed | ISI |
  18. Capriles N, Rodaros D, Sorge RE, Stewart J (2003). O le matafaioi mo le muaʻi faʻataʻitaʻiga i le faʻafitauli- ma le cocaine-faʻaosofia faʻafouina o cocaine saili i isumu. Psychopharmacology (Berl) 168: 66-74. | mea | PubMed | ChemPort |
  19. Katinale RN, Everitt BJ (2004). Neural ma mafaufau auala e faʻatauaina ai le manaʻomia o le aʻoga: sootaga i vailaʻau fai ma vaisu. Curr Opin Neurobiol 14: 156-162. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  20. Carlezon WA, Thome J, Olson VG, Lane-Ladd SB, Brodkin ES, Hiroi N 'ua al (1998). Faʻatonutonuina o cocaine taui e CREB. Saienisi 282: 2272–2274. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  21. Centonze D, Siracusano A, Calabresi P, Bernardi G (2005). Aveʻesea o mea faʻamanatu manaʻomia: o se neurobiology o psychotherapy. Mol Neurobiol 32: 123–132. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  22. Cha XY, Pierce RC, Kalivas PW, Mackler SA (1997). NAC-1, o le isumu faiʻai mRNA, ua faʻateleina i totonu o le tumutumu accumbens tolu vaiaso ina ua tuanaʻi cocaine pulega o ia lava. J Neurosci 17: 6864–6871. | PubMed | ISI | ChemPort |
  23. Charlton ME, Sweetnam PM, Fitzgerald LW, TerWiger RZ, Nestler EJ, Duman RS (1997). O le pulega taimi o le ethanol e faʻasalalau ai le faʻaaliga o le GABAA talini palaka1 ma palaka5 subunits i le ventral tegmental area ma hippocampus. J Neurochem 68: 121–127. | PubMed | ISI | ChemPort |
  24. Chefer VI, Moron JA, Hope B, Rea W, Shippenberg TS (2000). Kappa-opioid receptor activation puipuia le suia i le mesocortical dopamine neurotransmission e tupu i le taimi o le vavao mai cocaine. Neurosains 101: 619-627. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  25. Childress AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgeral J, Reivich M, O'Brien CP (1999). Faʻagaoioia Limbic i le taimi o le manaʻomia o cocaine manaʻomia. Am J Psychiatry 156: 11-18. | PubMed | ISI | ChemPort |
  26. Childress AR, Wang Z, Li Z, Erman R, Hole A, MacDouball M 'ua al (2007). Faʻapipiʻi masini mo le gaʻoina o le koko o le koko (GO!) Ma le agasalahibition (STOP) e pei ona faʻaalia mai e le masini faʻavae vasega. College on Problems of Drug Dependence Fonotaga Faaletausaga, Aai o Quebec (aotelega).
  27. Choi KH, Whisler K, Graham DL, Self DW (2006). Antisense-faʻatosina faʻaititia i nusipepa accumbens cyclic AMP tali elemeni fusia polotini faʻamalosia le faʻamalosia o cocaine. Neurosains 137: 373–383. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  28. Colby CR, Whisler K, Steffen C, Nestler EJ, Self DW (2003). Striatal celltype-faʻapitoa faʻaaliga o DeltaFosB faʻalauteleina le faʻaosofia mo cocaine. J Neuroscience 23: 2488–2493. | ISI | ChemPort |
  29. Cornish J, Kalivas P (2000). O le faʻasalalauina o le glutamate i totonu o le nucleus accumbens e faʻatamaia ai le toe solia o le vailaʻau o le cocaine. J Neurosci 20 (RC89): 81-85. | PubMed | ISI | ChemPort |
  30. Cubells JF (2006). Topiramate mo le faʻalagolago i le cocaine. Curr Psychiatry Rep 8: 130–131. | mea | PubMed |
  31. Dackis CA (2004). Talu ai nei alualu i luma i le vailaʻau faʻafomaʻi o cocaine faʻalagolago. Curr Psychiatry Rep 6: 323–331. | mea | PubMed |
  32. Dackis CA, Kampman KM, Lynch KG, Pettinati HM, O'Brien CP (2005). O se faʻalua-tauaso, faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻia o le modafinil mo le faʻalagolago o le cocaine. Neuropsychopharmacology 30: 205-211. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  33. Davis WM, Smith SG (1974). Naloxone faʻaaoga e aveʻese ai le amio o le sailia o opiate: manaʻomia mo le faʻaumatia o faʻamalosia faʻamalosia. Biol Psychiatry 9: 181-189. | PubMed | ISI | ChemPort |
  34. Daws LC, Callaghan PD, Moron JA, Kahlig KM, Shippenberg TS, Javitch JA 'ua al (2002). O le Cocaine e faʻateleina le aveina o le dopamine ma le faʻaali luga o sela i le ave o le vailaʻau. Biochem Biophys Res Commun 290: 1545–1550. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  35. Deutch AY, Roth RH (1990). O mea e mautinoa ai le faʻatagaina o le muaʻi faʻamalosiina o le prefrontal cortical dopamine system. Prog Brain Res 85: 357–393. | PubMed |
  36. Di Ciano P, Everitt BJ (2001). Aʻafiaga faʻafuaseʻi o le feteʻenaʻi o le NMDA ma le AMPA / KA taliaina i totonu o le tumutumu o le tumutumu o le tumutumu ma le atigi luga o le cocaine-sailia amioga. Neuropsychopharmacology 25: 341-360. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  37. Dong Y, Nasif FJ, Tsui JJ, Ju WY, Cooper DC, Hu XT 'ua al (2005). Cocaine-faʻamalosia plasticity o intrinsic membrane meatotino i prefrontal cortex pyramidal neurons: fetuʻutuʻunaʻi i potassium galu. J Neurosci 25: 936–940. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  38. Dunais JB, McGinty JF (1994). Ogaoga ma le masani ai cocaine pulega eseese suiga suia striatal opioid ma faanatinati transcription vaega mRNAs. Synaps 18: 35–45. | mea | PubMed | ChemPort |
  39. El-Ghundi M, O'Dowd BF, George SR (2007). Malamalama i le matafaioi o le dopamine i le aʻoaʻoina ma manatuaina. Rev Neurosci (i nusipepa).
  40. Epstein DH, Preston KL, Stewart J, Shaham Y (2006). I le agai atu i se faʻataʻitaʻiga o le toe solomuli o fualaʻau: o se iloiloga o le aoga o le toe faʻatulagaina taualumaga. Psychopharmacology (Berl) 189: 1-16. | mea | PubMed | ChemPort |
  41. Everitt BJ, Robbins TW (2005). Auala faʻavaomalo o le faʻamalosia mo le tagofiaina o vailaau faʻasaina: mai gaioiga i masaniga faʻamalosi. Nat Neurosci 8: 1481-1489. Faʻamatalaga manino manino o le fesuiaiga mai le pito i luma o le glutamate i le cortico-glutamate e pei o le faʻaaogaina o faʻatauga mai le faʻatonutonuina i le toe faʻaleagaina. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  42. Filip M, Faron-Gorecka A, Kusmider M, Golda A, Frankowska M, Dziedzicka-Wasylewska M (2006). Suiga i le BDNF ma le trkB mRNAs peʻa maeʻa togafitiga o le cocaine ogaoga pe ogaoga ma faʻateʻaina. Brain Res 1071: 218–225. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  43. Franklin TR, Acton PD, Maldjia JA, Gray JD, Croft JR, Dackis CA 'ua al (2002). Faʻaitiitia le efuefu mea faʻatauaina i le insular, orbitofrontal, cingulate ma temporat cortices o cocaine tagata mamaʻi. Biol Psychiatry 51: 134–142. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  44. Fuchs RA, Branham RK, Vaʻai le RE (2006). O mea eseese e faʻaogaina ai cocaine o loʻo sāʻili i le faʻasaʻo vs aʻoaʻoga faʻaumatia: o se matafaioi taua mo le paluga o meaʻai. J Neurosci 26: 3584-3588. Faʻaaliga manino o le faʻaaogaina o toleniga e tuʻuina atu ai se matagaluega sili atu ona faʻamalosia i le toe faʻafoʻi atu i le faʻatau fualaau. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  45. Garavan H, Pankiewicz J, Bloom A, Cho JK, Sperry L, Ross TJ 'ua al (2000). Cue-induced cocaine naunau: neuroanatomical faʻapitoa mo fualaʻau tagata faʻaoga ma fualaʻau fualaʻau. Am J Psychiatry 157: 1789–1798. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  46. Goldstein RA, Volkow ND (2002). Vailaʻau faʻasāina ma lona faʻavae neurobiological faʻavae: neuroimaging faʻamaoniga mo le aʻafia o le frontal cortex. Am J Psychiatry 159: 1642-1652. | mea | PubMed | ISI |
  47. Gonzales RA, Weiss F (1998). Taofiofia o le ethanol-faamalosia amioga e le naltrexone ma le faʻamalosia o le ethanol-faʻateleina maualuga i dialysate dopamine maualuga i le nucleus accumbens. J Neuroscience 18: 10663–10671. | ISI | ChemPort |
  48. Graham DI, Edwards S, Bachtell RK, DiLeone RJ, Rios M, Self DW (2007). Galue malosi BDNF gaioiga i le nusipepa accumbens ma cocaine faʻaaogaina faʻateleina lava-pulega ma toe paʻu. Nat Neuroscience 10: 1029–1037. | mea | ChemPort |
  49. Grimm JW, Lu L, Hayashi T, Hope BT, Su TP, Shaham Y (2003). Faʻamoemoeina taimi-faʻateleina i le faiʻai-maua neurotrophic vaega porotini tulaga i totonu o le mesolimbic dopamine system ina ua tuʻieseina mai cocaine: aʻafiaga mo incubation o cocaine manaʻo. J Neurosci 23: 742–747. | PubMed | ISI | ChemPort |
  50. Guillin O, Diaz J, Carroll P, Griffon N, Schwartz JC, Sokoloff P (2001). BDNF faʻatonutonu le faʻaaliga o le talipupuni o le Dopamine D3 ma faʻaosofia ai le faʻatupuina o amioga. Natura 411: 86–89. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  51. Hart CL, Haney M, Vosburg SK, Rubin E, Foltin RW (2007). Faʻateleina le pulea o le Cocaine e le Modafinil. Neuropsychopharmacology (faʻalauiloa le initaneti, 13 Iuni 2007).
  52. Horger BA, Iyasere CA, Berhow MT, Messer CJ, Nestler EJ, Taylor JR (1999). Faʻaleleia le gaioiga locomotor ma faʻatulagaina taui i cocaine e ala i le faiʻai-maua neurotrophic mea. J Neurosci 19: 4110–4122. | PubMed | ISI | ChemPort |
  53. Hurd YL, Herkenham M (1993). Suʻesuʻega o le tino i le neostriatum o tagata ua fai ma vaʻaia o cocaine. Synaps 13: 357–369. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  54. Hyman SE, Malenka RC, Nestler EJ (2006). Neural auala o vaisu: o le matafaioi o taui-fesoʻotaʻi aʻoaʻoga ma manatua. Annu Rev Neurosci 29: 565–598. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  55. Jay TM (2003). Dopamine: o se ono substrate mo synaptic palasitika ma manatua auala. Prog Neurobiol 69: 375-390. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  56. Jedynak JP, Uslaner JM, Esteban JA, Robinson TE (2007). Methamphetamine-faʻaosofia plasticity fausia i le dorsal striatum. Eur J Neurosci 25: 847–853. | mea | PubMed | ISI |
  57. Jentsch K, Taylor J (1999). Le faʻaletonu e mafua mai ile frontostriatal afaina ile faʻaogaina o fualaʻau: aʻafiaga mo le faʻatonutonuina o amioga e ala ile faʻamalosia o taui. Psychopharmacol 146: 373-390. | mea | ISI |
  58. Jin SH, Blendy JA, Thomas SA (2005). Cyclic AMP tali elemene-fusifusia polotini e manaʻomia mo masani masani tina failele amio. Neurosains 133: 647–655. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  59. Jones S, Bonci A (2005). Synaptic plasticity and addiction addiction. Curr Opin Pharmacol 5: 20-25. O lenei iloiloga o loʻo aoteleina lelei ai le matafaioi a le VTA i le fesuiaiga i le va o le neuroplasticity puupuu ma le uumi. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  60. Kalivas PW, Hu XT (2006). Faʻamalieina taofiofia i psychostimulant vaisu. Faiga Neurosci 29: 610-616. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  61. Kalivas PW, Volkow N, Seamans J (2005). Le faʻatonutonu faʻaosofia i mea ua fai ma vaisu: o faʻamaʻi i le muamua-accumbens glutamate faʻasalalauga. Neuron 45: 647-650. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  62. Kalivas PW, Volkow ND (2005). Le neural faavae o mea ua fai ma vaisu: o se pathology o faaosofia ma filifiliga. Am J Psychiatry 162: 1403–1413. | mea | PubMed | ISI |
  63. Kampman KM, Pettinati H, Lynch KG, Dakis C, Sparkman T, Weigley C 'ua al (2004). O se pailate faʻataʻitaʻi o le topiramate mo le togafitia o le faʻalagolago o le cocaine. Fualaʻau 'Ava Faʻalagolago 75: 233-240. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  64. Kasai H, Matsuzaki M, Noguchi J, Yasumatsu N, Nakahara H (2003). Faʻavae-mautu-gaioiga faʻafesoʻotaʻiga o dendritic spines. Faiga Neurosci 26: 360–368. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  65. Kelley AE (2004). Manatua ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: fefaʻasoaʻiga o uʻamea faʻasolosolo ma masini molini. Neuron 44: 161-179. O le manino manino o le vaeluaina i le va o aʻoaʻoga masani ma faaosofia ai mea ua fai ma vaisu. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  66. Kelz MB, Chen J, Carlezon Jr WA, Whisler K, Gilden L, Beckmann AM 'ua al (1999). O le faʻaalia o le transcription factor deltaFosB i le faiʻai e faʻatonutonuina le malamalama i le cocaine. Natura 401: 272–276. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  67. Kolb B, Pellis S, Robinson TE (2004). Palasitika ma gaioiga o le orbital frontal cortex. Brain Cogn 55: 104–115. | mea | PubMed | ISI |
  68. Kourrich S, Rothwell PE, Klug JR, Thomas MJ (2007). O le poto masani a Cocaine e faʻatonutonu ai le manaʻomia o le synaptic plastity i totonu o le tumutumu. J Neurosci 27: 7921–7928. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  69. LaLumiere R, Kalivas P (2006). Taui ma fualaau oona faasaunoa. I: Kesner R, Martinez J (eds). Neurobiology of Memory and Learning, 2nd edn. Tomai Faapitoa: Niu Ioka. pp 459-483.
  70. LaRowe S, Myrick H, Sed S, Stroud Z, Mardikian P, Saladin M 'ua al (2007). E faʻaititia le manaʻoga Cocaine ile N-acetylcysteine. Am J Psychiatry 164: 1115–1117. | mea | PubMed |
  71. Laviolette SR, van der Kooy D (2004). O le neurobiology o vaisu nikotini: fesoʻotaʻi le va mai molemole i amioga. Nat Rev Neurosci 5: 55–65. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  72. Le Foll B, Diaz J, Sokoloff P (2005). O le tasi cocaine aafia faʻateleina BDNF ma D3 faʻamatalaga taliaina: aʻafiaga mo fualaʻau-faʻatulagaina. Neuroreport 16: 175–178. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  73. Lippman J, Dunaevsky A (2005). Dendritic spine morphogenesis ma le maalili. J Neurobiol 64: 47-57. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  74. Lisman J (2003). O gaioiga a Actin i le LTP-faʻatupuina le faʻasolosolo tuputupu aʻe. Neurona 38: 361–362. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  75. Lu L, Dempsey J, Liu SY, Bossert JM, Shaham Y (2004b). O le tasi faʻaofiina o faiʻai-maua neurotrophic vaega i totonu o le venetula tegmental eria mafua ai umi-umi potentiation o cocaine sailia ina ua tuʻua i tua. J Neurosci 24: 1604–1611. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  76. Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y (2004a). Faʻateleina o le manava o le cocaine pe a maeʻa ona ave i tua: o se toe iloiloga o faʻamaumauga saʻo. Neuropharmacology 47 (Faʻatau 1): 214-226. Lelei auiliiliga o le taua o le neuroplasticity lea e alualu i luma i le taimi o faʻasalaga ma amioga faʻapitoa ole alualu i luma o le eletise. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  77. Lu L, Grimm JW, Shaham Y, Hope BT (2003). Molecular neuroadaptations i le accumbens ma ventral tegmental eria i le taimi o le muamua 90 aso o le faʻamalosia faʻamalosi mai cocaine lava ia pulega i isumu. J Neurochem 85: 1604–1613. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  78. Mackler SA, Korutla L, Cha XY, Koebbe MJ, Fournier KM, Fomaʻi MS 'ua al (2000). NAC-1 o le faiʻai POZ / BTB protein e mafai ona puipuia le faʻatupuina o le cocaine i le isumu. J Neurosci 20: 6210–6217. | PubMed | ISI | ChemPort |
  79. Malcolm R, Swayngim K, Donovan JL, DeVane CL, Elkashef A, Chiang N 'ua al (2006). Faʻafesoʻotaʻiga Modafinil ma cocaine. Am J Faʻamalositino Faʻamalosiʻava Ava 32: 577-587. | mea | PubMed | ISI |
  80. Mangiavacchi S, Wolf ME (2004). O le D1 dopamine receptor stimulated faʻateleina le fua faatatau o le AMPA receptor faʻaofi i luga o le faʻamaʻaina nucleus accumbens neurons e ala i se auala faʻalagolago i le protein kinase A. J Neurochem 88: 1261-1271. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  81. Mansvelder HD, McGehee DS (2000). Faʻamalosi mo se taimi umi o mea e faʻaosofia ai le fiafia i faiʻai e ala ile nikotini. Neuron 27: 349–357. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  82. Martin M, Chen BT, Hopf FW, Bowers MS, Bonci A (2006). Filifili e le pulega a le tagata lava ia, ua na faʻaleaogaina le LTD i le ogatotonu o le faʻaputuga o mea taua. Nat Neurosci 9: 868-869. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  83. Martinez D, Narendran R, Foltin RW, Slifstein M, Hwang DR, Broft A 'ua al (2007). O le faʻamaloloina o le dopamine e faʻatosina mai Amphetamine e matuaʻi faʻamamaina lava i le faʻalagolago o le cocaine i le filifiliga o le filifiliga e oe lava ia. Am J Psychiatry 164: 622-629. | mea | PubMed | ISI |
  84. Matus A (2005). O le tuputupu aʻe o dendritic spines: o se tala faʻaauau. Curr Opin Neurobiol 15: 67–72. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  85. McBean GJ (2002). Avega o le cystine o le cerebral: o se tala i ni tagata feʻaveaʻi. Faʻailoga o Vailaauila Sci 23: 299–302. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  86. McClung CA, Nestler EJ (2003). Faʻatonutonuina o le faʻaalia o genes ma cocaine taui e CREB ma DeltaFosB. Nat Neurosci 6: 1208–1215. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  87. McFarland K, Davidge SB, Lapish CC, Kalivas PW (2004). Limbic ma le taʻamilosaga a le afi o loʻo mafua ai le toe faʻatauaina o amioga e saili ai cocaine. J Neurosci 24: 1551–1560. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  88. McFarland K, Kalivas PW (2001). O le matagaluega faʻafesoʻotaʻi cocaine-faʻaosoina reinstatement o fualaʻau-sailia amioga. I Neurosci 21: 8655-8663. | PubMed | ISI | ChemPort |
  89. McFarland K, Lapish CC, Kalivas PW (2003). Muamua glutamate faʻasaʻolotoina i le autu o le nucleus accumbens faʻafesoʻotaʻi cocaine-faʻaosofia reinstatement o fualaʻau-sailia amioga. J Neurosci 23: 3531–3537. | PubMed | ISI | ChemPort |
  90. McGinty JF (2007). Co-localization o le GABA ma isi neuroactive vailaʻau i le basal ganglia. Prog Brain Res 160: 273–284. | PubMed | ChemPort |
  91. Meng Y, Zhang Y, Tregoubov V, Janus C, Cruz L, Jackson M 'ua al (2002). E le masani ai tuʻusaʻo morphology ma faʻalauteleina LTP i LIMK-1 tuʻituʻi isumu. Neurona 35: 121–133. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  92. Moran MM, McFarland K, Melendez RI, Kalivas PW, Seamans JK (2005). O le fesuiaʻiga o le Cystine / glutamate e faʻatonutonu ai le metabotropic glutamate receptor presynaptic taofiofia o le faʻamalosia o le faʻasalalauina ma le vaivai i le cocaine saili. J Neurosci 25: 6389–6393. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  93. Moratalla R, Elibol B, Vallejo M, Graybiel AM (1996). Suiga-tulaga fesuiaiga i le faʻaalia o inducible fos-jun proteins i le striatum i le taimi o le tumau cocaine togafitiga ma toʻesea. Neurona 17: 147–156. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  94. Myrick H, Anton R (2004). Talu ai nei alualu i luma i le falemaʻi o le ava malosi. Curr Psychiatry Rep 6: 332–338. | mea | PubMed |
  95. Nader K, van der Kooy D (1997). Faʻaletonu tulaga faʻafesuiaʻi le neurobiological substrates faʻafesoʻotaʻi opiate taui i le ventral tegmental eria. J Neurosci 17: 383–390. | PubMed | ISI | ChemPort |
  96. Nader MA, Czoty PW (2005). PET faʻataʻitaʻiga o le dopamine D2 faʻaaliga i mamanu ata o le faʻaleagaina o le koko: genis predisposition vs fesuiaiga o le siosiomaga Am J Psychiatry 162: 1473–1482. | mea | PubMed | ISI |
  97. Neisewander JL, Fuchs RA, Tran-Nguyen LT, Weber SM, Coffey GP, Joyce JN (2004). Faʻateleina i le Dopamine D3 receptor fusifusia i isumu mauaina se cocaine luʻitau i taimi eseese taimi pe a maeʻa cocaine lava ia pulega: aʻafiaga mo cocaine-sailia amioga. Neuropsychopharmacology 29: 1479-1487. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  98. Nestler E (2001). Faʻavae molecular o le umi-tumau plasticity faʻavae autu vaisu. Natura Faʻaaliga 2: 119–128. | mea | ISI | ChemPort |
  99. Nestler EJ (2005). E i ai se auala masani mole mole mole mo le tagofia o vaisu? Nat Neurosci 8: 1445-1449. Vaʻaiga mataʻutia o le mea e maua mai i le faʻamaonia o le palasitino e maua mai i fualaau faʻamaʻi, faʻatasi ai ma le taulaʻi i le iloa o le palasitino e faʻasalalau ai va o fualaau. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  100. Nestler EJ, Barrot M, Self DW (2001). DeltaFosB: o se fesuiaʻiga molimoli fesuiaʻiga mo vaisu. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci USA 98: 11042-11046. | mea | PubMed | ChemPort |
  101. Nicola SM, Surmeier J, Malenka RC (2000). Dopaminergic fesuiaʻiga o le neuronal excitability i le striatum ma nucleus accumbens. Annu Rev Neurosci 23: 185–215. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  102. Nogueira L, Kalivas PW, Lavin A (2006). Neuroadaptations mo se taimi umi gaosia e ala i le toʻesea mai le toe faʻafouina o le cocaine togafitiga: matafaioi a dopaminergic taliaina i le faʻataʻitaʻiga o le faʻamalieina o le tino. J Neurosci 26: 12308–12313. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  103. Norrholm SD, Bibb JA, Nestler EJ, Ouimet CC, Taylor JR, Greengard P (2003). O le faʻalauteleina o le kokainia o le dendritic spines i totonu o le tumutumu o loʻo faʻalagolago i le gaioiga a le cyclin-depend kinase-5. Neurosains 116: 19-22. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  104. O'Brien CP (1975). Faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi o tulaga faʻamautuina i tagata vailaʻau narcotic Pharmacol Faʻaaliga 27: 533-543. | PubMed | ChemPort |
  105. O'Brien CP (2003). Suʻesuʻega alualu i luma i le malamalamaaga ma togafitiga o vaisu. Am J Addict 12 (Faʻaopopo 2): S36 – S47. | PubMed | ISI |
  106. O'Brien CP (2005). Anticraving vailaʻau mo le toe foʻi i tua: o se ono mafai fou vasega o psychoactive vailaʻau. Am J Psychiatry 162: 1423–1431. | mea | PubMed | ISI |
  107. O'Brien CP, Brady JP, Wells B (1977). Aveesea narcotic toesea i jumans. Saienisi 195: 1000-1002. | mea | PubMed | ChemPort |
  108. O'Brien CP, Volkow N, Li TK (2006). O le a le mea i se upu? Togafitiga vs faalagolago i DSM-V. Am J Psychiatry 163: 764-765. | mea | PubMed | ISI |
  109. Pandey SC, Roy A, Zhang H, Xu T (2004). O le faʻamamaina o le vaega o le tali a le cAMP, o le fusifusia o polotini, e faʻamalosia ai amioga inu ava malosi. J Neurosci 24: 5022-5030. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  110. Peters J, Kalivas PW (2006). O le vaega II metabotropic glutamate receptor agonist, LY379268, taofia uma cocaine- ma meaai-sailia amioga i isumu. Psychopharmacology (Berl) 186: 143-149. | mea | PubMed | ChemPort |
  111. Pierce RC, Kalivas PW (1997). O se faataʻamilosaga faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia o amioga faʻapitoa i le amphetamine-pei psychostimulants. Brain ResRev 25: 192–216. | mea | ChemPort |
  112. Pierce RC, Kumaresan V (2006). Le mesolimbic dopamine system: o le auala masani mulimuli mo le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le saua? Neurosci Biobehav Rev 30: 215–238. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  113. Pu L, Liu QS, Poo MM (2006). BDNF-depend synaptic sensitization i le ogatotonu dopamine neu ina ua maeʻa le toʻesea o cocaine. Nat Neurosci 9: 605-607. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  114. Rao A, Craig AM (2000). Faʻailogaina i le va o le aktin cytoskeleton ma le maualuga postynaptic o dendritic spines. Hippocampus 10: 527–541. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  115. Richards DA, Mateos JM, Hugel S, de Paola V, Caroni P, Gahwiler BH 'ua al (2005). Glutamate faʻamalosia le vave fausiaina o tuasivi ulu protrusions i hippocampal slice aganuʻu. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci USA 102: 6166-6171. | mea | PubMed | ChemPort |
  116. Rilling J, Gutman D, Zeh T, Pagnoni G, Berns G, Kilts C (2002). O se neural faʻavae mo fegalegaleaiga lautele. Neurona 35: 395–405. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  117. Robinson TE, Kolb B (1999). Morphine suia le fausaga o neo i totonu o le tumutumu accumbens ma neocortex o isumu. Synaps 33: 160–162. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  118. Robinson TE, Kolb B (2004). Palasitisi o fale e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o fualaau oona faasaunoa. Neuropharmacology 47 (Faʻatau 1): 33-46. Vaʻaia vaaiga lautele o suiga i le maualuga o le vaʻaia e fesootaʻi ma le faʻaaogaina masani o fualaau oona. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  119. Schultz W (1998). Faʻailoaina taui faʻailo o le dopamine neurons. Am J Physiol 80: 1–27. | ChemPort |
  120. Schultz W (2004). Neural coding o faʻavae faʻailoga fuaitau o manu aʻoaʻoga teori, taʻaloga teori, microeconomics ma amioga siʻosiʻomaga. Curr Opin Neurobiol 14: 139-147. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  121. Vaʻai RE (2002). Neural substrates o faʻatulagaina-cued toe foʻi i amioga-sailia fualaʻau amio. Pharmacol Biochem Behav 71: 517-529. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  122. Seiden LS, Sabol KE, Ricuarte GA (1993). Amphetamine: aafiaga i catecholamine faiga ma amioga. Annu Rev Pharmacol Toxicol 33: 639-677. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  123. Sierra-Mercado Jr D, Corcoran KA, Lebron-Milad K, Quirk GJ (2006). O le le faʻagaoioia o le ventromedial prefrontal cortex e faʻaititia ai le faʻaaliga o le fefe ma faʻavaivaia ai le toe manatuaina o le faʻaumatia. Eur J Neurosci 24: 1751–1758. | mea | PubMed | ISI |
  124. Soosairajah J, Maiti S, Wiggan O, Sarmiere P, Moussi N, Sarcevic B 'ua al (2005). Faʻafesoʻotaʻiga i le va o vaega o le tala LIM kinase-slingshot phosphatase faigata faʻatonutonu cofilin. EMBO J 24: 473–486. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  125. Steward O, Worley PF (2001). O se masini feaveaʻi masini mo le faʻatatauina faʻatoa faʻafouina mRNAs i synaptic nofoaga i luga o dendrites. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci USA 98: 7062-7068. | mea | PubMed | ChemPort |
  126. Sun W, Rebec GV (2005). Le matafaioi ole prefrontal cortex D1-pei ma le D2-pei e faʻataʻitaʻia i le cocaine-sailia amioga i isumu. Psychopharmacology (Berl) 177: 315–323. | mea | PubMed | ChemPort |
  127. Sun X, Zhao Y, Wolf ME (2005). Dopamine receptor stimulasi suia le AMPA receptor synaptic faaofiina i muaʻau muamua neura cortex. J Neurosci 25: 7342–7351. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  128. Sutton MA, Schmidt EF, Choi KH, Schad CA, Whisler K, Simmons D 'ua al (2003). Faʻaauau le faʻamalosia o le cocaine-behavioral-upregulation i faʻamautinoaga AMPA. Natura 421: 70-75. O le suʻesuʻeina o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻaumatia o se gaioiga o le aʻoaʻoina o le gaosia o suiga i le pito i luma e faʻataunuʻu ai le faʻafefe o le glutamatergic transmission. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  129. Szumlinski KK, Abernathy KE, Oleson EB, Klugmann M, Lominac KD, He DY 'ua al (2006). Homer isoforms eseʻese faʻatonutonu cocaine-faʻaosofia neuroplasticity. Neuropsychopharmacology 31: 768-777. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  130. Tang XC, McFarland K, Cagle S, Kalivas PW (2005). Cocaine-induced reinstatement e manaʻomia le faʻaosofia o le mu-opioid taliaina i le ventral pallidum. J Neurosci 25: 4512–4520. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  131. Toda S, Shen HW, Peters J, Cagle S, Kalivas PW (2006). Cocaine faateleina le faʻatinoina o le uila: o aʻafiaga i le toe faʻaleleia o le faʻataʻitaʻiga o le sailia o fualaau faasaina. J Neurosci 26: 1579-1587. Pepa o loʻo faʻamatalaina le matafaioi o le faʻatupulaia o le faʻatinoga o le tietie uila i le faatonutonuina o le faʻasalalauga i le tagofia o vaisu. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  132. Todtenkopf MS, Parsegian A, Naydenov A, Neve RL, Konradi C, Carlezon Jr WA (2006). Faʻailoga o le faiʻai na faʻatonutonuina e le AMPA receptor subunits i totonu o le atigi tumutumu atigi. J Neurosci 26: 11665–11669. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  133. Trantham H, Szumlinski K, McFarland K, Kalivas P, Lavin A (2002). O le toe faʻafouina o le cocaine administration e suia le electrophysiological meatotino o muaʻi muaʻi neura. Neurosains 113: 749. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  134. Vocci F, Ling W (2005). Faʻaleleia o fualaau: manuia ma luitau. Pharmacol Ther 108: 94-108. Vaaiga iloga o le tulaga oi ai nei o togafitiga e tele mo le tagofia o mea ua fai ma vaisu. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  135. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM (2004). Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: e mafua mai i suʻesuʻega faʻataʻitaʻi ma togafitiga. Mol Psychiatry 9: 557-569. O lenei tusiga o loʻo faʻamatalaina ai le faʻaitiitia o le faʻaititia o le dopamine i le striatum lea eo faatasi ma vaisu i fualaau o vailaau faasaunoa. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  136. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Thanos PP, Logan J, Gatley SJ 'ua al (2002). Brain DA D2 taliaina e valoʻia le faʻamalosia o aafiaga o mea faʻaosofia i tagata: toe faʻataʻitaʻi suʻesuʻega. Synaps 46: 79–82. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  137. Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, Fowler JS, Wong C, Ding YS 'ua al (2005). Faʻagaoioiga o le taʻamilosaga muamua ma le medial prefrontal cortex e le methylphenidate i cocaine-ua fai ma vaisu mataupu ae le o faʻatonutonu: talafeagai i vaisu. J Neurosci 25: 3932–3939. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  138. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, Fowler JS, Logan J, Childress AR 'ua al (2006). Cocaine cues ma le dopamine i le dorsal striatum: auala o le manaʻo i vaʻaiga kokain. J Neuroscience 26: 6583–6588. | mea | ISI | ChemPort |
  139. Volpicelli JR, Watson NT, King AC, Sherman CE, O'Brien CP (1995). Aʻafiaga o le naltrexone i le 'ava malosi' maualuga 'i ava malosi. Am J Psychiatry 152: 613-615. | PubMed | ISI | ChemPort |
  140. Walters CL, Cleck JN, Kuo YC, Blendy JA (2005). Mu-opioid receptor ma CREB faʻagaoioia e manaʻomia mo nikotini taui. Neuron 46: 933–943. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  141. Wilson SJ, Sayette MA, Fiez JA (2004). Muaʻi tali atu i faʻailoilo fualaʻau: o se faʻataʻitaʻiga ole neurocognitive. Nat Neurosci 7: 211–214. | mea | PubMed | ISI |
  142. Wise RA (2004). Dopamine, aʻoaʻoina ma faʻaosofia. Nat Neuro Rev 5: 483–494. | mea | ChemPort |
  143. Wolf ME, Sun X, Mangiavacchi S, Chao SZ (2004). Psychomotor stimulants ma neuronal palasitika. Neuropharmacology 47 (Faʻaopopo 1): 61-79. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  144. Xi ZX, Newman AH, Gilbert JG, Pak AC, Peng XQ, Ashby Jr CR 'ua al (2006). O le tala o le dopamine D3 talimalo talimalo NGB 2904 taofia le faʻatauaina o le cocaine ma le toe faʻaola mai e le cocaine o le sailia o fualaʻau i isumu. Neuropsychopharmacology 31: 1393-1405. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  145. Xi ZX, Ramamoorthy S, Baker DA, Shen H, Samuvel DJ, Kalivas PW (2002). Faʻatulagaina o le kulupu II metabotropic glutamate talimalo talo e ala i le cocaine masani. J Pharmacol Exp Ther 303: 608-615. | mea | PubMed | ISI | ChemPort |
  146. Yao L, McFarland K, Fan P, Jiang Z, Inoue Y, Diamond I (2005). Activator o G protein faʻailo 3 faʻatonutonu opiate faʻagaoioia o polotini kinase O le faʻailo ma le toe paʻu o le heroin-sailia amioga. Faʻataʻitaʻiga Natl Acad Sci USA 102: 8746-8751. | mea | PubMed | ChemPort |
  147. Zachariou V, Bolanos CA, Selley DE, Theobald D, Cassidy MP, Kelz MB 'ua al (2006). O se taua matafaioi mo DeltaFosB i le vaega o loʻo faʻatauaina i le gaioiga gaioiga. Nat Neuroscience 9: 205–211. | mea | ISI | ChemPort |
  148. Zhang XF, Hu XT, White FJ (1998). Atoa-sela palasitika i le aveina o cocaine: faʻaititia o sodium sodium i totonu o nusipepa accumbens neu. J Neurosci 18: 488–498. | PubMed | ISI | ChemPort |

Suesuega Atoatoa: Faʻataʻitaʻiga o Vailaʻau e Fai ma Faʻatauga o le Neuroplasticity Staged

Peter W Kalivas1 ma Charles O'Brien2, 1Departments of Neurosciences, Medical University of South Carolina, Charleston, SC, USA 2Department of Psychiatry, Philadelphia VA Medical Center, University of Pennsylvania, Philadelphia, PA, USA, Fetusiaiga: Dr P Kalivas, Matagaluega o Neurosciences, Medical University of South Carolina, 173 Ashley Ave, BSB 410, Charleston, SC 29425, USA. Tel: +1 843 792 4400; Fax: +1 843 792 4423; Imeli: [imeli puipuia],;

lē faʻatino

O le faʻaaogaina o fualaau oona e mafai ona faʻavae mai le faʻaaogaina o agafesootai i totonu o le faʻafitauli o le toe faʻafoʻiina o mea e faʻaalia ai vaisu. O lenei fesuiaiga i mea ua fai ma vaisu e mafua mai i le gataifale, atinaʻe, ma tulaga tau le va fealoai, faatasi ai ma le gaosiga faafomaʻi faafomai i totonu o le failaina o faiʻai lea e faamalosia ai fualaau e fesootai i fualaau faasaina e aunoa ma se tali talafeagai mo taui faalenatura. O tupe faʻaalu i le sefulu tausaga talu ai ua faʻaalia ai le gaioiga o le mafaufau e aupito sili ona lamatia i suiga o fualaau faasaina, faʻapea foi ma le tele o meaola faʻasolosolo ma meaola. O lenei malamalama tuputupu aʻe na fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalama i le faʻaaogaina e le vailaau o le matagaluega masani e faʻatautaia ai togafitiga o mea ua fai ma vaisu, e pei ona molimauina e ala i le le faʻatagaina o faʻasologa o taui i le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma fualaau faasaina ma ripoti faʻapitoa o le gasegase fualaau. O lenei malamalamaaga fou e maua ai avanoa e le masani ai mo avanoa faʻapitoa o le pharmacotherapeutic i le togafitia o mea ua fai ma vaisu. E foliga mai o loʻo i ai le faʻasagaga e fesoʻotaʻi ma le mea o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le lautele faʻapea foʻi ma suiga na faia e vaisu i se vasega faapitoa o fualaau oona. O nei sailiiliga ua maua ai foi le faavae mo le malamalamaaga nei o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e pei o se taimi masani, toe faʻafoʻi faʻamaʻi o le faiʻai ma suiga e tumau pea ina ua maeʻa le faʻaaogaina o fualaau faasaina. O iinei, tatou te faamatalaina ai le aʻafiaga o le mafaufau i gaioiga o le faiʻai ma le galuega a le tino e mafua mai i fualaau oona ua manatu e mafua ai le malosi e toe amata ai fualaau oona, ma talanoaina pe faapefea e lenei malamalama ona faaosofia suesuega ma le suesueina o togafitiga o vaisu.