O le amataga o le ola i le maualuga o mea taumafa taumafa e faʻalauteleina ai suiga i taimi umi i mea e fiafia i ai ma faʻamaoniga o le totonugalemu (Deltafosb faaitiitia le faailoilo dopamine) (2009)

Neuroscience. Tusitala Tusitala; avanoa i PMC Sep 15, 2010.
Faʻasalalauina i faʻamaufaʻailoga mulimuli:
PMCID: PMC2723193
NIHMSID: NIHMS119686
O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuroscience
Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

lē faʻatino

O le mamafa ma le gaʻo i totonu o le Iunaite Setete o loʻo faʻaauau pea ona tupu i le tele o faʻamaʻi i le tele o vaega ona o le faʻaaogaina o mea taumafa paleni. O le faʻamaoniga o mea e aʻafia ai mea e fiafia i ai le umi o le macronitrient e mafai ona faʻavasega ai vaega o le puipuiga ma le fesuiaiga o amio. I a matou suʻesuʻega oi ai nei, matou te suʻesuʻeina le mea e sili ona fiafia iai tagata matutua i mea e sili ona lelei i le taimi o le tolu vaiaso i le postnatal. Matou te manatu o le taumafaina o se meaʻai maualuga i le amataga o le olaga o le a suia ai le polokalame o auala tutotonu e taua tele i mea taumafa a tagata matutua. I le avea ai ma tagata matutua, o le uluai musika na faʻaalia o se mea taua tele mo se taumafataga maualuga i le gaʻo pe a faatusatusa i le pulea. O lenei aʻafiaga e le mafua mai i le masani ai o meaai e pei o meaola e faʻaalia i se mea maualuga o le gaʻo gaʻo i le vaitaimi muamua na le mafai ai ona faʻaalia le eseesega i mea e sili ona lelei i le macronitrient e avea ma tagata matutua. O le faateleina o le taumafaina o meaʻai maualuga i le vave amataina o souris na faapitoa lava i meaʻai e fiafia i ai aua e leai ni suiga na maua mo le tele o le caloric o meaʻai poʻo le galoricity efficiency. O le mea na tupu, o mice na faʻaalia i se meaʻai maualuga i le amataga o le olaga na faʻaalia ai suiga tetele i faailoga o meaola o le dopamine o loʻo faʻamaonia i totonu o le nucleus accumbens, e aofia ai suiga i le maualuga o phospho-DARPP-32 Thr-75, ΔFosB, ma le Cdk5. O nei taunuʻuga e lagolagoina ai lo tatou talitonuga e oʻo lava i sina taimi puupuu o le ola e faʻaalia i mea faʻavavelaʻau-pala eleelea e suia ai polokalame faʻaletausaga o mea tutotonu e taua tele i mea e fiafia i ai ma taui. O nei suiga e mafai ona faʻavaeina ai le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo maualuga e fesoasoani i le faateleina o le tino i le Western Western.

uputatala: dopamine, striatum, macronutrient, atinae

O le faʻamaʻi pipisi i le Iunaite Setete o loʻo faʻaauau pea ona tuputupu ae, faʻatasi ai ma fuainumera lata mai e faailoa ai e sili atu nai lo le 60% o tagata Amerika matutua o loʻo mamafa tele pe mamafa (Ogden et al. 2006). O le isi, e tutusa lava le taua o le fua faatupulaia o le tele o le tamaitiiti (Ogden et al. 2002). O tamaiti ile sosaiete i Sisifo, e faaopoopo atu i le faateleina o le ola mama, e maua i le tele o mea taumafa e maualuga i gaʻo ma calorie e fesoasoani i le atinaʻe o le oona. O tamaiti obese o le a sili atu ona avea ma tagata matutua, atonu i se vaega ona o le faʻamausali o masaniga ma le faʻalauiloaina o mea e fiafia i ai e faʻalauteleina i le taimi o le tamaitiiti (Serdula et al. 1993).

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le faʻaalia i nisi o tofo lelei i le taimi o le pepe ma le aʻoga laiti e mafai ona suia mea e fiafia i ai i tamaiti ile tausaga mulimuli ane (Johnson et al. 1991; Kern et al. 1993; Liem ma Mennella 2002; Mennella ma Beauchamp 2002). Ae ui i lea, o faiga e ono tulai mai ai ni aafiaga i taimi uumi e lei siitia. O le mea lea, na matou suʻesuʻeina aafiaga o le vave faʻaalia o le ola i se meaʻai maualuga i meaʻai e sili ona fiafia i fuamoa a tagata matutua. O tamaʻitaʻi na faʻaalia i se taumafataga maualuga mo le vaiaso e tasi, mai aso postnatal 21-28 (P21-28), o le taimi lea e amata ai ona latou taumafa taumafa ma e le o toe faalagolago i le papa mo meaai. I le weaning, na toe faafoi mai nifo i le fale mautotogi ma suʻesuʻeina mo le filifilia o le macronitrient ma le caloric i luga o se meaʻai maualuga o mea taumafa e pei o tagata matutua. Faʻavae i luga o suʻesuʻega talu ai o loʻo faʻaalia ai le aoga o taumafa palata i luga o le tau o taui o faiʻai ma suiga i le faailo o le dopamine (Teegarden ma Bale 2007; Teegarden et al. 2008), matou te suʻesuʻeina foi faailoga o meaola i totonu o le telefoni o nei moa. Matou te maitauina o le aʻafia ma le alu ese mai se meaʻai maualuga i le amataga o le olaga, o le a taʻitaʻia ai se fiafiaga maualuga mo meaʻai e maualuga le gaʻo i le matua e ala i suiga i le faʻatautaia o totogi lea e faʻateleina ai le faʻaaogaina o le malosi-manogi ma le pala.

Faataʻitaʻiga Faʻapitoa

Meaola ma Meaʻai i le Taimi Muamua

O gaʻo na gaosia i luga ole C57Bl / 6 faʻapipiʻi: 129 pito i tua o le matou faʻaleʻeleina o le faʻatoʻaga. O nei maunu sa i ai i luga o se faʻagasolo aganuʻu o tagata soifua mo le silia ma le sefulu tausaga (Bale et al. 2000), faʻatasi ai ma le faʻaofiina o se vai fou fou ile lua tausaga e ala i le fausiaina ma le F1 C57Bl / 6: 129 cross. I le 3 wks o le matua, na faʻapipiʻi ai le palapala i mea taumafa maualuga (Research Diets, New Brunswick, NJ) mo le vaiaso e tasi. O mea taumafa maualuga o loʻo i ai 4.73 kcal / g ma e aofia ai le 44.9% gaʻo, 35.1% carbohydrate, ma le 20% protein. O le puleaina o tusi o loʻo tumau pea i luga o le fale masani (Purina Lab Diet, St. Louis, MO). O fale e aofia ai 4.00 kcal / g ma e aofia ai le 12% gaʻo, 60% carbohydrate, ma le 28% protein. O lenei vaitau mo le faʻalauiloaina o meaai na filifilia e 3 wks o le matua, o fanau o loʻo taumafa meaai malosi ma e le faalagolago i le tina mo meaʻai. Ina ua uma le susu, o musi uma (n = 16 pule, 14 vave gaʻo maualuga) na tausia i luga o le fale seia oʻo i 3 masina. O suʻesuʻega uma na faʻatinoina e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga na pasia e le Iunivesite o Penisilevania Penisione mo le tausiga ma le faʻaaogaina o manu, ma o taualumaga uma sa faia e tusa ai ma taiala faʻavae.

Filifiliga Filifilia Macronutrient

Ina ia mafai ona suʻesuʻeina pe faapefea ona aʻafia le taumafataga o tagata matutua i mea taumafa taumafa i luga o le macronutrient-makerini, o 3 masina-masina-matutua-matutua na suʻeina mo le sili atu o filifiliga sili atu i luga ole 10 aso. Na faʻatagaina tamaʻitaʻi e nofo i fale mo 1 wk ao le i filifilia. O le mamafa o pellets o le gaʻo maualuga, maualuga le carbohydrate, ma meaai maualuga o le protein (Food Research) na tuʻuina i le fola o le fale. O manogi ma paluga meaai sa mamafa i aso uma. O meaai maualuga o le gaʻolaina o loʻo i ai 3.85 kcal / g e aofia ai le 10% gaʻo, 70% carbohydrate ma le 20% protein. O meaai maualuga maualuga o le 4.29 kcal / g ma e aofia ai le 29.5% gaʻo, 30.5% carbohydrate, ma le 40% protein. O mea taumafa maualuga e masani ona faʻaaogaina e foliga tutusa ma le mea na faʻaaogaina mo le vave ona faʻaalia.

Ina ia mafai ona pulea lelei aafiaga o mea taumafa i mea e fiafia i ai, tatou te suʻesuʻeina foi ni tusi eseese e maua i le maualuga o le gaʻo (Research Foods, e pei ona faamatalaina i luga), mai le 3-4 wks o le matua ma tofotofoina mo le filifilia o le macronutrient as adults (n = 6).

O le maualuga o le soifua maloloina o tagata matutua

I le mulimuli i le filifiliga o le macronutrient, o se vaega o muse (n = 7, pulega 9 muamua e maualuga lona gaʻo) na faʻaalia i le maualuga o mea taumafa taumafa mo 15 wks ina ia suʻesuʻeina le taumafaina ma faʻafitauli o meaʻai maualuga ma le gaosiga talafeagai oona tele i fuamalie na faʻaalia i lenei taumafa i le amataga o le olaga. O fuainumera na fuaina i vaiaso taitasi i lenei vaitau, ma fuaina ai le taumafa o le 24-hr i le vaiaso e tasi talu ona maua le 6 wks o faʻalauiloa masani. I le faaiuga o le taimi umi o le taumafataga o le gaʻo, sa ositaulagaina mice e ala i le taʻavale pe a maeʻa le isoflurane anesthesia, ma o mea faʻapipiʻi, plasma, ma mafaufauga na aoina mo le auiliiliga.

Leai ma plasma leptin

I le ositaulaga, o fuamoa na fuaina ma lanu enaena ma o le a toe faʻaaogaina ma o loʻo fuaina foi le mamafa ma le lanu papaʻe. O le toto toto na aoina i totonu o pusa e aofia ai le 50 mM EDTA ma centrifuged mo le 10 min i le 5000 rpm ma le 4 ° C e vavae ai plasma. Sa teuina le palasi i -80 ° C seia oʻo ina faʻamaonia. Leptin maualuga na fuafuaina e ala i le radioimmune assay (Linco Research, St. Charles, MO). E limasefulu microliters o plasma na faʻaaogaina i faataitaiga, ma o faʻataʻitaʻiga uma na faʻataʻitaʻiina. O le lagona o le suʻega o le 0.2 ng / ml, ma o fesoʻotaiga vavalalata ma fesoʻotaʻiga o feeseeseaiga o 7.2% ma 7.9% i lea faasologa.

Suesuega o meaola

I le taulaga, na vave ona aveʻesea le faiʻai, o le ventral striatum (tusa ma le 0.5 - 1.75 mm mai le bregma, i le loloto o le 3.5 - 5.5 mm) na faʻateʻaina (Teegarden ma Bale 2007), ma le tino o loʻo faʻamaʻi i totonu o le eletise. Ogatotonu i Sisifo (n = 4 pule, n = 5 vave maualalo le gaʻo) na faia e pei ona faʻamatalaina muamua e faʻaaoga ai le faʻamalolo o le inisite phosphatase (P2850 Sigma, St. Louis, MO) e faʻasaoina le tulaga phosphorylation (Bale et al. 2003; Teegarden ma Bale 2007). O vailaʻau sa faʻaaogaina o FosB (1: 200; Santa Cruz Biotechnology, Santa Cruz, CA), Cdk5 (1: 500; Santa Cruz Biotechnology), phospho-DARPP-32 Thr 75 (1: 200; Cell Signaling Technology, Danvers, MA) , phospho-DARPP-32 Thr 34 (1: 500; PhosphoSolutions, Aurora, CO), aofaʻi o DARPP-32 (1: 500; R&D Systems, Minneapolis, MN), ma le mu opioid receptor (1: 500; Abcam, Cambridge, MA). ΔFosB na iloga mai le umi atoa FosB i le mamafa (Nestler et al. 2001). O fuga uma na aveeseina ma aʻoaʻi mo β-actin mo le faʻamautuina (1: 1000; Sigma, St. Louis, MO). Na suʻeina poloka i le faʻaaogaina o le IPLab software (Teegarden ma Bale 2007). O le maualuga o tulaga taua mo puipuiga o loʻo faʻatulagaina na vaevaeina e tau mo le β-actin i totonu o faʻataʻitaʻiga taʻitasi e faasaʻo ai mo le faʻaaogaina o mea sese.

sitatisika

O faʻamatalaga uma na suʻesuʻeina i le faʻaaogaina o le t-test a le tamaititi aoga ma le vave taumafa o se taumafataga tutoʻatasi. O faʻamatalaga uma o loʻo faʻaalia mai o lona uiga ± SEM.

i'uga

Filifiliga Filifilia Macronutrient

Ina ia mafai ona fuafua pe faapefea ona aafia le taumafataga o meaʻai i taumafa a tagata matutua, o fuamoa na faʻaalia i se meaʻai maualuga mai le 3-4 wks o le matua na suʻesuʻeina mo le filifilia o le macronitrient mo aso 10 e amata ile 3 masina. Filifiliga mo mea taumafa maualuga (lipotia mai o le pasene o le aofaʻi o calorie e faʻaaogaina e pei o taumafa maualuga; Fig. 1A) na sili atu lapoʻa i isumu na maua i le maualuga gaʻo meaai i le amataga o le olaga (P <0.05). Manatu mo le maualuga porotini taumafataga e leʻi tele suia e ala i le vave auai meaai (P = 0.17). O isumu na muamua faʻailoaina i le maualuga gaʻo meaʻai faʻaititia tele faʻaititia o le maualuga gaʻo gaʻo i le gaʻo nai lo pule (P <0.05). Ole averesi o calories i aso uma i le va o le puleaina ma le vave tele o gaʻo na faʻaalia e leʻi eseese (Fig. 1B). Ina ua faʻailoaina i aso taitasi le fua o meaʻai ua faʻaumatia, e leai se eseesega tele i le va o vaega (pule = 3.29 ± 0.13 g / aso, o le maualuga o le gaʻo ua tupu = 3.15 ± 0.14 g / aso).

Ata 1 

O sina taimi vave e faʻaalia ai le ola i le maualuga o mea taumafa o mea taumafa e maua ai le tele o mea e fiafia i ai ao gafa. (A) O mice na faʻaalia i se meaʻai maualuga i le taimi lava lea aʻo leʻi faʻauʻuina (Early HF) faʻaaogaina se vaega sili atu o latou calories i le ...

O le mamafa o le tino o le tino e leʻi ese le eseesega i le va o togafitiga muamua aʻo leʻi maeʻa pe a maeʻa filifiliga filifilia a le macronitrient (Fig. 1C). O le faʻaogaina o le Caloric na fuafua e maua ai le mamafa (g) / calories (kcal) i luga ole vasega o le suʻega. E leai se eseʻesega i le lelei o caloric i le va o kulupu aʻo iai i le filifiliga sili atu i le macronitrient (Fig. 1D). O loʻo taʻu mai ai e ui lava o le vave oʻo atu i se meaʻai maualuga e faateleina ai le fiafia o tagata matutua mo mea taumafa maualuga, e le faʻapogai ai suiga i le aofaʻi atoa o caloric po o le lelei.

Ina ia mafai ona pulea lelei aafiaga o mea taumafa i mea taumafa taumafa i taimi uumi, o se isi vaega o moa na maua le taumafa maualuga o le gaʻo mai le 3-4 wks o tausaga. O nei kusi na leai ni suiga i mea e sili ona lelei i le macronutrient mo le maualuga o le carbohydrate poʻo le maualuga o meaʻai gaʻo e fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga (Fig. 1E), e lagolagoina ai le malosiaga malosi e patino ile taumafataga maualuga i luga ole faiga o faiʻai e pulea ai mea e fiafia i ai.

Faʻasologa Meaʻai Lelei Tele

O masini na faʻaalia i se gaʻo maualuga o mea taumafa ma mea taumafa o taumafa, mamafa o le tino, mama ma plasma leptin maualuga sa fuaina. E leʻi i ai ni eseesega eseese i le taumafa o taumafa i aso taitasi, mamafa mulimuli o le tino, poʻo le gaosia o caloric i taimi o taumafa maualuga (Fig. 2A-C). E leʻi i ai ni eseesega i le tele o le tino o gaʻo i le va o vaega ina ua mavae le 3 masina i luga o mea taumafa maualuga (Fig. 2D). E le gata i lea, e leai se eseesega i le va o kulupu i le plasma leptin levels e mulimuli i le maualuga o taumafa masani (Fig. 2E).

Ata 2 

Leai se eseesega na matauina i le va o vaega mo le taumafaina o mea taumafa ma le mamafa o le tino i le taimi o le 3-masina le maualuga o mea taumafa e maua ai le taumafa. (A) O le caloric o aso taitasi e le eseese i le va o le pulea (Ctrl) ma vave gaʻo gaʻo (Early HF) i le taimi na i ai ni manoa ...

Biochemistry i le Ventral Striatum

I le maeʻa ai o le maualuga o le gaʻo o meaʻai, o faʻamatalaga o meaola o le faʻailoga o faʻailoga na suʻesuʻeina i nei isumu. O isumu na aliali mai i le maualuga gaʻo o meaʻai i le amataga o le olaga na faʻaalia ai le maualuga o tulaga o tusitusiga ΔFosB (P <0.05; Fig. 3A). O le ΔFosB ua faʻaalia e faʻaalia ai le faʻaalia o le 5 aiga faʻalagolago i le cyclin (Cdk5)Bibb et al. 2001). I le ogatasi ai ma lenei faʻataʻitaʻiga, o le vave maualuga o meaʻai gaʻo na aliali mai isumu na faʻaalia foi le maualuga o le Cdk5 i le striatum (P <0.05; Fig. 3B). Cdk5 phosphorylates le dopamine protéamine ma le phosphoprotein cAMP-codulated, mole mole mole 32 kDa (DARPP-32) ile tolu 75 (Bibb et al. 1999). O isumu na aliali mai i le maualuga gaʻo o meaʻai i le amataga o le olaga na faʻaalia ai foi le maualuga o le maualuga o le phospho-DARPP 32 Thr 75 (P <0.05; Fig. 3C). O nei isumu foʻi na faʻaalia se tulaga le taua mo le faʻaititia o le tuʻufaʻatasiga o le DARPP-32 i le Thr 34 (P <0.10; Fig. 3D). Le maualuga o le aofaʻi o le protein DARPP-32 i le striatum e leʻi suia e ala i togafitiga vave (P = 0.78; Fig. 3E). Faʻatoagaina mai o le opioid system i le striatum e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻalauteleina o le taumafa o mea taumafa pala. Aemaise lava, o le mu opioid receptor ua fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻateleina o taumafa o mea e fiafia i ai. O le mea lea, matou te suʻesuʻeina laʻasaga o le tali o le mu i lenei eria (Zhang et al. 1998). O laʻasaga e le eseese i le va o le puleaina ma le vave gaʻo meaʻai fua mata (P = 0.90; Fig. 3F).

Ata 3 

O faailoga o le dopamine o le faailoga i totonu o le telefoni feaveaʻi na suia i mice faʻapuupuu i se meaʻai maualuga i le amataga (Early HF). (A) Laʻasaga o le faʻailoga o le transcript ΔFosB na matua maualuga lava le maualuga i totonu o le vaʻalelega o moa matutua ...

Talanoaga

O suʻesuʻega o meaʻai e fiafia i ai tamaiti ma tamaiti ua faʻaalia ai o le vave oʻo atu i faʻatoʻaga eseese e mafai ona oʻo atu ai i le taliaina ma le fiafia mo nei meaʻai i le olaga mulimuli (Liem ma Mennella 2002; Mennella ma Beauchamp 2002). A o faasolosolo ona faʻalauteleina tamaiti i mea taumafa e maualuga le gaʻo i le popofou o le olaga, e taua le fuafua pe faʻafefea ona aafia ai meaʻai i le taimi o le matua ma avea o se mea e mafai ona fesoasoani i le faʻalauteleina o le faʻaaogaina o meaai malosi. I suʻesuʻega o loʻo i ai nei, na matou suʻesuʻeina le faʻafefe o se meaʻai maualuga i le vaitaimi o le faʻaumatiaga (3-4 wks o le matua), pe a taumafa le 'aiʻona o mea taumafa ma e le o toe faalagolago i le vai mo meaʻai, o le a afaina ai tagata matutua matutua e fiafia i ai, taumafa meaai, ma le mamafa o meaʻai.

I se suega o le filifilia o le Macronutrient 10-day, o le maualuga o mea taumafa o meaʻai e vave ona faʻaalia, na faʻaalia ai se mea sili atu le maualuga mo le maualuga o mea taumafa e pei o tagata matutua, fuatia le fua o le aofaʻi o le caloric o aso taʻitasi. I le avea ai o se taʻiala mo meaʻai masani, o mice na faʻaalia i le maualuga o taumafa gaʻo i le amataga o le olaga, e leai se eseesega i tagata matutua matutua e fiafia i ai, ma fai mai o suiga i le tagata matua e sili atu ona le o se taunuuga o le masani muamua i le taumafataga. O suiga i le tausiga o le tina e fesootaʻi atu i suiga fesuisuiai mo mea e gaosia ai le masini, faatasi ai ma le maualalo o le protein ma le maualuga o mea taumafa o le faateleina o le fiafia mo meaai maualuga i uluai tausaga, e ui o nei eseesega e faaitiitia i le matua (Bellinger et al. 2004; Kozak et al. 2005). Ae ui i lea, o nei manipulai e tupu i le taimi o le gaioiga ma le lactation pe a faʻaauau pea le faiʻai ma o lea atonu e le mafai ona tali atu i aʻafiaga o loʻo matauina iinei. O le mea e mataʻina ai, o le faʻaalia i se tala manaia (Froot Loops cereal) mai le P22-27 ua faʻaalia e faʻateleina le faʻaaogaina o lenei mea i le matua (Silveira et al. 2008). Peitaʻi, o faʻaiuga mai lenei galuega na toe fautuaina ai, o suiga i le taumafaina na mafua ona o le utiuti o le auala na maua ai ma le siosiomaga fou na fai ai meaai, nai lo se suiga i mea masani a le isumu. I le faʻaaogaina o mea paleni paleni, macronutrient-rich diet na faʻaalia ai le libitum i totonu o le siosiomaga pa fale, na mafai ai ona matou iloiloina suiga i meaʻai a le lalolagi. Talu ai o le taimi o le tuʻuina atu o taumafataga na alualu i luma i le tuai o atinae, e foliga mai e le o suiga i neural wiring i le fafagaina ma taui taamilosaga e nafa ma le matauina suiga i amioga, ma o isi auala, pei o epigenetic suiga, ono i ai.

E ui lava i le faateleina o le faʻaaogaina o le maualuga o mea taumafa taumafa o loʻo vaaia i mumiti muamua, e leai se eseesega i le aofaʻi o le caloric o le faʻaaogaina poʻo le mamafa i le taimi o le taimi e sili ona fiafia i filifiliga eletise. Mice e tele meaʻai gaʻo e totogi mo calorie sili ona mamafa e ala i le faʻaitiitia o lo latou faʻaogaina o isi mea taumafa faʻamalosi meaai, aemaise lava le taumafa maualuga o le gaʻo. I le aotelega, o nei taunuʻuga e taʻu mai ai o le aʻafiaga o le vave ona faʻaalia e naʻo le mea na e filifilia, ae le o le mea atoa o taumafa poʻo le metabolism. E ono mafai ona tupu le umi o le suʻesuʻeina o filifiliga sili atu i le macronutrient, o le eseesega o le mamafa o le tino ma le lelei o le caloric na tupu mai ona o le faʻaopoopoga o le faʻalauteleina o le taumafa o gaʻo meaʻai. E ui i lea, i le taimi o le masani ai o le maualuga o mea taumafa, matou te leʻi matauina le eseesega i le va o vaega i le faʻaaogaina, gaioiga mamafa, poʻo le faʻamalosi, ma le lagolagoina o se aafiaga o le vave faʻaalia o le ola e patino i meaʻai.

I le faʻatinoga, matou te suʻesuʻeina mea taua na mafua ai le faateleina o meaʻai gaʻo. O le taimi o le taumafa i totonu o suʻesuʻega o loʻo i ai nei e foliga mai o na aafiaga tuusao i luga o le hypothalamus na nafa ma le phenotype. O le matagaluega o le eletise, o le nofoaga autu e puleaina ai mea taumafa, e masani lava ona faia i le vaiaso lona lua o le olaga, faatasi ai ma sootaga e tutusa ma le meaola matua e P18 (Bouret et al. 2004). O le faʻamatalaga o le pexide o le orexigenic ma le anorexigenic, le neuropeptide Y (NPY) ma le pro-opiomelanocortin (POMC), e sui foi i le faagasologa o le atinaʻeina o le fale, i le oʻo atu i tulaga matutua i le vaiaso lona tolu o le olaga (Ahima ma Hileman 2000; Grove et al. 2003; Leibowitz et al. 2005). E mafai ona tali mai neu neurons i le leptin ma le vevela i le va o le lua ma le fa vaiaso talu ona fanau mai (Mistry et al. 1999; Proulx et al. 2002). O le tele o suʻesuʻega i luga o aʻafiaga o vave taumafa i meaʻai e aʻafia ai togafiti taumafa i le taimi o le gaioiga ma / poʻo le lactation, ina ia mafai ai ona faʻataʻitaʻiina lenei vaitau o le palasitino i totonu o le faʻataʻitaʻiga. I le vaiaso lona fa o le olaga, ina ua amataina le maualuga o mea taumafa o mea taumafa, ua tele lava le maeʻa o le faʻaogaina o le atinae. Ae ui i lea, o loʻo i ai ni faʻamaoniga mo le faʻatapulaʻaina o le plasticity i le tagata matua (hypothalamus)Horvath 2005; Kokoeva et al. 2005). E le mafai ona tatou faʻataʻitaʻiina le sao o saofaga o ia suiga i lo tatou faʻataʻitaʻiga.

O mea e fiafia i ai meaai palate e fesoʻotaʻi vavalalata ma faiga faʻaputu, faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o meaʻai e sili ona lelei e iai aʻafiaga loloto i le dopamine (DA) faʻasaʻoina i totonu o le nucleus accumbens, ma suiga i le galuega a le AAG e taʻitaʻia ai suiga i le fafagaina o amioga (Blum et al. 2000; Colantuoni et al. 2001; Colantuoni et al. 2002; Cagniard et al. 2006). E le gata i lea, o le vave amataina o taumafa poʻo le faʻaalia i fua faʻatatau o meaʻai i roo ua faʻaalia e aʻafia ai le umi o galuega a le polokalama a le AT (Sato et al. 1991; Zippel et al. 2003; Kelley ma Rowan 2004). Ua matou lipotia talu ai e faapea o le toesea mai se meaʻai maualuga e mafai ona maua ai aafiaga oʻooʻo ma tumau i le polokalama a le AT (Teegarden ma Bale 2007; Teegarden et al. 2008). O le mea lea, i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei, matou te faʻamaonia ai o le taui o le faailoga e mafai ona suia i fuamoa e faʻaalia i meaʻai maualuga i le amataga o le olaga. Ina ia tofotofoina lenei manatu, sa ofoina atu ia moa ina ua uma ona maua ai le maualuga o mea taumafa o meaʻai ma faailoga o le faailoga o le faailoga i totonu o le televise. Na matou iloa o mumiti na faʻaalia i meaʻai maualuga i le amataga o le olaga, na matua maualuga atu le maualuga o le faʻailoga o le ΔFosB i le televise i le va o le maualuga o mea taumafa masani i le taimi matua. ΔFOSB faʻapipiʻiina i totonu o le nucleus accumbens pe a mavae ona faʻaalia taimi masani i fualaau o le faʻaleagaina ma taui masani (Nestler et al. 2001; Teegarden ma Bale 2007; Wallace et al. 2008). O le mamafa o le ΔFosB i le dynorphin-positive egg medium spiny neurons ua faʻaalia ai se faʻateleina le faʻamalosiaga ina ia maua ai se taui o meaʻai ona o le faʻaaogaina o le dysregulation o le faʻamaoniga a le AT (Olausson et al. 2006; Teegarden et al. 2008). O la matou lava galuega ua faʻaalia ai o nei kusi e sili atu ona vaivai i le maualuga o mea taumafa o meaʻai ma faʻaalia suiga tetele i faailoga o le faʻamaoniga a le AT e mulimuli i le maualuga o mea taumafaʻai (Teegarden et al. 2008). Na matou matauina foi le faateleina o le siitia o le 5 (Cdk5) ma le dopamine ma le phosphoprotein CAMP-mole, o le 32 kDa (DARPP-32) molécula i le thnonine 75, faapea foi ma se tulaga mo le faaitiitia tutusa o le pDARPP-32 Thr 34. I le alualu i luma o le faailoilo e mulimuli i le taui taui ma le maualuga o le ΔFosB, o le maualuga o Cdk5 ua amata ona tulai (Bibb et al. 2001). I le avea ai ma se faatonutonuina le lelei o le DA neurotransmission ma le le fiafia i le tino (Chergui et al. 2004; Benavides et al. 2007), Cdk5 phosphorylates DARPP-32 i le 75 leona (Bibb et al. 1999). O le mea e mataʻina ai, o le phosphorylation o le DARPP-32 i lenei 'upega tafaʻilagi o loʻo faʻaaogaina ai le gaoioiga o le receptor D1 DA e ala i le faʻasaina saʻo o le protein kinase A ma faʻalavelave ai le phosphorylation i Thr 34 (Benavides ma Bibb 2004). I le aotelega, o nei meaola o meaola oona e sili ona faatosina i le faaitiitia o le faailoilo a le AT i le striatum i le taimi o le maualuga o mea taumafa i meaola o lo o aafia i mumumu na muamua ona aafia ma toe aluese mai se meaʻai maualuga i le amataga o le olaga. Matou te faʻamoemoe o le faʻaitiitia o le faʻamaumauga a le ATA na matauina i le taimi o le maualuga o mea taumafa taumafa e ono aʻafia ai i le faateleina o le manaʻoga mo taumafa maualuga i le taimi o le filifiliga sili i le macronutrient. I taimi masani e maua ai le maualuga o mea taumafa, e foliga mai o le taumafa e gata mai i le tele o meaʻai caloric, ma e leai se eseʻesega o amioga na matauina. O a matou faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma lipoti faʻapitoa e fautuaina ai le faʻaitiitia o le faʻamaonia o le ATA i tagata gasegase oona (Wang et al. 2001). O le siʻitia o mea e fiafia i ai mo mea taumafa maualuga i le tagata matutua e ono avea ma tali faʻasalaga a le okeni e faʻasaʻo le leo dopaminergic (Blum et al. 2000; Wang et al. 2004; Teegarden et al. 2008).

O le masini o loʻo i tua o nei suiga i le dopamine o loʻo tumau pea e faʻateleina. E taua tele le maitauina o suiga i le faailo o le opioid i le telefoni feaveaʻi na fesoʻotaʻi vavalalata ma suiga i le managofie o le fafagaina ma le faʻamaonia o dopaminergic. Aemaise lava, o le faaosofia o le mu opioid responsive e taʻitaʻia ai le faateleina o le taumafa o se taumafa maualuga i gaʻo (Zhang et al. 1998), ma o le aafia i se meaʻai maualuga e mafai ona suia ai le opioid signaling (Blendy et al. 2005; Jain et al. 2004). Ae ui i lea, matou te maitauina le leai o se eseesega i le maualuga o le suipioid receptor i le va o le puleaina ma le vave maua o fualaau oona. E ui o lenei e le faʻamalo ai se matafaioi mo le faʻamaoniga o le faʻaleleia o le moli poʻo isi mea o le opiodergic, oa tatou faʻamaumauga e taʻu mai ai o le suiga i le meaʻai e mafua ona o suiga i le dopamine faʻamaoniga e le fesootai ma suiga i le maualuga o le suigioid receptor levels.

I le rat, dopame neurons e fananau mai i le aso XENUM (E12) faʻasolosolo ma amata ona faʻagasolo auala i E12. O le fausiaina o le fanua e oʻo atu i totonu o le vaiaso muamua, ma toe faʻafouina seia oʻo i le vaiaso lona tolu (post)Van den Heuvel ma Pasterkamp 2008). O le mea lea, o le faʻaogaina o meaʻai i totonu o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e le mafai ona suia ai le amataga o le faiga o le mesolimbic dopamine. O suiga i le maualuga o le maualuga o le maualuga o le eletise i le taimi o le atinaʻe ma le olaga mulimuli ane e mafai foi ona afaina ai le faʻaleleia o le AT ma le DA i le pito i luma o tamaʻi matutua (Delion et al. 1994; Delion et al. 1996; Zimmer et al. 1998), ma le taumafaina e matua o mea taumafa maualuga e mafai ona suia ai le faʻatinoga o le polokalama a le AT i tamaiti matutua, atonu e ono oʻo atu ai i le faʻaleagaina o le faʻamautinoaga o faʻamaʻi o le dopamine (Naef et al. 2008). E ui lava o taumafa na faʻaaogaina ia matou suesuega o loʻo i ai nei, o loʻo aofia ai le tele o ituaiga o gaʻo gaʻo, o le ono mafai ona tumau pea le eseesega o fuainumera o meaʻai gaʻo e mafai ona suia ai le faʻamaoniaina o le faʻamaoniga umi o le AT. E le gata i lea, o aʻafiaga faʻataunuʻuina e mafai ona matauina i faʻataʻitaʻiga o togafitiga o le tausiga o le tina, atonu e le mafai ona tali atu i taunuuga o loʻo i ai nei ona o le tuai o le taimi o le faʻalauiloaina o mea taumafa, ma fai mai e mafai e le epigenetic ona faʻaaogaina se vaega. O loʻo faʻapenaina foi le faʻamaonia i totonu o le nucleus accumbens ina ua togafitia togafitiga faʻaleagaina. Cocaine, nicotine ma amphetamine faʻalauteleina le maualuga o le vaʻai i lenei vaega (Robinson ma Kolb 2004). O suiga nei mo le tele o masina talu mai le faʻamaʻi faʻamaʻi mulimuli, ma e mafai ona faʻaosoina e na o se tasi o mea na tupu (Kolb et al. 2003). Ua matou faailoa muamua atu o le aluese mai se meaʻai maualuga i meaʻai e maua mai e tagata matutua suiga i le atuatuvale ma ala o taui i tamaʻi (Teegarden ma Bale 2007). O le mea lea, e ono mafai ona faʻaalia le vaʻaia ma le faʻaaogaina o lenei taumafataga i le amataga o le olaga e faʻaalia ai nei faʻaputiga e faʻapipiʻi ai nei taʻaloga. Ma le mea mulimuli, o le isi sui mo le faʻasalalau suiga i taimi uumi o faʻamatalaga o le gaʻo o le tulafono o le epigenetone. O le faʻataʻitaʻiina o taumafataga e ono mafai ona taʻitaʻia ai polokalame faʻaletausaga o faʻamatalaga o le gene expression e ala i suiga ile DNA methylation poʻo le histone acetylation. O suiga i le methylation o kenera i le polokalama a le AT, ua fesootaʻi atu i le mafaufau ma mafaufauga o le mafaufau faapea foi ma vaisu (Abdolmaleky et al. 2008; Hillemacher et al. 2008). E ui o nei suʻesuʻega e le o tuusaʻoina ai aʻafiaga o taumafa maualuga i luga o le eletise eletise a le DA, latou te faʻailoa mai ai le manaia o le gaioiga o lenei faiga e mafai ona suia i se taimi umi e se taui masani i le amataga o le olaga. O nei faiga e mafai ona suʻesuʻe atili i suʻesuʻega i le lumanaʻi.

I le faʻasalaga, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai o sina faʻaaliga puupuu i se mea e pala, ma le maualuga o mea taumafa i taimi o polokalama o le olaga muamua ua faateleina le fiafia mo lenei taumafa i taimi o le matua e le o faavae i meaʻai masani. O le faʻaaogaina, o le faʻaitiitia o le faʻamaoniga o le faʻamaoniga o le AT i totonu o nei maso e mafai ona tupu ai le maualuga o le fiafia mo le taumafataga maualuga i se taumafaiga e faʻamaonia tulaga maualuga o le AT. O nei faʻamatalaga e faʻamaonia ai o le faʻaalia i se mea e mafai ona pala, meaʻai maualuga i le popofou o le olaga e mafai ona oʻo atu ai i le faʻasologa umi o le faʻatupeina o le polokalama, ma tuʻu ai le totoga i le lamatiaga e le naʻo le masani ai o taumafataga ae atonu foi i isi faʻalavelave o le polokalama taui.

tautinoga

Matou te faafetai ia K. Carlin mo le fesoasoani ma le fafagaina o manu ma le faatoaga. O lenei galuega na lagolagoina e le Iunivesite o Pennsylvania Institute of Diabetes, Obesity, and Metabolism, DK019525.

Lisi o Faapuupuuga

  • P
  • Aso o le Aso Faʻailoga
  • Cdk5
  • 5 aʻafiaga o le cyclin-dependent
  • DARPP-32
  • dopamine ma le adenosine monophosphate cycliculated phosphoprotein, mole mole mole mamafa 32 kDa
  • Thr
  • threonine
  • NPY
  • neuropeptide Y
  • POMC
  • pro-opiomelanocortin
  • DA
  • dopamine
  • E
  • aso faʻapipiʻi

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

mau faasino

  1. Abdolmaleky HM, Smith CL, Zhou JR, Thiagalingam S. Epigenetic suiga o le dopaminergic system in major psychiatric disorders. Metotia Mol Biol. 2008; 448: 187-212. [PubMed]
  2. Ahima RS, Hileman SM. Faʻasalalauga Faʻasalalauga o faʻamatalaga o le neuropeptide hypothalamic e leptin: faʻafitauli mo le paleni o le malosi ma tulafono faatonutonu o le mamafa o le tino. Faʻatonu le Papoti. 2000; 92 (13): 1-7. [PubMed]
  3. Bale TL, Contarino A, Smith GW, Chan R, Gold LH, Sawchenko PE, Koob GF, Vale WW, Lee KF. E le mafai e mice ona faʻaogaina le corticotropin-faʻasalaga o le seneton-receptor-2 faʻaalia ma le faʻaaloalo e pei o le faʻafitauli ma e faʻasalaga i le atuatuvale. Nat Genet. 2000; 24 (4): 410-4. [PubMed]
  4. Bale TL, Anderson KR, Roberts AJ, Lee KF, Nagy TR, Vale WW. Corticotropin-releasing factor factor receptor-2-deficient sourice faaali atu le tali atu ile homeostatic i luitau o le faateleina o meaʻai ma mea malulu. Endocrinology. 2003; 144 (6): 2580-7. [PubMed]
  5. Bellinger L, Lilley C, Langley-Evans SC. O le faʻaalia o le faʻalauiloa ile polokalame o taumafataga laiti-protein, o se mea e fiafia i ai meaʻai gaʻo maualuga i le matua matutua matutua. Br J Nutr. 2004; 92 (3): 513-20. [PubMed]
  6. Benavides DR, Bibb JA. Matafaioi a le Cdk5 i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le palasitisi. Ann NY Acad Sci. 2004; 1025: 335-44. [PubMed]
  7. Blendy JA, Strasser A, Walters CL, Perkins KA, Patterson F, Berkowitz R, Lerman C. Faʻaitiitia le nicotine taui i totonu o le manuʻa: faʻatau tutusa i le tagata ma le kiore. Psychopharmacology. 2005; 180 (2): 306-15. [PubMed]
  8. Benavides DR, Quinn JJ, Zhong P, Hawasli AH, Dileone RJ, Kansy JW, Olausson P, Yan Z, Taylor JR, Bibb JA. Cdk5 Faʻataʻotoina le Taui o Cocaine, Motugaaʻiga, ma le Neuron Faʻafitauli. J Neurosci. 2007; 27 (47): 12967-12976. [PubMed]
  9. O le aʻafiaga o le masani ona faʻaalia i le cocaine e faʻatulafonoina e le protein neuroronic Cdk5. Natura. 2001; 410 (6826): 376-80. [PubMed]
  10. Bibb JA, Snyder GL, Nishi A, Yan Z, Meijer L, Fienberg AA, Tsai LH, Kwon YT, Girault JA, Czernik AJ, Huganir RL, Hemmings HC, Jr., AC Nairn, Greengard P. Phosphorylation o DARPP-32 e le Cdk5 e faʻamaonia le dopamine o loʻo saini i laina. Natura. 1999; 402 (6762): 669-71. [PubMed]
  11. Blum K, Braverman ER, Umia JM, Lubar JF, Monastra VJ, Miller D, Lubar JO, Chen TJ, Comings DE. Faʻafitauli o le le atoatoa o le taui: se faʻataʻitaʻiga o le biogenetic mo le faʻamautinoaina ma le togafitiga o amioga le mautonu, faʻafefete, ma le faʻamalosia. J Fualaau faasaina. 2000; 32 (Faʻatūina): 1-112. [PubMed]
  12. Bouret SG, Draper SJ, Simerly RB. Faʻatulagaga o auala vavalalata mai le faʻalavelave faʻapitoa o le vavalo i le vaʻaia o vaega o loʻo aʻafia i le faʻavaveina o le fafagaina o amioga i tamaʻi. J Neurosci. 2004; 24 (11): 2797-805. [PubMed]
  13. Cagniard B, Balsam PD, Brunner D, Zhuang X. O mice e maualuga le dopamine o loʻo faʻaalia le faʻaleleia o le faʻaosoina, ae le o le aʻoaʻoina, mo se taui o meaai. Neuropsychopharmacology. 2006; 31 (7): 1362-70. [PubMed]
  14. Chergui K, Svenningsson P, Greengard P. O le aiga o le Cyclin-5 e faʻafoeina le dopaminergic ma le glutamatergic i totonu o le fale. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004; 101 (7): 2191-6. [PMC free article] [PubMed]
  15. Colantuoni C, Rada P, McCarthy J, Patten C, Avena NM, Chadeayne A, Hoebel BG. O le faʻamaoniga e mafua mai i le faʻaaogaina o le suka, e mafua ai le faalagolago i le opioid. Maualuga Res. 2002; 10 (6): 478-88. [PubMed]
  16. Colantuoni C, Schwenker J, McCarthy J, Rada P, Ladenheim B, Cadet JL, Schwartz GJ, Moran TH, Hoebel BG. Faʻaaogaina le maualuga o le suka o loʻo fusifusia i le dopamine ma le mu-opioid i totonu o le faiʻai. Neuroreport. 2001; 12 (16): 3549-52. [PubMed]
  17. Delion S, Chalon S, Guilloteau D, Manaomia JC, Durand G. alpha-Linolenic acid deficiency diet deficiency suia suiga o tausaga o le dopaminergic ma le serotoninergic neurotransmission i le kesi pito i luma o le rat. J Neurochem. 1996; 66 (4): 1582-91. [PubMed]
  18. Delion S, Chalon S, Herault J, Guilloteau D, Manaomia JC, Durand G. Meaʻai fua ole aluma alpha-linolenic alters dopaminergic ma serotoninergic neurotransmission i kio. J Nutr. 1994; 124 (12): 2466-76. [PubMed]
  19. Grove KL, Allen S, Grayson BE, Smith MS. Faʻaleleia o le Falemeli o le faʻaoga o le neuropeptide Y i le hypothalamic. Neuroscience. 2003; 116 (2): 393-406. [PubMed]
  20. Hillemacher T, Frieling H, Hartl T, Wilhelm J, Kornhuber J, Bleich S. Promoter ole methylation faapitoa o le gene gene transmitter ua suia i le ava malosi ma e fesootai ma le manao. J Lagolago Faʻataʻitaʻi. 2008 [PubMed]
  21. Horvath TL. O le faigata o le meaʻai: o se faʻaoga vaivai. Nat Neurosci. 2005; 8 (5): 561-5. [PubMed]
  22. Jain R, Mukherjee K, Singh R. Aafiaga o nifofofofofofofofofofofofofofofo i luga o le aveesea o opioid. Brain Res Bull. 2004; 64 (4): 319-22. [PubMed]
  23. Johnson SL, McPhee L, Birch LL. Faʻasalalauga tuʻufaʻatasia: o tamaiti laiti e sili ona fiafia i mea e maua ai le gaʻo maualuga. Physiol Behav. 1991; 50 (6): 1245-51. [PubMed]
  24. Kelley BM, Rowan JD. O le umi o taimi e maua ai le nicotine e tupuga mai ai le suia o le fua o le toto i le cocaine ma le taui i tamaʻi matutua. Int J Dev Neurosci. 2004; 22 (56): 339-48. [PubMed]
  25. Kern DL, McPhee L, Fisher J, Johnson S, Birch LL. O taunuʻuga o le faʻasalaga o le gaʻo mea e fiafia i ai mo faʻamaʻi e fesootaʻi ma gaʻo maualuga. Physiol Behav. 1993; 54 (1): 71-6. [PubMed]
  26. Kokoeva MV, Yin H, Flier JS. Neurogenesis i le mafaufauga o moa matutua: tulaga aoga i paleni malosi. Saienisi. 2005; 310 (5748): 679-83. [PubMed]
  27. Kolb B, Gorny G, Li Y, Samaha AN, Robinson TE. Amphetamine poʻo le cocaine e faʻatapulaaina ai le gafatia o aafiaga mulimuli ane e faʻalauiloaina ai le palasitino o le neocortex ma nucleus accumbens. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2003; 100 (18): 10523-8. [PMC free article] [PubMed]
  28. Kozak R, Richy S, Beck B. Suiga faifaipea i le neuropeptide E faʻasaʻolotoina i totonu o le ogatotonu o laumei e maua i togafitiga i meaʻai i le amataga o le olaga. Eur J Neurosci. 2005; 21 (10): 2887-92. [PubMed]
  29. Leibowitz SF, Sepiashvili K, Akabayashi A, Karatayev O, Davydova Z, Alexander JT, Wang J, Chang GQ. Matafaioi o le neuropeptide Y ma le agotini e faʻaogaina i le weaning: sootaga i le corticosterone, meaʻai gaosi ma le mamafa o le tino. Brain Res. 2005; 1036 (12): 180-91. [PubMed]
  30. Liem DG, Mennella JA. Faʻamaliega malie ma le fiafia i le taimi o le tamaitiiti: tiute o mea tutupu vave. Dev Psychobiol. 2002; 41 (4): 388-95. [PMC free article] [PubMed]
  31. Mennella JA, Beauchamp GK. O aafiaga o meaʻai i le taimi o le fafagaina e fesoʻotaʻi ma mea e fiafia i ai ao talavou. Early Hum Dev. 2002; 68 (2): 71-82. [PMC free article] [PubMed]
  32. Mistry AM, Swick A, Romsos DR. Leptin alters fua o le metabolic ao le i mauaina lona aʻafiaga i le atinaʻeina o nifo pepe. Am J Physiol. 1999; 277 (3 Pt 2): R742-7. [PubMed]
  33. Naef L, Srivastava L, Gratton A, Hendrickson H, Owens SM, Walker CD. O taumafa maualuga o le tina i le taimi o le perinatal e suia ai le mesocorticolimbic dopamine i le fua o le tagata matutua: o le faaitiitia o tali o amioga i le toe faia o le amphetamine administration. Psychopharmacology (Berl) 2008; 197 (1): 83-94. [PubMed]
  34. Nestler EJ, Barrot M, Self DW. DeltaFosB: se fomaʻi mole mole puipui mo vaisu. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2001; 98 (20): 11042-6. [PMC free article] [PubMed]
  35. Ogden CL, Carroll MD, Curtin LR, McDowell MA, Tabak CJ, Flegal KM. Faʻaauau le mamafa ma le gaʻo i Amerika, 1999-2004. Jama. 2006; 295 (13): 1549-55. [PubMed]
  36. Ogden CL, Flegal KM, Carroll MD, Johnson CL. Faʻaauau ma faiga i le mamafa i tamaiti Amerika ma talavou, 1999-2000. Jama. 2002; 288 (14): 1728-32. [PubMed]
  37. Olausson P, Jentsch JD, Tronson N, Nestler EJ, Taylor JR. dFosB i Nucleus Accumbens Faʻatonu Meaʻai-Faʻaleleia Faʻatauga Faʻatino ma le Faʻamalosia. Le Journal of Neuroscience. 2006; 26 (36): 9196-9204. [PubMed]
  38. Proulx K, Richard D, Walker CD. Leptin e faatonutonu ai neuropeptides e aʻafia ai le manaʻo i le fatuga o le atinaʻeina o rata e aunoa ma le aʻafiaina o taumafa taumafa. Endocrinology. 2002; 143 (12): 4683-92. [PubMed]
  39. Robinson TE, Kolb B. Pisikisi faʻasaina e fesoʻotai ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Neuropharmacology. 2004; 47 (Aseta 1): 33-46. [PubMed]
  40. Sato N, Shimizu H, Shimomura Y, Uehara Y, Takahashi M, Negishi M. Sucrose o le fafagaina i le susuina e suia le mea e sili ona lelei mo le sola i le talavou. Exp Clin Endocrinol. 1991; 98 (3): 201-6. [PubMed]
  41. Serdula MK, Ivery D, Coates RJ, Freedman DS, Williamson DF, Byers T. Faʻailoa tamaiti e avea ma tagata matutua tele? O se toe iloiloga o tusitusiga. Muamua Med. 1993; 22 (2): 167-77. [PubMed]
  42. Silveira PP, Portella AK, Crema L, Correa M, Nieto FB, Diehl L, Lucion AB, Dalmaz C. O le faaosofiaina o pepe ma le aafia i meaai suamalie e mafua ai le faateleina o le suamalie o taumafa i le olaga matua. Physiol Behav. 2008; 93 (45): 877-82. [PubMed]
  43. Teegarden SL, Bale TL. O le faʻaitiitia o meaʻai e maua ai meaʻai e maua ai le faʻalauteleina o lagona ma le lamatiaga mo le toe faʻafoʻaiga o mea taumafa. Biol Psychiatry. 2007; 61 (9): 1021-9. [PubMed]
  44. Teegarden SL, Nestler EJ, Bale TL. Delta FosB-faʻafeiloaʻi suiga i le faailo o le dopamine e faʻapitoaina e le palatable pala-fat diet. Biol Psychiatry. 2008; 64 (11): 941-50. [PMC free article] [PubMed]
  45. Van den Heuvel DM, Pasterkamp RJ. Faʻafesoʻotaʻi i le polokalama dopamine. Prog Neurobiol. 2008; 85 (1): 75-93. [PubMed]
  46. Wallace DL, Vialou V, Rios L, Carle-Florence TL, Chakravarty S, Kumar A, Graham DL, Green TA, Kirk A, Iniguez SD, Perrotti LI, Barrot M, DiLeone RJ, Nestler EJ, Bolanos-Guzman CA. O le aʻafiaga a DeltaFosB i le tumutumu o loʻo aʻafia ai i luga o amioga faʻapitoa masani. J Neurosci. 2008; 28 (41): 10272-7. [PMC free article] [PubMed]
  47. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W, Netusil N, Fowler JS. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357 (9253): 354-7. [PubMed]
  48. Wang GJ, Volkow ND, Thanos PK, Fowler JS. O le tutusa i le va o le oona ma le tagofia o fualaau faasaina e pei ona iloiloina e le ata o le neurofunctional: o se toe iloiloga o manatu. J Addict Dis. 2004; 23 (3): 39-53. [PubMed]
  49. Zhang M, Gosnell BA, Kelley AE. O le taumafaina o meaʻai maualuga-meaʻai e faʻapitoa ona faʻaleleia e le opioid le faʻaosofia o le talipita i totonu o le nucleus accumbens. J Pharmacol Exp Ther. 1998; 285 (2): 908-14. [PubMed]
  50. O le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, Neurosci Lett. 3; 1998 (240): 3-177. [PubMed]
  51. Zippel U, Plagemann A, Davidowa H. Suiga suiga o le dopamine ma le cholecystokinin i luga o le va o le hypothalamic neurons i tamaʻi na totoina i lalo o tulaga eseese o le fafaga. Behav Brain Res. 2003; 147 (12): 89-94. [PubMed]