Faʻataʻitaʻiga o le Dopamine's Role i le Faʻasaua ma le Faʻasaina (2009)

Faʻamatalaga: O se tasi o iloiloga aupito lata mai ma sili ona lelei o le matafaioi a le dopamine i vaisu. Volkow o se tasi o tagata tomai faapitoa i vaisu, ma o le ulu o loʻo iai nei o le NIDA.


Neuropharmacology. 2009; 56(Faaopoopoga 1): 3–8.

Lomia i luga o le initaneti 2008 Jun 3. Tui:  10.1016 / j.neuropharm.2008.05.022

ND Volkow,* JS Fowler, GJ Wang, R. Baler, ma F. Telang

Faamatalaga tusitala ► Faamatalaga o le Puletaofia ma Laisene ►

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neuropharmacology

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O loʻo aʻafia le Dopamine i le faʻamalosia o vailaʻau ae o lana matafaioi i vaisu e le o manino. O iinei matou te faʻamatalaina suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga PET e suʻesuʻe ai le aʻafia o le dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faiʻai o le tagata. I totonu o tagata o le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau e fesoʻotaʻi ma le tele ma le vave faʻateleina o le dopamine extracellular, lea e faʻataʻitaʻiina i latou e faʻaosoina e le physiological dopamine cell fana ae e sili atu le malosi ma faʻasolosolo. Talu ai ona o le afi o le dopamine e tali atu ai i faʻamaʻi mataʻutia, o le faʻamalosia o le supraphysiological e vailaʻau e faʻaalia e sili ona mataʻutia (faʻatonuina o le mafaufau, faʻaosofia, faʻatonuina le aʻoaʻoina ma le faʻaosofia) faʻatasi ai ma le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona siitia ai le avanoa e manaʻomia mo le faʻaogaina o le cell dopamine ma faʻailoga. O le mea moni, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai o tagata faʻatau fualaau faasaina ua faʻaitiitia le faʻaitiitia o le dopamine D2 faʻafeiloaʻi ma le faʻamalolo o le dopamine. O lenei faʻaitiitia o le gaioiga o le dopamine e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o gaioiga faʻaitulagi i le orbitofrontal cortex (e aʻafia i le faʻamaonia o le salience; o lona faʻalavelave e mafua ai amioga faʻamalosi), cingulate gyrus (e aʻafia i le taofiofia; o lona faʻalavelave e mafua ai le impulsivity) ma le dorsolateral prefrontal cortex (aʻafia i le pulega faʻapitoa. galuega; o lona fa'alavelave e mafua ai le fa'aletonu o le fa'atonutonuina o gaioiga fa'amoemoeina). I se tulaga tutusa, o le faʻamalosia e mafua mai i vailaʻau e taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le dopamine faʻailoga pe a faʻaalia i faʻamatalaga faʻamaonia, ona faʻaosofia ai lea o le faʻaosofia e faʻatau le vailaʻau i se vaega e ala i le faʻagaoioia o vaega muamua ma striatal. O nei suʻesuʻega e aʻafia ai le le atoatoa i le gaioiga o le dopamine-o loʻo faʻapipiʻiina i luma ma le faʻaleagaina o le tulafono-i le leiloa o le pulea ma le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e mafua ai pe a inu e le tagata ua fai ma vaisu le vailaʻau poʻo le faʻaalia i faʻailoga. O le faʻaitiitia o le gaioiga o le dopamine i tagata ua fai ma vaisu e faʻaitiitia ai foi lo latou lagona i mea faʻalenatura. O togafitiga faʻapitoa e faʻatatau i le toe faʻafoʻiina o le faiʻai o le dopaminergic leo ma le gaioiga o vaega o le cortical projection e mafai ona faʻaleleia le galuega muamua, faʻaleleia le faʻaogaina o le taofiofia ma faʻalavelave i le faʻamalosi ma le faʻamalosia o fualaau faʻasaina aʻo fesoasoani e faʻaosofia le tagata ua fai ma vaisu e auai i amioga e le o ni fualaau faasaina.

uputatala: Positron emission tomography, Orbitofrontal cortex, Cingulate gyrus, Dorsolateral prefrontal cortex, Dopamine D2 receptors, Taui, Predisposition, Salience, Raclopride, Fluoro-deoxyglucose

Alu i le:

1. faʻatomuaga

O vailaʻau faʻaleagaina e mafua ai le faʻateleina o le dopamine extracellular (DA) i vaega limbic (e aofia ai le nucleus accumbens; NAc) (Di Chiara ma Imperato, 1988; Koob ma Bloom, 1988), lea e fesoʻotaʻi ma o latou faʻamalosia aʻafiaga. O nei aʻafiaga e faʻataʻitaʻiina ae sili atu le maualuga o le DA i le tulaga lua i le phasic DA cell firing o loʻo faia se sao faʻaletino i le faʻavasegaina o le saliency ma le taui (Schultz et al., 2000). E ui o nisi suʻesuʻega a manu ua fesiligia le tele o le faʻatupulaia o le DA i le NAc e fesoʻotaʻi ma taui (Drevets et al., 2001; Aso & al., 2007), O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata ua faʻaalia ai o le faʻatupulaia o fualaau faasaina i le DA i le striatum (e aofia ai le ventral striatum, lea o loʻo i ai le NAc) e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga autu o le taui (maualuga, euphoria) ( Volkow et al., 1996a; Drevets et al., 2001). Ae ui i lea, o loʻo faʻamaonia foi o le fua o le sasaina o sela DA e faʻapipiʻiina e le naʻo le taui (Tobler et al., 2007) ma le fa'amoemoe o le taui (Volkow et al., 2003b) ae faapea foi le fa'amaoni o se mea na tupu po'o se fa'aosofiaga (Rolls et al., 1984; Williams et al., 1993; Horvitz, 2000; Zink et al., 2003). O le taua o se mea na tupu e mafua ona o lona faʻafuaseʻi, o lona fou, o ona faʻamoemoega faʻatulagaina poʻo ona faʻamalosia aʻafiaga (lelei ma leaga) (Volkow et al., 2003, 2006b). O le fanaina o sela DA, faʻatasi ma le faʻaogaina o le vailaʻau o le a faʻafaigofieina foi le faʻamalosia o faʻamaumauga manatua e fesoʻotaʻi ma le vailaʻau. O nei mea, i le isi itu, o le a faʻaosoina ai sela a le DA ma faʻaalia i le lumanaʻi faʻamalosi e fesootaʻi ma le vailaʻau (i le faʻamoemoe o le taui) (Waelti et al., 2001). Ona o le matafaioi a le DA i le faaosofiaga, o le faʻateleina o le DA e fesoʻotaʻi ma fualaau faʻasaina poʻo le vailaʻau lava ia e ono faʻaogaina ai le faʻaosofia e maua ai le taui (McClure et al., 2003).

O le faʻateleina o le malamalama e uiga i le tele o matafaioi a le DA i le faʻamalosia o faiga ua taʻitaʻia ai faʻataʻitaʻiga sili atu ona faigata o vaisu fualaau. O loʻo talitonu i le taimi nei o vailaʻau e faʻamalosia e le gata ona e fiafia ae ona, e ala i le faʻateleina o le DA, o loʻo faʻaaogaina e avea ma mea faʻapitoa e faʻaosofia ai le faʻatauina o nisi vailaʻau (tusa lava pe o le vailaʻau e iloa lelei e fiafia pe leai. ).

O metotia faʻataʻitaʻi o faiʻai ua fesoasoani tele i lenei malamalama fou. Ua latou faatagaina i tatou e fuaina le neurochemical ma metabolic faagasologa i le faiʻai o le tagata ola (Volkow et al., 1997a), e suʻesuʻe le natura o suiga i le DA faʻaosoina e fualaau o le faʻaleagaina ma a latou amio talafeagai, ma suʻesuʻe suiga palasitika i le faiʻai DA gaioiga ma ona taunuuga aoga i mataupu o mea ua fai ma vaisu. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se iloiloga faʻafouina o suʻesuʻega talafeagai.

Alu i le:

2. O le dopamine e mafua mai i fualaau faasaina e faateleina i le faiʻai o le tagata ma i le faʻamalosia

Le fa'aogaina o le positron emission tomography (PET) ma fa'apitoa D2 DA fa'ailoga leitio (fa'ata'ita'iga, [11C] raclopride, [18F]N-methylspiroperidol) ua faʻamaonia le taua tele mo le suʻesuʻeina o sootaga i le va o le malosi o se vailaʻau e faʻaogaina ai le DA ma lona faʻamalosia (ie, euphorigenic, maualuga-inducing, fualaau faasaina) aafiaga i le faiʻai o le tagata. O le auala na faʻaaogaina lelei e iloilo ai aʻafiaga o vailaʻau faʻamalosi (ie, methylphenidate, amphetamine, cocaine) faʻapea foʻi ma mea o le nicotine (Barrett et al., 2004; Brody et al., 2004; Montgomery et al., 2007; Takahashi et al., 2007). O le faʻaogaina o le methylphenidate (0.5 mg / kg), e pei o le cocaine, faʻateleina le DA e ala i le polokaina o DA transporters (DAT) faʻapea foʻi ma le amphetamine (0.3 mg / kg), e pei o le methamphetamine, faʻateleina le DA e ala i le tuʻuina atu mai le e ala i le DAT, faʻateleina le faʻaogaina o le DA i le striatum ma o ia faʻaopoopoga e fesoʻotaʻi ma lipoti a le tagata lava ia o le "maualuga" ma le "euphoria" (Hemby et al., 1997; Villemagne et al., 1999). O le mea e malie ai, o le methylphenidate e tuʻu tautala (0.75-1 mg / kg) na faʻateleina foi le DA ae e le masani ona manatu e faʻamalosia (Chait, 1994; Volkow et al., 2001b). Talu ai ona o le faʻatonuga faʻamalosi e taʻitaʻia ai suiga vave o le DA ae o le tautala tautala e faʻateleina le DA, o le le mafai ona matauina le "maualuga" i le gutu methylphenidate-poʻo le amphetamine (Stoops et al., 2007)—e ono atagia mai ai le fa'agesegese o vaila'au fa'ama'i (Parasrampuria et al., 2007). O le mea moni, o le saoasaoa e ulu atu ai fualaau faasaina i totonu o le faiʻai ua iloa o se mea taua e aafia ai ona aafiaga faʻamalosia (Balster ma Schuster, 1973; Volkow et al., 1995, 2000). E le o se mea e ofo ai, o le DA faʻateleina i le ventral striatum faʻaosoina pe a uma le ulaula, lea e tutusa lelei le saoasaoa o le faiʻai, e fesoʻotaʻi foi ma ona faʻamalosia aʻafiaga (Brody et al., 2004).

O lenei fesoʻotaʻiga i le va o le faiʻai vave (e oʻo atu ai i suiga vave o le DA) ma le faʻamalosia o mea totino o se vailaʻau tuʻuina atu e taʻu mai ai le aʻafia o le faʻamalosi o le DA. O le vave oso (> 30 Hz) faʻatupuina e le faʻamalolo faʻapitoa e mafua ai suiga faʻafuaseʻi i le maualuga o le DA lea e saofagā e faʻamaonia ai le saliency o se faʻaosofia (Grace, 2000). O sea ituaiga masini e faʻatusatusa i le tonic DA cell firing (faʻatasi ai ma laina faʻagesegese e tusa ma le 5 Hz), lea e nafa ma le faʻamautuina o tulaga faʻavae tumau DA e faʻatulagaina ai le tali a le DA system. O le mea lea, ua matou tuʻuina atu o vailaʻau o le faʻaleagaina e mafai ona faʻaosofia suiga i le faʻatonuga o le DA e faʻataʻitaʻiina, ae sili atu, na gaosia e le physiologic phasic DA cell firing. I le isi itu, o le tuʻuina atu o vailaʻau faʻamalosi, o le auala lea e faʻaaogaina mo togafitiga faʻapitoa e ono faʻaosofia ai suiga tuai o le DA e pei o mea e fesoʻotaʻi ma le tonic DA cell firing (Volkow ma Swanson, 2003). Ona o vailaʻau faʻamalosi e poloka DATs, o le auala autu ia mo le aveeseina o le DA (Williams ma Kali, 2006), e mafai—e tusa lava pe tuʻu tautala—faʻateleina le tau faʻamalosia o isi faʻamalosi (taui faʻalenatura poʻo vailaʻau) (Volkow et al., 2001b). E faʻapena foʻi, o le nicotine, lea e faʻafaigofie ai le fanaina o le cell DA, e faʻaleleia ai foʻi le faʻamalosia o le tau o faʻamalosi e faʻapipiʻi ai. I le tulaga mulimuli, o le tu'ufa'atasiga o le nicotine ma le taui fa'alenatura e matua'i feso'ota'i fa'atasi ma ona a'afiaga fa'amalosia.

Alu i le:

3. Matafaioi a le dopamine i aʻafiaga umi o vailaʻau o le faʻaleagaina i le DA i le faiʻai o le tagata: aʻafia i vaisu

Synaptic faʻateleina i le DA e tupu i le taimi o le inupia i fualaau faʻasaina i mea uma e fai ma vaisu faʻapea foʻi ma mataupu e le o ni vaisu (Di Chiara ma Imperato, 1988; Koob ma Bloom, 1988). Ae ui i lea, e na o se vaega toalaiti o mataupu faʻaalia-o le vaega moni o se faʻatinoga o le ituaiga o vailaʻau faʻaaogaina-e tupu aʻe ai se faʻamalosi malosi e faʻaauau pea le tagofia o le vailaʻau (Schuh et al.,1996). O loʻo faʻaalia ai e le mafai e le faʻatupuina o vailaʻau faʻateleina le faʻatupulaia o le DA naʻo ia e le mafai ona faʻamatalaina le atinaʻeina o mea ua fai ma vaisu. Talu ai ona o le tagofia o fualaau faasaina e manaʻomia ai le puleaina o fualaau faasaina, e foliga mai e aʻa-i tagata vaivai-i le faʻalavelave faifaipea o le faiga o le DA, faʻaosoina neuro-fetuunaʻiga i taui / saʻo, faʻamalosi / ave, faʻalavelave faʻalavelave / galuega faʻatino ma manatua / faʻatulagaina. ta'amilosaga, o ia mea uma e fa'aogaina e ala dopaminergic (Volkow et al., 2003a).

E tusa ai ma lenei manatu, o loʻo i ai le faʻateleina o faʻamaoniga e faʻapea o le faʻaalia i mea faʻaosofia, nicotine, poʻo opiates e maua ai suiga faifai pea i le fausaga o dendrites ma dendritic spines i luga o sela i vaega autu o le faiʻai ma matafaioi i le faaosofia, taui, faamasinoga, ma le taofiofia o le amio (Robinson ma Kolb, 2004). Mo se faʻataʻitaʻiga, o suiga faifai pea i le faʻailoga o le tali a le DA e mafai ona faʻaosoina ai le tali atu o le tali atu o le glutamate ma le ono aʻafia ai le synaptic plasticity (Wolf et al., 2003). O le mea moni o DA (Wolf et al., 2003; Liu et al., 2005), ae faʻapea foʻi le glutamate, GABA, ma isi neurotransmitters, o mea uma e sili ona lelei le faʻaogaina o le synaptic plasticity, e tosoina se ala tuusaʻo e fesoʻotaʻi ai aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina ma suiga faʻafetaui, e le gata i le nofoaga autu o taui ae faʻapea foi i le tele o isi matagaluega, e ala i le faʻamalosia, faʻavae, ma le faʻaumatiaina o synapses.

Tele radiotracers ua faʻaaogaina e iloa ma fua nei ituaiga o suiga i sini i totonu ole fesoʻotaʻiga DA i le faiʻai o le tagata (Laulau 1). Fa'aaogaina [18F]N-methylspiroperidol po o [11C]racloride matou ma isi (Martinez et al., 2004, 2005, 2007) ua faʻaalia ai o mataupu o loʻo fai ma vaisu i le tele o vailaʻau (cocaine, heroin, ava malosi, ma le methamphetamine), faʻaalia le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le mauaina o le D2 DA i totonu o le striatum (e aofia ai le ventral striatum) lea e faʻaauau masina pe a maeʻa faʻamaʻi faʻamaʻi (Volkow et al., 2007a). O suʻesuʻega tutusa na lipotia talu ai nei i mataupu faʻalagolago i le nicotine (Fehr et al., 2008).

Laulau 1

Laulau 1

Aotelega o suʻesuʻega a le PET e faʻatusatusa ai sini eseese o loʻo aʻafia i le neurotransmission a le DA i le va o tagata faʻaaogaina vailaʻau ma mataupu faʻatonutonu lea na faʻaalia ai eseesega taua i le va o vaega.

E taua foi le faailoa atu i lenei tulaga e faapea o le faateleina o le striatal i le DA e mafua mai i le intravenous methylphenidate poʻo le intravenous amphetamine (faʻatatau i le [11C] raclopride) i tagata faʻatau koko ma le ava malosi e le itiiti ifo i le 50% maualalo nai lo mataupu pulea (Volkow et al., 1997b; Martinez et al., 2007). Talu ai ona o le faʻatupulaia o le DA e faʻaosoina e le methylphenidate e faʻalagolago i le tuʻuina atu o le DA-o se galuega a le DA cell firering-e talafeagai le faʻamaonia o le eseesega e ono atagia mai ai le faʻaitiitia o le gaioiga o le DA i nei tagata faʻatau fualaau.

E taua le manatua o taunuuga o suʻesuʻega PET na faia ma [11C] raclopride, lea e maaleale i le tauvaga ma le endogenous DA, ua na o se ata o avanoa D2 DA faʻaogaina avanoa e fusifusia i le tracer. O le mea lea, soʻo se faʻaitiitiga i le D2 DA maua tali avanoa e pei ona fuaina i le [11C] raclopride e mafai ona atagia ai le faʻaitiitia o le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi ma / poʻo le faʻateleina o le tuʻuina atu o le DA (tauva mo le fusia ma le [11C] raclopride mo le D2 talitali) i striatum (e aofia ai le NAc). Ae ui i lea, o le mea moni o tagata faʻatau koko pe a tuʻuina atu iv MP na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o le fusifusia faʻapitoa (faʻaalia o le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le DA) o loʻo faʻaalia ai i tagata faʻatau mea koko o loʻo i ai uma le faʻaitiitia o le maualuga o le D2 faʻafeiloaʻi faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le DA i le striatum. O le a saofagā taʻitasi i le faʻaitiitia o le lagona i mataupu ua fai ma vaisu i mea faʻalenatura (Volkow et al., 2002b). Talu ai o vailaʻau e sili atu le malosi i le faʻaosofiaina o faʻasologa o taui faʻatulafonoina a le DA nai lo faʻamalosi faʻalenatura, e mafai lava e vailaʻau ona faʻagaoioia le faʻalavelave faʻaleagaina o taui. O lenei faʻaititia o le lagona, i le isi itu o le a mafua ai le faʻaitiitia o le tului mo faʻaosofia o le siosiomaga, atonu o le a faʻaalia ai mataupu mo le sailia o vailaʻau faʻamalosi e fai ma auala e faʻagaoioia le tumau nei taʻaloga taui. A o faagasolo le taimi, o le natura masani o lenei amioga e mafai ona faʻamatalaina le suiga mai le tagofia o vailaʻau ina ia lagona ai le "maualuga" i le ave naʻo le lagona masani.

O le a le faʻaogaina o le metabolic ma le faʻaogaina o ia faʻalavelave faʻatupu fualaau faʻasaina i le paleni dopaminergic? Fa'aaogaina le PET radiotracer [18F] fluoro-deoxyglucose (FDG) e fuaina ai le metabolism o le kulukose o le faiʻai faʻaitulagi, matou ma isi ua faʻaalia le faʻaitiitia o le gaioiga i le orbitofrontal cortex (OFC), cingulate gyrus (CG) ma le dorsolateral prefrontal cortex (DLPFC) i mataupu ua fai ma vaisu (alcoholics, cocaine abusers, tagata sauaina marihuana) (Lonetona ma al., 1990; Galynker et al., 2000; Ersche et al., 2006; Volkow et al., 2007a). E le gata i lea, i cocaine (Volkow ma le Fowler, 2000) ma le methamphetamine (Volkowet al., 2001a) mataupu ua fai ma vaisu ma le ava malosi (Volkow et al., 2007d), ua matou faʻaalia o le faʻaitiitia o le gaioiga i le OFC, CG ma le DLPFC e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le avanoa o D2 DA faʻafeiloaʻi i le striatum (vaai Mati. 1 mo taunuuga o cocaine ma methamphetamine). Talu ai ona o le OFC, CG ma le DLPFC o loʻo aʻafia i le faʻatonuina o le pulea (Goldstein ma Volkow, 2002) ma faʻatasi ai ma faʻalagona lagona (Phan et al., 2002), na matou faʻailoaina o latou tulafono faʻaletonu a le DA i mataupu ua fai ma vaisu e mafai ona faʻavaeina lo latou leiloa o le puleaina o fualaau faʻasaina ma o latou le lelei o le pulea o le tagata lava ia. O le mea moni, i le ava malosi, o le faʻaitiitia o le mauaina o le D2 DA o loʻo maua i totonu o le ventral striatum ua faʻaalia e fesoʻotaʻi ma le malosi o le tuʻinanau o le ava ma faʻatasi ai ma le faʻamalosia o le faʻaogaina o le medial prefrontal cortex ma luma CG, e pei ona iloiloina i le fMRI (Heinz et al., 2004). E le gata i lea, ona o le faaleagaina o le OFC e mafua ai amioga faʻamalosi (Rolls, 2000)—ma i le faaletonu o tagata i le OFC ma le CG e fesootaʻi ma amioga faʻamalosi (Saxena et al., 2002) - ua matou faʻaalia foi o le faʻaleagaina o le DA o nei itulagi e mafai ona faʻavaeina le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e faʻaalia ai vaisu (Volkow et al., 2005).

Mati. 1

Mati. 1

(A) Fa'asoaina le voluma masani o [11C] raclopride fusifusia i le striatum o cocaine ma le methamphetamine faʻatau ma mataupu e le faʻaaogaina fualaau faʻasaina. (B) Fa'asa'oga ole avanoa ole talitali ole DA (BMax/Kd) i le striatum faʻatasi ai ma fuataga o metabolic ...

Ae ui i lea, e mafai foi ona faʻamatalaina le mafutaga e faʻaalia ai o le faʻaleagaina o gaioiga i totonu o le pito i luma e mafai ona tuʻuina atu ai tagata taʻitoʻatasi i se tulaga lamatia mo le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma e naʻo le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina e mafai ona iʻu ai i lalo ole tulafono ole D2 DA faʻafeiloaʻi.

O loʻo faʻaogaina foi e le DA le gaioiga o le hippocampus, amygdala ma le pito i tua, o itulagi ia e aʻafia i le mafaufau, faʻatulagaina, ma le faʻatulagaina o masani (Volkow et al., 2002a). E le gata i lea, o fetuunaiga i nei itulagi ua faʻamauina i faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o le faʻaaogaina o fualaau faasaina (Kauer ma Malenka, 2007). O le mea moni, o loʻo i ai le faʻateleina o le faʻaalia o le talafeagai ma le ono aʻafia o le mafaufau ma le aʻoaʻoina o auala i vaisu fualaau (Vanderschuren ma Everitt, 2005). O a'afiaga o vaila'au o le fa'aleagaina i faiga fa'amanatu e ta'u mai ai ni auala e mafai ai e fa'aosofiaga fa'aituau ona maua le fa'amalosia o mea totino ma le fa'aosofiaga fa'aosofia—o lona uiga, e ala i a'oa'oga fa'atosina. I suʻesuʻega e uiga i le toe faʻafoʻi, e taua tele le malamalama pe aisea e oʻo ai i tagata ua fai ma vaisu le manaʻo tele mo le vailaʻau pe a faʻaalia i nofoaga na latou ave ai le vailaʻau, i tagata na faʻaaogaina muamua fualaau faasaina, ma mea na faʻaaogaina e faʻaaoga ai. le fualaau faasaina. Ole mea lea e talafeagai ile falema'i talu ai ona o le fa'aalia i fa'ailoilo fa'anofoaga (fa'aosofiaga na matua feso'ota'i ma le poto masani i vaila'au) ose sao taua i le toe fa'afo'i. Talu ai o DA o loʻo aʻafia ma le vavalo o taui (Schultz, 2002), O le DA na valoia e faʻavaeina tali faʻatulagaina e faʻaoso ai le manaʻo. O suʻesuʻega faʻapitoa e lagolagoina lenei manatu: pe a tuʻufaʻatasia faʻamalosi e le tutusa ma se vailaʻau, o manu o le a-faʻatasi ai ma faʻasalalauga faifaipea-maua le malosi e faʻateleina ai le DA i le NAc ma le pito i tua pe a faʻaalia i le faʻailoga ua tuʻu nei. E mautinoa lava, o nei tali neurochemical ua maua e fesoʻotaʻi ma amioga suʻesuʻe fualaau (Vanderschuren ma Everitt, 2005).

I tagata, o suʻesuʻega o le PET ma [11C] raclopride talu ai nei na faʻamaonia ai lenei manatu e ala i le faʻaalia o faʻamatalaga o fualaau faasaina (cocaine-cue video o vaaiga o mataupu o loʻo ave cocaine) na matua faʻateleina ai le DA i le pito i tua, ma o nei faʻaopoopoga na fesoʻotaʻi foi ma le manaʻo o le cocaine (Volkow et al., 2006c; Wong et al., 2006) i se faiga fa'alagolago (Volkow et al., 2008). Talu ai ona o le dorsal striatum e aʻafia i le aʻoaʻoina o mausa, o lenei mafutaga e foliga mai e atagia ai le faʻamalosia o mausa aʻo tuputupu aʻe le tumau o vaisu. O loʻo taʻu mai ai o tali faʻatupuina a le DA e faʻavae, masani muamua ona faʻamalosi ai lea o fualaau faasaina, e ono atagia mai ai se faʻalavelave faʻavae neurobiological i vaisu. E foliga mai o nei tali faʻatulagaina e aofia ai fetuunaiga i auala cortico-striatal glutamatergic e faʻatonutonu ai le tuʻuina atu o le DA (Vanderschuren ma Everitt, 2005).

Ina ia iloilo pe faʻatupuina le faʻateleina o le DA e atagia mai ai se tali muamua poʻo se tali lona lua i le faʻailoga o se suʻesuʻega faʻataʻitaʻi lata mai i mataupu ua fai ma vaisu e iloilo ai aʻafiaga o le faʻateleina o le DA (maua e ala i le tautala tautala o le methylphenidate), faʻatasi ai ma le leai o se faʻailoga, i se taumafaiga. e fuafua pe faʻateleina le DA na o latou lava e mafai ona faʻaosofia ai le manaʻo. O faʻaiʻuga o le suʻesuʻega na faʻaalia ai se vaʻaiga manino i le va o le methylphenidate-induced DA faʻateleina ma faʻataʻitaʻiga manaʻoga (Volkow et al., 2008) o loʻo fautua mai ai o le faʻatupuina o le faʻatupuina o le DA e le o ni faʻamaʻi muamua ae o loʻo atagia mai ai le faʻaosofia o le faʻaosoina o sela DA (cortico-striatal glutamatergic ala e faʻatonutonu ai le tuʻuina atu o le DA; Kalivas ma Volkow, 2005). O lenei faʻamatalaga e faʻamalamalamaina atili ai aʻafiaga faʻapitoa a le DA i luga o le vaʻaia o vaisu, ona o le le manuia o le methylphenidate-induced DA faʻateleina e faʻaosofia ai le manaʻo i lenei faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻamatalaina e ala i le faʻagesegese o le faʻatupulaia o le DA. I le isi itu, vave suiga o le DA e pei ona faʻaosoina e le phasic DA cell fana-e avea o se tali lona lua i le faʻagaoioia o auala alu ifo-e mafai ona faʻavaeina le faʻatupuina manuia o manaʻoga ma le faʻaalia i se faʻaaliga. E taua le faʻamaonia, o Martinez et al. lipotia mai se fesoʻotaʻiga le lelei i le va o le faʻateleina o le DA e faʻaosoina e le amphetamine intravenous i tagata faʻatau mea koko ma a latou filifiliga o cocaine i luga o tupe pe a tofotofoina i se isi faʻataʻitaʻiga (Martinez et al., 2007). O lona uiga, o mataupu na faʻaalia ai le faʻaititia o le DA maualalo pe a tuʻuina atu le amphetamine o mea ia e sili atu ona filifilia cocaine i luga o se faʻamalosia tupe. Talu ai i a latou suʻesuʻega na latou lipotia foi le faʻaitiitia o le faʻaititia o le DA i tagata faʻatau koko pe a faʻatusatusa i faʻatonuga e mafai ona faʻaalia ai o tagata faʻatau koko ma le faʻaitiitia sili ona ogaoga i le faiʻai dopaminergic gaioiga e sili atu ona filifilia cocaine i luga o isi faʻamalosi.

Alu i le:

4. DA ma le a'afia i le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina

O le malamalama pe aisea e sili atu ai ona aʻafia nisi tagata i le avea ma vaisu i fualaau faasaina nai lo isi o loʻo tumau pea se tasi o fesili sili ona luʻitau i suʻesuʻega faʻaaogaina fualaau faasaina. I le soifua maloloina e le o le faʻaaogaina o fualaau faasaina na matou faʻaalia ai o le D2 DA o loʻo maua i totonu o le striatum na faʻafetaui a latou tali faʻapitoa i le vailaʻau faʻamalosi methylphenidate. O mataupu o loʻo faʻamatalaina le mea na tupu e pei o se mea manaia, e matua maualalo le maualuga o le tali atu pe a faʻatusatusa i latou o loʻo faʻamatalaina le methylphenidate e le lelei (Volkow et al., 1999, 2002c). E ta'u mai ai o le sootaga i le va o la'asaga o le DA ma le fa'amalosia o tali e mulimulita'i i le fa'afoliga u fa'atusa: e la'ititi tele e le lelei mo le fa'amalosia ae tele naua e ono fa'afefe. O le mea lea, maualuga D2 DA maualuga maualuga e mafai ona puipuia mai fualaau faasaina. Lagolago mo lenei mea o loʻo tuʻuina atu e suʻesuʻega faʻapitoa, lea na faʻaalia ai o le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi i le NAc na faʻaitiitia ai le inu ava malosi i manu na aʻoaʻoina muamua e faʻaaogaina le ava malosi (Thanos et al., 2001) ma le uiga o le cynomolgus macaques o lo'o i totonu o kulupu e pulea e le tagata lava ia cocaine (Morgan et al., 2002), ma e ala i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o mataupu e ui lava i le tele o talaʻaga o le aiga o le ava malosi e le o le 'ava malosi e sili atu le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi i le striatum nai lo tagata taʻitoʻatasi e aunoa ma ni talafaasolopito o aiga (Volkow et al., 2006a). O le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi i nei mataupu, o le maualuga o latou metabolism i le OFC ma le CG. O le mea lea e mafai ai ona tatou faʻaalia o le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi e mafai ona puipuia mai le ava malosi e ala i le faʻaogaina o pito i luma o loʻo aʻafia i le faʻamaonia ma le faʻatonutonuina.

I le isi pito o le fusi o alaleo, ua matou mauaina faʻamaoniga o le faʻavaivaia o le gaioiga o le dopamine i vaega patino o faiʻai o tagata matutua ma le ADHD faʻatusatusa i faʻatonuga. O faaletonu na vaaia i le maualuga o le D2 DA faʻafeiloaʻi ma le tuʻuina atu o le DA i le caudate (Volkow et al., 2007b) ma i le ventral striatum (Volkow et al., 2007c). Ma, e ogatasi ma le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, o le faʻanoanoa o le DA phenotype na fesoʻotaʻi ma togi maualuga i luga o lipoti a le tagata lava ia o le fiafia i le methylphenidate (Volkow et al., 2007b). O le mea e malie ai, afai e le togafitia, o tagata taʻitoʻatasi e iai le ADHD e maualuga le lamatiaga mo faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau (Elkins et al., 2007).

Ma le mea mulimuli, o eseesega o feusuaiga i faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu ua matauina pea lava pea, ma e talafeagai le fesili pe mafai e suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ona faʻamaonia le faʻamaoniga faʻapitoa e taʻu mai ai o ia eseesega e mafua ona o le eseesega o le faiga o le DA ma / pe e mafua mai i eseesega i gaioiga a pito i luma (Koch et al., 2007). O le mea moni, o suʻesuʻega talu ai nei na faʻamauina ai faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga faʻataʻitaʻiga o le faʻamaʻiina o le DA faʻaosoina o le amphetamine (Munro et al., 2006; Riccardi et al., 2006) e ono a'afia ai le fa'aogaina o vaila'au fa'aletonu i tama ma fafine; e ui o faʻamaumauga e le faʻatagaina i le taimi nei se faʻamatalaga manino pe faʻaalia e alii poʻo fafine ni tali sili atu a le DA. E foliga mai o le a maaleale ia mamanu i tulaga faataitai, e pei o le talaaga, tausaga ma le tulaga o le ma'i masina.

Pe a tuʻufaʻatasia, o nei faʻamatalaga e maua ai se faʻamatalaga taua i le striatal DA's system saofaʻi i vaisu vaivai, i le tulaʻi mai o paʻu faʻalavelave faʻafuaseʻi o le mafaufau, ma i faʻataʻitaʻiga faʻafeusuaiga mataʻutia o le faʻaaogaina o vailaʻau.

Alu i le:

5. Aafiaga o togafitiga

O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻamaonia ai le matafaioi a le DA i le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina i tagata ma faʻalauteleina manatu faʻaleaganuʻu o le auai a le DA i vaisu. O nei su'esu'ega o lo'o fautua mai ai ni ta'iala fa'atele mo le togafitia o vaisu o vaila'au e tatau ona taumafai e (a) fa'aititia le tau o taui o le vaila'au o filifiliga ma fa'ateleina le tau o le fa'amalosia o fualaau fa'asaina; (b) fa'avaivaia amioga fa'a'ai'au fa'asaina, ma le fa'aoso fa'aosofia e inu le vaila'au; ma (c) faamalosia le taofiofia i luma ma le pulea lelei. E le o talanoaina i lenei iloiloga o le taua tele o le aʻafia o matagaluega e faʻatonutonu lagona ma tali atu i le atuatuvale (Koob ma Le Moal, 1997) faʻapea foʻi ma i latou e nafa ma le vaʻavaʻai faʻatasi o manaʻoga ma manaʻoga (Grey ma Critchley, 2007), e mafai fo'i ona taula'i mo togafitiga fa'afoma'i.

Alu i le:

mau faasino

  1. Balster RL, Schuster CR. Fa'atonu-vave fa'asologa o le cocaine fa'amalosia: a'afiaga o le fua ma le umi o le fa'afu. J. Exp. Anal. Amio. 1973;20:119–129. [PMC free article] [PubMed]
  2. Barrett SP, Boileau I, Okker J, Pihl RO, Dagher A. O le tali a le hedonic i le ulaula tapaa e tutusa ma le faʻasaʻoina o le dopamine i le striatum tagata e pei ona fuaina e le positron emission tomography ma le [11C] raclopride. Synapse. 2004;54:65–71. [PubMed]
  3. Brody AL, Olmstead RE, Lonetona ED, ma isi. Fa'asa'olotoina o le ventral striatum dopamine i le ulaula. Am. J. Psychiatry. 2004;161:1211–1218. [PubMed]
  4. Chait LD. Faʻamalosia ma aʻafiaga faʻapitoa o le methylphenidate i tagata. Amio. Pharmacol. 1994;5:281–288. [PubMed]
  5. Chang L, Alicata D, Ernst T, Volkow N. Faʻasologa o le faiʻai ma metabolic suiga i le striatum e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le methamphetamine. Vaisu. 2007;102 Suppl. 1:16–32. [PubMed]
  6. Aso JJ, Roitman MF, Wightman RM, Carelli RM. O aʻoaʻoga faʻapitoa e faʻatalanoaina suiga malosi i le dopamine faʻailoga i totonu o le nucleus accumbens. Nat. Neurosci. 2007;10:1020–1028. [PubMed]
  7. Di Chiara G, Imperato A. O vailaʻau faʻaleagaina e tagata e sili atu le faʻateleina o le synaptic dopamine concentrations i totonu o le mesolimbic system o iole feʻaveaʻi saoloto. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 1988;85:5274–5278. [PMC free article] [PubMed]
  8. Drevets WC, Gautier C, Price JC, ma isi. Amphetamine-induced dopamine faʻamalolo i totonu o le ventral striatum tagata faʻatasi ma le euphoria. Paiola. Foma'i mafaufau. 2001;49:81–96. [PubMed]
  9. Elkins IJ, McGue M, Iacono WG. A'afiaga fa'amoemoe o le fa'aletonu o le mafaufau/fa'aletonu, amio fa'aletonu, ma feusuaiga i luga o le fa'aaogaina ma le fa'aleagaina e tupulaga talavou. Arch. Gen. Psychiatry. 2007;64:1145–1152. [PubMed]
  10. Ersche KD, Fletcher PC, Roiser JP, ma isi. Eseesega i le orbitofrontal faʻagaoioia i le taimi o le faia o filifiliga i le va o tagata faʻaoga opiate o le methadone, tagata faʻaoga heroin ma volenitia maloloina. Psychopharmacology (Berl.) 2006;188:364–373. [PMC free article] [PubMed]
  11. Fehr C, Yakushev I, Hohmann N, et al. Fa'alapotopotoga o le maualalo o le dopamine D2 e ​​maua ai le faʻaogaina o le nicotine faʻalagolago i le vaʻaia ma isi vailaʻau o le faʻaleagaina. Am. J. Psychiatry. 2008;165:507–514. [PubMed]
  12. Fowler JS, Logan J, Wang GJ, Volkow ND. Monoamine oxidase ma le ulaula tapaa. Neurotoxicology. 2003;24:75–82. [PubMed]
  13. Galynker II, Watras-Ganz S, Miner C, et al. Cerebral metabolism i mataupu faʻalagolago i le opiate: aʻafiaga o le tausiga o le methadone. Mauga Sinai J. Med. 2000;67:381–387. [PubMed]
  14. Goldstein RZ, Volkow ND. Vaisu o fualaau faasaina ma lona faavae neurobiological faavae: neuroimaging faʻamaoniga mo le aʻafia o le pito i luma. Am. J. Psychiatry. 2002;159:1642–1652. [PMC free article] [PubMed]
  15. Grace AA. Le tonic / phasic faʻataʻitaʻiga o le dopamine system regulation ma ona aʻafiaga mo le malamalama i le ava malosi ma le psychostimulant manaʻo. Vaisu. 2000;95 Suppl. 2:S119–S128. [PubMed]
  16. Grey MA, Critchley HD. faavae nteroceptive i tuinanau. Neuron. 2007;54:183–186. [PMC free article] [PubMed]
  17. Heinz A, Siessmeier T, Wrase J, ma isi. Feso'ota'iga i le va o le dopamine D(2) talitali i le ventral striatum ma le fa'agaioiga tutotonu o fa'ailoga o le ava ma le mana'o. Am. J. Psychiatry. 2004;161:1783–1789. [PubMed]
  18. Heinz A, Siessmeier T, Wrase J, ma isi. Faʻatasiga o le manaʻoga o le ava ma le malosi o le dopamine synthesis striatal ma le D2 / 3 faʻafeiloaʻi avanoa: o se tuʻufaʻatasia [18F] DOPA ma le [18F] DMFP PET suʻesuʻega i tagata mamaʻi ava malosi. Am. J. Psychiatry. 2005;162:1515–1520. [PubMed]
  19. Hemby SE, Johnson BA, Dworkin SI. Neurobiological Fa'avae ole Fa'amalosia Fualaau Fa'asaina. Filatelefaia: Lippincott-Raven; 1997.
  20. Hietala J, West C, Syvalahti E, et al. Striatal D2 dopamine o loʻo fusifusia uiga faʻapipiʻi i vivo i tagata mamaʻi e faʻalagolago i le ava malosi. Psychopharmacology (Berl.) 1994;116:285–290. [PubMed]
  21. Horvitz JC. Tali tali a le dosoliocortical ma le nigrostriatal i mea e leai ni taui. Neuroscience. 2000; 96: 651-656. [PubMed]
  22. Kalivas PW, Volkow ND. Le faavae neural o vaisu: o se faʻamaʻi o le faʻaosofia ma filifiliga. Am. J. Psychiatry. 2005;162:1403–1413. [PubMed]
  23. Kauer JA, Malenka RC. Synaptic plasticity ma vaisu. Nat. Rev. Neurosci. 2007;8:844–858. [PubMed]
  24. Koch K, Pauly K, Kellermann T, et al. Eseesega o alii ma tamaitai i le puleaina o lagona o le mafaufau: O se suʻesuʻega fMRI. Neuropsychologia. 2007;45:2744–2754. [PubMed]
  25. Koob GF, Bloom FE. Auala masani ma mole mole o le faalagolago i fualaau faasaina. Saienisi. 1988; 242: 715-723. [PubMed]
  26. Koob GF, Le Moal M. Faaaogaina o fualaau faʻasaina: faʻasolosolo homeostatic dysregulation. Saienisi. 1997; 278: 52-58. [PubMed]
  27. Laine TP, Ahonen A, Torniainen P, et al. Dopamine felauaiga faateleina i le faiʻai o le tagata pe a uma le ava malosi. Mol. Foma'i mafaufau. 1999;4:189–191. 104–105. [PubMed]
  28. Liu QS, Pu L, Poo MM. O le faʻaalia pea o cocaine i vivo e faʻafaigofie ai le faʻaogaina o le LTP i totonu ole midbrain dopamine neurons. natura. 2005;437:1027–1031. [PMC free article] [PubMed]
  29. Lonetona ED, Cascella NG, Wong DF, ma isi. Cocaine-faʻaitiitia le faʻaogaina o le kulukose i le faiʻai o le tagata. O se suʻesuʻega e faʻaaoga ai le positron emission tomography ma le [fluorine 18]-fluorodeoxyglucose. Arch. Gen. Psychiatry. 1990;47:567–574. [PubMed]
  30. Malison RT, Best SE, van Dyck CH, et al. Si'itia striatal dopamine fe'avea'i i le taimi o le fa'asa'olotoga o le cocaine e pei ona fuaina e [123I] beta-CIT SPECT. Am. J. Psychiatry. 1998;155:832–834. [PubMed]
  31. Martinez D, Broft A, Foltin RW, ma isi. Cocaine faʻalagolago ma le D2 faʻafeiloaʻi avanoa i vaevaega galue o le striatum: sootaga ma amioga suʻesuʻe koko. Neuropsychopharmacology. 2004;29:1190–1202. [PubMed]
  32. Martinez D, Gil R, Slifstein M, et al. O le fa'alagolago i le 'ava e feso'ota'i ma le fa'ama'i o le dopamine i le ventral striatum. Paiola. Foma'i mafaufau. 2005;58:779–786. [PubMed]
  33. Martinez D, Narendran R, Foltin RW, et al. Amphetamine-induced dopamine faʻasaʻo: faʻailoga mataʻutia i le faʻalagolago i le koko ma le vaʻaia o le filifiliga e faʻatonuina e le tagata lava ia cocaine. Am. J. Psychiatry. 2007;164:622–629. [PubMed]
  34. McClure SM, Daw ND, Montague PR. O se mea fa'akomepiuta mo le fa'aoso salience. Trends Neurosci. 2003;26:423–428. [PubMed]
  35. Montgomery AJ, Lingford-Hughes AR, Egerton A, Nutt DJ, Grasby PM. Le aʻafiaga o le nicotine i luga o le tuʻuina atu o le dopamine i le tagata: A [11C] suʻesuʻega PET raclopride. Synapse. 2007;61:637–645. [PubMed]
  36. Morgan D, Grant KA, Gage HD, ma isi. Pulea faʻaagafesootai i manuki: dopamine D2 faʻafeiloaʻi ma le cocaine pulea e le tagata lava ia. Nat. Neurosci. 2002;5:169–174. [PubMed]
  37. Munro CA, McCaul ME, Wong DF, ma isi. Eseesega o feusuaiga i striatal dopamine faʻamalolo i tagata matutua soifua maloloina. Paiola. Foma'i mafaufau. 2006;59:966–974. [PubMed]
  38. Parasrampuria DA, Schoedel KA, Schuller R, et al. Iloiloga o pharmacokinetics ma pharmacodynamic aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le faʻaleagaina o le malosi o se faʻaogaina o le methylphenidate faʻalauteleina o le gutu osmotic-pulea faʻalauteleina i tagata. J. Clin. Pharmacol. 2007;47:1476–1488. [PubMed]
  39. Phan KL, Wager T, Taylor SF, Liberzon I. Neuroanatomy galue o lagona: o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻamalosia o lagona i PET ma fMRI. Neuroimage. 2002;16:331–348. [PubMed]
  40. Riccardi P, Zald D, Li R, et al. Eseesega o feusuaiga i le amphetamine-faʻaosoina o le [(18) F] fallypride i vaega faʻalavelave ma faʻalavelave faʻapitoa: suʻesuʻega PET. Am. J. Psychiatry. 2006;163:1639–1641. [PubMed]
  41. Robinson TE, Kolb B. Structural plasticity e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia i vailaʻau faʻaleagaina. Neuropharmacology. 2004;47 Suppl. 1:33–46. [PubMed]
  42. Rolls ET. Le orbitofrontal cortex ma taui. Cereb Cortex. 2000;10:284–294. [PubMed]
  43. Rolls ET, Thorpe SJ, Boytim M, Szabo I, Perrett DI. Tali a neu striatal i le manuki amio. 3. Aafiaga o le dopamine faʻaogaina iontophoretically i luga o le tali masani. Neuroscience. 1984;12:1201–1212. [PubMed]
  44. Saxena S, Brody AL, Ho ML, ma isi. Eseesega o le cerebral metabolic suiga ma le paroxetine togafitiga o le obsessive-compulsive maʻi ma le atuatuvale tele. Arch. Gen. Psychiatry. 2002;59:250–261. [PubMed]
  45. Schlaepfer TE, Pearlson GD, Wong DF, Marenco S, Dannals RF. PET suʻesuʻega o le tauvaga i le va o cocaine intravenous ma le [11C] raclopride i le dopamine receptors i tagata soifua. Am. J. Psychiatry. 1997;154:1209–1213. [PubMed]
  46. Schuh LM, Schuh KJ, Henningfield JE. Pharmacologic Determinants o le Faalagolago i le tapaa. Am. J. Ther. 1996;3:335–341. [PubMed]
  47. Schultz W. Maua aloaia ma le dopamine ma le taui. Neuron. 2002; 36: 241-263. [PubMed]
  48. Schultz W, Tremblay L, Hollerman JR. Tulaga taui i primate orbitofrontal cortex ma basal ganglia. Cereb. Cortex. 2000;10:272–284. [PubMed]
  49. Sevy S, Smith GS, Ma Y, et al. Cerebral glucose metabolism ma le D(2)/D(3) o lo'o maua le tali atu i talavou matutua ma le fa'alagolago i le cannabis e fuaina i le positron emission tomography. Psychopharmacology (Berl.) 2008;197:549–556. [PubMed]
  50. Stoops WW, Vansickel AR, Lile JA, Rush CR. Acute d-amphetamine mua'i togafiti e le suia ai le fa'aosofiaina o le pulea e le tagata lava ia. Pharmacol. Biochem. Amio. 2007;87:20–29. [PMC free article] [PubMed]
  51. Takahashi H, Fujimura Y, Hayashi M, et al. Faʻaleleia le tuʻuina atu o le dopamine e le nicotine i tagata ulaula tapaa: o se suʻesuʻega pailate e lua-tauaso, faʻafuaseʻi, placebo-pulea. Int. J. Neuropsychopharmacol. 2007:1–5. [PubMed]
  52. Thanos PK, Volkow ND, Freimuth P, ma isi. O le faʻaalia o le dopamine D2 receptors e faʻaitiitia ai le puleaina o le ava. J. Neurochem. 2001;78:1094–1103. [PubMed]
  53. Tobler PN, O'Doherty JP, Dolan RJ, Schultz W. Taui tau fa'ailoga fa'ailoga e ese mai le fa'alavelave fa'aletonu uiga fa'atatau i le fa'avasegaina o faiga fa'aletagata. J. Neurophysiol. 2007;97:1621–1632. [PMC free article] [PubMed]
  54. Vanderschuren LJ, Everitt BJ. Amioga ma neura o le su'eina o fualaau fa'amalosi. Eur. J. Pharmacol. 2005;526:77–88. [PubMed]
  55. Villemagne VL, Wong DF, Yokoi F, ma isi. GBR12909 fa'aitiitia le fa'asa'olotoina o le dopamine fa'aosoina o le amphetamine e pei ona fuaina e le [(11)C]raclopride fa'aauau pea su'esu'ega PET. Synapse. 1999;33:268–273. [PubMed]
  56. Volkow ND, Fowler JS. Togafitiga, o se faʻamaʻi o le faʻamalositino ma le tietiega: o le faʻaaogaina o le cortex poʻo le faʻapipiʻi. Cereb. Cortex. 2000; 10: 318-325. [PubMed]
  57. Volkow ND, Swanson JM. Fesuiaiga e aʻafia ai le faʻaogaina o le falemaʻi ma le faʻaleagaina o le methylphenidate i le togafitiga o le ADHD. Am. J. Psychiatry. 2003;160:1909–1918. [PubMed]
  58. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, ma isi. Faʻaitiitia le maua o le dopamine D2 o loʻo maua e fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le metabolism i luma i tagata faʻatau koko. Synapse. 1993;14:169–177. [PubMed]
  59. Volkow ND, Ding YS, Fowler JS, ma isi. E pei o le cocaine le methylphenidate? Su'esu'ega i latou pharmacokinetics ma tufatufa i le fai'ai o le tagata. Arch. Gen. Psychiatry. 1995;52:456–463. [PubMed]
  60. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. Soʻotaga i le va o le psychostimulant-faʻaosoina "maualuga" ma le dopamine felauaiga nofoia. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 1996a;93:10388–10392. [PMC free article] [PubMed]
  61. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. E fa'aitiitia le fa'aaogaina o le cocaine i le fai'ai o tagata fa'aleaga koko. Neuropsychopharmacology. 1996b;14:159–168. [PubMed]
  62. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. Faʻaitiitia i le dopamine receptors ae le o le dopamine transporters i le 'ava malosi. Alcohol Clin. Exp. Re. 1996c;20:1594–1598. [PubMed]
  63. Volkow ND, Rosen B, Farde L. Faʻataʻitaʻiina o le faiʻai o le tagata ola: faʻataʻitaʻiga faʻamaneta ma faʻataʻitaʻiga positron emission tomography. Proc. Natl. Acad. Sci. ISA 1997a;94:2787–2788. [PMC free article] [PubMed]
  64. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. Faʻaitiitia le tali atu o le dopaminergic striatal i mataupu faʻalagolago i cocaine. natura. 1997b;386:830–833. [PubMed]
  65. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. Vaʻaiga o le faʻamalosia o tali i le psychostimulants i tagata e ala ile faiʻai dopamine D2 maualuga ole tali. Am. J. Psychiatry. 1999;156:1440–1443. [PubMed]
  66. Volkow ND, Wang GJ, Fischman MW, ma isi. O aʻafiaga o le auala o le pulega i luga o cocaine faʻaosoina le dopamine transporter poloka i totonu o le faiʻai o le tagata. Life Sci. 2000;67:1507–1515. [PubMed]
  67. Volkow ND, Chang L, Wang GJ, ma isi. Le maualalo o le faiʻai dopamine D2 faʻafeiloaʻi i le methamphetamine faʻaleagaina: fegalegaleai ma le metabolism i le orbitofrontal cortex. Am. J. Psychiatry. 2001a;158:2015–2021. [PubMed]
  68. Volkow ND, Wang G, Fowler JS, ma isi. O tui fa'afoma'i o le methylphenidate oral e matua fa'apupulaina ai le dopamine extracellular i le fai'ai o le tagata. J. Neurosci. 2001b;21:RC121. [PubMed]
  69. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Goldstein RZ. Matafaioi o le dopamine, o le pito i luma o le cortex ma le manatuaina o mea i vaisu o fualaau faasaina: malamalama mai suʻesuʻega ata. Neurobiol. Aoao. O Mem. 2002a;78:610–624. [PubMed]
  70. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. Matafaioi a le dopamine i le faʻamalosia o vailaʻau ma vaisu i tagata: taunuuga mai suʻesuʻega ata. Amio. Pharmacol. 2002b;13:355–366. [PubMed]
  71. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, ma isi. Brain DA D2 talipupuni vavalo faʻamalosia aʻafiaga o faʻamalosi i tagata: suʻesuʻega faʻasologa. Synapse. 2002c;46:79–82. [PubMed]
  72. Volkow ND, Wang GJ, Maynard L, et al. O aʻafiaga o le faʻamaʻiina o le ava i luga o le dopamine D2 faʻafeiloaʻi i le ava malosi: o se suʻesuʻega muamua. Psychiatry Res. 2002d;116:163–172. [PubMed]
  73. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ. Le faiʻai o le tagata ua fai ma vaisu: faʻamatalaga mai suʻesuʻega ata. J. Clin. Teufaafaigaluega. 2003a;111:1444–1451. [PMC free article] [PubMed]
  74. Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, et al. O le faʻamoemoe e faʻaleleia ai le metabolic o le faiʻai faʻaitulagi ma le faʻamalosia o aʻafiaga o faʻamalosi i tagata faʻatau koko. J. Neurosci. 2003b;23:11461–11468. [PubMed]
  75. Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, et al. Faʻaosoina o le orbital ma medial prefrontal cortex e le methylphenidate i mataupu faʻamaʻi-cocaine ae le o faʻatonuga: talafeagai i vaisu. J. Neurosci. 2005;25:3932–3939. [PubMed]
  76. Volkow ND, Wang GJ, Begleiter H, et al. Tulaga maualuga o le dopamine D2 faʻafeiloaʻi i tagata e le afaina o aiga ava malosi: mea e mafai ona puipuia. Arch. Gen. Psychiatry. 2006a;63:999–1008. [PubMed]
  77. Volkow ND, Wang GJ, Ma Y, et al. Aafiaga o le faʻamoemoe i le faiʻai metabolic tali i le methylphenidate ma lona placebo i mataupu e le faʻaaogaina fualaau faasaina. Neuroimage. 2006b;32:1782–1792. [PubMed]
  78. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, et al. Cocaine faʻamatalaga ma le dopamine i le pito i tua: faiga o le manaʻo i vaisu cocaine. J. Neurosci. 2006c;26:6583–6588. [PubMed]
  79. Volkow ND, Fowler JS, Wang GJ, Swanson JM, Telang F. Dopamine i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma vaisu: iʻuga o suʻesuʻega ata ma aʻafiaga o togafitiga. Arch. Neurol. 2007a;64:1575–1579. [PubMed]
  80. Volkow ND, Wang GJ, Newcorn J, ma isi. Gaioiga o le dopamine faʻavaivai i le caudate ma faʻamaoniga muamua o le aʻafiaga o le limbic i tagata matutua e iai le le atoatoa o le mafaufau / faʻafitauli. Arch. Gen. Psychiatry. 2007b;64:932–940. [PubMed]
  81. Volkow ND, Wang GJ, Newcorn J, ma isi. Fai'ai dopamine felauaiga tulaga i togafitiga ma fualaau faasaina tagata matutua ma le ADHD. Neuroimage. 2007c;34:1182–1190. [PubMed]
  82. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, et al. Faʻaitiitia le faʻaitiitia o le faʻamalolo o le dopamine i le striatum i 'ava malosi faʻamaʻi: mafai ona aʻafia orbitofrontal. J. Neurosci. 2007d;27:12700–12706. [PubMed]
  83. Volkow ND, Wang GJ, Telang F, et al. Ole fa'atuputeleina ole Dopamine ile striatum e le fa'aosoina ai le mana'o i tagata fa'atauva'a se'i vagana ua fa'atasi ma fa'ailoga cocaine. Neuroimage. 2008;39:1266–1273. [PMC free article] [PubMed]
  84. O faʻamatalaga a Waelti P, Dickinson A, Schultz W. Dopamine e tausisia manatu autu o le aʻoaʻoga aloaia. Natura. 2001; 412: 43-48. [PubMed]
  85. Wang GJ, Volkow ND, Fowler JS, et al. Dopamine D2 maua tali i mataupu opiate-faalagolago i luma ma pe a maeʻa le naloxone-precipitated withdrawal. Neuropsychopharmacology. 1997;16:174–182. [PubMed]
  86. Williams JM, Galli A. O le dopamine transporter: o se faʻatonuga o le tuaoi mo le gaioiga o le psychostimulant. lima. Exp. Pharmacol. 2006:215–232. [PubMed]
  87. Williams GV, Rolls ET, Leonard CM, Stern C. Neuronal tali i le ventral striatum o le macaque amio. Amio. Fai'ai Re. 1993;55:243–252. [PubMed]
  88. Wolf ME, Mangiavacchi S, Sun X. Mechanisms e mafai ai e le faʻaogaina o le dopamine ona aʻafia ai le palasitika synaptic. Ann.. NY Acad. Sci. 2003;1003:241–249. [PubMed]
  89. Wong DF, Kuwabara H, Schretlen DJ, ma isi. Faʻateleina le nofoia o faʻamaʻi dopamine i le striatum tagata i le taimi o le manaʻoga o le cocaine. Neuropsychopharmacology. 2006;31:2716–2727. [PubMed]
  90. Wu JC, Bell K, Najafi A, et al. Faʻaitiitia le faʻaogaina o le 6-FDOPA faʻatasi ma le faʻateleina o le umi o le faʻamavaeina o cocaine. Neuropsychopharmacology. 1997;17:402–409. [PubMed]
  91. Yang YK, Yao WJ, Yeh TL, et al. Faʻaitiitia le maua o le dopamine transporter i tane ulaula-se suʻesuʻega SPECT lua isotope. Prog Neuropsychopharmacol Biol. Foma'i mafaufau. 2008;32:274–279. [PubMed]
  92. Zink CF, Pagnoni G, Martin ME, Dhamala M, Berns GS. Tali fa'aleaga tagata i fa'aoso fa'ailo e le tauia. J. Neurosci. 2003;23:8092–8097. [PubMed]