Tua i Faʻatelega Manaomia: O se Iloiloga Faʻamatalaga i le History of Food Addiction Research (2015)

Yale J Biol Med. 2015 Sep. 88 (3): 295-302.

Lomia i luga o le initaneti 2015 Sep 3.

PMCID: PMC4553650

Faʻataʻitūina: Faʻasao

Alu i le:

lē faʻatino

I tausaga talu ai, o le manatu o le tagofia o meaʻai ua maua atili ma sili atu ona taʻutaʻua. O lenei auala e faʻaalia ai le tutusa lelei o le faʻaaogaina o vailaʻau ma le faʻaleleia o meaʻai e sili ona pala, meaʻai maualuga-caloric. O se vaega o lenei talanoaga e aofia ai meaai "e le mafaatauvaaina" e mafai ona i ai se mea e fai ma vaisu ona o le faateleina o le malosi ona o nisi meaʻai po o mea faaopoopo. E ui o lenei manatu e foliga mai e fou, o suʻesuʻega e uiga i vaisu taumafa e aofia ai le tele o tausaga, o se mea moni e masani ona le iloa. Faʻaaoga faasaienisi o le fuaitau onāga i vailāʻau e tusa ai ma le sukalati e oʻo lava i aso e toe foʻi atu i 19th senituri. I le 20th seneturi, na faia ai suʻesuʻega o meaʻai e fai ma vaisu i le tele o suiga, e aofia ai le fesuiaʻiga o le faʻaogaina o le norese o le anorexia, le gasegase o le nervosa, le oona tele, poʻo le vevela o le maʻi. O le mea lea, o le faamoemoega o lenei iloiloga o le faamatalaina lea o le talafaasolopito ma le tulaga o le faatufugaga o sailiiliga o mea ua fai ma vaisu o meaai ma ia faʻaalia lona atinaʻe ma le faʻaleleia o faʻamatalaga ma metotia.

uputatala: o meaʻai e fai ma vaisu, oona, meaʻai, meaʻai, masima, mea faʻalagolago mea, sukalati

faʻatomuaga

I tausaga talu ai, o le manatu o vaisu o meaʻai ua faateleina le lauiloa. O lenei manatu e aofia ai le manatu o nisi meaʻai (e masani ona faʻaleleia, sili ona palasa, ma sili ona caloric) e mafai ona i ai se mea e fai ma vaisu ma o nisi ituaiga o meaʻai e mafai ona fai ma sui o mea ua fai ma vaisu. O lenei lauiloa lauiloa ua atagia mai e le gata i le maualuga o numera o lipoti a le aufaasālalau ma tusiga tusitusia [1,2], ae i le tele foi o le numera o lomiga faasaienisi (Ata 1) [3,4]. I le 2012, mo se faʻataʻitaʻiga, na lolomiina se tusitaulima lautele i luga o meaai ma mea ua fai ma vaisu ona "ua oʻo le saienisi i se vaega taua tele i le mea e tatau ona tusi ai se tusi ua teuteuina" [5]. O lenei fiafiaga maualuga ua foliga mai na mafua ai le manatu o le manatu o le tagofia o mea taumafa ua na o le taua i le senituri 21st ona o le faateleina o le maua o meaai mautu ma o le manatu o le tagofia o mea taumafa ua atiaeina i se taumafaiga e faamalamalama le faateleina o le fua o le lapisi [6]. O nisi tagata sailiili e faasino atu foi i galuega paionia ua le mautonu i suesuega o vaisu taumafa e ala i le taʻua o tusiga na lolomiina i lenei seneturi [7,8].

Ata 1 

Numera o faʻasaienisi lomiga i luga o vaisu o mea taumafa i tausaga 1990-2014. O faʻatusatusa e faʻatusalia le numera o faʻataʻaloga e faʻavae i luga o se Upega o Suʻesuʻega faasaienisi e faʻatautaia mo tausaga taʻitasi, e faʻaaoga ai le fuaitau suʻesuʻe "vaisu meaʻai" ma le filifilia o le "autu" ...

E pei ona faʻaalia i lenei pepa, o lenei manatu e uiga i le tagofiaina o meaʻai o se manatu fou, lea na afua mai i tausaga talu ai ma mafai ona faʻamatalaina le afaina o le gasegase, e sese. O le mea lea, o lenei tusiga faʻapuupuu e maua ai le atinaʻega o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu. O le tasi sini o le faʻaalia lea o lona talafaasolopito, e ui lava o se tulaga fou o suʻesuʻega, e aofia ai le tele o tausaga ma le mafutaga i le va o meaʻai ma mea ua fai ma vaisu e oʻo lava i le aso 19th. I le 20th seneturi, o mea e mafaufau i ai ma manatu e uiga i vaisu taumafa na suia malosi, e pei o ituaiga o meaai ma meaʻai e fuafua e fesootai ma vaisu ma metotia na faʻaaogaina e suʻesuʻe ai amioga e 'ai mai se vaaiga o mea ua fai ma vaisu (Ata 2). Peitai, o le tusitusiga o loo i ai nei, e le o faamoemoe e otootoina le eseesega o mea o le phenomenological ma le neurobiological tutusa i le va o le taumafa ma le vailaʻau e faaaoga pe vavalalata e uiga i taunuuga ma aafiaga o le vaisu o meaai mo togafitiga, puipuiga, ma faiga faavae lautele. O nei mataupu uma na talanoaina tele i isi mea [9-21]. Ma le mea mulimuli, o lenei tusiga e le o fuafua e iloilo le aoga o le manatu o vaisu taumafa.

Ata 2 

O nisi o vaega e taulaʻi i ai ma faʻamaumauga filifilia i le talafaasolopito o suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu.

Late 19th ma le Early 20th Century: Muamua Amataga

le Tusi o talaaga o se tasi lea o uluai faʻasalalau tala faʻasolopito ma na lomia mai le 1876 i le 1914 [22]. I le taimi lea, o fuaitau eseese na faʻaaogaina e faʻamatala ai le soona ava malosi ma le faʻaaogaina o fualaau (eg, o le 'ava malosi masani, le mautonu, faʻasalalauina, fialaʻi, nariana, oinomania, ava malosi, ma onāga i vailāʻau). E malie, o le fuaitau onāga i vailāʻau pei ona faʻaaogaina i le Tusi o talaaga e masani lava ona faatatau i le faalagolago i vailaʻau e ese mai i le ava malosi ma muamua ona faaali mai i le 1890 e tusa ai ma le sukalati [22]. Mulimuli ane, o mea na fai ma vaisu o mea "faaosofia" na taʻua foi i nisi mataupu o le tusi talaaga [17]. Mo se faataitaiga, Clouston [23] na taʻua e faapea "pe a faalagolago le faiai i le faʻaleleia o meaai ma vaiinu mo lona toe faʻaleleia pe a vaivai, o loʻo i ai se naunautaiga malosi ma le le mafai ona faʻatutuina mo na meaʻai ma meainu e faʻamalosia ai soʻo se taimi lava e vaivai ai."

I le 1932, Mosche Wulff, o se tasi o paionia o le psychoanalyse, na lolomiina se tusiga i le gagana Siamani, o lona igoa e mafai ona faaliliuina o le "I se Tomai Faalogona Fiafia Fiafia ma Lona Fegalegaleaiga ma Togafitiga" [24]. Mulimuli ane, Thorner [25] e faatatau i lenei togafiti, e taʻu mai ai "Wulff e fesoʻotaʻi atu i le fafagaina, lea na ia taʻua o vaisu o meaʻai, faatasi ai ma se mea faʻapitoa faavae ma vavaeese mai i le melancholia pe a fai o mea taumafa e na o se faʻatalanoaga faʻapitoa i le tulaga o se fegalegaleaiga faʻapitoa ae o loʻo aofia ai le melancholic i se faʻanoanoa ma le faʻaleagaina o le auala. "E ui lava o lenei mafaufauga faʻapitoa i le togafitiina e mautinoa lava e le o toe mamao ma e foliga mai o le faʻamaonia i aso nei, ae e ese lava le ofoofogia le iloa o le manatu o le faamatalaina o meaʻai e fai ma vaisu ua i ai i 1930s.

1950s: Fafagaina o le 'Meaʻai Meaʻai'

O le upu meaʻai ua fai ma vaisu na muamua faʻafeiloaia i suʻesuʻega faasaienisi a Theron Randolph i le 1956 [26]. Na ia faamatalaina o se "fetuutuunaiga faapitoa i se tasi pe sili atu foi o taumafa e masani ai ona matua maaleale [lea] e maua ai se mamanu masani o faailoga e foliga tutusa lava ma isi faiga o vaisu." Na ia matauina foi, "o le tele e masani lava ona aofia ai le sana, saito, kofe, susu, fuamoa, pateta ma isi meaai e masani ona 'ai. "Ua suia lenei vaaiga, e pei o aso nei o lo o gaosia lelei meaai ma gaʻo maualuga ma / po o le gaʻo oona e talanoaina e ono avea ma vaisu [27].

Randolph e le na o le tasi lea o loʻo faʻaaogaina le upu taumafa o meaʻai i lenei taimi. I se tusiga na lolomiina i le 1959, o se talanoaga faavaega lea na suia ai le matafaioi o le siosiomaga ma uiga faaalia i le pulega o le maʻisuka na lipotia mai [28]. I lenei talanoaga, Albert J. Stunkard (1922-2014) [29], o se fomai psychistist, o lana tusiga lea na ia faamatalaina muamua ai le pisia o le le atoatoa (BED) sa lolomiina i le tausaga lava lea [30], na faatalanoaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, na fesiligia o ia, "O se tasi o faafitauli sili ona taatele ma faigata o loʻo feagai ma i tatou, o le taumafa o meaʻai, i le genesis o le maʻisuka ma togafitiga. E i ai ni aʻafiaga faʻapitoa i totonu o lenei masini pe o mafaufau uma foi? O le a lona sootaga i le inu ava malosi ma le tagofia o vaisu i nakoti? "[28]. Fai mai Stunkard, e le manatu o ia o le faaupuga "vaisu o meaai" e tauamiotonuina i le tulaga o mea tatou te iloa e uiga i le tagofia o vaisu i le ava ma fualaau faasaina. "Ae peitai, o le a le mea e sili atu ona taua mo le talaaga i le tala o loo i ai nei, na ia taʻua foi taimi o taumafa taumafa e masani ona faʻaaogaina, lea e lagolagoina atili ai o le manatu o le tagofia o meaʻai e lauiloa i saienitisi ma le lautele e pei o 1950s.

1960s ma 1970s: Overeaters Faʻasalalau Faalilolilo ma Faʻasologa

Overeaters Anonymous (OA), o se faalapotopotoga e fesoasoani ia te ia lava e faʻavae i le 12-step program o Alcoholics Anonymous, na faavaeina i le 1960. E tusa ai ma lea, o le AA e lagolagoina se faʻaaogaina o mea e fai ma vaisu o le tagofia o meaʻai, ma o le vaega autu o lona uiga o le aloese mai le faʻaaogaina o mea ua faʻaalia (addictive substance) (e pei o nisi o meaʻai). O laʻititi suʻesuʻega sa faia i le OA i le sili atu nai lo le 50 tausaga o loʻo soifua ai, ma e ui lava o tagata auai na malilie e fesoasoani le AA ia i latou, ae leai se maliega e uiga i le auala e "galue ai" OA [31,32]. Ae ui i lea, o le a le avea pea le OA ma faalapotopotoga e fesoasoani i le tagata lava ia ma se vaaiga o mea ua fai ma vaisu i luga o le tagofiaina o meaai, e pei o vaega fesoasoani tutusa lava na faavaeina i le tele o tausaga na sosoo ai [17].

O suesuega faasaienitisi i le manatu o vaisu o meaai, e ui i lea, e toetoe lava a le oi ai i 1960s ma 1970s, ae o nisi tagata suesue na faaaoga le taimi i totonu oa latou tusiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻua le tagofia o meaʻai ma isi faʻaaogaina o vailaʻau i pepa e lua a Bell i 1960s [33,34] ma na taʻua i le tulaga o mea taumafa meaai ma otitis i le 1966 [35]. I le 1970, Swanson ma Dinello na faatatau i vaisu o mea taumafa i le tulaga o le maualuga o le mamafa o le mamafa e toe maua pe a mavae le mamafa o le mamafa i tagata taʻitoʻatasi [36]. I le faaiuga, e ui lava e leai ni taumafaiga e suʻeina ma le faʻapitoa le manatu o le tagofia o mea taumafa i 1960s ma 1970s, ua uma ona faʻaaogaina e vaega o le fesoasoani a le tagata lava ia ma le faʻamoemoe o le faʻaitiitia o le taumafaina ma faʻaaogaina i mataupu faasaienisi i le uiga o le synonym for obesity.

1980s: Taulai ile Anorexia ma le Bulimia Nervosa

I le 1980s, na taumafai ai nisi o tagata suʻesuʻe e faʻamatalaina le faʻasaina o mea taumafa na faʻaalia e tagata taʻitoʻatasi ma le anorexia nervosa (AN) e avea o se amioga o mea ua fai ma vaisu (poʻo le "faalagolago i le matelaina") [37]. Mo se faʻataʻitaʻiga, Szmukler ma Tantam [38] na finau faapea "o tagata gasegase ma le AN e faalagolago i le mafaufau ma atonu o le tino o aafiaga o le matelaina. Faʻateleina le paʻu o le paʻu o le mamafa ona o le faapalepale i le matelaina e manaʻomia ai le faʻatapulaʻaina o mea taumafa ina ia maua ai le mea e manaʻomia, ma le faʻasolosolo mulimuli ane o le 'tolopoina' o faʻamalologa i luga o le 'ai. "O lenei manatu na mulimuli ane faafaigofieina e ala i le mauaina o le matafaioi o le opioid system in AN [39,40]. Ae peitai, o le faʻamatalaga, o le matafaioi a endorphins na talanoaina foi i le isi tulaga, o lona uiga, o le gaʻo [41,42]. I se tulaga talitutusa, sa suʻesuʻeina le meaola i lalo o le tulaga o meaʻai i vaisu i se suʻesuʻega na lolomiina i le 1989, lea na faatusatusa ai le tagata manua i le pulea lelei o le mamafa i luga o le tulaga o le "mea faitino"43].

Sa i ai foi nisi o suʻesuʻega i luga o le foamia nervosa (BN) mai se faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu, lea na afua mai i le matātā o le mafaufau. O nei suʻesuʻega sa muaʻi faʻaalia e tusiga e lua mai le 1979, lea na lipotia ai le maualuga o fuainumera i luga o se fua o uiga o mea ua fai ma vaisu i tagata maualuluga [44] ae o laʻititi maualalo i tagata uma e le oona ma le totogia pe a faatusatusa i tagata ulaula [45]. O suʻesuʻega faʻatusatusa i le va o vaega o mea e faalagolago i le tino ma le gasegase o gasegase na gaosia foi mea e le ogatasi, faatasi ai ma nisi suʻesuʻega sailiiliga tutusa e uiga i uiga tau tagata i vaega eseese ma nisi suʻesuʻega saili eseese [46-49]. O nei suʻesuʻega i luga o uiga faʻafefete i totonu o BN na tuʻuina mai ma se mataupu suʻesuʻe, lea na maua ai le faʻaaogaina o vailaau e avea ma faʻataʻitaʻi aoga i le togafitiga o BN [50] ma le atinaʻeina o le "Polokalame o Togafitiga o le Foodaholics" [51].

1990s: Chocoholics ma Faʻamatalaga Mataʻutia

I le mulimuli ai i nei taumafaiga muamua e faamatala ai le le lelei o meaai e avea o se mea ua fai ma vaisu, sa i ai ni iloiloga atoatoa na lolomiina i le 1990s ma le 2000, lea na matua talanoaina ai le tulaga o vaisu o meaʻai o meaai e faavae i luga o manatu, physiological, ma isi iloiloga [52-55]. E ui i lea, sei vagana ai ni nai tusiga, lua e uiga i uiga o tagata taʻitoʻatasi ma le ai o meaʻai po o le tele o meaʻai sa suʻesuʻeina [56,57] ma le lua lea na lipotia mai ai tulaga le masani ai o vaisu-e pei o le karuti o taumafa [58,59], o se suʻesuʻega fou e foliga mai ua aliaʻe mai: sukalati.

O le sukalati o le mea sili lea ona fiafia i ai meaai i sosaiete i Sisifo, aemaise lava i fafine [60,61], ma meaai e masani ona i ai i tagata le tele o faafitauli i le puleaina o taumafa [27,62]. Ua uma ona matauina i le 1989 o le sukalati ei ai le tuufaatasiga o le maualuga o le gaʻo ma le maualuga o le suka, lea ua avea ai o se "mea e sili ona fiafia i le tino" [63] - o se manatu e talitutusa ma taumatematega e uiga i taumafa faʻasaumalie nisi 25 tausaga mulimuli ane [3,27]. I le faaopoopo atu i le kulimi a le sukalati, o isi mea faʻapitoa e pei o ana mea faʻapitoa po o mea faʻamalositino e pei o caffeine ma leobromine sa talanoaina foi e fai ma saofaga i le ituaiga o sukalati-pei o sukalati [64,65]. Ae ui i lea, o le xanthine o aʻafiaga o le sukalati ua maua e ono le mafai ona faʻamatalaina le fiafia mo sukalati poo ona vaisu-e pei o le taumafa [61].

E leʻi tele ni suʻesuʻega na faia ai le mea na taʻua o "chocoholics" poʻo "addicts sukalati". O le tasi o se suʻesuʻega faʻamatalaina o le naunau ma le faʻaaogaina o mamanu i isi vili [66]; o le isi tasi na faʻatusatusaina ia fua tutusa i le va o "meaʻai sukalati" ma puleaina [67]; ma se suʻesuʻega e tasi e faʻatusatusa ai ia vaega i luga o tali faʻavae ma faʻalaigalaiga i le sukalati [68]. Ae peitai, o le tele o mea na tutupu i nei suʻesuʻega, e ui i lea, o le "talitonuga kokolati" na faavae i le faailoaina o le tagata lava ia, lea e faigofie tele i le faalumaina ma le aloaia ma ua faatapulaaina i le mea moni o le toatele o tagata e le auai i le lotu e leai se faauigaga saʻo o le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Mulimuli ane, e lua suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai fegalegaleaiga i le va o "vaisu sukalati" ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i isi mea ma amioga ma maua ai le lelei, ae matua laiti, mafutaga [69,70].

2000s: Mamanu Manu ma Neuroimaging

I le amataga 2000s - e tusa ma 40 tausaga talu ona faavaeina AA - sa lolomiina se suʻesuʻega pailate lea na lipotia mai ai le togafitiga o tagata mamai ma tagata gasegase i le 12-step program,71]. E ese mai i lenei togafitiga, e ui i lea, o le taulaiga o lenei sefulu tausaga o le suesueina lea o metotia faanatura e aofia ai le vevela ma le gaogao lea e ono tutusa ma mea e maua mai i le faalagolago o mea. I totonu o tagata, o nei mea e le o ni mea e masani ona suʻesuʻeina e ala i le faʻaaogaina o meaola ma mea e faʻaaoga ai le magnetic resonance imaging. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tusiaina o mea e soli e Wang ma ana paʻaga [72] na lipotia mai le itiiti ifo o le dopamine D2 mauaina o le mauaina o le talini i tagata pagatia pe a faatusatusa i le pulea, lea na faauigaina e tusitala e avea o se tuufaatasiga o se "faaletonu o le faaletonu o taui" e talitutusa ma mea ua maua i tagata taitoatasi ma mea e faalagolago i ai [73,74]. O isi suʻesuʻega, mo se faʻataʻitaʻiga, na iloa ai o loʻo faʻapea ona faʻaaogaina vaega o faiʻai i le taimi o taumafa ma fualaau faʻasaina, ma suʻesuʻega lea na maua ai ni tali mai i meaʻai fualaʻau maualuga-kalori, na maua e tagata taitoatasi ma BN ma BED le faʻateleina o le faʻamalosia i taui vaega o faiʻai pe a faatusatusa i le pulea, e pei lava o tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai mea faʻalagolago e faʻaalia ai le maualuga o le taui i le taui i le tali atu i faʻamatalaga faʻapitoa [75,76].

O se tasi o laina taua o suesuega i mea ua fai ma vaisu i lenei sefulu tausaga o ni taotoga faataitai. I se tasi o nei mea, o kusi o meaai e le maua i aso taitasi mo itula 12 ona tuʻuina atu lea i le 12-itula le faʻaogaina o le suka ma le chow [77]. O tagata na maua lenei faasologa o taimi e maua ai le gaʻo ma le gase mo le tele o vaiaso, na maua ai le faʻaalia o amioga faʻaleagaga o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e pei o le tolopoina pe a faʻaaogaina le suka, ma na latou faʻaalia foi suiga o le neurochimium [77,78]. O isi suʻesuʻega na maua ai e le kusi le kukaina o le 'cafeteria' e maualuga le calorie, lea na faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o le dopamine D2 talini ma le faʻaauau pea o taumafa palatable e ui lava i aʻafiaga leaga [79]. I le faaiʻuga, o nei suʻesuʻega e fautua mai ai o le taumafaina o le maualuga o le suka e mafai ona taʻitaʻia ai amioga e pei o mea ua fai ma vaisu ma, i le faʻatasi ai ma le maualuga o le gaʻo o le meaʻai,80] ma o le tele o gaioiga faʻaogaina e aofia ai i le gaosiga o meaʻai-ma fualaau faʻatau fualaau faʻatau ma i le puleaina o le 'ai ma le faʻaaogaina o vailaʻau.

2010s: Iloiloga o Mea Taumafa Mea Taumafa i Tagata ma le Alualu i luma i Suʻesuʻega o Manu

I tausaga talu ai nei, ua taumafai ai tagata suʻesuʻe e faʻamalamalama ma faʻamalamalama lelei le tagofiaina o mea taumafa. Mo se faʻataʻitaʻiga, Cassin ma von Ranson [81] suia mea e faasino i "mea" ma le "taoina o le 'ai" i se faatalanoaga faatulagaina o le vailaau faalagolago i le mataupu lona fa o le toe iloiloga o le Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga (DSM-IV) ma maua ai le 92 pasene o tagata auai ma le BED na latou ausia le faʻamaumauga atoa mo le faalagolago i mea. O le isi auala o le atinaʻe lea o le Yale Food Addiction Scale (YFAS), o se fuataga o le lipoti o le tagata lava ia mo le suʻesuʻeina o faʻamaoniga o meaʻai ua fai ma vaisu e faʻavae i luga o le faʻamaoniga mo le vailaʻau faalagolago i le DSM-IV [82]. Aemaise lava, e fua e le YFAS ia faailoga e fitu mo le vailaau e pei ona taua i totonu o le DSM-IV ma mea uma e faasino i meaʻai ma le taumafa: 1) aveina le mea i se aofaiga tele pe mo se vaitaimi umi atu nai lo le faamoemoe (eg, "Ou te alu pea e faʻatau ai ni meaʻai e ui lava ou te le toe fia 'ai. "); 2) manaʻoga faifai pea poʻo taumafaiga faifai pea le le manuia e taofi (faʻataʻitaʻiga, "O le le 'aiina o ituaiga o meaai poʻo le faʻamavaeina o nisi ituaiga o meaai o se mea ou te popole i ai."); 3) faʻaaluina le tele o le taimi e maua mai ai pe faʻaaoga ai le vailaau poʻo le toe faʻaleleia mai ona aafiaga (faataitaiga, "Ou te iloa pe a le maua ni meaʻai faapitoa, o le a ou alu i fafo e aumai. e faʻatau ai ni meaʻai e ui lava o loʻo i ai isi avanoa mo aʻu i le fale. "); 4) tuʻuina atu mea taua, agavaʻa, po o mea faʻafiafiaga ona o le faʻaaogaina o vailaʻau (eg, "Sa i ai taimi na ou faʻaumatia ai nisi o meaʻai i le tele o taimi pe tele naua na amata ai ona 'ai meaai nai lo le galue, faʻaalu taimi ma aʻu aiga po o uo, pe auai i isi gaoioiga taua po o gaoioiga faafiafiaga ou te fiafia i ai. "); 5) faʻaauau le faʻaaogaina o meafaitino e tusa lava pe faʻafitauli mafaufau poʻo faʻafitauli faʻaletino (eg, "Sa ou faʻaaogaina le ituaiga lava o meaai poʻo le aofaiga tutusa o meaʻai e ui lava na i ai ni ou lagona faʻaletonu ma / pe faaletino."); 6) faapalepale (eg, "I le aluga o taimi, ua ou iloa e tatau ona ou 'ai atili ma maua le lagona ou te manaʻo ai, e pei o le faʻaitiitia o lagona le lelei poʻo le fiafia tele."); ma le 7) faʻamalologa o faʻamalologa (faʻataʻitaʻiga, "Ua i ai oʻu faʻamalologa e pei o le vevesi, popolega, poʻo isi faʻaʻailoga faaletino pe a ou tipi pe taofi le taumafa i nisi meaʻai."). Lua mea faaopoopo e iloilo ai le i ai o se faʻafitauli ogaoga poʻo le mafatia e mafua mai i le tagofiaina o le tino. E tutusa lelei ma le DSM-IV, o meaʻai e tagofia ai meaʻai e mafai ona "maua" pe afai o le tolu o faʻamaoniga ua ausia ma o loʻo i ai se faʻafitauli ogaoga poʻo se mafatiaga [82,83].

O le YFAS sa faigaluega i le tele o suʻesuʻega i le 6 tausaga talu ai, lea e faʻaalia ai o tagata taitoatasi e iai meaʻai e fai ma vaisu "faʻamaʻiina" e mafai ona ese mai i latou e leai se "suʻesuʻega" i luga o le tele o fesuiaiga e mafua mai i le lipoti a le tagata lava ia i meaʻai , togafitiga o le mafaufau, tulafono faatonutonu o lagona, poo le le mautonu i mea tau le soifua maloloina ma amioga e pei o le multilocus genetic profile e fesootai ma le dopaminergic signals poo tali i tali eletise-meaai mai le maualuga (calories)62]. E ui lava o le YFAS ua faamaonia o se meafaigaluega aoga mo le suʻesuʻeina o mea ua fai ma vaisu-e pei o le 'ai, o le mea moni, e le atoatoa ma lona aloaia ua fesiligia [84]. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua e tusa ma le 50 pasene o tagata matutua maualalo ma le BED latou te maua se suʻega o le YFAS ma o nei tagata e faʻaalia le maualuga o le 'ai ma le mafaufau lautele nai lo tagata matutua ma le BED e le maua se suʻega o le YFAS [85,86]. I le malamalama ai o nei sailiiliga, ua finau ai e faapea o vaisu taumafa e fuaina i le YFAS atonu e na o se foliga sili ona leaga o le BED [87,88]. E le gata i lea, o le faʻataʻitaʻiga o vaisu taumafa o loʻo faʻaauau pea ona avea o se autu tele na finauina ma nisi o tagata suʻesuʻe e lagolagoina malosi lona aloaia [3,7,21,89-91], ae o isi e finau faasaga i ai e faavae i luga o aafiaga eseese o fualaau faasaina o le sauaina ma meaai faapitoa e pei o le suka, manatu faavae, ma isi mataupu [84,92-97]. Talu ai nei lava, ua fautuaina e tusa lava pe i ai se ituaiga o amioga e mafai ona taʻua o se mea ua fai ma vaisu, o le faaupuga taumafa o meaʻai e faʻaseseina e pei o le leai o se sui soʻo ua fai ma vaisu, ma, o le mea lea, e tatau ona mafaufauina o se amio vaisu (e pei o le, "tagofia o mea ua fai ma vaisu") [98].

O suʻesuʻega manu i meaʻai e fai ma vaisu ua alualu i luma i tausaga talu ai nei. E aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, se plethora o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le eseesega o aʻafiaga o mea taua (e pei o le maualuga o meaʻai, meaai maualuga-suka, meaai maualuga-gaʻo ma maualuga-suka, poʻo meaai maualuga) neurochemistry [99,100]. O isi suʻesuʻega e faʻaalia ai o nisi faiga faʻafeʻai e mafai foi ona aʻafia ai tamaiti ile togavao. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua maua i le vavaeina o le utero i se meaai e sili ona palasa e aʻafia ai meaʻai e fiafia i ai, faʻasologa o meaʻai, gaioiga-tauia galuega, ma lamatiaga o le gaʻo [99,101]. O mea fou fou mo le iloiloga o vaisu o meaʻai e pei o vaisu-pei o amioga ua faʻaaogaina, o fuataga, mo se faʻataʻitaʻiga, taumafa taumafa malosi i lalo o tulaga faʻalavelave [102]. Ma le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o vailaau faʻamalosi, lea e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o meaola i tama, ua maua e faʻaitiitia ai le tagofia o vaisu-pei o le '103].

Faaiuga ma Taʻiala i le Lumanaʻi

O le faaupuga o mea ua fai ma vaisu ua uma ona faʻaaoga e tusa ai ma meaai i le faaiuga o le senituri 19th. I le ogatotonu o le 20th seneturi, o le taimi o le tagofia o mea taumafa sa masani ona faʻaaogaina, e le gata i le va o tagata taʻutaʻua ae faapena foi i saienitisi. Ae ui i lea, sa le lelei (pe a fai e faʻamalamalamaina), ma o le faaupuga e masani ona faʻaaoga e aunoa ma le suʻeina. O tala faʻamalosi e faʻamoemoe i le faʻamaoniaina o le manatu o le tagofia o mea taumafa i totonu o tagata na le maua i le tele o tausaga o le 20th seneturi, ma o se mea na fai ma vaisu o meaʻai ma le oona na sili atu ona talanoaina i le faaiuga o le seneturi. O suʻesuʻega o meaʻai e fai ma vaisu na iai ni suiga eseese, e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le taulai atu i le ogatotonu i le ogatotonu o le 20th senituri, o le taulai atu i le AN ma le BN i le 1980s, o le taulai atu i le sukalati i 1990s, ma le taulaʻi ile BED ma - toe - oona i totonu o 2000s e tusa ai ma taunuʻuga o suʻesuʻega o meaola ma mea e faʻaogaina ai le tino.

O le mea lea, e ui o le suʻesuʻega i meaʻai e fai ma vaisu ua faʻapupulaina i le tele o tausaga talu ai, e le o se manatu fou pe leʻi fuafuaina foi e faʻamatalaina ai le maualuga o le tele o fualaau oona. O le sini o lenei tusiga o le faʻalauteleina lea o le malamalama i le talafaasolopito umi o le talitonuga o mea ua fai ma vaisu o meaai ma ona suiga faʻasaienisi faʻataʻitaʻiga ma metotia. Afai e mafaufau tagata suʻesuʻe i lenei talafaasolopito, atonu e faigofie le maua o se maliega e uiga i le uiga moni o le tagofia o mea taumafa ma e mafai ona musuia ai isi laasaga taua e tatau ona faia, ma, o lea, o le alualu i luma i lenei vaega o suesuega o le a faafaigofieina [104].

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o autu na faʻaalia i le lua tausaga talu ai ua uma ona talanoaina i ni nai tausaga talu ai. E aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, suʻesuʻega i luga o se uiga o mea ua fai ma vaisu o loʻo aʻafia uma ai le taumafa ma le faʻaaogaina o mea [105,106] poʻo le manatu o le iloiloina o le AN o se vaisu [107,108], faatasi ai ma autu e lua o loʻo i ai i le amataga o 1980s. Le manatu o le iloiloina o BN o se mea ua fai ma vaisu [109] toe foʻi mai i le tele o tausaga. O le mea lea, e foliga mai o le taulaiga i luga o le oona i le tulaga o meaʻai ua fai ma vaisu i tausaga talu ai nei (eg, [13,110]) foliga mai o se mea sese, manatu o le au suʻesuʻe na taʻua i le tele o tausaga talu ai o le tagofia o meaʻai-e pei o le 'ai e le faʻatapulaʻaina i tagata taʻitoʻatasi ma le tele o meaʻai pe mafai foʻi ona tutusa le meaʻai ma vaisu taumafa [28,50].

O le isi mataupu faifaipea e foliga mai e popole i le fuaina o mea ua fai ma vaisu. E pei ona taʻua i luga, sa i ai nisi o suʻesuʻega i 1990 lea na faʻavaeina ai le tagofiaina o mea taumafa i le faʻamalamalamaina o ia lava. O lenei lomiga na toe faia i suʻesuʻega talu ai nei, lea e faʻaalia ai o loʻo i ai le tele o le faasologa i le va o le faʻavasegaga o meaʻai e fai ma vaisu e faʻavae i luga o le YFAS ma le tagofiaina o mea taumafa a le tagata lava ia [111,112], o lona uiga e faapea o tagata taitoatasi 'o latou lava faʻamatalaga poʻo le poto masani i meaʻai ua fai ma vaisu e le ogatusa ma le faʻatatauga o le vailaʻau o loʻo fuafuaina e le YFAS. E ui lava e le o malie tagata suʻesuʻe e uiga i faʻamatalaga manino o faʻamaʻi o mea taumafa i le taimi nei [84,113], e foliga mai o tulaga faʻasaʻoina e pei o le YFAS e talafeagai e puipuia ai le faʻavasegaina o meaʻai o meaʻai. E ui o le mafuaaga i tua o le YFAS, o le faaliliuina o mea e faalagolago i ai le DSM i meaai ma le 'ai, e tuusao, ma ua faitioina ona e ese mai i uiga o isi tagata suesue e uiga i vaisu [93,98]. O le mea lea, o se taʻiala taua i le lumanaʻi e mafai pe a faʻapea ma pe faʻafefea ona fuaina le tagofiaina o meaai i tagata e ese mai le faʻaaogaina o le YFAS.

Afai o suʻesuʻega o meaʻai e fai ma vaisu o le a taialaina e le faaliliuga o le DSM mea e faalagolago i ai i meaʻai ma le 'ai i le lumanaʻi, o le fesili taua o le a mafua mai i suiga o le suʻesuʻega mo mea e faalagolago i le toe lima o le DSM mo meaai vaisu [114]. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga uma o vaisu (e pei ona faʻamatalaina i le DSM-5) e fetaui tutusa ma amioga a tagata? A leai, o le mea lea e faʻaleagaina ai le manatu o le tagofia o meaʻai?

E ese mai nei fesili masani e uiga i le faʻamatalaga ma le fuaina o vaisu o mea taumafa, o isi auala taua mo suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona aofia ai, ae le faatapulaaina i: O le a le aoga o le manatu o vaisu o meaai mo togafitiga o le oona po o le pinge eating ma i faiga faʻavae lautele? Afai e talafeagai, faʻapefea ona faʻatinoina lelei [17,91]? O a ni mea le lelei (pe afai ei ai) o le manatu o le tagofia o meaʻai [115-119]? E faʻapefea ona faʻaleleia faʻataʻitaʻiga o meaola e fai ma vaisu-e pei o le 'ai ina ia faʻamalamalama atili ai le talafeagai o faiga i totonu o tagata [120]? E mafai ona faaitiitia le tagofia o mea ua fai ma vaisu-pei o le taumafa i mea ua fai ma vaisu o se tasi poo le sili atu foi o vailaʻau pe tatau foi ona suia le "vaisu o meaai" i le "taumafaina o vaisu"98]?

E ui o le tagofiaina o meaai ua talanoaina i le sosaiete faasaienisi mo le tele o tausaga, ae o se mea e sili ona feteenai ma taua tele le talanoaina, lea, o le mea moni, ua avea ai ma se tulaga manaia o suesuega. E ui i lea, o lenei suesuega faasaienisi i luga o lenei autu ua vave ona faateleina i le lua tausaga talu ai, o lona suesuega o loo i ai pea i lona pepe, ma, o le mea lea, o taumafaiga sailiiliga o le a sili atu ona faateleina i tausaga a sau.

tautinoga

O le tusitala e lagolagoina e se fesoasoani a le Council of European Research Council (ERC-StG-2014 639445 NewEat).

faapuupuuga

ANanorexia nervosa
 
BNbulimia nervosa
 
BEDfaʻasolosolo ai le le lelei o le maʻi
 
DSMFuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga
 
OAOvereaters Faalilolilo
 
YFASYale Food Addiction Scale
 

mau faasino

  1. Tarman V, Werdell P. Meaʻai Meaʻai: O le mea moni e uiga i mea ua fai ma vaisu. Toronto, Kanata: Dundurn; 2014.
  2. Avena NM, Talbott JR. Aisea le meaʻai ua le lelei ai (ona ua fai ma vaisu le suka) Niu Ioka: Ten Speed ​​Press; 2014
  3. Gearhardt AN, Davis C, Kuschner R, Brownell KD. Le malosi o mea e fai ma vaisu o meaai e le gafatia. Faʻaaogaina o fualaau faʻasaina Faʻaaliga 2011; 4: 140-145. [PubMed]
  4. Krashes MJ, Kravitz AV. Optogenetic ma chemogenetic malamalama i le talitonuga o vaisu taumafa. Front Behav Neurosci. 2014; 8 (57): 1-9. [PMC free article] [PubMed]
  5. Brownell KD, Auro MS. Meaʻai ma vaisu - o se tusitaulima lautele. Niu Ioka: Oxford University Press; 2012. i. xxii.
  6. Cocores JA, Gold MS. O le Salted Food Addiction Hypothesis e mafai ona faʻamatalaina le vevela ma le gasegase oona. Med Hypotheses. 2009; 73: 892-899. [PubMed]
  7. Shriner R, Gold M. Mea ua fai ma vaisu: o se suiga e le faʻaogaina le saienisi. Meaʻai. 2014; 6: 5370-5391. [PMC free article] [PubMed]
  8. Shriner RL. Meaʻai e tagofia ai mea taumafa: faʻamaʻaloga ma le faʻasaʻo toe faʻamalosi? Exp Gerontol. 2013; 48: 1068-1074. [PubMed]
  9. Ifland JR, Preuss HG, Marcus MT, Rourk KM, Taylor WC, Burau K. et al. Manatu faʻatauina lelei: o se mea masani e faʻaaogaina le le atoatoa. Med Hypotheses. 2009; 72: 518-526. [PubMed]
  10. Thornley S, McRobbie H, Eyles H, Walker N, Simmons G. O le faʻamaʻi pipisi: o le faʻaaogaina o le autu i le tatala o se vaisu ua natia? Med Hypotheses. 2008; 71: 709-714. [PubMed]
  11. Pelchat ML. Meaʻai o meaʻai i tagata. J Nutr. 2009; 139: 620-622. [PubMed]
  12. Corsica JA, Pelchat ML. Taumafa o mea taumafa: moni pe sese? Curr Opin Gastroenterol. 2010; 26 (2): 165-169. [PubMed]
  13. Barry D, Clarke M, Petry NM. O le tele ma lona mafutaga i mea ua fai ma vaisu: o le fafagaina o se ituaiga o amioga ua fai ma vaisu? Am J Pule. 2009; 18: 439-451. [PMC free article] [PubMed]
  14. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. O le tulaga o mea ua fai ma vaisu o le oona tele. Biol Psychiatry. 2013; 73: 811-818. [PubMed]
  15. Volkow ND, Wang GJ, Tomasi D, Baler RD. Oona tele ma vaisu: neurobiological overlaps. Faʻaaliga 2013; 14: 2-18. [PubMed]
  16. Davis C, Carter JC. Faʻailoga malosi e fai ma vaisu o mea ua fai ma vaisu. O se toe iloiloga o aʻoaʻoga ma molimau. Manatu. 2009; 53: 1-8. [PubMed]
  17. Davis C, Carter JC. Afai o meaʻai faapitoa e fai ma vaisu, faʻapefea ona suia e le fomaʻi togafitiga o le taumafa ma le gaʻo mamafa? Curr Addict Rep. 2014; 1: 89-95.
  18. Lee NM, Carter A, Owen N, Hall WD. Le neurobiology o le tagofiaina o meaai. Embo Rep. 2012; 13: 785-790. [PMC free article] [PubMed]
  19. Gearhardt AN, Bragg MA, Pearl RL, Schvey NA, Roberto CA, Brownell KD. Aotelega ma faiga faʻavae lautele. Annu Rev Clin Psychol. 2012; 8: 405-430. [PubMed]
  20. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Vaisu meaʻai - o se suʻesuʻega o le faʻataʻitaʻiga aiaiga mo le faʻamoemoeina. J Faʻatonu Med. 2009; 3: 1–7. [PubMed]
  21. Gearhardt AN, Grilo CM, Corbin WR, DiLeone RJ, Brownell KD, Potenza MN. E mafai ona avea vaisu ma vaisu? Soifua Maloloina ma faiga faʻavae. Togafitiga. 2011; 106: 1208-1212. [PMC free article] [PubMed]
  22. Weiner B, White W. The Journal of Mnebriety (1876-1914): talafaasolosolo, sailiga autu, ma ata pue. Togafitiga. 2007; 102: 15-23. [PubMed]
  23. Clouston TS. Manaoga faʻamaʻi ma le pipili faʻamaʻi: dipsomania; morphinomania; faʻasolosolo; cocainism. Inebr. 1890; 12: 203-245.
  24. Wulff M. Über einen interessanten oralen Symptomenkomplex und seine Beziehungen zur Sucht. Int Z Psychoanal. 1932; 18: 281-302.
  25. Thorner HA. I luga o le taumafa malosi. J Lagonaina Res. 1970; 14: 321-325. [PubMed]
  26. Randolph TG. O faʻamatalaga faʻamatalaga o meaʻai e fai ma vaisu: Fafaga ma inu. QJ Stud Alcohol. 1956; 17: 198-224. [PubMed]
  27. Schulte EM, Avena NM, Gearhardt AN. O fea meaai e mafai ona fai ma vaisu? O matafaioi o le gaosiga, gaʻo meaʻai, ma le mamafa o le avega. PLOS ONE. 2015; 10 (2): e0117959. [PMC free article] [PubMed]
  28. Hinkle LE, Knowles HC, Fischer A, Stunkard AJ. Matafaioi o le siosiomaga ma uiga i le puleaina o le faigata onosaʻi ma le maʻisuka mellitus - vaega talanoaga. Maʻi suka 1959; 8: 371–378. [PubMed]
  29. Allison KC, Berkowitz RI, Brownell KD, Foster GD, Wadden TA. Albert J. ("Mickey") Stunkard, MD Obesity. 2014; 22: 1937-1938. [PubMed]
  30. Stunkard AJ. Taumamafa i mamanu ma le ofoofogia. Fomaʻi F. 1959; 33: 284-295. [PubMed]
  31. Russel-Mayhew S, von Ranson KM, Masson PC. E faapefea ona fesoasoani le Overeaters Anonymous i ona sui auai? Se iloiloga agavaa. Eur Eat Disord Rev. 2010; 18: 33-42. [PubMed]
  32. Weiner S. O le tagofia o vaisu o le tagofiaina o meaai: vaega o fesoasoani a le tagata lava ia e fai ma mamanu. J Clin Psychol. 1998; 54: 163-167. [PubMed]
  33. Bell RG. O se metotia o le tuʻuina atu o le aʻoga i le tagofia o le ava malosi. E mafai e Med Assoc J. 1960; 83: 1346-1352. [PMC free article] [PubMed]
  34. Bell RG. Mafaufauga leaga i le taumafa ava malosi. E mafai e Med Assoc J. 1965; 92: 228-231. [PMC free article] [PubMed]
  35. Clemis JD, Shambaugh GE Jr., Derlacki EL. Aveesea o gaioiga i vaisu o meaʻai masani e pei o fesoʻotaʻi faʻamatalaga masani a le secretory otitis. Ann Otol Rhinol Laryngol. 1966; 75: 793-797. [PubMed]
  36. Swanson DW, Dinello FA. Le mulimulitaia o tagata mamaʻi na matelaina mo le manuʻa. Psychosom Med. 1970; 32: 209-214. [PubMed]
  37. Scott DW. Ava malosi ma le faʻaaogaina o meaʻai: nisi faatusatusaga. Br J Addict. 1983; 78: 339-349. [PubMed]
  38. Szmukler GI, Tantam D. Anorexia nervosa: Fafaga le faalagolago. Br J Med Psychol. 1984; 57: 303-310. [PubMed]
  39. Marrazzi MA, Luby ED. Se faʻataʻitaʻiga opioid o le auto-vaisu o le masani o le anorexia nervosa. Leai le Leai. 1986; 5: 191-208.
  40. Marrazzi MA, Mullingsbritton J, Stack L, Pule RJ, Lawhorn J, Graham V. et al. Malosiaga o le opioid i totonu o fuamoa e tusa ai ma se faataitaiga o le opioid auto-addiction o le anorexia nervosa. Soifua Sci. 1990; 47: 1427-1435. [PubMed]
  41. Gold MS, Sternbach HA. Endorphins i le gaʻo ma i le faʻatonutonuina o le manaʻo ma le mamafa. Integr Psychiatry. 1984; 2: 203-207.
  42. Miliia J. Endorphins ma le pulea o le tino i totonu o le malo: o se masini mo meaʻai ua fai ma vaisu. Iona Iona Lelei Avea. 1981; 1: 165-181.
  43. Raynes E, Auerbach C, Botyanski NC. Laʻasaga o le faʻataʻitaʻiga ma le faʻasolosolo o le faʻalauiloa o mafaufau i tagata gasegase. Fomaʻi Faʻapitoa 1989; 64: 291-294. [PubMed]
  44. Leon GR, Eckert ED, Teed D, Buchwald H. Suiga i foliga o le tino ma isi mea tau mafaufau pe a uma le taotoga o le inumaga mo le tele o meaʻai. J Behav Med. 1979; 2: 39-55. [PubMed]
  45. Leon GR, Kolotkin R, Korgeski G. MacAndrew Faʻasologa o Faʻasologa ma isi uiga MMPI e fesoʻotaʻi ma le tele o meaʻai, amioga e le faʻaaogaina ma ulaula. Addict Behav. 1979; 4: 401-407. [PubMed]
  46. Feldman J, Eysenck S. Faʻafeiloaʻi uiga faʻale-tino i tagata mamai. Pers Indiv Diff. 1986; 7: 923-926.
  47. de Silva P, Eysenck S. Tagata ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu i mea e le oona ma masima. Pers Indiv Diff. 1987; 8: 749-751.
  48. Hatsukami D, Owen P, Pyle R, Mitchell J. Faʻatusatusa ma eseesega i le MMPI i le va o tamaitai ma tamaʻitaʻi ma fafine e iai le ava malosi poʻo le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Addict Behav. 1982; 7: 435-439. [PubMed]
  49. Kagan DM, Albertson LM. Fua i luga o MacAndrew Factors - Bulimics ma isi faitau aofaʻi le faitau aofai. Int J Eat Disord. 1986; 5: 1095–1101.
  50. Slive A, Young F. Bulimia o le faʻaaoga sese o vailaʻau: o se faʻataʻitaʻiga mo togafitiga faʻasoasoa. J Strategic Syst Ther. 1986; 5: 71-84.
  51. Stoltz SG. Faʻaleleia mai meaaiaholism. J Galuega Faapitoa Faapitoa. 1984; 9: 51-61.
  52. Vandereycken W. O le vailaau o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le 'ai o meaʻai: nisi o faʻamatalaga mataʻutia ma tusi filifilia filifilia. Manatu o le I J. 1990; 9: 95-101.
  53. Wilson GT. Le faʻasologa o vaisu o faʻafitauli o mea taumafa: o se iloiloga taua. Adv Behav Res Ther. 1991; 13: 27-72.
  54. Wilson GT. Fafaga meaʻai ma mea ua fai ma vaisu. Fualaau faasaina. 1999; 15: 87-101.
  55. Rogers PJ, Smit HJ. Meaʻai ma meaʻai "vaisu": o se iloiloga ogaoga o faʻamaoniga mai se vaaiga biopsychosocial. Pharmacol Biochem Behav. 2000; 66: 3-14. [PubMed]
  56. Kayloe JC. Meaʻai o meaʻai. Fomaʻi. 1993; 30: 269-275.
  57. Davis C, Claridge G. O le le 'ai o mea e fai ma vaisu: O le mafaufau o le mafaufau. Addict Behav. 1998; 23: 463-475. [PubMed]
  58. Černý L, Černý K. E mafai ona avea vaisu ma koko? O se tulaga uiga ese o le faʻalagolago i fualaau faasaina. Br J Addict. 1992; 87: 1195-1197. [PubMed]
  59. Kaplan R. Carrot mausa. Aust NZJ Psychiatry. 1996; 30: 698-700. [PubMed]
  60. Weingarten HP, Elston D. Taumafa i meaʻai i le kolisi. Manatu. 1991; 17: 167-175. [PubMed]
  61. Rozin P, Levine E, Stoess C. Lavea ma le fiafia. Manatu. 1991; 17: 199-212. [PubMed]
  62. Meule A, Gearhardt AN. Lima tausaga o le Yale Food Addiction Scale: ave faʻatau ma agai i luma. Curr Addict Rep. 2014; 1: 193-205.
  63. Max B. O le mea lenei ma le: tuilati sukalati, o le pharmacogenetics e lua o meaʻai a asparagus, ma le numera o le saʻolotoga. Trends Pharmacol Sci. 1989; 10: 390-393. [PubMed]
  64. Bruinsma K, Taren DL. Sukalati: meaai po o fualaau faasaina? J Am Diet Assoc. 1999; 99: 1249-1256. [PubMed]
  65. Patterson R. Toe faaola mai lenei vaisu sa manaia moni. E mafai e Med Assoc J. 1993; 148: 1028-1032. [PMC free article] [PubMed]
  66. Hetherington MM, Macdiarmid JI. "Togatila vailaau": o se suʻesuʻega muamua o lona faʻamatalaga ma lona sootaga i le faʻafitauli o le 'ai. Manatu. 1993; 21: 233-246. [PubMed]
  67. Macdiarmid JI, Hetherington MM. Faʻaogaina o le Mood e ala i meaʻai: se suʻesuʻega o aʻafiaga ma manaʻoga i 'addarati sukalati' Br J Clin Psychol. 1995; 34: 129-138. [PubMed]
  68. Tuomisto T, Hetherington MM, Morris MF, Tuomisto MT, Turjanmaa V, Lappalainen R. Sosifo o le mafaufau ma le tino o meaʻai manaia "vaisu" In J Eat Disord. 1999; 25: 169-175. [PubMed]
  69. Rozin P, Stoess C. E i ai se uiga masani e avea ma vaisu? Addict Behav. 1993; 18: 81-87. [PubMed]
  70. Greenberg JL, Lewis SE, Dodd DK. Faʻafefeteina o mea ua fai ma vaisu ma le taua o le tagata lava ia i totonu o alii ma tamaitai kolisi. Addict Behav. 1999; 24: 565-571. [PubMed]
  71. Trotzky AS. Le togafitiga o faʻamaʻi o mea taumafa e fai ma vaisu i tamaʻitaʻi talavou. Soifua Maloloina a le Autalavou Matutua. 2002; 14: 269-274. [PubMed]
  72. Wang GJ, Volkow ND, Logan J, Pappas NR, Wong CT, Zhu W. et al. Brain dopamine ma le gaʻo. Lancet. 2001; 357: 354-357. [PubMed]
  73. Volkow ND, Wang GJ, Fowler JS, Telang F. Vaʻavaveina o faʻataʻotoga o le neuronal i mea ua fai ma vaisu ma le oona tele: faʻamaoniga o togafitiga faʻapitoa. Philos Trans R Soc B. 2008; 363: 3191-3200. [PMC free article] [PubMed]
  74. Volkow ND, Atamai Poto. E mafai faʻafefea e vaisu vailaʻau ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le gaʻo? Nat Neurosci. 2005; 8: 555-560. [PubMed]
  75. Schienle A, Schäfer A, Hermann A, Vaitl D. Binge-eating eating disorders: faʻamanuiaina le mafaufau ma le faiʻai failele i ata o meaʻai. Biol Psychiatry. 2009; 65: 654-661. [PubMed]
  76. Pelchat ML, Johnson A, Chan R, Valdez J, Ragland JD. Ata o manaʻoga: faʻaosoina o meaʻai i le taimi o le fMRI. Neuroimage. 2004; 23: 1486-1493. [PubMed]
  77. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. Molimau mo le tagofia o le suka: amioga ma le neurochemical effects o le faʻafefeteina, sili atu meaʻai suka. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2008; 32: 20-39. [PMC free article] [PubMed]
  78. Avena NM. Iloiloina o mea e fai ma vaisu-pei o le pinge e 'ai e faʻaaoga ai se meaola manu o le faalagolago i le suka. Exp Clin Psychopharmacol. 2007; 15: 481-491. [PubMed]
  79. Johnson PM, Kenny PJ. Dopamine D2 faʻaleleia i mea ua fai ma vaisu-e pei o le toilalo o le taui ma le taumafa malosi i totonu o pusi malo. Nat Neurosci. 2010; 13: 635-641. [PMC free article] [PubMed]
  80. Avena NM, Rada P, Hoebel BG. O le suāuʻu ma le gaʻo gaʻo o loʻo i ai ni eseesega iloga i amioga e fai ma vaisu. J Nutr. 2009; 139: 623-628. [PMC free article] [PubMed]
  81. Cassin SE, von Ranson KM. E teʻai le 'ai e pei o se vaisu? Manatu. 2007; 49: 687-690. [PubMed]
  82. Gearhardt AN, Corbin WR, Brownell KD. Faʻavae muamua o le Yale Food Addiction Scale. Manatu. 2009; 52: 430-436. [PubMed]
  83. American Psychiatric Association. Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu. 4th ed. Washington, DC: American Psychiatric Association; 1994.
  84. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Oona ma le faiʻai: o le a le faʻamautinoaina o le vaisu faataitai? Nat Rev Neurosci. 2012; 13: 279-286. [PubMed]
  85. Gearhardt AN, White MA, Masheb RM, Grilo CM. O se suʻesuʻega o le tagofia o mea taumafa i se faʻataʻitaʻiga eseese faʻalautele o tagata gasegase oona ma le pinge eating disordered in primary care settings. Tomai Faʻapitoa. 2013; 54: 500-505. [PMC free article] [PubMed]
  86. Gearhardt AN, White MA, Masheb RM, Morgan PT, Crosby RD, Grilo CM. O se suʻesuʻega o meaʻai ua fai ma vaisu e fausia i tagata gasegase oona ma le pisipisia o maʻi. Manatu o le I J. 2012; 45: 657-663. [PMC free article] [PubMed]
  87. Davis C. Faʻaaogaina o le tagofiaina o se mea e fai ma vaisu: faʻafefe i le va o meaʻai ma vaisu ma meaʻai o le Binge eating Disorder. Curr Obes Rep. 2013; 2: 171-178.
  88. Davis C. Mai le soona tago atu i "meaʻai ua fai ma vaisu": O se fati o le faamalosia ma le matuia. ISRN Oona. 2013; 2013 (435027): 1-20. [PMC free article] [PubMed]
  89. Avena NM, Gearhardt AN, Gold MS, Wang GJ, Potenza MN. Faʻasaga ese le pepe i le vai taʻele pe a maeʻa le fufulu? O le gafatia o le faʻaaogaina o le tagofiaina o mea taumafa e faavae i luga o faʻamaumauga. Nat Rev Neurosci. 2012; 13: 514. [PubMed]
  90. Avena NM, Auro MS. Meaʻai ma vaisu - suka, gaʻo ma le soona 'ai tele. Togafitiga 2011; 106: 1214–1215. [PubMed]
  91. Gearhardt AN, Brownell KD. E mafai ea e meaai ma vaisu ona suia le taaloga? Biol Psychiatry. 2013; 73: 802-803. [PubMed]
  92. Ziauddeen H, Farooqi IS, Fletcher PC. Meaʻai ua fai ma vaisu: o iai se pepe i le vai vai? Nat Rev Neurosci. 2012; 13: 514.
  93. Ziauddeen H, Fletcher PC. O le tagofiaina o meaʻai e aoga ma aoga? Faʻaaliga 2013; 14: 19-28. [PMC free article] [PubMed]
  94. Benton D. O le vailaau o le suka o le suka ma lona matafaioi i le vevela ma meaʻai. Clin Nutr. 2010; 29: 288-303. [PubMed]
  95. Wilson GT. Manua o meaʻai, oona ma vaisu. Eur Eat Disord Rev. 2010; 18: 341-351. [PubMed]
  96. Rogers PJ. Ova tele - e tatau ona tuuaʻia i mausa meaʻai? Togafitiga 2011; 106: 1213–1214. [PubMed]
  97. Blundell JE, Finlayson G. Mea e fai ma vaisu e le aoga: o le hedonic vaega - o lona uiga manaʻo - e taua. Togafitiga 2011; 106: 1216–1218. [PubMed]
  98. Hebebrand J, Albayrak O, Adan R, Antel J, Dieguez C, de Jong J. et al. "O le tagofia o mea ua fai ma vaisu", ae le o le "vaisu o meaʻai," sili atu ona maua ai mea e fai ma vaisu-pei o le 'ai o amioga. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2014; 47: 295-306. [PubMed]
  99. Avena NM, Gold JA, Kroll C, Gold MS. Faʻaopoopoga atinae o le neurobiology o meaʻai ma vaisu: faʻalauiloa i le setete o le saienisi. Meaʻai. 2012; 28: 341-343. [PMC free article] [PubMed]
  100. Tulloch AJ, Murray S, Vaicekonyte R, Avena NM. Tali faʻavaitaimi i mea e faʻaogaina ai meaʻai: mea faʻalogo ma homeostatic. Gastroenterology. 2015; 148: 1205-1218. [PubMed]
  101. Borengasser SJ, Kang P, Faske J, Gomez-Acevedo H, Blackburn ML, Badger TM. et al. O le maualuga o mea taumafa ma i le faʻaogaina o le utero i le gaʻo o le tina e faʻalavelaveina ai le paʻu o le gaʻo ma taʻitaʻia ai le faʻatulagaina o le ate i le rat. PLOS ONE. 2014; 9 (1): e84209. [PMC free article] [PubMed]
  102. Velázquez-Sánchez C, Ferragud A, Moore CF, Everitt BJ, Sabino V, Cottone P. O le maualuga o le le mautonu o le vavalo o meaʻai e fai ma vaisu-pei o amio i le iole. Neuropsychopharmacology. 2014; 39: 2463-2472. [PMC free article] [PubMed]
  103. Bocarsly ME, Hoebel BG, Paredes D, von Loga I, Murray SM, Wang M. et al. GS 455534 na te faʻasaʻoina le pinge o le 'ai o meaʻai palapia ma faʻatagaina le faʻasaoina o le dopamine i le faʻateleina o miti. Behav Pharmacol. 2014; 25: 147-157. [PubMed]
  104. Schulte EM, Joyner MA, Potenza MN, Grilo CM, Gearhardt A. Iloiloga nei e uiga i meaʻai ua fai ma vaisu. Curr Psychiat Rep. 2015; 17 (19): 1-8. [PubMed]
  105. Lent MR, Swencionis C. Faʻafeiloaʻi uiga faʻaleagaga ma amioga faʻafefeteina i tagata matutua o loʻo sailia se taotoga maʻa. Taumamafa i meaʻai. 2012; 13: 67-70. [PubMed]
  106. Davis C. O se faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga o le vevela o le 'ai ma amioga faʻafefete: faʻasoa fegalegaleaiga faʻatasi ai ma taimi masani ma uiga taua. Laʻasaga i luma. 2013; 4 (183): 1-9. [PMC free article] [PubMed]
  107. Barbarich-Marsteller NC, Foltin RW, Walsh BT. E foliga mai o se mea e fai ma mea ua fai ma vaisu o le nervosa oona? Faʻaaogaina o fualaau faʻasaina Faʻaaliga 2011; 4: 197-200. [PMC free article] [PubMed]
  108. Speranza M, Revah-Levy A, Giquel L, Loas G, Venisse JL, Jeammet P. et al. O se suʻesuʻega o le lelei o mea ua fai ma vaisu a Goodman i le ai ai. Eur Eat Disord Rev. 2012; 20: 182-189. [PubMed]
  109. Umberg EN, Shader RI, Hsu LK, Greenblatt DJ. Mai i le le mautonu le 'ai i mea ua fai ma vaisu: o le "fualaau faasaina" i le foamia nervosa. J Clin Psychopharmacol. 2012; 32: 376-389. [PubMed]
  110. Grosshans M, Loeber S, Kiefer F. Aafiaga mai suʻesuʻega o mea ua fai ma vaisu i le malamalama ma togafitiga o le oona. Addict Biol. 2011; 16: 189-198. [PubMed]
  111. Hardman CA, Rogers PJ, Dallas R, Scott J, Ruddock HK, Robinson E. "O meaʻai e fai ma vaisu e moni". O aʻafiaga o le faʻaalia i lenei feʻau i luga o le faʻamaʻiina o mea taumafa o meaai ma amioga tausami. Manatu. 2015; 91: 179-184. [PubMed]
  112. Lauga A, Higgs A. Ou te mafaufau, o lea la o aʻu? Uiga o se numera o tagata e le o ni falemaʻi o meaʻai e masani ona iloa e le tagata lava ia. Manatu. 2013; 71: 482.
  113. Meule A, Kübler A. Le faʻaliliuina o mea e faalagolago i le faʻaaogaina o meaʻai: eseese manatu ma faʻamatalaga. Laʻasaga i luma. 2012; 3 (64): 1-2. [PMC free article] [PubMed]
  114. Meule A, Gearhardt AN. Taumafa o mea taumafa i le malamalama o DSM-5. Meaʻai. 2014; 6: 3653-3671. [PMC free article] [PubMed]
  115. DePierre JA, Puhl RM, Luedicke J. O le a se mea fou e faasinomaga ai? Faatusatusaga o se "mea e 'ai mea taumafa" faʻamaonia ma isi faʻamaonia tulaga faʻalesoifua maloloina. Fesoasoani Autu. 2013; 35: 10-21.
  116. DePierre JA, Puhl RM, Luedicke J. Manulauti lautele o vaisu taumafa: o se faatusatusaga ma le ava ma le tapaa. J Subst Faaaoga. 2014; 19: 1-6.
  117. Latner JD, Puhl RM, Murakami JM, O'Brien KS. Meaʻai e fai ma vaisu o se faʻapogai o mafuaʻaga o le oona. Aafiaga i luga o le faʻasalaga, faʻasalaga, ma le mafaufauina o le mafaufau. Manatu. 2014; 77: 77-82. [PubMed]
  118. Lee NM, Hall WD, Lucke J, Forlini C, Carter A. O meaʻai e fai ma vaisu ma lona aʻafiaga i luga o le faʻamaonia ma le togafitiga o tagata pagatia i Amerika ma Ausetalia. Meaʻai. 2014; 6: 5312-5326. [PMC free article] [PubMed]
  119. Lee NM, Lucke J, Hall WD, Meurk C, Boyle FM, Carter A. Iloiloga a le malo e uiga i vaisu o meaai ma le oona: aafiaga mo faiga faavae ma togafitiga. PLOS ONE. 2013; 8 (9): e74836. [PMC free article] [PubMed]
  120. Avena NM. Le suʻesuʻeina o meaʻai e fai ma vaisu e faʻaaogaina ai manu o meaʻai e 'ai. Manatu. 2010; 55: 734-737. [PMC free article] [PubMed]