Togafitiga ma Cognition (2010)

. 2010 Dec; 5 (2): 4-14.

PMCID: PMC3120118

lē faʻatino

O le faiʻai o le faiʻai ma le faʻaogaina o mea e fai ma vaisu o loʻo aʻafia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu, faʻatasi ai ma i latou e lagolago ai galuega faʻamalosi, e aofia ai le aʻoaʻoina, mafaufau, ma le mafaufau. O fualaau faʻamalosi i nei itulagi ma faʻagasologa i le amataga o le faʻaleagaina e faʻaleleia ai le faʻaleagaina o fefaʻasoaʻiga i le va o fualaau faʻatau ma faʻalauteleina o le siosiomaga e mafai ona ono aʻafia ai amioga i le lumanaʻi ma amioga faʻatau fua. Faatasi ai ma le faʻaauau pea ona faʻaaogaina fualaau faasaina, o faaletonu o le mafaufau e iu ai ina faʻalauteleina ai le faigata o le faʻasaʻoina o le faʻasaʻo. O le atinaʻeina o faiʻai e faigofie ona aʻafia i aʻafiaga o fualaau faasaina o le sauaina; le faʻataʻitaʻiga, tamaititi, ma le tupulaga talavou e maua ai suiga tumau i le cognition. O maʻi e maua i le mafaufau e maualuga le lamatiaga mo le faʻaaogaina o fualaau oona, ma o le aʻafiaga leaga i luga o le suʻega atonu o le a sili atu ona afaina i le tuufaatasiga ma faafitauli faaletonu e fesootaʻi ma o latou faaletonu mafaufau.

O le tagofia o vailaau faʻasaina e faʻaalia i le falemaʻi e pei o le faʻamalosia o fualaau faʻatau, faʻaaogaina o fualaau faasaina, ma manaʻoga e mafai ona tumau ma toe faʻaaogaina pe a maeʻa taimi faʻaletonu. Mai le mafaufau ma le mafaufau, ole vaisu o se faʻafitauli o le suia o le cognition. O vaega o faiʻai ma faʻagasologa e faʻaleagaina ai mea ua fai ma vaisu e tele naua ma i latou o loʻo aofia i galuega taua o le mafaufau, e aofia ai le aʻoaʻoina, mafaufau, faʻalogo, mafaufauga, ma le faʻaosoosoina o lagona. O fualaau e suia ai le natura masani o le faiʻai ma galue ai i nei itulagi, ma faia ai ni feʻau faʻamalosi e faʻaleleia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻaaoga e ala i aʻoaʻoga faʻapitoa ma faʻalavelave ai le mauaina o amioga faʻafeiloaʻiga e lagolagoina ai le faʻasaʻo.

I se iloiloga o le 2005, na taʻua ai e Steven Hyman le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina o le faʻamalosi fualaau faasaina. O le faʻamaonia o vaisu o se faʻamaʻi o "aʻoaʻoga faʻapitoa," na ia tusia ai, "[O] tulaga masani e mafai ona faʻaalia ai amioga ola e fesoʻotaʻi ma le sailia o taui ma faʻaaliga e vaʻai ai. "

O lenei tusiga o loo iloiloina ai le malamalamaaga lata mai i luga o aʻafiaga o fualaau faasaina ma o latou laupega o le neurological. O nei aʻafiaga atonu e sili atu ona faʻalavelave pe a faʻaalia e tagata taitoatasi fualaau oona i le taimi o le atinaʻeina o faiʻai, lea e afua mai i le vaitaimi o le prenatal e oʻo i le talavou, ma i tagata taitoatasi e faaletonu mafaufau. O le malamalama i nei mataupu o le a fesoasoani i vailaau faʻamalositino e faʻamaonia ma tali atu i suiga o le mafaufau lea e aʻafia ai tali a tagata maʻi i togafitiga.

O SE TULAGA MULTISTAGE PROCESS

O tala talu ai nei ua faʻamaonia ai le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se auala e lua. I le laasaga muamua, o le faʻateleina o fualaau faʻatau fualaau faʻateleina o le a faateleina le le mautonu ma le le pulea. O le aʻafiaga o nei faʻamaoniga o le faʻasolosoloina o vailaʻau faʻataʻitaʻiga o le polokalama o le failele (). E masani lava, o le faateleina o le faailo o le dopamine i totonu o lenei faiga-aemaise lava, i le telefoni feaveaʻi poʻo le nucleus accumbens (NAc) - e maua ai lagona fiafia e faʻatautaia ai meaola e saili ma faʻatino aiaiga ma gaoioiga e ola ai, e pei o le mauaina o siosiomaga lagolago, 'ai, ma le faia o feusuaiga . O fualaau faʻaleagaina e faʻaaogaina ai lenei faiga, faʻateleina ai le faʻateleina ma le faʻateleina o le faailoga o le NAc dopamine, e maua ai lagona loloto e faʻaosofia ai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, ma le faʻaleleia o le faʻavaeina o faʻasalalauga faʻasalalau faʻasaina ().

O tagata taʻitoʻatasi i le laasaga lona lua o le faiga o mea ua fai ma vaisu o loʻo iai nisi faʻamatalaga o le falemaʻi, e aofia ai faʻasologa o faʻamalologa i le taimi o le faʻasalaga, faʻafitauli faigata i le toe faʻafoʻiina, ma suiga i le faiga o filifiliga ma isi faʻataʻitaʻiga. E ui lava o le fesuiaiga o le polokalama o le taui dopaminergic e tumau pea le taua i lenei laasaga, atonu e le lava e faatumauina nei suiga faigata ma tumau. otooto faʻamatalaga e faʻaaogaina ai vailaau faʻasaina i faʻamaoniga o loʻo tauaveina e le neurotransmitter glutamate mai le faiʻai o loʻo aʻafia ai ma le faʻamasinoga-o le muamua muamua-i le NAc. ia faamamafaina suiga i le faiʻai o mea faʻalavelave faʻalavelave ma le le lelei o le faʻamalosia (ie, aʻafiaga e faʻamalosia ai fualaau oona e ala i le faʻalavelaveina i le taimi o le faʻasaʻo, e pei o le amataina o faʻamalologa). O le mea lea, ao faʻaaogaina vave fualaau faʻasaina e faʻaleleia ai faʻamalositiga o faʻamalositiga-faʻasalalauga faʻapitoa e fesoasoani i le sailia ma le faʻaaogaina o fualaau oona, o laʻasaga mulimuli ane e faʻalavelave ai mafaufauga ma isi gaioiga e taua mo le faʻasao manuia.

O le tele o fualaau faasaina 'e aʻafia ai i le tomai e le o iloa, ae o suʻesuʻega e faʻamaonia ai o tagata ua afaina i latou ua i ai ni fesuiaiga i vaega o faiʻai e aofia ai le striatum, cortex muamua, amygdala, ma le hippocampus (; ; ; ). O nei lava itulagi o loʻo i lalo ifo o le faʻamanatuga-o manatuaga e faʻamatalaina ai se tagata, a aunoa ma se mea o le a faigata ona faʻavaeina ma faatumauina se manatu o le tagata lava ia (; ; ; ). O le malosi o fualaau oona e galue ai i luga o vaega o le manatuaina o le mafaufau e fautua mai ai o lo latou aafiaga i le cognition e ono matua mamao lava.

TULAGA FAʻAALIGA O LE LALOLAGI FAʻAMATALAGA

E masani ona matauina e fomaʻi e faapea o tagata gasegase e togafitia togafitiga mo mea ua fai ma vaisu o le a avea ma mea sili ona vaivai e toe foi pe a latou toe foi atu i siosiomaga po o siosiomaga lea na atinae ai a latou vaisu (; ). Suesuega o suʻesuʻega faʻapitoa e faʻamaonia ai o faʻamatalaga e fesootaʻi ma le faʻaaogaina o vailaau e faʻaalia ai le tali atu i le physiological ma le manaʻoga mo fualaau faʻasaina (). O manu o le fale suesue, ia atiina ae ni mafutaga malosi ma amioga e tali atu i le i ai o fualaau faasaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o manu na tuʻuina atu se vailaʻau i totonu o le tasi vaega o le lua paga mulimuli ane o le a agai atu i lena vaega nai lo le isi vaega. O lenei mea ofoofogia, ua lauiloa o se nofoaga e sili ona lelei, ua faaalia i suesuega e faaaoga ai le nicotine, ethanol, amphetamine, methamphetamine, cocaine, morphine, cannabis, ma kaloini ().

O le Fausiaina o Faiga o Fualaau oona

O le faʻateleina o faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu o uiga faʻamaonia o tagata taʻitoʻatasi 'tali malolosi i fualaau faʻatau fua i se faʻataʻotoga o aʻoaʻoga lea e faʻamalosia ai faʻamalosia faʻamalosia o fualaau faʻasaina (eg, ). I lenei manatu, o le tagata e faʻaaogaina se vailaʻau e iloa ai lona tafaoga i le taimi nei o se mea e sili ona taua (faʻafefe) ma faia ai le malosi malosi o mafaufauga i le va o uiga o na siosiomaga ma le malosi o le vailaʻau. Mulimuli ane, pe a toe feiloaʻi o ia ma na foliga, o mafutaga malolosi e faʻamautinoa i latou lava, ma le malamalama poʻo le le iloa, ma e faʻapitoa i le faʻamalosiina o fualaau faʻatau ma fualaau faʻatau. E tusa ai ma lenei tala, o le faʻaalia o tagata ua fai ma vaisu e faʻamaonia e fesoʻotai ma vailaau faʻasaina, faʻatasi ai ma tali faʻapitoa ma vailaau faʻasaina, suiga i vaega o galuega o faiʻai o loʻo aʻafia i le aʻoaʻoina ma le manatua (ie, striatum, amygdala, orbitofrontal cortex, hippocampus , thalamus, ma tuua insula) (; ).

O aʻafiaga leaga o le amphetamine, nicotine, ma le cocaine e tatau ona tuusao i lenei tulaga. O nei fualaau oona ua faʻaalia e faʻaleleia atili ai le aʻoaʻoina ma / poʻo le gauai (; ; ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le manatu o le ulaula o se faʻaleleia o le mafaufau e talia lelei e tagata suʻesuʻe ma tagata lautele. O le tele o suʻesuʻega ua faʻamaonia ai o le suʻesuʻeina o faʻataʻitaʻiga o manu 'eseʻese e faʻaleleia vave lava pe'ā uma ona faʻatonu le nicotine (). O sailiiliga tutusa i suʻesuʻega amata ma tagata ulaula tapaa, e le o le mea na mafua ai, ona o tagata suesue na avea ma tagata ulaula na maua le nicotine pe a maeʻa se vaitaimi o le faʻasaʻo. O faʻaleleia o loʻo mataʻituina e mafai ona atagia ai le fesuiaʻiga o aʻafiaga i tua, nai lo le faʻaleleia atili oo latou malosiaga masani. O se iloiloga mulimuli ane o tusitusiga, peitaʻi, o loʻo fautua mai ai o le nicotine gasegase e faʻaleleia ai le tali atu o le taimi ma le gauai i le nicotine-tagata taʻitoʻatasi (). O cocaine na maua ai na aafiaga faapena i suesuega o nii na togafitia i fualaau faasaina ma faʻaalia ai i se lagona faʻapitoa; o manu na faʻaalia le faʻaleleia atili o le faʻafouina o le neura pe a toe faʻaalia i le taimi mulimuli ane le mea e faʻamalosi ai ().

E ui lava o vailaau faʻasauaina uma e faʻaleleia ai le aʻoaʻoina o faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma faʻataʻitaʻiga o fualaau faasaina, o nisi e foliga mai o loʻo i ai aafiaga faʻafefiloi i luga o isi ituaiga o aʻoaʻoga ma le cognition. O se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega suʻesuʻega o aafiaga matuia o le morphine ma le oxycodone na faʻamauina ai o nei vailaʻau e fesuisuiai aafiaga i le cognition: Na faʻaleleia atili le tamaititi i le tala faʻatatau, ae o le morphine e le afaina ai le faia o le tamaʻitaʻi i se suʻega o le manatuaina o galuega na talosagaina e toe faia se seti o numera i le isi itu (). I se isi suʻesuʻega, na maua ai ni musele o le morphine poʻo le saline ma aʻoaʻoina e sola ese pe a faʻamalama mai se moli o le a oʻo mai se mea e teteʻe ai; e ui lava na maualuga le maualuga o mice na togafitia i le morphine i le vave ma le vave na latou aloese ai i le mafaʻi, na mafua ai ona faia e le au suʻesuʻe lenei mea i le faateleina o le gaioiga ae le o le faʻaleleia atili o aʻoaʻoga (). I le faatusatusa atu i aafiaga o meaola i luga o le suʻega, oi latou o le ava malosi e manino, e ui lava o le puleaina: O le maualuga o doses e faʻalavelaveina ai gaioiga masani (), ae o laʻititi le mamafa e mafai ona faʻaleleia le aʻoaʻoina (; ).

O le Faʻaauau o Faʻatau Fualaau Faʻatau

O suʻesuʻega talu ai nei na saili e faʻatautaia mo le malosi o le gafatia o faʻamalositisi o faʻasalalauga e faʻamalosia ai amioga ma faʻaosooso ai. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e tele mea faʻaleagaina e mafai ona toe faʻaleleia ai auala fesoʻotai i le va o neurons (synaptic plasticity), lea e mafai ona fesoasoani i le faʻavaeina ma le faʻamausaliina o faʻamalositiga o faʻamalositisi.

O le cocaine ma le nicotine e mafai ona faʻaogaina se tasi o foliga o le palasitisi, o le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga uʻu e ala i se gaioiga ua lauiloa o le vaʻavaʻa umi (LTP; see Learning in the Mind and Brain i le itulau 8 ma Laulau 1) (; ). Amphetamine e mafai ona faʻaleleia le LTP (). Marijuana e faʻamalosia ai le endocannabinoid, e mafua ai le faʻasaina i nisi taimi ma le faʻaogaina i isi o le LTP ma le faʻavaivai taimi umi (LTD), o le isi ituaiga o mea e faʻaaogaina ai le faʻamalosia o le faʻamalosia o le fesoʻotaʻiga i le va o neurons (; ; ). Ethanol faʻalavelave faʻalavelave le LTP ao faʻamalosia le LTD (). Ua taofia e le Morphine le LTP o neurons e faʻaalia ai le puipuia o le gaioiga o gaioiga e ala i le gamma-aminobutyric acid (GABA) o le neurotransmitter (GABA)). O le faʻasaina o galuega a le GABA e mafai ona taʻitaʻia ai le aofaʻiga atoa o gaioiga i totonu o le faiʻai, lea e ono oʻo atu ai i le fausiaina o mafutaga sili atu nai lo mea e masani ona tupu, e aofia ai mafutaga faʻamaʻi faʻamalositino.

TABLE 1  

Fualaau oona i luga o le faʻamalosia o le tino

O le faʻamalosia o le faʻamaonia o fualaau oona e faʻaleleia faʻamalosia ai le faʻamalosia o fualaau faʻasaina e ala i le aʻafia ai o le faʻamalosia o le palasitisi, o suʻesuʻega ua faʻaalia e tutusa lava le puipuiga o le auai i le faasologa o gaioiga o meaola o le tino (siakiina o le cell) e pulea ai synaptic plasticity (see Ata 1) faʻafeiloai i amioga faʻatau fualaau. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tasi o faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia ai e le au suʻesuʻe e faapea, a o atu ni kusi i le potu o le fale, na aʻoaʻoina i latou e faʻafeiloaʻi ma le cocaine, o le maualuga o puipuiga e fesootaʻi ma le aʻoaʻo-extracellular signal-regulated protein kinase (ERK), elemene AMP cyclic- noatia (CREB), Elk-1, ma Fos-faateleina i la latou NAc (). E le gata i lea, pe a togafitia faʻatoʻaina i se faʻalapotopotoga o loʻo taofia le ERK, latou te taofi le filifilia o le potu i luga o le tasi lea na latou maua ai le saline ma faʻaalia ai se faʻaitiitiga o le tolu o tagata o loʻo aʻafia i le LTP (CREB, Elk-1, ma Fos) i le NAc.

Faʻaaliga 1  

O se Faʻailoga Faʻailoga Sini i le Aoaoina ma le Manatua

FAʻAMATALAGA FAʻAMATALAGA I LE SUʻESUʻEGA FUAFUAGA O TAGATA

O tagata faʻatau faʻamalosi o loʻo agaʻi i luma i le laasaga lona lua o le tagofia o mea ua fai ma vaisu, e tatau ona vavae ese pe a amataina le faʻasaʻo. Ole tele o fualaau oona e maua mai ai le faʻamaʻiina o le cognition - e mafai ona faʻamalosia ai le faʻasaʻo. E aofia ai:

O Nicotine o loʻo tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga masani o suiga o le mafaufau i le vavaeina. I faʻataʻitaʻiga masani a tagata ulaula ma meaola o le tagofia o le nicotine, o le faʻagataina o le pulega o le nicotine e fesoʻotai ma le le lava i le manatuaina o mafaufauga, gauai atu, aʻoaʻoga faʻapitoa, ma le faʻaopoopoga faʻamau ma le tosoina (; ; ; ; ; ; ; ). E le gata i lea, ua faaalia ai o le mamafa o le faaitiitia i le faia o le gaioiga i taimi o le ulaula tapaa ua valoia ai le toe toilalo (; ). E ui lava o nei faaletonu e masani ona solo ese i le taimi, o se fualaau o le nicotine o le a vave ona faʻaleleia ai latou () -O se tulaga e mafai ona saofagā i nisi o toe foʻi. O le mea lea, o le faʻaaogaina masani o vailaʻau e mafai ona taʻitaʻia ai le le atoatoa o le faʻaaogaina o tupe e masani ona faʻamaonia i le popo fou o le faʻasaina.

E ui lava o le faaletonu o le mafaufau e aofia ai le tosoina mai o fualaau faasaina e masani ona le tumau, o le faʻaaogaina i taimi uumi e mafai foi ona oʻo atu ai i le maualalo o le faʻauʻu. O le natura o tupe paʻu e fesuisuiai ma fualaau faasaina, o le siʻosiʻomaga, ma le faʻataʻitaʻiga o le tagata (see Genes, Drugs, and Cognition i le itulau 11). I le lautele, e ui i lea, latou te faʻaleagaina le mafai ona aʻoaʻoina ni mamanu fou o mafaufauga ma amio e fesoasoani i le manuia o le tali atu i togafitiga ma le toe faʻaleleia.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata faʻaaoga mariuana mo se taimi umi ua le lelei le aʻoaʻoina, faʻatumauina, ma le mauaina o upu faʻatonutonu, ma e faʻaalia e tagata faʻaaoga umi ma taimi puʻupuʻu le lava i - taimi fuafuaina (), e ui lava o le a le umi o nei faaletonu e le o iloa. E pei o se isi faʻataʻitaʻiga, o le amphetamine masani ma heroin e faʻaalia ai le le atoatoa i le tele o tomai faʻapitoa, e aofia ai le tautala tautala, faʻafeiloaʻiga o mamanu, fuafuaga, ma le gafatia e suia le mafaufau mai le tasi faʻavaega o le isi (). O le le lava o faʻaiuga e pei o mea na maitauina i tagata taʻitoʻatasi ma mea ua faʻaleagaina - i le pito i luma o le faʻataʻitaʻiga, o loʻo fautua mai ai o vailaʻau uma e lua e suia le faʻagaioiga i lena vaega o faiʻai.).

O se tasi o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo taʻu mai ai o nisi methmampamamine e faʻaaogaina ai le le iloa o le mafaufau e mafai ona faʻaaogaina i se isi vaega faʻasaina (; ). Iloiloina pe a le mautonu mo le itiiti ifo nai lo le 6 masina, e sili atu nai lo le le mafai ona faʻaaogaina o masini methamphetamine i faʻataʻitaʻiga o mea faigaluega, manatua mo upu tautala, ma isi galuega neuropsychological. O aʻafiaga na fesoʻotai ma le faʻaitiitia o le maua o le popo o le dopamine (o meaola e pulea ai le dopamine) ma faʻaitiitia ai le telefoni (metabolism) i le thalamus ma le NAc. I le taimi na faʻataʻitaʻia ai le 12 i le 17 masina o le faʻasalaga, o le faʻataʻitaʻiga o le 'aufaʻatau a le vailaʻau ma le manatuaina o le upu na maualuga atu i tulaga e latalata atu i le vaega o loʻo pulea, ma gaioiga e fesoʻotaʻi ma le toe foi atu i tulaga masani o le felauaiga ile tulaga o le gataifale ma le maualuga o le metabolic thalamus; ae ui i lea, o isi faaletonu o le neuropsychological e tumau pea, faatasi ai ma le faʻaleagaina o le metabolism i le NAc.

I se isi suʻesuʻega, na faaauau pea ona togiina e le au faipule o le 3,4-methylenedioxy-methamphetamine (MDMA, ecstasy) ni suʻesuʻega vave ma le tuai ona toe manatuaina o upu tautala e tusa lava pe a mavae le 2.5 tausaga o le faʻatagaina (). I se suʻesuʻega o tagata faʻatauvalea faʻauluuluga na latou taʻua se mea muamua e fiafia i ai mo cocaine poʻo heroin, faʻaletonu i galuega faʻapitoa-faʻamalamalamaina o suiga i le malamalama, manatuaina o mafaufauga, mafaufauga, taliina o tali, fetuunaiga o le mafaufau, ma le faia o filifiliga-tumau pea i le 5 masina faʻasalaga ().

O se fesili taua pe o le manuia o le mafaufau o le nicotine e tumau pea e pei o le ulaula mai suiga mai i taimi masani. I nisi o suʻesuʻega ma meaola, o le pulega masani o le nicotine na faʻaleleia ai le malosi o le mafaufau e pei o le gauai, ae o isi suʻesuʻega na iloa ai o le faʻaleleia atili o le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o togafitiga masani (). E le gata i lea, o nisi o suʻesuʻega talu ai nei ua faʻaalia ai o le ulaula ma le talafaasolopito o meaʻai ulaula e fesoʻotai ma le pa'ū o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega se tasi ma alii ma tamaitai o loʻo vaeluaina, o le televave o le faʻasolosolo o le ulaula o le ulaula e toetoe lava a faaluaina e pei o tagata e le ulaula tapaa i 5 tausaga; i le faʻaopoopoga, o le paʻu i le fesuiaiga o le fesuiaiga o le ulaula tapaa ma le lalolagi atoa na tutupu i 2.4 taimi ma 1.7 taimi o fua faatatau taʻitasi o tagata faʻasalalau (). I le taimi nei, o le togi a le au sikaleti i nei vaega na tutusa lava ma tagata ulaula, ma o tagata ulaula na faia i tulaga i le va o tagata ulaula ma tagata e leai ni mea.

E tutusa foi, i se isi suʻesuʻega, o le ulaina o le ulaula ua sili atu ona leaga nai lo le 10 tausaga nai lo le leai o ni faʻataʻitaʻiga 'i luga o suʻesuʻega o mafaufauga ma le saoasaoa o le sailiga ata; O le televave o le sailiga o le suʻeina o meainu e vave tele atu nai lo tagata e le ulaula tapaa 'faapea foi (). E ui lava o nisi suʻesuʻega muamua na fautua mai ai o le ulaula atonu o le a tolopoina le paʻu o le fatu e fesootaʻi ma le faʻamaʻi o le Alzheimer (), o suesuega mulimuli na le mafai ona faʻamaonia lenei mea, ae o isi na faʻamaonia le ulaula o le tapaʻa ma le umi e maualuga ai le aʻafiaga o le faʻamaʻi o le Alzheimer ().

Ua maeʻa suʻesuʻega o suʻesuʻega i le fale suʻesuʻe i suiga o le nicotine i le gaioiga o le tino e mafai ona mafua ai le paʻu o le mafaufau lea e tumau pea pe a uma le faʻasalaga umi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le pulea e le 'alo o le nicotine e faʻatasi ma le faʻaitiitia o molioʻo faʻatasi ai ma siama, o se faʻaitiitia o le gaosiga fou o le uu, ma le faateleina o le oti i totonu o le hippocampus (). O ia suiga e mafai ona iu ai i suiga tumau o mafaufauga e fesoasoani i le le lelei o le faia o filifiliga ma mea ua fai ma vaisu.

TULAGA O LE SUESUE MA LE ATINAE O LE ATINAE

O le faiʻai o le tagata e faʻaauau ona atiaʻe ma faʻamalosia auala taua ole ala mai le tausaga o le prenatal e oʻo i le talavou. I nei tausaga uma, o le faiʻai e sili atu ona maʻagofie, ma o suiga o fualaau o vailaau faʻasaina e ono faʻafefe ai le masani masani o le faʻamaʻi o faiʻai.

Faʻaaliga Faʻapitoa

O aʻafiaga o faʻamatalaga o le ava o le fanatalinality e masani ona lauiloa: O faʻafitauli o le fomaʻi o le fetal alcohol o le faʻapogai autu lea o le toe faʻatonuina o le mafaufau i le Iunaite Setete (). E le gata i lea, o le ava malosi o le fetal e faʻalauteleina ai le faʻafitauli i faafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau ().

O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa i le tele o isi fualaau oona ei ai aʻafiaga matuia i luga o le cognition ma le amioga lea e ono le mafai ona tulaʻi i le tulaga o le le mautonu o le mafaufau. I se suʻesuʻega se tasi, o 5-tausaga-matutua o latou tina na faʻaaogaina le ava malosi, cocaine, ma / poʻo le opiates ae o le maʻitaga o loʻo i lalo ifo o le puleaina o le tomai i le gagana, le faʻaosoosoina o le manaʻo, ma le gaioiga faʻapitoa. E leai se eseesega tele i le va o vaega e lua o tamaiti i le atamai, vaai vaaia / tusi lesona, po o le gauai atu i ai; ae ui i lea, o vaega uma e lua o loʻo tuʻuina i lalo o auala masani i nei faiga (). O se isi suesuega na tusia ai ni faaletonu o mafaufauga i tamaiti 10-tausaga le matutua oe na aafia i le ava i le ava po o le mariuana ().

O suʻesuʻega ile falemaʻi ma suʻesuʻega i fale suʻesuʻe na afaina ai le faʻaalia o le muaʻi fanau i methamphetamine i faʻafitauli le lelei o le mafaufau ma suia ai le fausaga o le faiai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suʻesuʻega e tasi ua faʻapitoa le umi o le mafaufau ma le tolopoina o le mafaufau ma le faʻaititia o le volume i le metotia (-18 pasene), globus pallidus (-27 i -30 pasene), ma le hippocampus (-19 i -20 pasene) i 15 tamaiti 3 i le 16 tausaga o ē na faʻataʻitaʻiina i le faʻaosofia, faʻatusatusa i faʻatonuga (). O tamaiti na faʻaalia i fualaau faʻasaina sa faʻaalia ai foi le le tumau o le mafaufau ma le vaʻaia ma le vaʻaia. O le isi suʻesuʻega na tusia ai suiga i le frontal ma le coriette o le 3- ma le 4-tausaga le matutua o ē na faʻaalia i le tulaga o le matai male methamphetamine (). I suʻesuʻega a suʻesuʻega, o tamaʻi na togafitia ma le methamphetamine i le taimi o le maʻitaga na fanauina ai pepe, ina ua oʻo i latou matutua, sa faigese ona aʻoaʻoina sootaga faʻapitoa ma faʻaalia ai le faʻaleagaina o le fanua (; ).

O aʻafiaga o le tapaina o le tapaa e sili ona taua ona o le toʻatele o tina o loʻo faʻamoemoe e ulaula-e tasi le faʻatusatusaga, i luga ole 10 pasene i le Iunaite Setete (). I le utero o le aafia i le tapaa e ala i fesoʻotaʻiga ua fesoʻotaʻi atu i le paʻu o le mafaufau i meaola ma suʻesuʻega a tagata suʻesuʻe (). O nisi suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai o le faʻaalia e mafai ona faʻaititia le poto lautele; mo se faʻataʻitaʻiga, na maua e le tasi le avanoa ole 12-point i le IQ atoa i le va o talavou taʻitoʻatasi ma e leʻi faʻaaogaina (eg, ). I se isi suesuega, o le faaletonu o le le atoatoa o le gasegase o le tino (ADHD) e sili atu ma le faatolu ona sili ona lelei mo talavou latou te ulaula i le taimi o maitaga pe a faatusatusa i tamaiti o tina faaluma ().

O faʻafitauli le lelei o loʻo maua i le faʻataʻitaʻiina o le ulaula e mafai ona atagia ai suiga o le faiʻai. I se suʻesuʻega se tasi, o le faʻaaliaina o le ulaula a le tupulaga talavou, na sili atu le tele o mea e le lelei ai le mafaufau i le mafaufau faatasi ai ma suiga i le copperppocampal ma le hippocampal galuega pe a faʻatusatusa atu i fomaʻi e le o faʻaalia i latou (). O le faʻataʻitaʻiga o tamaiti ulaula ma tagata ulavavale na faʻaalia i le ulaula ua faʻaalia ai le faʻaitiitia o le gaogao o le tino () ma faʻavae suiga i mea papaʻe paʻepaʻe (). E le gata i lea, o tamaʻitaʻi, o le aveatal exposure i le nicotine na faʻaititia ai le faʻaaogaina o le gaioiga i le hippocampus ma mafua ai le paʻu i le aʻoga aloese mai le aʻoga, faʻatasi ai ma alii ma tamaitai o loʻo faʻaalia ai ni alole o loʻo faʻaalia le itiiti ifo o tali sao ao talavou (). O nei faaletonu na tumau pea i le matua mulimuli ane i tama tane, ae le o tamaitai.

Faatasi ai ma aʻafiaga leaga o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina, o se tulaga sili atu ona lamatia o le avea o se fualaau faasaina i le olaga mulimuli ane (). O lenei mea e faʻalavelave ai, aua e mafai ona oʻo atu ai i se faʻagasolo i lalo e faʻaalia i augatupulaga uma ma faʻaumatia ai fausaga o aiga. O le tele o mea e mafai ona fesoasoani i le faateleina o le lamatiaga o le faʻaaogaina o vailaau i le lumanai, e aʻafia ai aafiaga o le faʻataʻitaʻiina o fualaau oona i luga o le tomai. E pei ona uma ona iloiloina, o le aʻafiaga o le atinaʻeina o le ADHD e matua faateleina lava i talavou o latou tina e ulaula i taimi o maitaga (). O le ADHD e masani ona faʻasaunoa i vailaau faʻasaina (; ), o loʻo fautua mai ai se fesoʻotaʻiga i le va o suiga i le cognition ma le faʻaaoga sese o fualaau faasaina. O isi galuega e manaʻomia ina ia malamalama ai i auala e mafua ai le faʻaititia o le aʻafiaga o le faʻaaogaina o fualaau faasaina e fesootaʻi ma le faʻalauiloaina o le ava.

Tupulaga Talavou

Tupulaga Talavou o se taimi maualuga mo le faʻaaogaina o fualaau. O le tele o tagata ulaula ulavavale muamua na fausia le masani i le taimi o le talavou (). O le ulaina o le tamaitiiti e malosi lona aʻafiaga i le cognition. O tamaiti e ulaula tapaa ua sili atu le leaga nai lo le matua-e tutusa ma tagata le mafaufau i luga o suega o le manatuaina o galuega, malamalama i upu, tautalaga tautala, ma mafaufauga suʻega (; ). O nei faaletonu na faʻamautuina i le maeʻaina o le ulaula tapaa faʻatasi ai ma le tuʻuina atu o faʻataʻitaʻiga o galuega ma faʻasologa o faʻatinoga, lea na tumau i tulaga maualalo maualalo. I faʻataunuʻuina, faʻaalia mai le nicotine i le taimi o le talavou na faʻapitoa i le vaʻaia o le vaʻavaʻai, faʻalauteleina le le mautonu, ma le faʻalauteleina o le lagona o faʻamuamua o le dopamine cortical coryical in adulthood (). E le gata i lea, o tamaiti laiti e togafitia i le nicotine e i ai suiga tumau i le lagona o le adenylyl cyclase cell signing cascade (tagai Ata 1), o se ala savali lona lua o le avefeau e aofia i le tele o faagasologa, e aofia ai le aʻoaʻoina ma le manatua (). O nei suʻesuʻega e fetaui lelei ma suʻesuʻega e faʻaalia ai le nicotine i le amataga e mafai ona faʻaleleia ai nisi o feʻau faʻamalosi, ae o le faʻaauau pea ona faʻaaogaina fetuutuunaiga e mafai ona tupu, e oʻo atu ai i le faʻamavaeina o nei aʻafiaga e oo lava i le le lava (mo le iloiloga, vaʻai ).

O le ulaula a le tagata talavou e mafai ona faʻaleleia ai le faʻasolosolo malie, e ala i le faʻaleleia o isi faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le sikaleti faʻaaogaina sikaleti e fesoʻotai ma faʻasologa mulimuli o le atuatuvale (), o se maʻi lea e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga i luga o le aoga (). O se suʻesuʻega i suesuega suʻesuʻe na faʻamalamalamaina ai lenei mafutaga: O tama matutua matutua na maua i le nicotine i le taimi o lo latou talavou e le mautonu nai lo le puleaina o le faʻaleleia ma le malosi o le malosi o le tino ma sili atu ona tali atu i le faʻavaivai ma le sogasoga o popolega ().

O faʻamatalaga laiti i isi mea o le faʻaleagaina, e pei o le ava malosi, cannabis, ma le MDMA, e mafua ai faʻalavelave faʻalavelave o cognition (; ; ; ). O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le mafaufau o le tauleʻaleʻa, lea o loo atinaʻe pea, e mafai ona faʻaleagaina mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le faʻaleagaina, ma o le faʻaleagaina e mafai ona mafua ai suiga tumau i aʻafiaga ma le faʻamaonia.

TULAGA O LE FAAFOEINA MA LE TALOSAGA FAASINO

O faaletonu o mafaufauga tau le mafaufau e ono afaina tele i le soifua manuia o tagata taʻitoʻatasi oe ua faʻataunuʻuina le faʻatinoga o mafaufauga e le le atoatoa o le mafaufau. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo mafatia i le mafaufau o le faʻaleagaina o fualaau faʻasaina i le maualuga atu nai lo le faitau aofaʻi lautele. Faʻaleagaina o meaʻai e toetoe lava a faalua ona taatele i tagata matutua o loʻo i ai ni faʻafitauli matuia o le mafaufau poʻo ni mea faʻalavelave faʻavaivai e pei ona i ai i le va o tausaga e tutusa le pule (, i. 85), ma e faʻatatauina e sili atu ma le afa o tagata Amerika e iai faʻamaʻi fualaau (e le aofia ai le ava malosi) e iai foi faʻafitauli o le mafaufau (). I se suesuega 1986, o fuainumera ulaula e latalata i le 30 pasene i pulega o tagata, 47 pasene i tagata mamaʻi ma le atuatuvale po o le atuatuvale o le tino, 78 pasene i tagata mamaʻi, ma le 88 pasene i tagata mamaʻi (schizophrenia)).

O le mataupu o le ulaula ma le schizophrenia ua maua ai se tasi faʻataʻitaʻiga o le le atoatoa o le mafaufau e faʻaalia ai le le atoatoa o le mafaufau e aofia ai le faʻaleagaina o fualaau faasaina lea e mafua ai le pa'ū o le mafaufau. E pei o le tele o faʻatafunaga, o togafitiga lelei o le a manaʻomia ai le faʻalavelaveina o mafuaʻaga e mafua ai ona lua faʻateleina tulaga e lua:

  • O nisi o faʻamaoniga e taʻu mai ai o tagata gasegase e ulaula le ulaula i le tagata lava ia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le ulaula e faʻafeiloaʻi ai le le atoatoa o le gasegase o le mafaufau i le mafaufau o le faiʻai e faʻafetaui ana tali i fuamoa (faʻapitoa), lea e mafai ona faʻaitiitia ai le gafatia e faʻamaonia ai faamatalaga, ma atonu e ono aʻafia ai nisi o faʻalavelave faʻaleagaina e vaʻaia i le mafaufau. Ua suʻesuʻe e tagata suʻesuʻe lenei uiga o le schizophrenia i se fesuiaiga o le gene mo le α7 nicotinic acetylcholinergic receptor subunit (). O le ogatusa ma lenei manatu o se mea e iloa ai e leai se mea e paʻu ai le gasegase pe a tuuina atu le antipsychotic clozapine, lea e faʻaitiitia ai lenei faʻaletonu, nai lo le taimi na tuʻuina ai haloperidol, lea e le ().
  • Na faʻatulagaina foi e faapea o tagata gasegase e ulavavale le ulaula e faʻaitiitia ai aʻafiaga o togafitiga antipsychotic (). O se faʻamatalaga e lagolagoina ai lenei manatu, o tagata mamaʻi e sili atu le ulavalasi i le sili atu pe a uma ona maua le antipsychotic haloperidol nai lo le taimi e le faʻamaonia ().
  • O le isi fautuaga fautuaina mo le sootaga i le va o le ulaula tapaa ma le filosofia o le ulaula ia te ia lava e mafai ona aveesea ai le mafaufau i tagata na muai fuafuaina e atiae le mai. Faatasi ai ma tagata fomaʻi, tagata ulaula e muamua atu i le maʻi, manaʻomia le faʻatagaina o le falemai i taimi uma, ma maua ni maualuga maualuga o vailaau antipsychotic (; ; ).

O isi maʻi le mafaufau lea e aʻafia tele i le ulaula o le ADHD. O le mea e maofa ai, o faʻamaoniga faʻamaoni e fesootaʻi ma le ADHD e talitutusa ma na faʻaalia i le taimi o le aveesea o le nicotine, ma ua mafua uma i suiga i le acetylcholinergic system (; ). O le maualuga o le ulaula i totonu o tagata taitoatasi ma le ADHD (; ) atonu o se taumafaiga e mafaufau i le tagata lava ia, ona o le faʻaaogaina o le nicotine e mafai ona toe faʻafesuiaʻi ai nisi faʻaletonu o le ADHD (). O le manaʻoga e aloese mai le alu ese mai e mafai ona avea ma faʻamalosi malosi mo le faaauau pea o le ulaula i lenei faitau aofaʻi, aʻo faʻatasi ai ma le ADHD o loʻo sili atu ona aʻafia le malosi o faʻamalologa nai lo le matua-tutusa le puleaina e aunoa ma le maʻi (), ma faʻateleina faʻamaoniga o le ADHD pe a mavae le faʻaaogaina o le ulaula e fesoʻotaʻi ma se lamatiaga sili atu o le toe faʻafoʻi (). E pei ona taʻua i luga, ae ui i lea, o le ulaula pea i totonu ia te ia lava e mafai ona oʻo atu i le paʻu o le mafaufau (; ), ma o lea e mafai ai ona faʻateleina faʻamaʻi faʻapitoa o le ADHD.

Faʻatasi ai ma le nicotine, o le ADHD e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻaleagaina o mea e faʻamalosi ai, e pei o le amphetamine ma le cocaine, ma fualaau faasaina, e pei o le cannabis (; ; ). O ia faʻaleagaga e mafai foʻi ona faʻatusalia ai taumafaiga e faʻamalosi ai le tagata lava ia, ona o mea e faʻamalosi ai e faʻaogaina ai togafitiga ADHD (; ) e pei o le le lava o le mafaufau ma mafaufauga galue (). O nisi o mafatiaga o le ADHD e mafai ona atagia ai le faʻaititia o le galuega dopaminergic (), lea e mafai ona totogi i nisi vaega e fualaau faʻasaina ().

FUAFUAGA FAATINO

O lomiga o loʻo faʻasalalau iinei o loʻo faʻamaonia ai le taua o le mafaufauina o galuega i taimi ua tuanai ma le taimi nei pe a togafitia tagata gasegase, ona o fesuiaiga o fualaau faasaina e ono faalavelaveina ai tagata gasegase i tali ma gaoioiga e fesoasoani i le taamilosaga o mea ua fai ma vaisu. O loʻo feagai le fomaʻi ma le luʻitau o le fesoasoani i tagata e togafitia togafiti faʻatatau e foia ai mafutaga malolosi e fesoasoani i le toe faʻafoʻi pe a toe foʻi mai gasegase i siosiomaga e fesoʻotai ma a latou mea muamua. E le gata i lea, o faaletonu o le mafaufau e mafai ona taofia ai le gafatia o tagata gasegase mai le faufautua, ma o le tele o sauniga ma / poo faamanatu atonu e talafeagai e fesoasoani ai i nei tagata gasegase i le tuufaatasia o fuafuaga faataatitia mo le le atoatoa i a latou faiga i aso taitasi.

Suesuega i suiga o le cognition lea eo faatasi ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma o le mea o loʻo i totonu o le aʻoga ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu o loʻo i ai pea i lona laʻititi ae mafai ona toe faʻaleleia manatu e uiga i vaisu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea na maua talu ai nei na mafua ai le fiafia i le mea na fai ma vaisu e faapea, o tagata ulaula na mafatia i le manua, e masani ona leai so latou naunau e ulaula (). O le au tusitala o lenei sailiiliga ua fautuaina e faapea o le insulala e aafia i le mafaufau ma le naunau e ulaula ma o togafitiga e fesuiaʻi ai galuega ole iniseti e mafai ona faafaigofie ai le faamutaina o le ulaula. Atonu foi o le faaleagaina o le insulala o le ai ai foi se aafiaga talitutusa i luga o le manao e faaaoga isi vailaau faasaunoa (mo se iloiloga tagaʻi ).

O se malamalamaaga sili atu i le faʻaogaina o vailaau o le saua le suia o le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le gaioiga e manaʻomia e atiina ae ai ni vailaʻau faʻapitoa e togafitia ai mea ua fai ma vaisu ma faʻaitiitia le le atoatoa o le mafaufau. O se mea faigata lenei, peitaʻi, e pei o vailaʻau eseese o le faʻaleagaina e foliga mai e fesuisuiaʻi auala eseese o le mafaufau ma auala e iloa ai le telefoni. E oʻo lava i tagata e faʻaaogaina le vailaʻau lava e tasi, o aʻafiaga o le mafaufau e eseese e faʻalagolago i fesuiaiga o mea tau le siosiomaga ma genetics. O le malamalama i le aafiaga o le tagata soifua i luga o le faʻaalia o faʻamaoniga o se vaega taua tele mo suʻesuʻega i le lumanaʻi, i le faia o le folafolaga o le logoina o togafitiga sili atu ona lelei e mafai ona faʻaogaina i le genotype o le tagata. Ma le mea mulimuli, malamalama pe faapefea ona avea le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga i fualaau faʻatauvaʻa ma le faʻaleagaina o le atinaʻeina o aʻafiaga e tatau ona avea ma se faamuamua maualuga, aua o le faalauteleina o le tupulaga fou e faateleina ai le tulaga gafatia i vaisu ma isi faafitauli.

AOAOINA I LE MINISI MA LE VAEGA

E iloa e se mafaufau: E maua ma teuina faʻamatalaga ma faʻamaoniga ma iloa ai sootaga i le va oi latou. Mo le mafaufau e aʻoaʻo, e tatau ona tupu mea tutupu i le faiʻai. Faʻatasi ai ma faʻamaumauga sili ona malosi mo lenei manatu o le tele o mataupu o tagata taitoatasi na mafatia i le faʻaitiitia o le mafai ona latou aʻoaʻoina pe a uma ona faʻaleagaina le manua. O le sili ona taʻutaʻua, atonu o Henry Molaison, o le, ina ua maeʻa ona aveesea le gaʻo tele o le mafaufau i le 27 tausaga e pulea ai lana maʻi maʻi, na matua leiloloa lona manatuaina o lona taimi umi () ina ia mafai ai e le 55 tausaga totoe o lona soifua ona manatuaina se mea na tupu ia te ia nai lo nai minute na muamua atu.

Neuroscience research has correlated learning with the development of neural networks in the brain. E tele suʻesuʻega na faʻamautuina, ao faia le aʻoga, o laina filifilia e faʻateleina le gaioiga ma faia ni fesoʻotaʻiga fou, poʻo le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia, faʻatasi ai ma fesoʻotaiga o isi uʻamea. E le gata i lea, o togafitiga faʻapitoa e puipuia ai le gaioiga ma gaioiga e faʻasaina ai le aʻoaʻoina.

O suʻesuʻega o le neuroscience ma meaola o loʻo faʻavaeina ai le auala e fausia ai e le mafaufau ma tausia ai le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga e lagolagoina ai aʻoaʻoga. O se tasi o laasaga ua faailoa mai, o le vaitau umi (LTP), ei ai uiga taua e lua o le aoaoina.

  • O le taimi lava tatou te aʻoaʻo ai e faʻafesoʻotaʻi ni manatu se lua po o lagona, o le faʻaalia o se tasi e ono mafai ona faʻamanatuina le isi. E faapena foi, i le LTP, o se uu e maua malosi, pe maualuga, o le faaosofia mai se isi uu e tali atu e ala i le sili atu ona nofouta i le faaosofia i le lumanai mai le punavai e tasi;
  • O mea fou ua aʻoaʻoina e ulufale mai i lo tatou mafaufauga lata mai ma atonu e ono le mafai ona toe faʻavae i le taimi e toe mafaufau ai. E faapena foi, o le LTP o se vaega muamua lea o faagasologa o faagasologa o togafitiga puupuu e lagolagoina ai le faateleina o le siitia o le lagona ma le faagasologa o le vaega e aofia ai le tele o faagasologa o le physiological tumau;
  • O suʻesuʻega o meaola na mafua ai nisi o fua tutusa o suiga o meaola o meaola (faʻaaogaina o le cell cell signals) i le LTP ma le aʻoaʻoina. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faailoa mai e le au suʻesuʻe o le taofia o le gaosiga o se enzyme (protein kinase A) i le hippocampi o mio na taofia ai le LTP ma taofia ai le gafatia o manu e taofia ai muamua faamatalaga e uiga i se paso ().

E ui lava e leʻi matauina le LTP i vaega uma o faiʻai, ua faʻataʻitaʻiina i totonu o le faʻalavelave faʻapitoa, o le pito i luma, o le hippocampus, ma le amygdala-o itu uma e aafia ai i mea uma ua fai ma vaisu ma aʻoaʻoga (; ; ; ).

GENES, DRUGS, MA FAʻAVAEGA

E mafai e le tagata ona gaosia le tino ona aʻafia ai le tikeri lea e suia ai e le fualaau faasaina o ana amioga le gaioiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tali a le tagata i le amphetamine matala e faalagolago i le vaega o isi ituaiga o catechol-O-methyltransferase (COMT) gafa na ia mauaina.

O lenei kulupu e faʻamaonia ai se porotini e faʻafefiloi le dopamine ma le norepinephrine, faatasi ai ma isi meaola. O se tagata na te mauaina ni kopi se lua o le gutu, tasi mai matua taitasi, ma o kopi taitasi o se valine po o se methionine DNA triplet i codon 158: o le mea lea, e mafai e le tagata ona lua valine (Val / Val), lua methionine (Met / Met ), poʻo se paʻu fefiloi (Val / Met / Met / Val) o codons i lenei nofoaga. O le puleaina o le amphetamine mataga i tagata taitoatasi ma le Val / Val e faʻaleleia atili ai a latou faatinoga i luga o le Wisconsin Card Tasing Task (o se suʻega o le fetuunaiga o le mafaufau lea e faʻamalosia ai le faʻasologa muamua o le cortex) ma le faʻaleleia atili o le latou galuega muamua, e pei ona fuaina e le faateleina o le toto o le cerebral tafe i le pito i luma pito i luma (). Ae ui i lea, o le amphetamine mataʻutia na le maua ai na lelei i tagata taʻitoʻatasi ma le Val / Met ma Met / Met. O le mea e maofa ai, o le Val / Val e fesoʻotaʻi faʻatasi ai ma le faʻateleina o le le mautonu, o se uiga e fesootaʻi ma vaisu ().

E le gata i lea, o le ulaina o le Val / Val e sili atu ona maaleale i le afaina o le nicotine i le manatuaina o galuega ma faʻaalia se tali sili atu i le tapaa (). O nei taunuuga e taua e le gata ona latou faʻaalia se sootaga i le va o aafiaga o fualaau o le sauaina i luga o le tomai ma uiga amio e fesootaʻi ma mea ua fai ma vaisu, ae ona ua latou tuuina mai ni faataitaiga o le auala e fesoasoani ai le kenera i le mea na fai ma vaisu.

ACKNOWLEDGMENTS

O le tusitala e fia faafetai ia Dr. Sheree Logue ma sui o le Gould Laboratory mo le faitauina ma le mataʻutia o se lomiga muamua o lenei iloiloga ma ia faailoa atu foi le lagolagoina e fesoasoani a le National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism, National Institute on Drug Abused, ma le National Cancer Institute (AA015515, DA017949, DA024787, ma le P50 CA143187) mo nisi o suʻesuʻega na toe iloiloina.

FUAFUAGA

  • Abel T, et al. Faʻailoga faʻasinomaga o se matafaioi mo le PKA i le taimi mulimuli o le LTP ma i le hippocampus faʻavae mafaufauga umi. Cell. 1997; 88 (5): 615-626. [PubMed]
  • Apelu T, Lattal KM. Faiga faʻavae mole mole maua, faʻamalosia ma toe maua mai. Faʻamatalaga o loʻo i ai i le Neurobiology. 2001; 11 (2): 180-187. [PubMed]
  • Abrous DN, et al. O le Nicotine self-administration e faʻaleagaina ai le palasititi hippocampal. Journal of Neuroscience. 2002; 22 (9): 3656-3662. [PubMed]
  • Acuff-Smith KD, et al. Vaega o aʻafiaga o le prenatal d-methamphetamine e faʻaalia ile amio ma le atinaʻe mata i tama. Neurotoxicology ma Teratology. 1996; 18 (2): 199-215. [PubMed]
  • Aguilar MA, Miñarro J, Simón VM. Faʻalavelave faʻaleagaina o le morphine i le aloese mai le maua mai ma le faʻatinoina o tamaʻi tama. Neurobiology of Learning and Memory. 1998; 69 (2): 92-105. [PubMed]
  • Argilli E, et al. Maina ma le taimi o le cocaine-faʻaaogaina le vaʻavaʻaʻi umi i le faʻalauteleina o le faʻaleleia o le fale. Journal of Neuroscience. 2008; 28 (37): 9092-9100. [PMC free article] [PubMed]
  • Bardo MT, Bevins RA. Faʻatulagaga o mea e faʻatulagaina: O le a le mea e faaopoopo i le tatou malamalamaga faʻamalamalamaina o le fualaau oona? Psychopharmacology (Berl) 2000; 153 (1): 31-43. [PubMed]
  • Beane M, Marrocco RT. Norepinephrine ma acetylcholine mediation o vaega o le mafaufau faʻalogo: O aʻafiaga mo faʻafitauli faʻaletonu o le mafaufau. Alualu i luma i le Neurobiology. 2004; 74 (3): 167-181. [PubMed]
  • Bell SL, et al. O le ulaula peʻa uma le faʻafitauli o le nikotini e faʻalauteleina ai le poto masani ma faʻaititia ai le manaʻo tapaa i tagata faʻaoga fualaʻau. Suʻesuʻega o le Nikotine & Tapaa. 1999; 1 (1): 45–52. [PubMed]
  • Biederman J, et al. Iloiloina o aʻafiaga o aiga o le le atoatoa o le le atoatoa o le tino ma le faʻaaogaina o vailaʻau. Amerika Journal of Psychiatry. 2008; 165 (1): 107-115. [PubMed]
  • Blake J, Smith A. Aafiaga o le ulaula tapaa ma le ulaula i luga o le faʻaogaina o le gaioiga galue. Human Psychopharmacology: Clinical and Experimental. 1997; 12: 259-264.
  • Boettiger CA, et al. Faʻafeiloaʻiga lata mai i tagata: Fronto-parietal network and role for catechol-O-methyltransferase 158 (Val / Val) genotype. Journal of Neuroscience. 2007; 27 (52): 14383-14391. [PubMed]
  • Brown SA, et al. Faʻaaogaina o neurocognitive a le autalavou: Aafiaga o le faʻaaogaina o le ava malosi. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2000; 24 (2): 164-171. [PubMed]
  • Cahill L, McGaugh JL. Faʻatinoga o lagona faʻalagona lagona ma tumau tumau. Trends i Neurosciences. 1998; 21 (7): 294-299. [PubMed]
  • Carlson G, Wang Y, Alger BE. Endocannabinoids e faafaigofieina ai le initoneti o le LTP i le hippocampus. Natura Neuroscience. 2002; 5 (8): 723-724. [PubMed]
  • Nofoaga Autu mo le Pulea ma le Puipuia o faamaʻi. Faʻasologa o Fomaʻi Faʻatela Suafa (FASDs) Toe Maua Novema 6, 2009 mai www.cdc.gov/ncbddd/fas/fasask.htm.
  • Chang L, et al. Igoa laiti laiti ma le faaletonu o mafaufauga i tamaiti ma le faʻataʻitaʻiga o le prenatal methamphetamine. Suesuega Faʻataʻitaʻiga: Neuroimaging. 2004; 132 (2): 95-106. [PubMed]
  • Choi WS, et al. O le ulaula tapaa e valoia ai le atinaʻeina o faʻafitauli o le atuatuvale i totonu o le US. Annals of Medicine Behavioral. 1997; 19 (1): 42-50. [PubMed]
  • Cloak CC, et al. Faʻasalaga i le paʻepaʻe o tamaiti e faʻaalia le prenatal methamphetamine. Neurology. 2009; 72 (24): 2068-2075. [PMC free article] [PubMed]
  • Conners CK, et al. Nicotine ma le gaioiga i le matua gauai atu i le le atoatoa o le le atoatoa o le tino (ADHD) Psychopharmacology Bulletin. 1996; 32 (1): 67-73. [PubMed]
  • Counotte DS, et al. Faʻafitauli le tumau o le mafaufau e mafua mai i le tamaʻi nicotine e faʻaalia i tamaʻi. Neuropsychopharmacology. 2009; 34 (2): 299-306. [PubMed]
  • Dalley JW, et al. Faʻailoga faʻamalosi o le amphetamine vavalalata i le tino: Faʻailoga mo filifiliga filifilia ile gaioiga faʻapitoa. Neuropsychopharmacology. 2005; 30 (3): 525-537. [PubMed]
  • Davis JA, et al. O le toʻesea mai le pulega masani o le nicotine e faʻaleagaina ai le fefefe o le faʻatulagaga i le C57BL / 6 mice. Journal of Neuroscience. 2005; 25 (38): 8708-8713. [PMC free article] [PubMed]
  • Del ON, et al. Faʻaleleia e le Cocaine self-administration le faʻataunuʻuina o galuega i se galuega televave malosi o le suavai. Psychopharmacology (Berl) 2007; 195 (1): 19-25. [PubMed]
  • Delanoy RL, Tucci DL, Uʻamea PE. Aafiaga Amphetamine i le umi o le malosi o le vavalalata i totonu o sela. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 1983; 18 (1): 137-139. [PubMed]
  • Devonshire IM, Mayhew JE, Overton PG. Cocaine sili ona lelei le faʻaleleia o togafitiga i luga o le pito i luga o le cortex matua. Neuroscience. 2007; 146 (2): 841-851. [PubMed]
  • Dopheide JA, Pliszka SR. Vaʻaia-leai se faʻafitauli pipisi: O se faʻamatalaga. Pharmacotherapy. 2009; 29 (6): 656-679. [PubMed]
  • Dwyer JB, Broide RS, Leslie FM. Nicotine ma le faia o faiʻai. Paʻu Fanau Suesuega Vaega C: Embryo Today: Reviews. 2008; 84 (1): 30-44. [PubMed]
  • Eichenbaum H. O se faʻaoga faʻapitoa mo le faʻalauiloaina o le mafaufau. Natura Neuroscience. 2000; 1 (1): 41-50. [PubMed]
  • Elkins IJ, McGue M, Iacono WG. Aafiaga faamoemoeina o le gauai-faaletonu / faaletonu o le tino, amioga le atoatoa, ma feusuaiga i mea tau tamaititi ma le faʻaleagaina. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 2007; 64 (10): 1145-1152. [PubMed]
  • Feltenstein MW, Tagai RE. Le neurocircuitry of addiction: O se vaaiga lautele. British Journal of Pharmacology. 2008; 154 (2): 261-274. [PMC free article] [PubMed]
  • Fergusson DM, Woodward LJ, Horwood LJ. Mamafa a le tina i le taimi o le maʻitaga ma le fetuunaiga o le mafaufau i le tuai o le talavou. Faletusi o le Kolisi Faapitoa. 1998; 55 (8): 721-727. [PubMed]
  • Franklin TR, et al. Faʻasagaga faʻagata i le sikaleti ulaula mea e ese mai le tuumuli ese mai le nicotine: O se faʻataunuʻu fMRI suʻesuʻe. Neuropsychopharmacology. 2007; 32 (11): 2301-2309. [PubMed]
  • Fried PA, Watkinson B, Grey R. Aafiaga eseese ile gaioiga o loʻo galue i 13-16-tausaga le matutua na faʻaalia i sikaleti ma marihuana. Neurotoxicology ma Teratology. 2003; 25 (4): 427-436. [PubMed]
  • Fried PA, Watkinson B, Gray R. O aʻafiaga o le ulaula sikaleti i tupulaga matutua-o se faʻatusatusaga faʻatasi ma le faia o fualaau faasaina. Neurotoxicology ma Teratology. 2006; 28 (4): 517-525. [PubMed]
  • Friswell J, et al. O aʻafiaga tele o opioids i luga o galuega faʻatonutonu o tane ma fafine soifua maloloina. Psychopharmacology (Berl) 2008; 198 (2): 243-250. [PubMed]
  • Galéra C, et al. Vaʻaia o le gasegase-le maitauina i le laʻititi ma le faʻaaogaina o mea i le tauleʻaleʻa: le kulupu GAZEL talavou. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2008; 94 (1-3): 30-37. [PubMed]
  • Goff DC, Henderson DC, Amico E. Cigarette ulaula i le schizophrenia: Sootaga ma togafitiga o le mafaufau ma togafitiga faafomai. Amerika Journal of Psychiatry. 1992; 149 (9): 1189-1194. [PubMed]
  • Goldstein RZ, et al. Le neurocircuitry o le mafaufau le lelei i vaisu fualaau faasaina. Trends in Sciences Sciences. 2009; 13 (9): 372-380. [PMC free article] [PubMed]
  • Gulick D, Gould TJ. O le ethanol ogaoga ei ai ona aafiaga biphasic i mafaufauga puupuu ma le umi-taimi i le pito i luma ma le fefefe o mea e tutupu i totonu ole C57BL / 6 mice. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 2007; 31 (9): 1528-1537. [PMC free article] [PubMed]
  • Hamilton BE, et al. Aotelega faaletausaga o fuainumera taua: 2005. Pediatrics. 2007; 119 (2): 345-360. [PubMed]
  • Hernández LL, Valentine JD, Powell DA. Faʻaleleia atili o Ethanol o Pavlovian paʻu. Neuroscience Neuroscience. 1986; 100 (4): 494-503. [PubMed]
  • Hughes JR, et al. Faʻaauau le ulaula i tagata maʻi. Amerika Journal of Psychiatry. 1986; 143 (8): 993-997. [PubMed]
  • Hughes JR, Keenan RM, Yellin A. Aafiaga o le tapaina o tapaa i le gauai atu i ai. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1989; 14 (5): 577-580. [PubMed]
  • Hyman SE. Togafitiga: O se faamai o le aoaoina ma le manatuaina. Amerika Journal of Psychiatry. 2005; 162 (8): 1414-1422. [PubMed]
  • Iñiguez SD, et al. O le faʻaleagaina o Nicotine i le taimi o le talavou e faʻaosoosoina ai se tulaga o le atuatuvale-pei o le matua. Neuropsychopharmacology. 2009; 34 (6): 1609-1624. [PMC free article] [PubMed]
  • Jacobsen LK, et al. Aafiaga o le ulaula tapaa ma le ulaula i luga o le malamalama i tamaiti talavou ulaula tapaa. Biological Psychiatry. 2005; 57 (1): 56-66. [PubMed]
  • Jacobsen LK, et al. Vaavaaiga o le mafaufau i le visuospatial i le taimi o le tuumuli ese o le nicotine i tupulaga talavou ma le faʻaalia o le fanatai i le gasegase o matua. Neuropsychopharmacology. 2006; 31 (7): 1550-1561. [PubMed]
  • Jacobsen LK, et al. O le faʻailoaina o le ulaula tapaa ma le tauleʻaleʻa e faʻafeiloaʻi ai le atinaʻeina o le mea lanu paʻepaʻe. Journal of Neuroscience. 2007; 27 (49): 13491-13498. [PubMed]
  • Jones S, Bonci A. Synaptic plasticity and addiction addiction. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Pharmacology. 2005; 5 (1): 20-25. [PubMed]
  • Kalivas PW, Volkow ND. O le faavae o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: O se togafitiga o le faaosofia ma le filifiliga. Amerika Journal of Psychiatry. 2005; 162 (8): 1403-1413. [PubMed]
  • Kelley AE. Manatua ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu: Faʻasalalau uʻamea faʻatasi ma masini molimasi. Neuron. 2004; 44 (1): 161-179. [PubMed]
  • Kelley BJ, et al. Faʻaleagaina o le tino i le gaʻoina o cocaine. Faʻamatalaga Faʻamalosi ma le Faʻaleagaina. 2005; 18 (2): 108-112. [PMC free article] [PubMed]
  • Kelly C, McCreadie RG. Uiga o le ulaula, faʻamaoniga o loʻo i ai nei, ma uiga muamua o le faʻataʻitaʻiga o tagata gasegase i Nithsdale, Scotland. Amerika Journal of Psychiatry. 1999; 156 (11): 1751-1757. [PubMed]
  • Kenney JW, Gould TJ. Faʻataʻitaʻiga o le aʻoaʻoga o le hippocampus-faʻalagolago ma le faʻaaogaina o le palasi e le nicotine. Neurobiology Molecular. 2008; 38 (1): 101-121. [PMC free article] [PubMed]
  • Khuder SA, Dayal HH, Mutgi AB. Tausaga i le ulaula tapaa ma lona aʻafiaga i le ulaula ulaula. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 1999; 24 (5): 673-677. [PubMed]
  • Kollins SH. ADHD, faʻafitauli o le faʻaaogaina o vailaʻau, ma togafitiga o le psychostimulant: Taiala o loʻo iai nei ma faʻataʻitaʻiga. Faʻamaumauga o Faʻafitauli Faʻafitauli. 2008; 12 (2): 115-125. [PubMed]
  • Kombian SB, Malenka RC. LTP faʻatusatusa ole non-NMDA- ma le LTD o tali a le NMDA-faʻasalalauga-faʻasalalauga i totonu o le nucleus accumbens. Natura. 1994; 368 (6468): 242-246. [PubMed]
  • Lambert NM, Hartsough CS. Suesuega faʻapitoa mo tapaa ulaula ma vailaʻau i aʻafiaga ole ADHD ma tagata ole ADHD. Tusi a le Aʻoga o le Faʻafitauli. 1998; 31 (6): 533-544. [PubMed]
  • Le Moal M, Koob GF. Faiga o vailaau faʻasaina: Ala i le faʻamaʻi ma le pathophysiological perspectives. European Neuropsychopharmacology. 2007; 17 (6-7): 377-393. [PubMed]
  • Leonard S, et al. Uma ma le mafaufau. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2001; 70 (4): 561-570. [PubMed]
  • Loughead J, et al. O le aʻafiaga o le faʻasologa o le faʻamalosi i luga o le faiʻai ma le faʻamalosia i tagata ulaula e ese mai i le genotype COMT. Mentalic Psychiatry. 2009; 14 (8): 820-826. [PMC free article] [PubMed]
  • Lyvers M, Yakimoff M. Neuropsychological faʻasologaina o le opioid faʻalagolago ma le tosoina. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2003; 28 (3): 605-611. [PubMed]
  • Maren S. Synaptic faʻavaeina o le mafutaga faʻatasi i le amygdala. Neuron. 2005; 47 (6): 783-786. [PubMed]
  • Matay VS. Dextroamphetamine e faʻaleleia ai le "faʻaogaina o fesoʻotaiga-faʻapitoa" faʻapitoa o le physiological: O le suʻesuʻega o le faʻataʻitaʻiga o rCBF. Journal of Neuroscience. 1996; 16 (15): 4816-4822. [PubMed]
  • Mattay VS, et al. Catechol O-methyltransferase val158-feiloaʻi le kenera ma le fesuiaiga o le tagata i le tali o le faiʻai i le amphetamine. Taualumaga a le National Academy of Sciences o le Iunaite Setete o Amerika. 2003; 100 (10): 6186-6191. [PMC free article] [PubMed]
  • McEvoy JP, et al. O le maualuga o le hyperperidol e faʻatele ai le ulaula i tagata gasegase i le schizophrenia. Psychopharmacology (Berl) 1995; 119 (1): 124-126. [PubMed]
  • McEvoy JP, Freudenreich O, Wilson WH. O le ulaula ma le togafitiga faʻapitoa i le faʻamaʻiina o tagata gasegase i le mafaufau. Biological Psychiatry. 1999; 46: 125-129. [PubMed]
  • Makok A, et al. Manatua galue i le ulaula tapaa: Faatusatusaga i tagata e le ulaula tapaa ma aʻafiaga o le faʻamalosi. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2006; 31 (5): 833-844. [PMC free article] [PubMed]
  • Miller C, Marshall JF. Faʻavae mole molemole mo le toe maua mai ma le toe faʻafouina o mafaufauga e fesoʻotaʻi faʻatasi ma le koko. Neuron. 2005; 47 (6): 873-884. [PubMed]
  • Molina BS, Pelham WE., Jr Tamaiti vavalo i le faʻaaogaina o vailaʻau i suʻesuʻega umi o tamaiti ile ADHD. Journal of Abnormal Psychology. 2003; 112 (3): 497-507. [PubMed]
  • Moriyama Y, et al. Talafaasolo- pito o aiga o le ava malosi ma le toe foi mai o le mafaufau i le tolopoina o le toesea. Lapatai ma le Neuroscience Clinical. 2006; 60 (1): 85-89. [PubMed]
  • Naqvi NH, et al. O le faʻaleagaina o le iniseti e faʻalavelave ai mea ua fai ma vaisu i sikaleti sikaleti. Saienisi. 2007; 315 (5811): 531-534. [PMC free article] [PubMed]
  • Nooyens AC, van Gelder BM, Verschuren WM. O le ulaula ma le paʻu o mafaufauga i le va o alii ma tamaitai ogatotonu: O le Doetinchem Cohort Study. Amerika Journal of Health Public. 2008; 98 (12): 2244-2250. [PMC free article] [PubMed]
  • Nugent FS, Kauer JA. LTP o GABAergic faʻasalaga i le faʻalauteleina o le lautele ma le tala atu. Journal of Physiology Online. 2008; 586 (6): 1487-1493. [PMC free article] [PubMed]
  • Ornstein TJ, et al. Faʻamatalaga o le faʻaleagaina o le mafaufau i le amphetamine masani ma heroin abusers. Neuropsychopharmacology. 2000; 23 (2): 113-126. [PubMed]
  • O'Shea M, McGregor IS, Mallet PE. Faʻaalia pea le faʻaleagaina o le cannabinoid i le taimi o le perinatal, talavou poʻo le tupulaga matua e faʻapupulaina ai faʻafitauli tumau tumau i le faʻaaogaina o mea faitino ma faʻaitiitia fegalegaleaiga faʻasalalau i totonu o tama. Journal of Psychopharmacology. 2006; 20 (5): 611-621. [PubMed]
  • Otani S, et al. Faiga faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga faʻasolosolo taimi umi i le vaʻai muamua o le rat. Cerebral Cortex. 2003; 13 (11): 1251-1256. [PubMed]
  • Patterson F, et al. O le le atoatoa o mea faigaluega e faʻataunuʻuina ai le toe faʻaaogaina o le ulaula pe a maeʻa ona faʻasaʻo. Tausiga o vailaʻau ma le ava malosi. 2010; 106 (1): 61-64. [PMC free article] [PubMed]
  • Pauly JR, Slotkin TA. Falemaʻa tapaa tapaa, sui o le nicotine ma le faʻaleleia o le neurobehavioural. Galuea Paediatrica. 2008; 97 (10): 1331-1337. [PubMed]
  • Penfield W, Milner B. Mea le lelei o gaioiga e maua mai i vaeluaga o le va o le hippocampal zone. AMA Archives o Neurology and Psychiatry. 1958; 79 (5): 475-497. [PubMed]
  • Piper BJ, Meyer JS. Le lelei o le mafaufau ma faaititia le popole i tamaʻi talavou matutua na tuuina atu togafitiga faifai pea a le MDMA i taimi o le pasekalesene. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2004; 79 (4): 723-731. [PubMed]
  • Pomerleau CS, et al. Faiga o le ulaula ma le faʻasaina o aʻafiaga i tagata ulaula e leai se ADHD, tamaititi ADHD, ma tagata matutua ADHD symptomatology. Faʻafeiloaʻiga Faʻaleaga. 2003; 28 (6): 1149-1157. [PubMed]
  • Pope HG, Jr, Gruber AJ, Yurgelun-Todd D. Residual neuropsychologic effects of cannabis. Ripoti a le Lotoifale o loʻo i ai nei. 2001; 3 (6): 507-512. [PubMed]
  • Pulsifer MB, et al. Vaʻaia o fualaau faʻasaina: Aafiaga i le galulue faʻatasi i 5 tausaga. Clinical Pediatrics. 2008; 47 (1): 58-65. [PMC free article] [PubMed]
  • Raybuck JD, Gould TJ. O le toesea o Nicotine na mafua ai le le maua o le paʻu i le C57BL / 6 mice-o se matafaioi mo le mauaina o le nicotinic acetylcholine receptors. Europa a le Neuroscience. 2; 2009 (29): 2-377. [PMC free article] [PubMed]
  • Regier DA, et al. Faʻaleagaina o faʻafitauli mafaufau i le ava malosi ma isi faʻaaoga fualaau faasaina. Faʻaiʻuga mai le Suesuega a le Epidemiologic Catchment Area (ECA). JAMA. 1990; 264 (19): 2511-2518. [PubMed]
  • Richards M, et al. Faʻaaogaina o le ulaula ma le faʻasolosolo o le mafaufau i le vaeluagalemu o le soifuaga: Molimau mai se suʻesuʻega a le suʻega fanau pepe. Amerika Journal of Health Public. 2003; 93 (6): 994-998. [PMC free article] [PubMed]
  • Richardson GA, et al. Faʻavaʻaina o le ava ma le mariuana: Aafiaga i neuropsychological results i 10 tausaga. Neurotoxicology ma Teratology. 2002; 24 (3): 309-320. [PubMed]
  • Robinson TE, Berridge KC. Le mafaufauga ma le neurobiology o le tagofia o mea ua fai ma vaisu: O se lagona faatosina-lagona. Togafitiga. 2000; 95 (Aseta 2): S91-117. [PubMed]
  • Rogers RD, et al. E le mafai ona faʻafitauli i le faia o faaiuga i le faia o le amphetamine masani, tagata faʻatau faʻataʻitaʻi, tagata gasegase i le faʻaaogaina o le cortex muamua, ma le tryptophan-tagata faʻanoanoa masani: Faʻailoga mo le monoaminergic mechanisms. Neuropsychopharmacology. 1999; 20 (4): 322-339. [PubMed]
  • Rukstalis M, et al. O le faateleina o le faʻamalosi-faʻamaʻi faʻamalositino faʻaalia le toe foʻi i tua o tagata ulaula i le togafitiga o le nicotine. Tala o Tusiga o le Faasaoina o Tomai. 2005; 28 (4): 297-304. [PubMed]
  • Ryback RS. Le faʻaauau ma le faʻamaoni o aafiaga o le ava i le mafaufau. Se iloiloga. Faʻamaumauga o le Faʻasalalau o Suesuega i luga o le Ava malosi. 1971; 32 (4): 995-1016. [PubMed]
  • Tagai RE. Paʻu o meaʻai o cocaine-cue e mafua ai le toe faʻalogo. Faʻamatalaga a le Europa o Faʻataʻitaʻi. 2005; 526 (1-3): 140-146. [PubMed]
  • Semenova S, Stolerman IP, Markou A. Chronic administration o le nicotine e faʻaleleia ai le mafaufau aʻo faʻaaogaina e le nicotine le faʻaitiitiga o galuega ile 5-choice serial reaction le taimi o galuega ile kioti. Pharmacology Biochemistry ma amioga. 2007; 87 (3): 360-368. [PMC free article] [PubMed]
  • Setlow B. O le nucleus accumbens ma le aʻoaʻo ma manatua. Journal of Neuroscience Research. 1997; 49 (5): 515-521. [PubMed]
  • Slamberová R, et al. O le aʻoaʻoina i le nofoaga o le taʻavale, e le o le New-learning task, e suia e le prenatal methamphetamine. Suesuega o le Brain Research Development. 2005; 157: 217-219. [PubMed]
  • Slotkin TA, et al. O le tamaititi le nicotine administration e suia tali i le nicotine na tuʻuina mulimuli mai i le matua: Adenylyl cyclase cell signaling in the brain brain at the administration of nicotine and withdrawal, and effects. Brain Research Bulletin. 2008; 76 (5): 522-530. [PubMed]
  • Solowij N, et al. Galulue faʻamalosi o tagata faigaluega gaosiga mamafa uumi e sailia le togafitiga. JAMA. 2002; 287 (9): 1123-1131. [PubMed]
  • Stiglick A, Kalant H. O le faʻaletonu o le aʻoga i totonu o le faʻataʻitaʻi faʻataʻavalevale pe a uma le togafitiga umi o le cannabis i tama. Psychopharmacology (Berl) 1982; 77 (2): 117-123. [PubMed]
  • Faʻaaogaina o le Faʻaaogaina o le Soifua Malōlōina ma le Mafaufau Mafaufau (SAMHSA) DHHS Pub. Leai SMA 07-4343. Rockville, MD: SAMHSA; 2007. Faʻaiʻuga mai le 2006 National Survey on Drug Use and Health: Faʻamaumauga a le Atunuʻu. Maua i: www.oas.samhsa.gov/NSDUH/2k6NSDUH/2k6results.cfm#8.1.3.
  • Sullivan JM. Faʻavae sela ma moleʻoleʻole auala faʻavaeina aʻoaʻoga ma faʻamanatuga faʻaleagaina faia e cannabinoids. Aʻoaʻoga & Manatua. 2000; 7 (3): 132–139. [PubMed]
  • Swan GE, Lessov-Schlaggar CN. O aʻafiaga o asu tapaa ma le nicotine i luga o le cognition ma le faiʻai. Neuropsychology Review. 2007; 17 (3): 259-273. [PubMed]
  • Tang YL, et al. Comorbid psychiatric diagnoses ma a latou fegalegaleaiga ma le mafaufau o le cocaine e mafua mai i mataupu o le cocaine-faalagolago. American Journal on Addictions. 2007; 16 (5): 343-351. [PubMed]
  • Thomas AJ, O'Brien JT. O le atuatuvale ma le malamalama i tagata matutua. Faʻamatalaga i le taimi nei i le Fomaʻi. 2008; 21 (1): 8-13. [PubMed]
  • Thomasius R, et al. Mood, cognition ma le serotonin transporter o loʻo maua i tagata o loʻo iai nei ma le tupu muamua (MDMA): O le mamao umi. Journal of Psychopharmacology. 2006; 20 (2): 211-225. [PubMed]
  • Toro R, et al. Faʻaalia le faʻafeiloaʻi i le sikaleti faʻatasi ma le ulaina o le sikaleti faʻatasi ma le cerebral cortex. Neuropsychopharmacology. 2008; 33 (5): 1019-1027. [PubMed]
  • Vaglenova J, et al. Aafiaga tumau umi o le nicotine i luga o le suʻega: Tulaga faapitoa o le tane ma le matafaioi o le galuega a le faʻamaumauga a le AMPA. Neurobiology of Learning and Memory. 2008; 90 (3): 527-536. [PubMed]
  • van Duijn CM, Hofman A. O le sootaga i le va o le nicotine ma le maʻi a Alzheimer. BMJ. 1991; 302 (6791): 1491-1494. [PMC free article] [PubMed]
  • Verdejo-García A, Pérez-García M. Faʻamatalaga o le faʻaitiitiga o le tino i cocaine ma le heroin polysubstance tagata faʻaoga: O mea masani ma eseesega i vaega eseese o le pulega. Psychopharmacology (Berl) 2007; 190 (4): 517-530. [PubMed]
  • Volkow ND, et al. O le leiloa o le aufaʻapoʻapoʻa o le dopamine i methamphetamine e faʻaaogaina ma le le toe faʻaaogaina. Journal of Neuroscience. 2001; 21 (23): 9414-9418. [PubMed]
  • Volkow ND, et al. Cocaine cues ma le dopamine i le pito i tua o le tino: Faʻatinoga o le manaʻo i le tagofia o le koko. Journal of Neuroscience. 2006; 26 (24): 6583-6588. [PubMed]
  • Volkow ND, et al. Iloilo le ala o le taui i dopamine i le ADHD: Faʻafitauli i le falemaʻi. JAMA. 2009; 302 (10): 1084-1091. [PMC free article] [PubMed]
  • Wang GJ, et al. Toe faʻaleleia o le faiʻai i le faiʻai i methamphetamine tagata faʻatauvaʻa pe a maeʻa le faʻasao. Amerika Journal of Psychiatry. 2004; 161 (2): 242-248. [PubMed]
  • Yates WR, et al. Aafiaga o le ava malosi ile fetal e faʻaalia i luga o tagata matutua uiga o le nicotine, ava malosi, ma le faʻalagolago i fualaau faasaina. Alcoholism: Suesuega Faʻapitoa ma Faʻailoga. 1998; 22 (4): 914-920. [PubMed]
  • Yin HH, et al. O le Ethanol e fesuiaʻiina le faʻagasologa o le faʻauʻuina o le gasegase umi faʻavaomalo i le ogatotonu o le gataifale. Europa a le Neuroscience. 2007; 25 (11): 3226-3232. [PubMed]
  • Ziedonis DM, et al. Nicotine faʻalagolago ma schizophrenia. Falemai & Fomaʻi o le mafaufau. 1994; 45 (3): 204–206. [PubMed]