Faʻamatalaga faʻapitoa i le fegalegaleaiga o lagona ma le cognition i le pito i luma muamua (2011)

Neurosci Biobehav Rev. 2012 Ianuari; 36(1): 479-501. Lomia i luga o le initaneti 2011 Aukuso 25. Tui:  10.1016 / j.neubiorev.2011.08.005

PMCID: PMC3244208
 

O le lomiga mulimuli a le tagata faʻasalalau lomiga o lenei tusiga o loʻo avanoa i Neurosci Biobehav Rev

Vaai i isi tala i le PMC faʻailoa le lomiga lolomi.

Alu i le:

lē faʻatino

O suʻesuʻega faʻapitoa i suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o gaioiga faalelagona e fegalegaleai ma isi vaega o le tomai. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai le gafatia o faʻaleleia o lagona e aʻafia ai le tele o faʻatautaia o mafaufauga, ma le mafai gafatia e tagata ona faʻaaogaina le faʻaogaina o le mafaufau e faʻafoe ai tali faʻalagona. O vaega o le cortex muamua e foliga mai e taua tele i nei fegalegaleaiga. Ae ui i lea, o le faʻaogaina o nei fegalegaleaiga e faʻaauau pea e na o se vaega e faʻamalosia. I le iloiloga o loʻo i ai nei, tatou te faʻamatalaina fesoʻotaʻiga faʻaanatura i le va o vaʻaia ma le pito i luma o le pito i tua ma o latou fesoʻotaʻiga faʻatasi ai ma vaipanoa limbic. E na o se vaega o vaega ole pito i luma e ono aʻafia ai le gaioiga o le amygdalar, ma o ia ituaiga o faʻataʻitaʻiga muamua o lagona ma faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu faʻalagona e tatau ona aʻafia ai i auala lelei o faatosinaga. Matou te taulai atu foi i le auala e mafai ai e le mamanu patino o le faʻaleleia ma faʻatalanoaga i le va o nei itulagi ona faʻamaonia le natura o le faʻamatalaga o faʻamatalaga i le va o le telefoni ma le pito i tua ma le amygdala. O nei mamanu o fesoʻotaʻiga e feteʻenaʻi ma manatu e masani ona faʻaalia e uiga i le natura o fesoʻotaʻiga i le va o lagona ma le manava.

uputatala: faʻasalalauga, faʻasalalauga, fesoʻotaʻiga, fesoʻotaiga vavalalata, faʻatonutonuga o lagona, faʻalogo, manatua galuega

1. faʻatomuaga

Faʻatinoina suʻesuʻega suʻesuʻeina pe faʻafefea ona fesootaʻi lagona ma isi vaega o le faʻamaonia. O ia ituaiga galuega ua faʻamalosia ai auala e mafai ai e faʻamatalaga faʻalagona faʻalagona ona taʻitaʻia pe le amanaʻiaina le gauai (Ohman et al. 2001; Sili ma al. 2005; Mathews & Wells, 1999), ma faʻataʻitaʻiga filifiliga faʻavae (Knutson et al. 2008). I le taimi lava e tasi, o le faʻalauteleina o tusitusiga ua faʻamaonia ai o le mafaufau e pei o le toe iloiloga e mafai ona faʻatonutonuina ai lagona faʻaalia (Jackson et al. 2000; Kim & Hamann, 2007; Ochsner et al. 2002; Ochsner, Ray, et al. 2004; Ray, Wilhelm & Gross, 2008). O le mea moni, o fegalegaleaiga i le va o galuega e masani ona faauigaina o se lagona loloto poʻo le loloto o le mafaufau e matua tele lava ina ia fesiligia ai le fevaevaeaʻiga masani i le va o nei tuatusi (silasila faʻapitoa Pessoa, 2008). Ae peitai, o le vaevaega e maua ai le taua o le taua i lena gaioiga faalelagona o uiga faapitoa o le faagaioiga e mafai ona iloagofie mai isi vaega o mafaufauga i le auala lava lea e tasi o le gaioiga poo le manatua e eseese uiga ma ua vave ona faia i ni eseesega (tusa lava pe o nisi taimi) o faiʻai o faiʻai.

O le auala e faʻafefe ai lagona ma isi fefaʻatauaʻiga o fefaʻatauaʻiga ua avea ma mea e sili atu ona faʻatotonugalemu i faʻataʻitaʻiga o togafitiga o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻamatalaga o faʻafitauli o le atuatuvale e masani lava ona taulaʻi atu i le faʻailogaina o le vaʻaia o le mafaufau i mea taufaamatau (Epikopo, 2007; Cisler & Koster, 2010; Ouimet, Gawronski & Dozois, 2009; Williams et al. 1996). E tutusa foi, o le toilalo e faʻaaogaina ai luga ifo o le pulea o lagona e faʻapupulaina o le totonugalemu o le faʻafitauli o le mafaufau e mafua mai i le atuatuvalega tele (Fales et al. 2008; Johnstone et al. 2007; Almeida et al. 2009; Taylor Tavares et al. 2008), i le tuʻufaʻatasia o le le atoatoa o tagata (Fou et al. 2008).

Lisi o le pito i luma o le pito i luma o le tino i totonu o le neurobiology faatusa o le faʻatalatalanoaga i le va o lagona ma isi vaega o le cognition. Ae ui i lea, o foliga faʻaanatura o itu eseese o loʻo i luma atu e masani ona tuʻuina atu i ai le silasila i le mafaufau i le aoga o ia ituaiga ata. I le tulaga e faapea o le tino, e masani lava ona talanoaina i na o tulaga lautele pe o iai i le eria ni fesoʻotaʻiga tuusao pe faʻafefeleleia faʻatasi ma vaega ole limbic, pei o le amygdala poʻo le hypothalamus. Ae ui i lea, o auiliiliga o nei fesoʻotaʻiga e taua mo le malamalama i nei felaʻaiga faʻaitulagi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga lea e faʻatautaia ai le faʻasalaga muamua o le faʻasalaga muamua (DLPFC) tuusao e le mafai ona faʻamaonia le gaoioiga a le amygdalar pe a fai e faʻaalia e le DLPFC le tele o faʻamatalaga tuusaʻo i le amygdala. Afai o nei faʻaiuga e tauagafau pe leai foi, o isi ata faʻapitoa e faʻalagolago i le va o isi vaega o le a talafeagai e faʻamatalaina ai le DLPFC i luga o tali a le amygdalar.

O le faʻavaega o vaega eseese o le pito i luma ma le laminar mamanu o latou fesoʻotaʻiga e mafai foi ona tuʻuina atu ai ni malamalamaaga loloto i fegalegaleaiga i le va o lagona ma faʻalogona feʻau e faʻatautaia e le cortex muamua (PFC). Aemaise lava, o faʻafanua o le cytoarchitectural o vaipanoa o loʻo i lalo o le vailaʻau o loʻo taʻitaʻia ai le auala latou te faʻasoaina ai faʻamatalaga ma fegalegaleai ai ma isi itulagi. O lenei vaega lona lua o le auiliiliga e masani lava ona le ulu atu i talanoaga e uiga i mea e le o ni mea e tutupu i lagona-feusuaiga, e ui lava e taua tele mo le malamalama i nei faiga.

I le pepa o loʻo i ai nei, matou te taumafai e faʻamatalaina ni faʻaaliga o fesoʻotaiga vavalalata i totonu o PFC eseese, ma a latou fegalegaleaiga ma le amygdala. Matou te taulaʻi faapitoa i faʻasesega i le va o le pitonuu ma le PFC ona o faʻasalalauga umi o le cortex orbitofrontalte (OFC) i faʻalagona faʻalagona (Zald & Kim, 1996) ma le tutusa o fesoʻotaiga a le DLPFC i tulaga tau pulega o le faʻamaonia (Fuster, 1989; Stuss & Benson, 1986). Matou te faʻamatalaina foi le matafaioi o le muai faʻataunuʻu (ACC) / faʻailoga ile pito i luma i nei fegalegaleaiga, e pei o le tele o faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o nei fausaga o loʻo tuʻuina atu ai se fesoʻotaʻiga taua i le va o lagona ma isi vala o le cognition.

2. Topography ma uiga o le cycloarchitectural o le PFC

Topography

E masani ona vaevaeina le PFC i le lautele o le 6 lautele, faletua, ventrolateral (VLPFC), frontopolar (FP), OFC, ventromedial (VMPFC), ma le dorsomedial (DMPFC) (see Ata 1). O le sao o tuaoi o nei vaipanoa e masani lava ona faʻaaoga e tagata suʻesuʻe, ae o le numera o le nomenclature lautele ua faʻamaonia le aoga e avea o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele mo le malamalama i le anatomy ma le galuega a le PFC.

Ata 1  

Itumalo lautele o le PFC i tagata. O lanu lanu o loʻo faʻatusalia ai le lata mai o lautele lautele o le PFC. I vaaiga uma lauiloa (agavale) ma le vaaiga ile mafaufau (taumatau), o le itulagi ua ufitia i se itu o le "itu ua afaina" ...

Phylogeny ma le Cytoarchitecture

O le PFC e lua vavaeesega, faʻavae tino faʻapitoa foliga faʻamaonia (Barbas, 1988; Maota, 1969; Yeterian & Pandya, 1991). O le faʻavaeina o le faʻavae e maua mai i le autu o le OFC ma faʻasalalau muamua i le pito i luma o le frontal, ma e masani lava i le VLPFC (faʻauʻu i le eria Brodmann (BA) V46). I le eseesega, o le mediodorsal trend e amata i luga o le kollosum, e agai i luma i le puipui puipui o le pito i luma o le pito i luma ma afifi faataamilo i le pito i luga o le lobe i le DLPFC (faaiʻu i le BA D46). O nei taʻiala o loʻo faʻaalia ai se mamanu o laʻasaga mulimuli o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻatia o loʻo atagia i totonu o le atinaʻe ma le faʻalauteleina o le fale maʻaulu IV. O le evolusione o le pito sili ona tuai o nei tulaga e tutusa lelei, ae o le tulaga o le tupulaga aupito sili ona laiti o loʻo i ai se laupepa lapopoa ma lelei. I le tulaga masani, o lenei alualu i luma faʻasolosolo e amata i le pito i lalo o le OFC (o loʻo faʻaaoga ai fuaitau o Carmichael ma Price (Carmichael & Tau, 1994) ma mulimuli mai i le ogatotonu o le OFC, o loʻo agaʻi i le mumu E faʻamaʻi aʻu i se pepa maʻalaupapa motuʻese IV e pei o se tasi e faʻanofo muamua pe tuai, ma mulimuli ane oʻo atu i le corulane eulaminate II ma se pupuʻu IV ma le supragranular malosi lapalapa e pei o se tasi e agai atu agai i itu pito i luma ma nofoaga e felafoaʻi ai (Barbas & Pandya, 1989; Carmichael & Tau, 1994; Petrides & Mackey, 2006; Tau, 2006a). O faʻatulagaga o mediodorsal e faʻaalia ai le alualu i luma o le cytoarchitectural tutusa. Amata i corielocortex cortex i luga o le gasegase paʻu, o le a avea le dysgranular i le cingula (e aofia ai le totoga, o le taimi muamua, ma le supragenual regions), eulaminate I pei o le tasi e alu muamua i luga o le puipui puipui po o le sili atu foi i le pito i luma o le pito i luma, ma iu ai ina avea ma se tasi II i le tele o itulagi (BA 8 ma 46).

Ina ia aloese mai le fenumiai, tatou te maitauina le faʻaaogaina o le fuaitau o le mediodorsal e le tatau ona fenumiai ma le vaega o le DMPFC o loʻo otooto atu i le Ata 1. O le mediodorsal trend e aofia ai le DMPFC, ae aofia ai foi VMPFC vaega 25 ma 32, ma vaega o le BA 10 i luga o le puipui medial (vaega 10m i le nomenclature o Ongur et al. (2003); Ata 2).

Ata 2  

O le faʻavae ma le mediodoral phylogenetic trends. I nei faiga uma e lua, ua faasolosolo ona ese le eseesega o le cortex. Ata na faʻafetaui ma faʻatagaga mai Barbas ma Pandya 1989. Faʻamatalaga: Pro prociport; PAII limbic periallocortex; D i tua; ...

O le mamanu o le gaosiga o le cytoarchitectural e pei o se tasi e alu ese mai i le mea e tupu i le eulaminate II cortex e o faatasi ma le faateleina o le numera o neuron (density density), o le tele o sel pyramidal i papafa II ma le V, ma le maualuga o le faʻasalaga (Barbas & Pandya, 1989; Dombrowski et al. 2001; Ata 3), lea e faʻatasi ai le eseesega o faʻamatalaga o faʻamatalaga o faʻamatalaga i isi itu. O isi eseesega eseese i le va o vaega muamua e tulaʻi mai i le tulaga o le faʻaaogaina o talafaasolopito, e masani ona atagia mai ai uiga eseese o le lotoifale. Carmichael ma le Tau (Carmichael & Tau, 1994) vaevaeina le Macaque OFC ma le medico PFC i le tele o tulafono faatonutonu laiti e faʻavae i luga o ia ituaiga (tagai ata 4), ma o le tele o nei foliga e mafai ona iloa i tagata (Ongur et al., 2003). O le eseesega o foliga vaaia o loʻo iai i totonu o sousregions pito i luma e aʻafia ai uiga patino o le faʻamatalaga o faʻamatalaga na faʻatino e sousregions muamua (Wang et al., 2004; Zald, 2007), ae sili atu i le lautele o lenei pepa. O le mea mataʻutia, o vaevaega faʻamalamalamaina o le PFC o loʻo i ai ni mamanu eseese o le fesoʻotaʻiga i totonu o le PFC faʻapea ai ma isi vaega o le faiʻai o le cortical and subcortical.

Ata 3  

Laasaga faamanuiaina o le eseesega i luga o le palapala i totonu o le PFC. Faatasi ai ma le tulaʻi mai o le vaega taua o le tino maliu o IV, o loo i ai le faateleina o le tele o sela, ma le tele o neo pyramid in layers III ma V. Ata ua fetaui ma le faatagaga ...
Ata 4  

Flat map e faʻaalia ai vaega o le PFC i le Macaque. I lenei faʻataʻitaʻiga o faʻataʻatiaga o map, o le cortex ua oti i le mataupu faavae sulcus (pito i luga ma le pito i luga o laina uma). O le fuainumera ma le faailogaina o le polokalame e fetuutuunai mai Carmichael ma le Tau, ...

Cytoarchitecture i Tagata

E ui lava o loʻo i ai le maualuga o le homology i le faʻataʻitaʻiga ma le ola o le tagata i totonu o le frontal lobes, ma o faiga masani a le fomaʻi e fefaasoaaʻi i totonu o ituaiga meaola, e tele faafitauli e tulaʻi mai i le va o le tagata ma manu. Muamua, o suʻesuʻega faʻaleagaina o tagata e masani lava ona faasino i vaega o Brodmann (Brodmann, 1914), ae aua le atagia ai atinaʻe i le faailoagofieina o vaega o le cytoarchitectural ma tuaoi tuaoi na tutupu talu mai le galuega paionia a Brodmann toeitiiti atoa le seneturi talu ai. Lona lua, o le faʻaaogaina o nei faʻafanua e masani ona faʻavae i Talairach Atlas (Talairach & Tournoux, 1988), ae o lenei mea e sili ona talafeagai, e leʻo faia se suʻesuʻega i luga o le faiʻai o le cytoarchitectural i luga o le faiai. Tolu, o loʻo i ai se vaʻavaʻaleʻa i le va o igoa o manu ma igoa o tagata i totonu o le vavao o luma, i le mea o loʻo faʻaaogaina e le meaola manu eseese suiga i luga o le igoa na tusia e Walker (Walker, 1940), lea o nisi tusitala ua oʻo atu nei i tagata (Petrides & Mackey, 2006; Ongur et al., 2003), aʻo le tele o tagata suʻesuʻe suʻesuʻeina e le neuroima e faʻaaogaina pea igoa o Brodmann. O le mea e leaga ai, o nisi taimi e leʻo manino ai le igoa o le igoa e faʻaaogaina ai le au suʻesuʻe i le taimi e lipotia ai a latou sailiga. O lenei mea e maua ai le uiga le mautonu ile pito i fafo o le OFC / VLPFC, lea e masani ona faatatau i ai tagata suesue i le BA 47, ae o tusitusiga a manu e faatatau i le 12. O le igoa 47 / 12 ua faʻaaoga nei e nisi o neuroanatomists e faʻamatala ai lenei vaega i tagata, e ui lava o le tuaoi ole vaega o lenei eria e finau pea e ala i le taʻitaʻia o neuroanatomists (Petrides & Mackey, 2006; Ongur et al., 2003). I se tulaga talitutusa, o vaega 13 ma 14 ua manino manino mai i manuki, ma o vaega tutusa e matauina i totonu o tagata, ae le maua e Brodmann poo Talairach, o le na faaaogaina se igoa lautele o le 11 i itu uma ma pito i luma o le medial OFC. I le faʻamatalaina o faʻamaumauga o le faʻamalosia o tagata, tatou te masani ona taʻua le faiga lautele e faʻamaonia ai igoa o loʻo faamatalaina e Petrides ma Mackey (2006), nai lo Talairach atlas ina ia mafai ai ona faʻaogaina faʻamatalaga mai suʻesuʻega a le tagata e le o se tagata.

3. Fesoʻotaʻiga

Ole tele o faʻamatalaga lata mai i fesoʻotaʻiga muamua e afua mai i suʻesuʻega a manu. Ae ui i lea, na tuʻuina atu i le cytoarchitectural homology i luga o primates (Petrides & Mackey, 2006; Ongur et al., 2003), e masani lava ona manatu o le fesoʻotaʻiga o nei eria e tele lava ina faʻasaoina i ituaiga ituaiga meaola. I lea tulaga, e talafeagai le faʻaaogaina o tusitusiga e le gata i le tagata e fesoʻotaʻi atu i le fesoʻotaʻiga e avea ma faavae mo le iloiloina o le fesoʻotaʻiga i totonu o tagata. Matou te taulai atu i ituaiga faʻafesoʻotaʻi iinei: fesoʻotaʻiga amygdala-PFC, ma fesoʻotaʻiga i va o PFC eseese.

Amygdalar faʻaliliu atu i le PFC

O le OFC ma le medial PFC e maua mai le saofaga tele mai le amygdala (Amaral et al., 1992; Carmichael & Tau, 1995; Barbas & Zikopoulos, 2006). O lenei tulaga e ese le eseesega i le DLPFC, lea e maua ai ni nai faasinoala saʻo mai le amygdala. O se toe iloiloga o tusitusiga ua faailoa mai ai o nisi o faʻaaliga i le vaʻaia ma le mafaufau o le PFC eseese e faʻalagolago i le nucleus poʻo le autu o le amataga (Amaral & Tau, 1984; Barbas & De, 1990; Amaral et al., 1992; Carmichael & Tau, 1995). Ae ui i lea, o nei auiliiliga e sili atu i le lautele o lenei pepa, ma o se ata malosi tele o le fesoʻotaʻiga e faʻaalia i le eseesega o le telefoni e faʻamatala ai se talanoaga lautele o mamanu fesoʻotaʻiga. Ata 5 Faʻaalia se faʻavae lautele o vaʻai amygdalar (e mafua mai i le tele o amygdalar nuclei) i totonu o le pito i luga o le mafaufau ma le lautele o le faiʻai macaque e faaaoga ai le nomenclature Carmichael ma le Price. O le ata o loʻo faʻamaonia ai e le tutusa le lapoʻa i luga o ona sooga ma le amygdala. O se faʻamatalaga faapitoa o le leai o se saofaga tele i totonu o 13m, 13l, 12m, 11l, ma le 10o i luga o le faʻavae. O le puipui medial foi na te mauaina le tele o amygdalar input, ae e le o se toniga, aua e le o se vaega taua o le 10m po o le nofoaga 9 o loo i ai se amygdalar taua.

Ata 5  

Ata faʻafanua o le Cytoarchitectural o le ogatotonu. Cytoarchitectural labeling of frontal lobes ua suia mai Brodmann (1914) (tauagavale), Ongur, Ferry & Tau (2003) (ogatotonu) ma Petrides ma Mackey (2006)(taumatau). Manatua le tele o eseesega i ...

E lua ni faaiuga e mafai ona maua mai lenei mamanu o le saofaga. Muamua, o le amygalar input i totonu o le PFC o loʻo faʻatulaga faʻamaonia ma o loʻo faʻalauteleina i totonu o nofoaga e sili atu i le cytoarchitectura. O lenei mea e faʻaalia ai o se mea sese le togafitia o le OFC poʻo le medale PFC e peiseai na matua fesoʻotaʻi ma le amygdala. Ae, o le gauai atu i le nofoaga i totonu o le OFC ma le medial PFC e fautuaina aʻo lei tusia ni faʻasalalauga e uiga i le fesoʻotaʻiga amygdalar. Lua, o le DLPFC ma le FP latou te maua le faʻatagaina o le amygdalar e matua vaivai lava (e naʻo auala sili ona maaleale e faʻaalia ai le faʻamaonia o se mea e aofia ai le amygdalar). O se taunuuga, o aafiaga a le amygdalar i luga o le DLPFC ma le FP e mafai ona le tuusao, pe o le feaveaʻi e ala i le cingulum poʻo le pito i tua o le OFC (poʻo isi faʻalapotopotoga lautele, e pei o le suia o le neurotransmitter systems).

Faʻamatalaga muamua i le amygdala

O galuega faatino a le PFC i le amygdala o loʻo faʻatulagaina faʻapitonuʻu (Tau, 2006b; Ghashghaei et al., 2007; Stefanacci & Amaral, 2002; Stefanacci & Amaral, 2000). O le mea lautele, o vaega pito i luma o loʻo maua ai faʻasologa mai le amygdala e lafo atu ai faʻamatalaga i le amygdala, ae o vaega e le tele ni amygdalar input (e pei o le DLPFC ma le FP) o loʻo i ai ni vaʻavaʻa vaivai i amygdala. O le tele o vaʻaia e tele lava ina atagia mai ai le cytoarchitectonics, faʻatasi ai ma le faʻavaivaia o le maualuga o le vavalalata e pei o se tasi e alu ese mai i vaega faʻataʻetaʻu e sili atu le atiaeina o isocortex eulaminate. O lenei mamanu o loʻo faailoa mai ai e le mafai ona tuʻuina atu faʻasalalauga tuusao e le DLPFC ma le FP) i luga o le amygdala, ma i le tulaga o loʻo latou aʻafia ai le amygdala, atonu o le a faʻaalia le faatosina. E le o le faapea mai e leai ni tuusaʻo tuusao mai le DLPFC i le amygdala, talu ai o suʻesuʻega e tele na latou matauina saʻo mai le nofoaga o 9 ma 46 (Stefanacci & Amaral, 2002; Aggleton et al., 1980; Amaral & Insausti, 1992). Nai lo lea, o faʻataʻitaʻiga e masani lava ona malamalama tele ina ia maua ai se tulafono lautele o le gaioiga o le amygdalar.

E ui lava o faiga masani a le cytoarchitectonics e maua ai le pule sili ona lelei i tulaga o fesoʻotaʻiga amygdala-frontfrontal, o le tufatufaina faʻaitulagi faʻapitonuʻu o meaaoga ma galuega e le ogatasi (Ghashghaei et al., 2007). E le gata i lea, o le maualuga o le amygdalar input i totonu o le PFC o loʻo i totonu o le atunuʻu o loʻo i luga o le pito i tua o le OFC, ae o le mea aupito sili ona tele i le amygdala e mafua mai i le pito i lalo o le vailaʻau (BA 25) ma vaega o le tuatusi tua (BA 24) ). I faaupuga lautele, o vaega o puipui puipui e sili atu ona maualuga nai lo le mea na faia mai le amygdala, ae o loʻo i ai i le atunuʻu o le OFC ni mea e sili atu ona maualuga nai lo le gaosiga. O le mea e mataʻina ai, o le tele o PLA, DLPFC (BA 8, 9 ma le tuai 46) lautele o loʻo fesoʻotaʻi mamao, e sili atu le sao mai le gaosia i le amygdala, ae o le mamanu ua fesuiaʻi i totonu ole VLPFC. O le faʻamatalaga i lenei itu, o le laina pito i tua o le nofoaga 12l i totonu o le VLPFC o loʻo tuʻuina atu i le amygdala ni fua faʻatatau, e fai ai na o le pau lea o le PFC lalata ma se sao taua tuusao i le amygdala. O le mea moni, o nei faʻataʻitaʻiga e sili atu le malosi nai lo mea o loʻo vaaia i le pito i luma, o loʻo vaevaeina vaega o le 12l tele le tele o galuega faatino nai lo le tusiaina, ae faʻaalia tele le maualuga o le fesoʻotaʻiga nai lo le 12l.

E tele faʻamatalaga amygdala eseese e mauaina faʻamaumauga PFC. O le basal ma le accessory basal ma le medial nuclei e maua ai le tele o fuainumera, e pei foi o le mauaina o fua mai i le lautele lautele o PFC itulagi, ae o le lautele, totonugalemu ma le cortical nuclei e maua ai faasinoala a le PFC, ae i se tulaga maualalo ma lautele (Stefanacci & Amaral, 2002). O BA 25 e lauiloa i le le gata o le auina atu o le tele o fuainumera i le amygdala, e auina atu foi i le lautele lautele o le nuclei, e pei ona taua i luga o mea uma mai le BA 25. E ui lava e foliga mai o se malamalama i le laina B o Ata 6, e taua le matauina o le BA 32 o loʻo tuʻuina mai ni faʻamatalaga talafeagai lelei i le amygdala. I le tele o itu, e foliga tutusa le BA32 i le kesi pito i luma i le togi (Tau, 2006a). I le tootoo, poloketi faʻasolosolo faʻataʻitaʻiga i vaega o le faʻapitoa ma le totonugalemu o le amygdala (Vertes, 2004). I vaega muamua e le masani ai tagata, ua faapea foi ona matauina mai i le BA 32 se vaega faapitoa o le mea autu o le basal accessory (Chiba et al., 2001). O le mea lea, e ui e tele le itiiti ifo ma le lautele ma lautele atu nai lo faʻataʻitaʻiga mai le BA 25, o BA 32 ua aliali mai i se tulaga e fegalegaleai ai ma faiga filifilia a amygdalar.

Ata 6  

Amygdala o loʻo talia vaega o le PFC. O le fuainumera e fai ma sui o se fatuga mai le tele o suʻesuʻega faʻasolosolo ina ua mavae le injections i vaega o le autu o le basal, le basal accessory, medial, ma le amygdala nuclei lautele. O vaega eleelea e maua ai mea taua tele ...

Barbas ma Zikopoulos (2006) finau faapea o le medial frontfront ma le OFC e maua i le amygdala atonu ei ai ni suiga eseese i le galuega a le amygdalar. O le BA25 i luga o le ogatotonu o le tino e maua ai le malosi o le gaosiga o meaʻai i vaega le talafeagai o le amygdala, lea e maua mai ai le faʻasalaga i le hypothalamus. I le eseesega, o le agavaʻa o le OFC e tele lava ina nofoia le tele o vaega faʻafefeteina o loʻo siʻosiʻomia ai le nofoaga autu (See Mati. 7). O le faʻaaogaina o masini e tuʻuina atu ai se inhibitory input i le totonugalemu tutotonu. Pe a faʻaosofia, o le vaega faʻapipiʻi e taofi se ala faʻasaina o le tonic mai le ogatotonu tutotonu i le hypothalamus, ma mafua ai ona le faʻasaina le mafaufauga. O faʻasalaga faʻasalalau sili atu e oʻo atu i le tumutumu tutotonu mai le pito i lalo o le OFC, faʻatagaina ai le OFC e faʻateleina pe faʻaitiitia le faʻapipiʻiina o nofoaga tutotonu.

Ata 7  

A) Amy input i le PFC; B) Gaoioiga Muamua i le amygdala; ma le C) Faʻavae o mea e aofia ai ma le faʻataunuʻuina i le amygdala. Faʻataʻitaʻiga e maua mai i le faʻatinoga o le faʻatinoina o igoa Ghashghaei et al. (2007). O le tele o le vaʻaia ma le faʻatusatusaga o loʻo faʻaalia i le lautele, ...

Faʻamatalaga muamua i le hypothalamus ma le faiʻai faiva

O vaega o le OFC ma le medial PFC o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga i le amygdala e masani lava ona faʻagasolo atu i le hypothalamus ma autonomic brainstem / periaqueductal gray areas (An et al., 1998; Barbas et al., 2003; Tau, 2006b; Rempel-Clower & Barbas, 1998), tuʻuina atu se tuusaʻo tuusaʻo e faʻaosofia ai vaega faʻapitoa e faʻatautaia e fesoʻotaʻi ma mea faʻalagona (vaai Ata 8). O nei faʻataʻitaʻiga e foliga mai e malosi tele mai le tele o fale puipui, ae e tulaʻi foi mai le pito i luga e pei o se vaega i luga o le fogafale pe a tele le ulufale a amygdalar. E pei o le leai o se sao tuusao i le amygdala, o le DLPFC ma le FP e tele lava ina leai ni faasinoala saʻo i nei nofoaga. E le gata i lea, o nisi vaega muamua o le OFC o loʻo faʻaalia ai ni mea tuusaʻo tuusao i nei nofoaga tutotonu.

Ata 8  

Auala Muamua mo le faʻaleleia o le amygdalar gaosia i vaega faʻapitoa. Fetuunai ma le faatagaga mai (Barbas & Zikopoulos, 2006). O le faatosinaga o le OFC i vaega ole vaeluaina (IM) (auala a) e taʻitaʻia ai i le le faʻasaina o le vavalo ...

Faʻafesoʻotaʻiga i totonu o le lobe luma

E pei ona taua i luga o le PFC e mafai ona vaevaeina i ni faiga taua se lua. O fesoʻotaʻiga pito sili ona maualuga o vaega taʻitasi o loʻo i ai i totonu o le itu tutusa, aemaise lava eria e le sili atu ma le tasi le laasaga o le atinaʻe mai le nofoaga o loʻo fesiligia. O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai le tele o fesoʻotaʻiga i isi atulaulau o loʻo i le posterior OFC, ae e masani lava ona leai ni fesoʻotaʻiga i itulagi faʻapitoa e pei o le 46 i totonu o lona lava eleʻele, poʻo le 46 i tua atu o tulaga. Pe a fai o fesoʻotaʻiga vavave faʻasolosolo e tulaʻi mai, e masani lava ona latou le sili atu ma le tasi le laasaga o le atinaʻeina o tagata tusia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le 46 o loʻo faʻasoa malosi ai le 46 i le nofoaga o loʻo i fafo o le DNNUMX, ae le fesoʻotaʻi atu i nisi o puipui puipui e pei o le CA 25. O isi vaega pito i tua ma pito i tua o le OFC e tele fesoʻotaʻiga ma le 46 ma le vāega lata ane o le 45, ae o fesoʻotaʻiga e oso ai le sulcus matua i le pito i tua o le nofoaga 46 e sili atu le taugata.

Ae ui i lea, o le tele o eria o le OFC e foliga mai e iai ni fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma le DLPFC. O vaega faapitoa o le 11m, 12o, 13a ma le 14r e tofu i latou ma sootaga ma le DLPFC. O le gyrus rectus (lea e aofia ai le 14r) e mafai ona vaʻaia o se vaega o le mediodorsal trend poʻo le avea o se vaega o soloaiga i le va o faiga, o lea o ona fesoʻotaʻiga e le faʻatusalia se osofaʻiga faʻasolosolo. Ae ui i lea, o vaega 11m, 12o, ma 13a ua faʻapotopotoina e avea o se vaega o tulaga masani, o lea o la latou sootaga ma le DLPFC o sui o fesoʻotaʻiga masani. Ina ia malamalama i le tele o fesoʻotaʻiga o fesoʻotaiga o nei vaega, e aoga le mafaufau i se isi auala mo le faʻavasegaina o vailaʻau ma vailaʻau. Nai lo le tuʻuina o faʻataʻitaʻiga i luga o phylogeny, Carmichael ma le Tau (1996) vaevae le OFC ma le puipui medial i totonu o se mea faʻapitoa ma se fesoʻotaiga medial e faʻatatau i le malosi o fesoʻotaʻiga i le va o vaipanoa (Vaʻai Mati. 9). O lenei ituaiga faʻavasegaga faʻavasegaina o loʻo faʻaalia ai le tele o le vavalalata i le fesuiaiga o le phyolgenetic i le va o le faavae ma le mediodorsal, lea e le o se mea e ofo ai ona o le faʻatulagaina o fesoʻotaʻiga ua maea ona talanoaina. Ae ui i lea, o le lua faatulagaga o polokalama e leʻo tutusa uma lava. O le mea e mataʻina ai, o vaega uma o le vailaʻau e fesoʻotaʻi ma le DLPFC o se vaega o le Carmichael ma le Price's medial networking, poʻo le vaʻaia o le vaʻaiaiga i le va o fesoʻotaʻiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le area 11m ua manatu o se vaega o se fesoʻotaʻiga telefoni, ona e sili atu ona fesootaʻi ma le tele o puipui puipui nai lo le OFC. Carmichael ma le Tau o loʻo faʻavasega nofoaga 12o ma 13a e fai ma atinaʻe aua latou te aofia ai le mamafa o fesoʻotaʻiga i vaega o mafaufau ma fale. O nei mamanu eseese o le fesoʻotaiga vavalalata e iloa ai o le a vaʻaia le faʻaitulagi, poʻo le subregional foi, eseesega i le mafai gafatia e le OFC ona fegalegaleai ma isi vaega muamua. Aemaise lava, o le gyrus rectus, faapea foi ma le 11m, 12o, ma le 13a o loo i ai i se tulaga e fegalegaleai ai ma vaega o puipui puipui (faataitaiga o le cingula) ma le DLPFC, ae o isi vaega o le gasegase e leai lenei sootaga tuusao.

Ata 9  

Faʻafesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o le Orbital ma Medial e pei ona faʻamalamalamaina e le Tau ma paʻaga. Fetuunai ma le faatagaga mai (Tau, 2006b). Faʻaaliga Tau e leʻo aofia ai le 46 lautele ma le lautele i nei fesoʻotaʻiga, e ui lava o faʻamaumauga o loʻo faailoa mai ai le tele o faʻalapotopotoga telefoni faʻaalia ...

O fesoʻotaiga fesoʻotaʻiga muamua e faʻatautaia auala agai i le amygdala

Mo nofoaga e leai ni galuega tuusaʻo tuusaʻo i le amygdala, o le mafai ona faʻatautaia le gaioiga o le amygdalar e tatau ona faʻalagolago i auala tuusao, ma o nei auala o le a tele lava ina faʻaalia e lo latou tulaga i totonu o fesoʻotaiga autu muamua. Talu ai ona o le malosi o le faʻataʻitaʻiga (BA 25) i le amygdala, atonu o le a maua ai se telefoni taua tele lea e aʻafia ai itu eseese o le PFC i le amygdala. E pei ona mafai ona iloa mai Ata 9, BA 25 e maua ni faʻataʻitaʻiga tetele mai vaega o fesoʻotaiga vavalalata ma vaega i luga o le vateatea e fesoʻotaʻi ma le fesoʻotaʻiga medial. I le eseesega, o le tele o faʻasalalauga faʻasolosolo e taugata. Vogt ma Pandya (1987) ia maitauina le mauaina e BA 25 o fuaitau mai le DLPFC, ma faʻamatala manino mai le faʻasinua mai le nofoaga 9 i le vaega maualuga o le DLPFC. Peitai, o le malosi o lenei sootaga e foliga mai ua vaivai, ma e lei manino ona vaaia i nisi o suesuega (Barbas & Pandya, 1989). Ae ui i lea, o BA 9 e lelei fesoʻotaʻi ma le BA 32 i luga o le puipui medial, lea e fesoʻotaʻi ma BA 25 (Carmichael & Tau, 1996; Barbas & Pandya, 1989), ma maua ai se ala e le mafai ona faʻaaogaina mo le gaioiga DLPFC e aʻafia ai BA 25. I se tulaga tutusa, o le BA 46 e leai se fesoʻotaʻiga tele ma BA 25, ma atonu o le a auai i le BA 32, pe atonu o isi vaega o le cingulate cortex, ina ia fesootai ma BA 25.

O le ACC (BA 24) o loʻo tuʻuina atu ai foi se vaega taua tele mo le amygdala. O loʻo i ai i lenei itulagi se mamanu tele o meafaigaluega mai le PFC (Carmichael & Tau, 1996; Vogt & Pandya, 1987; Barbas & Pandya, 1989). E aofia ai le BA 9 i le DLPFC, o vaega o le BA 46, ma le BA 32 i luga o le puipui medial, ma le tele o itulagi o le OFC (aemaise lava o laina eletise media / intermédiaries 10a ma Iai, ma le 13o ). O le mea lea, o le fale faʻapitoa ACC o loʻo faʻaalia i se tulaga sili ona malosi e faʻasoa ai vaega o galuega a le PFC i le tele o itulagi.

E ui lava e tele atu vaega o tua o le OFC ma le VLPFC e foliga mai e sili atu le fua o le gaosiga i le amygdala nai lo le mea na maua mai le amygdala, talu ai o nei fuaitau e faigofie tele, o nei itu i tua e mafai ona faʻaaogaina auala ala e faʻaoga ai le amygdala. Mo le itu i tua o le OC, o le mea lea e ono mafai ona faʻatonuina e ala atu i le tele o itu o le OFC. I le eseesega, mo eria o loʻo faʻatautaia, o loʻo i tua atu o le 12l e mafai ona tuʻuina atu ai se auala mautinoa mo le faʻaaogaina o le amygdala, ona o lona tulaga tulaga ese i totonu o fesoʻotaiga muamua ma muaʻi-amygdala.

4. Le faʻataʻitaʻiga Structural

O faʻafanua o le vailaʻau o le vailaʻau o loʻo i ai le tele o aʻafiaga o loʻo aʻafia ai le auala e fegalegaleai ai le itulagi ma isi itu o le mafaufau. Aemaise lava, o le maualuga o le lalelei ma le laminar atinae e aʻafia ai le maualuga o le fafagaina ma le faʻaalia o faʻamatalaga (Barbas & Rempel-Clower, 1997; Barbas 2000). I totonu o le faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina mai e Barbas, o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia o loʻo faʻamatalaina faʻapitoa e mafua mai i luga o palapala papaʻe ma faʻalavelave i le loloto o paʻu. I faʻaoga faʻapitoa, o laasaga muamua o le gaosiga o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga i laʻasaga mulimuli mai e ala i lenei ituaiga o faʻasoasoaga faʻaleleia (Rockland & Pandya, 1979; Pandya, 1995). I totonu o polokalama e maua ai se tulaga manino o le felafolafoaʻiga o faamatalaga, e pei o le faʻaogaina o auala, e mafai foi ona faamatalaina le siitia aʻe ao latou o ese mai se itulagi muamua i tulaga maualuga i le gaosiga o le gaosiga (mo V1 i le V2). E tusa ai ma faiga faʻavae, o le tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga e ogatusa ma le talitonuga masani a tagata failotu agaifanua e fai ma faʻasologa maualuga (Kastner & Ungerleider, 2000).

I le eseesega, o faʻamatalaga faʻaalia e amata i le loloto o paʻu ma le poloketi i luga o paʻu palapala (see Ata 10). I faʻaoga faʻapitoa e iai se faʻatulagaga manino, e mafai ona faamatalaina nei faʻasolosolo, pe a latou malaga mai mulimuli ane i vaega muamua o le gaosiga o le gaosi (eg, V2 i le V1). Faʻamatalaga o manatu e galue e faʻaleleia pe vavalalata faʻatautaia o loʻo faʻatinoina i tulaga muamua o gaioiga (Raizada & Grossberg, 2003). Mo se faʻataʻitaʻiga, o nei manatu faʻaalia e faʻaalia e fesoasoani e faʻamalosia ai tali o faʻamatalaga siaki na auai i mea faitino po o nofoaga, aʻo faʻaauau pe taofiofia tali i mea e le o faʻamoemoeina (Mehta et al., 2000; Saalmann et al., 2007). O nei tali fesoasoani e fesoasoani i faiga faʻavae masani e pei o le faailoga tagata ole lalolagi (Domijan & Setic, 2008; Roland et al., 2006), faʻapea foʻi ma le faatagaina o le pito i lalo o le mea o loʻo gaosia i totonu o le faʻamatalaga faʻamatalaga (Grossberg, 2007). I faaupuga faʻamaonia, o lenei puleʻaga pito i luga e mafai ai ona faʻaogaina le faʻaogaina o faʻatulagaga e faʻatatau i faʻamoemoega, sini o loʻo iai nei ma gaioiga faʻapitoa (Glibert ma Sigman 2007).

Ata 10  

Faʻamatalaga ma fesoʻotaʻiga faʻaleleia o le PFC. Faʻavae i luga o mamanu faʻavae o laminar origins ma faʻauʻuga, ma le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa na faamatalaina e Barbas ma ana paʻaga, pito i luma i le laupepa (LPFC) â € œfeedforwardâ € predjections primarily ...

Mo le manino, e aoga le vaʻavaʻai i le va o faʻauigaga o le alu aʻe / alu ifo, fafagaina / tali mai, ma le pito i luga / luga-lalo, ao latou faʻaalia mea ese (vaai Penny et al. 2004 mo se talanoaga). O agai i lalo ma agai i lalo e faasino i foliga faapitoa o le faatulagaga, ma o faaupuga e sili ona aoga i le tulaga o vaitafe o gaioiga lelei. Matou te faʻaaogaina le faaupuga pito i luga ma le pito i lalo e faʻapitoa ai le faʻaogaina o le gaioiga, faʻatasi ai ma le pito i luga e faasino atu i nisi gaioiga sili ona vave, e pei o tali e faʻamalosia e le mafaufau o se mea e faʻamalosi ai, ma le pito i lalo e faatatau i faiga e mafai ai mo le fetuunaiga fetuutuunai o le gaosiga faʻatasi ma sini ma faʻamoemoega oi ai nei. O fuaitau o loʻo faʻaleleia ma manatu faʻaalia i lenei tulaga e lua ona uiga, e pei ona faʻamatalaina e le vaega faapitoa o laminar o faʻasologa, ae o loʻo aofia ai foi le faʻaaogaina o faamatalaga.

Talu ai ona o faʻamatalaga ma faʻaiuga faʻaleleia o loʻo faʻamatalaina e ala i le laminar features, e mafai ona faʻatupuina se atugaluga e uiga i taʻiala laminar maʻoti na faʻaaogaina e Barbas ma a latou paʻaga mo le faʻamalamalamaina o faʻataʻitaʻiga e pei o le faʻaleleia poʻo le tali mai i fafo atu o vaitafe masani. I faʻataʻitaʻiga o le ata vaaia, o faʻasolosolo faʻasolosolo e masani lava ona faʻamatalaina i totonu o le fesoʻotaiga patino i le laminar IV, faʻatasi ai ma faʻasolosolo faʻataunuuga e tulaʻi mai i luga o le palapala ma faʻamuta i le vaega IV (e ese mai i le loloto o le papafaʻi lautele; Felleman & Van Essen, 1991). I se faaeseesega, o le Barbas e faʻaaogaina se faʻamatalaga lautele e leʻo manino ai le va o le vaega IV ma le faaputuga vai. O lenei faʻaopoopoga o loʻo i luga o le laufanua e talafeagai ona o le i ai o eria o loʻo i luma atu o loʻo leai se pusa maʻalaʻau malosi, ma o le sili atu lafoaʻiina o mamanu o le mutaina o laminar o loʻo matauina i nei eria. Ae ui i lea, o le atoatoaga o galuega tauave o lenei faʻaopoopoga e tumau pea ina ia faʻamalosia.

O se mataupu e ese le eseesega e tulaʻi mai i le faʻamatalaga o faʻailoga o manatu faʻavae. O le faʻamatalaga a le Barbasā o faʻamatalaga e taulaʻi faʻapitoa i luga o faʻasologa o loʻo tulaʻi mai i le loloto (infragranular) papa ma faʻamuta i luga ole laulau, e ogatusa ma le uluai galuega a le Rockland ma Pandya (1979). Ae peitai, Felleman ma Van Essen (1991) finau e faapea o nisi faʻaopoopoga faʻavae o manatu faaalia e ono i ai uluaʻi faʻamatalaga faʻatasi ma se tuufaatasiga o uluaʻi atunuʻu ma supra-granular. Talu ai, o Barbas o loʻo tumau pea le faʻamalamalamaga o le faʻamalamalamaga, o le taliaina o lana faitioga e saʻo. Ae ui i lea, o le mea e ono mafai ai ona maua le maualuga o faʻataʻitaʻiga e pei o faʻamatalaga i totonu o le PFC atonu e sili atu ona maualuga e faʻaaoga ai se faʻamatalaga sili atu tuusaʻo.

O se itu taua o le faʻatulagaga faʻavae, o le maualuga o faʻamatalaga ma fefaʻatauaʻiga faʻasolosolo i le va o itumalo o loʻo tele ina fuafuaina e le tikeri o le gaosiga o le cytoarchitectural o itulagi. O fualaau mai le cortex sili atu ona ese (ie, sili atu le eseese, ma le denser granular Layer) i le itiiti ifo o le cytoarchitectura ua atiaeina le cortex e mulimuli i le fua o le fafagaina, ae o mea mai le itiiti ifo o le cytoarchitectura e atiina ae atili ai le cytoarchitectual development o le cortex e mulimuli i le eseesega eseese. O lenei mamanu o loʻo o gatasi ma mea o loʻo vaaia i auala faʻapitoa, ae o le mamanu e mafai ona faʻaalia i le tele o polokalama. I le PFC, o le faʻataʻitaʻiga faʻavae e vaʻai ai le paleni o le faʻaleleia o mea ma faʻamatalaga o faʻamatalaga e uiga i le 80% o le taimi, faatasi ai ma le paleni tutusa o manatu faaalia ma fesoʻotaʻiga faʻaleleia e sili atu ona ogaoga le sili atu i le eseesega i le cytoarchitectural development i le va o itu e lua o loʻo fesiligia (Barbas & Rempel-Clower, 1997).

O le faʻaaogaina autu o le faʻavae faʻavae i le mataupu o loʻo i ai nei, e mafua ai ona iai ni faʻamatalaga malolosi e uiga i le natura o fesoʻotaʻiga i le va o le mafaufau e tusa lava pe leai se faʻamatalaga faʻatonuina. O le mea moni, mulimuli ane, o le elemene o le elemene pe o isi metotia e mafai ona suʻesuʻeina le felafolafoaiga o faʻamatalaga laminar o le a manaʻomia e faʻamaonia ai o le laminar pattern patterns i totonu o le PFC e tutusa lelei lava ma mea o loʻo vaaia i tino faʻapitoa (ie, o faʻamatalaga faʻavae ma faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma tutusa meatotino o le felafolafoai o faamatalaga e tusa lava po o le a le faiga o loo fesiligia). O suʻesuʻega faʻaletagata e mafai ona fesoasoani mulimuli ane e faʻaleleia ai le faʻavae mo le faʻamalamalamaina o le fafagaina o feedfoward ma faʻamatalaga o faʻamatalaga. I le taimi nei, o le faʻatulagaga faʻavae o loʻo maua ai le faavae faʻamalosia sili ona maua i le taimi nei e vaʻai ai le natura o faʻamatalaga faʻamatalaga i le PFC. Afai o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga e saʻo i lona faʻamalamalamaga o le faʻamatalaga o faʻamatalaga i totonu o le PFC, o loʻo i ai ni aafiaga taua mo faʻataʻitaʻiga o fegalegaleaiga o lagona-cognition.

Mamanu felanulanuaʻi ma fesoʻotaʻiga pito i luma

E ogatasi ma le faʻavaeina o faʻatulagaga, o auiliiliga o laminar patterns of projections o loʻo faʻamaonia ai o le dysgranular OFC o loʻo faʻaalia i le malosi o manatu faʻaalia i ona fesoʻotaʻiga ma le tele o atinaʻe cytoarchitectura o le PFC (Barbas, 2000). I le faʻatusatusa i faiga faʻapitoa, o lona uiga o le OFC o loʻo faʻatatau i le faʻaituau poʻo le faʻaleleia o faʻatautaia. I le eseesega, o le DLPFC eulaminate o loʻo i ai le maualuga o le maualuga o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia, lea e mafai ai ona fafagaina iʻuga ma mea e maua mai i ana faʻatusatusaga i atunuʻu mulimuli ane. O lenei mamanu lautele o le fafagaina ma le faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga e faʻaalia ai fesoʻotaʻiga patino i le va o le OFC ma le DLPFC. O fesoʻotaʻiga pito i luma i le OFC e mafua mai i le pito i luga o le palapala (2â € "3) ma o latou pito i luga o le loloto (4â €" 6), e fetaui ma le faʻatulagaina o le faʻaogaina (Barbas & Rempel-Clower, 1997). I le eseesega, o le TOC i luma o le PFC pito i luga o autu (5â € "6) ma a latou axons e faamutaina i le pito i luga (1â €" 3), o se mamanu o uiga faaalia. O lenei mamanu e foliga mai e faʻaaoga i le 70â € "80% o faʻaaliga. O le mea lea, o faʻamatalaga mai le OFC i le PFC granular e aofia ai le tele o faʻamatalaga, ao le faʻasalalau o faʻamatalaga i le isi itūlaiga e faʻapitoa i se auala faʻaleleia.

O le faʻatulagaina o le faʻatulagaga e faʻaosofia ona o loʻo fuafua e mafai ona faʻaalia le natura o fesoʻotaʻiga faʻa-va-o-malo e faavae i luga o le fesoʻotaʻiga laminar. Afai e saʻo le faʻatulagaga faʻatulagaina, e faʻamalosia ai i matou e auai i le faʻaleleia o mea ma le natura faʻaalia o fesoʻotaiga faʻava-o-fesoʻotaʻiga. Faataitaiga e mafai ai e le PFC lautele ona faia muamua pe na o le faʻaaogaina o mea i lalo e faigata ona toe faʻaleleia ma ona uiga iloga. I se tulaga talitutusa, o faataitaiga a le OFC o loʻo manatu i ai o le faʻaaogaina o taunuuga o se faʻatusatusaga (mo se faʻataʻitaʻiga o le tau aogā) i le PFC lalata, e le mafai ona puʻeina le malosiaga gafatia i faʻalapotopotoga faʻaituau o loʻo faʻatinoina i le lautele o le PFC. Peitai, e pei ona faamatalaina mulimuli ane i lenei tusiga, o ata o fegalegaleaiga masani i le va o le PFC, ma i le va o vaega e aofia ai i le "€ œmpotionalâ € œo € œcognitiveâ € a processivelyâ € ™ sâ € ™ sâ € ™ sâ € ™ sâ € ™ sâ € ™ sâ € ™ ¢ ega le amana'¯a mai i ± ıa i ± a. O le mea moni, o faʻataʻitaʻiga o loʻo iai i le taimi nei, o galuega a le CFP, aemaise lava galuega a le DLPFC, e tusa ai ma le puleaina i lalo, ma e seasea lava ona mafaufauina o le a le mafai e le OFC ona atinaʻe ni faʻalapotopotoga i luga atu.

Mamanu felanulanuaʻi o fesoʻotaʻiga muamua-amygdalar

O faʻamatalaga amygdala i le pito i lalo o le OFC e faʻapipiʻi uma ai le paʻu, ma o le mea lea e le mafai ona faʻamapulaʻaina i le fafagaina poʻo le faʻasologa o faʻataʻitaʻiga (Ghashghaei et al., 2007). Ae ui i lea, e manino lava o loʻo i ai se vaega faʻaleleia malosi i nei faʻataʻitaʻiga e faʻavae i luga o le mutaina o le laminar. I se isi itu, o le OFCâ agai i le amygdala e masani lava ona tulaʻi mai i le 5 layer, e faailoa ai o latou amio e avea o ni faʻataʻitaʻiga o faʻamatalaga (o loʻo fautua mai latou te gaoioi i le faʻaaogaina o le amygdalar nai lo le faʻapipiʻiina o faʻamatalaga patino e pei o uiga faʻapitoa o le faʻaleleia). O le mea e mataʻina ai, o le faʻailoaina mai o le faʻaiʻuga mai le PFC lalata e faʻatulaga ai le 5 o le OFC, o le laasaga muamua lea o le a faʻavae mai ai le OFC i le amygdala.

E mafai e faʻamatalaga faʻapitoa ona faʻamatalaina talanoaga o galuega muamua? O nai tausaga mulimuli na molimauina se faʻalavelave lavelave i le auala e fegalegaleai ai vaega eseese o faiʻai. O lenei tului i se vaega e tulai mai o se taunuuga o le tulaʻi mai o auala mo le suʻesuʻeina o le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le fMRI, e maua ai mo le taimi muamua le tomai e suʻesuʻe loloto ai fegalegaleaiga i le va o le mafaufau i tagata soifua maloloina. Ae ui i lea, o talanoaga o nei faʻamaumauga, ma faʻataʻitaʻiga na tulaʻi mai i nei faʻamaumauga, e le o taimi uma na aʻafia ai le tino. Aʻo faʻatupulaʻia nei faatosinaga nei faʻataʻitaʻiga, matou te talitonu e aoga le iloilo pe o le a le lelei e fetaui ma le neuroanatomy o loʻo faʻamatala atu i luga. Matou te talitonu o ia ituaiga faʻataʻitaʻiga e tatau ona ogatasi ma mamanu masani e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o vailaʻau faʻasolosolo ma lalo ifo o le lalolagi ma manatu faaalia / faʻaleleia o nei mamanu. Afai e le ogatasi ia faʻataʻitaʻiga i nei faʻagata, latou te le maua se faʻasalaga, poʻo le itiiti ifo e manaʻomia se faʻamatalaga o le auala e mafai ai ona faʻaaogaina ona o le le ogatasi ma fesoʻotaʻiga masani o le faiʻai.

O se faʻalauteleina o suʻesuʻega o mafaufauga e taumafai e malamalama i le auala e faʻaogaina ai e le 'œcognitiveâ € faiga faʻataʻitaʻiga ma' œotionalâ € processes. E ui lava o loʻo i ai ni tapulaa faʻapitoa i se vavaega faʻasesega i le va o feʻau faʻamalosi ma lagona (Pessoa, 2008), o le eseesega ua faamaonia le aoga i le faatauaina o le tele o amioga e pei o tulafono faatonutonu o lagona, faaosofiaga, faia o faaiuga i le tamaoaiga ma le itu o le gaioiga masani. I vaega o loʻo mulimuli mai, tatou te faʻamatalaina le amataina o faʻamaumauga ma faʻataʻitaʻiga mo tulafono faatonutonu o lagona, manatuaga o galuega ma fesoʻotaiga vavalalata i luma, ma le taulaʻi i luga o la latou faʻatasi ma faʻamatalaga faʻatekonolosi. Matou te taulaʻi faapitoa i le tulafono o tulafono faatonutonu, ona o nei tusitusiga na faʻapupulaina le fuainumera i talanoaga o le mafaufau ma le togafitiga o le mafaufau.

5. Faiga Faʻavae

Ua faʻamalamalamaina tulafono faatonutonu o lagona e pei o na mea e aafia i le suia o le amataga, taimi, malosi poʻo mea o loʻo iai i se tali faʻalagona (Fuga, 1998; Fuga, 2008). O faʻatulagaga faʻavae o lagona e aofia ai gaioiga na faia ao lei oʻo i se lagona, e pei o le filifilia o tulaga, i na gaioioiga e faʻaaoga pe naʻo le taimi muamua pe tasi foi se lagona ua amata ona faʻaalia, e pei o le faʻatonuina o le mafaufau poʻo le toe iloiloga o le mafaufau (Fuga, 1998). O nei ituaiga o fuafuaga faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega i le sootaga i le va o eria e fesoʻotaʻi ma le pulea lelei o lagona ma i latou e fesoʻotaʻi ma tali faʻalagona e sili ona fiafia i ai. O nei suʻesuʻega e manino pe manino le faamatalaina o tulafono faatonutonu faʻalagona e pei o le faʻatinoga o 'eleʻele' malulu 'o le pulega o le mafaufau o le PFC e faʻasaʻo ai lalo-luga, o' vevela 'faʻataʻitaʻiga o loʻo aʻafia ai vaega ole limbicid subcortical pei o le amygdala. O faʻaletonu i le faʻatinoga lelei o le faʻaaogaina o PFC faʻaogaina o masini o le mafaufau poʻo le faʻatautaia o mea amygdala i lalo-upstream, ua faʻatulagaina e fesoasoani i le tele o ituaiga o togafitiga o le mafaufau (Rottenberg & Gross, 2003; Rottenberg & Johnson, 2007).

O le taʻiala mo le faʻaaogaina o lagona lea na sili ona taulaʻi i ai i totonu o le tusi o le neuroimaging, o le toe iloiloga o le mafaufau. O lenei laasaga faatonutonu e aofia ai le toe faʻamalosiina o faʻamatalaga faʻalagona ina ia suia ai se tali faʻalagona (Fuga, 1998). O le toe iloiloga e aofia ai se lautele lautele o auala e fesoʻotai i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se toe iloiloga e mafai ona taulai atu i le toe faʻamatalaina o le uiga patino o le faʻalagona lagona ina ia sili atu pe itiiti ifo le taua o ia lava. I le isi itu, o se toe iloiloga e mafai ona taulai atu i le toe faʻamautuina o le mafuaʻaga, taunuuga, poʻo le moni o faʻaleleia o lagona e aunoa ma le suia o le vavalalata a se tagata i mea faʻaleleia. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se tasi ona toe faʻaleleia se faʻalavelave tau taavale i autafa o le auala e pei o le faaiu i vaega uma o loʻo savavali ese mai le faalavelave ma le saogalemu. O nisi o suʻesuʻega o le neuroimaging functionality ua maeʻa nei i le taimi o le toe faʻatulagaina o galuega, ma ua lisiina i totonu Laulau 1, faatasi ai ma le nofoaga o gaoioiga a le PFC ua faʻaalia i totonu Ata 11. Faʻaaogaina o upu autu o tulafono faatonutonu alofa, faʻalavelave ma toe faʻaleleia, o faʻamaumauga faʻamalosi e fuaina ai tulafono faatonutonu o le lotofuatiaifo na aofia ai. O nei suʻesuʻega a le GMRI e aofia ai le toe iloiloga o le mafaufau, le faʻamalositinoina o lagona, ma suʻesuʻega faʻamalosi i suʻesuʻega i tagata e le o faʻataʻitaʻi. O lenei lisi o faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu e leʻo faʻamalosi; mo se faʻataʻitaʻiga, e le aofia ai faʻamatalaga tutusa e pei o tulafono faatonutonu. Matou te maitauina i totonu o Laulau uma matou te taofia le nomenclature (faʻaaogaina igoa o Brodmann, poʻo faʻamatalaga topographical / regional) na faʻaaoga e tusitala o uluai pepa. E i ai nisi o tulaga e mafai ai ona fesiligia fesili e uiga i le faaaogaina faapitoa o igoa, ae leai se polokalama o le "faatulagaga o auro" e tele mo le tele o itulagi muamua, e le masani ona tatou suia igoa, sei vagana ai i totonu o le tusiga tatou te maitauina ai le faagaioiga o le VLPFC e ogatusa ma le vaega mulimuli ole BA 47 / 12. I le leai o se vavalalata manino o le vaega o le BA 47 / 12 ma fesoʻotaʻiga amygdala taualoa i tagata, tatou te mafaufau i le vaega o le itulagi e pito i luga i le = = 32 pei o le lautele o BA 47 / 12. Matou te faailoaina foi i le tusitusiga pe a ogatasi le OFC ma le nofoaga o BA 13 (tusa lava pe o le a le latou igoa muamua).

Ata 11  

Vaega e faʻaaogaina i taimi o tulafono faatonutonu faʻalagona lagona le lelei. O faailo cyan o ni faʻasalalauga maualuga o faʻasalalauga ua lipotia mai e sili atu ona faʻaauau i le toe iloiloga e faʻaitiitia ai lagona le lelei nai lo se tulaga e le faʻatulafonoina. O faailoga lanumoana o faʻasalalauga ...
Laulau 1  

Faʻasalalau Muamua Faʻailogaina I le taimi o le Faʻatonuga o Faʻatonuga

O le mea sili ona taatele mo le suʻesuʻeina o le toe iloiloga o le fesili lea i tagata o le vasega e matamata i le valeo, sili le faaosofia, faʻatagata (faatusa, faʻamaʻapeʻa, osofaʻi, pala ma le faʻamaʻi) ma faʻatusatusa le faʻafouina o le tino i taimi o suʻega faʻapitoa mo le toe iloiloga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo faʻamatalaga pasi (Eippert et al., 2006; Kim et al., 2007; Ochsner et al., 2002; Ochsner et al., 2004; Phan et al., 2005; Urry et al., 2006; Van Reekum et al., 2007). E ui lava e iai le eseesega i auiliiliga o le toe iloiloina o faatonuga mai le suʻesuʻega i le suʻesuʻega, e manaʻomia pea i latou e faia se faʻamatalaga fou o le uiga, mafuaʻaga, taunuuga poʻo le taua patino o le ata i taimi o suʻega toe iloilo. O le toe iloiloga o le eseesega ma le le faatonutonuina e le tulafono o ata le lelei e aofia ai vaega lautele o le PFC, e aofia ai le DLPFC ma le VLPFC (e masani ona sili atu le tauagavale), ma vaega o le ACC ma / poo le medial PFC e lagolagoina ai le pulea lelei o vaega o le toe iloilo. Ata 11 faʻaalia le nofoaga o le toe faʻaleleia o faʻalapotopotoga faʻapitoa (faʻamaonia cyan mo le faʻaitiitia o fuamoa valea, ma le samasama mo le faʻaitiitia o le faʻaleleia o fuamoa) mai suʻesuʻega o loʻo taʻua i luga.

O se tala faʻatusa e faʻaaogaina ata tifaga faʻatusa nai lo ata vali. O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai foi le faʻafaigaluegaina o le DLPFC i le va o le iloiloga o suʻesuʻega ma suia pe a faʻapitoa ona faʻapitoa e faʻaitiitia ai le faʻanoanoa, le fiafia poʻo le fausiaina o feusuaiga (ACC)Beauregard et al., 2001; Goldin et al., 2008; Levesque et al., 2003, 2004).

I le tele o suʻesuʻega o suʻesuʻega e faʻaaogaina ai faʻamatalaga faʻamalosi pe faʻamalosia, faʻaititia amygdala na faʻaaogaina e avea ma sui mo le suiga i le valea valea ma le faʻanofo faatasi ai ma faʻaitiitiga i le faʻaaogaina o insula i nisi o suʻesuʻega (Goldin et al., 2008; Levesque et al., 2003; Ochsner et al., 2002; 2004; Phan et al., 2005). Matou te matauina o se faʻataʻitaʻiga tutusa o le galuega a le amygdalar ma aʻafiaga le lelei, o le faafitauli lea, talu ai o 1) o le amygdala o loʻo galue i tulaga e le leaga, ma 2) aʻafiaga afaina aʻafiaga e aʻafia ai vaega taua ma vaega ole vaega e faalautele atu ile amygdala. Ae ui i lea, talu ai ona o lo matou fiafia i fegalegaleaiga a le faiʻai a le faila, o le tulafono faatonutonuina o galuega a le uo e maua ai se fuainumera aoga mo le fuaina o fegalegaleaiga muamua-limbicita e tusa lava po o le a le tele o lona gaioiga e fetaui ma aafiaga le lelei. O le tele o suʻesuʻega e maua ai le faʻaitiitia o le amygdala, ma e masani lava o le amygdala, i le faʻaaogaina o le toe iloiloga e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o aʻafiaga leaga. E naʻo ni nai suʻesuʻega na suʻeina le toe iloiloga o fua faʻatatau. Pe a fesiligia e toe iloilo poʻo lalo ifo le faʻaleleia o le lelei poʻo le faʻaosofiaina o mea feusuai, o le maualuga o le amygdala faʻamalosiaga i le faʻamalositino ua faʻaitiitia (Beauregard et al., 2001; Kim & Hamann, 2007). O lenei mea e mafai ona tupu ai ni faʻamatalaga e uiga i le tele o tulafono faatonutonu o lagona, ae i se tulaga lautele, o suʻesuʻega suʻesuʻega mo fegalegaleaiga aloaia ma le amygdala ua leai se aoga.

O le isi taʻiala faatonutonu o lagona e aʻafia ai le manatua lelei o foliga lelei pe mai le natura pe mai se tasi taimi talu ai, pe suia pe faʻafefe ai aʻafiaga le lelei. O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻamaonia ai o le manatuaina o mafaufauga faʻalogo poʻo ata e faʻaitiitia ai aʻafiaga (Erber & Erber, 1994; Joormann, Seimer & Gotlib, 2007; Parrott & Sabini, 1990; Rusting & DeHart, 2000). E lua ni suʻesuʻega o le neuroima e faʻatusatusaina ai le faatonutonuina o le aafiaga a se tasi e ala i le manatuaina o se ata toʻafilemu po o se manatuaga i le le faʻatulafonoina o le teteʻi. Kalisch ma ana paʻaga (2005) faʻataʻitaʻia tofotofoga ma ni leo e faʻaalia ai pe i ai se tulaga o le faateia i na tofotofoga pe leai foi. I faʻatonutonuga o tulafono faatonutonu, na faatonuina tagata auai e aloese mai o latou lagona o le popole ma mafaufau i se nofoaga faapitoa ua faailoaina muamua. I le tulafono e le o tulafono faatonutonu, na faatonuina tagata auai ina ia auai ma a latou tali faalelagona. O iloiloga a le ROI na faaalia ai o lenei tulafono o tulafono faatonutonu na faʻailoaina ai se vaega o le feteʻenaʻiga i luma o le aneterolateral (MNI: 42, 48, 18) ma tulafono faatonutonu i luma o popolega na faʻapitoaina eria o le PFC medial ma le ACC telefoni (-4, 46, 28). I se suʻesuʻega talitutusa, Delgado ma paʻaga (2008b) poloka lanu lanu e faʻaaogaina e faʻailoa ai tofotofoga na mafai ai ona faateʻia, ma fai atu i tagata auai e faʻatonutonu o latou popolega e ala i le manatuaina o le lua o nofoaga na muaʻi filifilia i le natura. O a latou iloiloga o le ROI o loʻo faʻaalia ai o le manatuaina o ata o le natura pe a faʻatali atu i le au faʻalavelave i le itu taumatau pito i luma o le gyrus (Talairach: -43, 28, 30). O lona tele na fesoʻotai ma le faʻasologa o tulafono faatonutonu. O le tulafono faatonutonu na mafua ai le faʻaagagaina i le puipui o le fale puipui ma le faʻaogaina o le gaosiga (BA 32; -3 36, -8 ma le BA 25; 0, 14, -11), lea na faʻamatalaina e tusitala ua fesootaʻi ma le faʻaumatia (Phelps et al., 2004) ma faʻaititia i le agavale agavale agavale. Aʻo suʻesuʻeina nei suʻesuʻega e lua, e aofia ai le filifilia o le ROIs ma le faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga ma faʻalapotopotoga faʻapitoa e mafai ona aʻafia mo nisi o eseesega i itulagi e lipotia mai mo le ataina i luga o foliga lelei pe faʻamamafa e faʻafetaui ai le popolega e aʻafia ma le faʻatali faateia.

E tutusa ma le taʻiala muamua o le faatonutonuina o lagona, o le faʻalavelave e aʻafia ai le tuʻuina atu o faʻamatalaga le mautonu ma lē taua i le manatuaina o le tasi. O suʻesuʻega faʻalauiloa e faʻaalia ai o le faia o lea mea e faʻaititia ai le leaga o aʻafiaga i tagata uma o le dysphoric ma le nondysphoric (Fennell, Teasdale, Jones, & Damle, 1987; Lyubomirsky, Caldwell, & Nolen-Hoeksema, 1998; Teasdale & Rezin, 1978). E ala i le faʻatumuina o le mafaufau manatuaina o mafaufauga ma lagona e le mafaatusalia lagona, o mafaufauga o mafaufauga e taofia mai le mauaina o avanoa faʻapitoa (Siemer, 2005). Neuroimaging studies of distraction ua faʻaaogaina ni mea eseese se lua. Muamua, faʻafaigaluega e Kalisch et al. (2006), faʻaaoga le faʻatatauga o faʻalavelave faʻafuaseʻi, sei vagana ai le manatua e le tagata auai se mea manaia pe saogalemu, sa i ai se faʻamalamalamaga faʻamalosi e faʻaaogaina ai le tagata auai e mafaufau i se isi lava mea nai lo le mea e ono tupu. O lenei mea na faʻaalia ai se vaega o le PFC tauagavale (MNI: -56, 30, 22) lea na sili atu ona malosi i faʻataʻitaʻiga lea na faatonuina ai tagata e faʻasese i latou lava nai lo le leai o ni faʻalavelave faʻalavelave. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi lona lua o loʻo aofia ai se galuega faʻamalosi na tofia (Sternberg working memory task) lea o loʻo i ai le tagata auai i se faasologa o mataitusi i le mafaufau galue aʻo ia matamata i foliga le lelei pe le mautonu ma mulimuli ane i le ata o le a tali atu pe i ai se tusi se tasi. le seti sa latou teuina. McRae et al. (2009) lipoti o le auai i se galuega manatuaina galuega ao matamata i paʻu le lelei pe a faʻatusatusa i le vaʻaia o le pasita e faʻatupulaia le tali i le agavale ma le taumatau pito i luga ma le gyri pito i luma (MNI: BA6; -6, 10, 62 ma -56, -4 , 48, 48, 42, 32, 9, 42, 22, 30, 42, BA 30; -34, 10, 36 and 62, 12, 38) as well as right inferior PFC (BA64 / 14p; 47, 12, -36).

O le tele o lipoti o le faʻaogaina o faʻamaoniga o lagona e faʻaalia manino ai le i ai o le DLPFC e pei o le auai i se ituaiga o mafaufauga ma le faʻaeteete e uiga i le faʻaalia o faʻaitiitiga faʻatasi i amygdala tali i fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma le amygdala. I le tulaga o le toe iloilo ma le faʻalavelave, o lenei lapataiga e sili ona aoga talu ai o nei faiga e faʻaaogaina ai foci e tufatufa atu ile PFC (Ata 11). E pei ona taʻua i le taimi muamua, o le mamanu o fua faʻataʻitaʻi mai le cortex e taʻu mai ai o auala tuusao mai itulagi o le DLPFC e ono le faʻaaogaina malosi le gaioiga amygdala. O vaega o le PFC faʻatasi ai ma fua faʻatatau i le PFC lautele e maua i se vaega itiiti o le VLPFC, faʻapitoa i le tele o vaega o le BA 47 / 12. O le mea e faanoanoa ai, e pei ona taʻua muamua, o le nomenclature na faʻaaogaina le lipotia o faʻagasologa i lenei itulagi i le tele o suʻesuʻega e faʻaalia ai le faʻavalevalea pe a oʻo mai i fesili o fesoʻotaiga ma le amygdala. Suesuega o le toe iloilo, mafaufau lelei poʻo le faʻataʻatiaina o ata ma mea faʻalavelave e masani ona lipotia ai faʻauigaga i itulagi lautele o le VLPFC ma le medial OFC (Eippert et al., 2007; Goldin et al., 2008; Kim & Hamann, 2007; Lieberman et al., 2007; McRae et al., 2009; Ochsner, Ray et al., 2004). Aemaise lava, o le tele o suʻesuʻega o suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina ai le faʻamalosia o le BA 47 / 12 i le taimi e faʻaitiitia ai lagona le lelei pe lelei. E pei ona taʻua i luga, o le BA 47 / 12 o se vaega tele ma taʻutaʻua ma e na o le pito i tua o le BA 47 / 12 o nofoaga ia o amygdalar iloga. O le mea lea, o faʻamatalaga malolosi e uiga i faatosinaga faʻamalosi faʻamalosi i luga o le amygdala o le a sili atu ona lelei i na suʻesuʻega ma faʻamalosiaga i lenei vaega faapitoa o le BA 47 / 12.

O nofoaga faʻapitoa o vailaʻau o le PFC e masani lava ona pei o le mauaina o se avanoa faʻapitoa i vaega laiti e pei o le amygdala. Ae peitaʻi, e tusa ai ma fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia maʻoti i le amygdala, naʻo na itulagi o le cingulate faʻapitoa (BA 25) ma le ACC ACC (BA 24) e fesoʻotaʻi tuusao ma le amygdala. Naʻo suʻesuʻega e Delgado ma paʻaga (2008a, 2008b) lipoti lipoti i luga ole ogatotonu o loʻo i totonu o vaega ua faʻatulagaina e lautele le aʻafiaga o le amygdala. Tuuina atu faʻamatalaga faʻatekonolosi, atonu e foliga mai o se mea e ofo ai, o le faʻateleina o le BA25 e le tulai mai i le tele o taimi i nei suʻesuʻega. Ae ui i lea, o se faʻamaoniga o le faʻailogaina mai o le VMPFC mulimuli ane ua taofia ai suʻesuʻega mai le faʻaalia o le faʻateleina o le faʻamalosia i lenei vaega. O le tele o taimi, suʻesuʻega o le faʻamalosia / faʻamalosi, faʻalavelave ma toe iloilo na o le lipoti i le BA 32, lea e mafai ona atagia ai se faʻaogaina sili atu o le amygdala, ona o le natura sili atu o le BA 32 i le amygdala.

Faʻasalaga suʻesuʻega o le faʻaaogaina o amygdala

Ina ia mafai ona malamalama i auiliiliga pe faapefea ona fegalegaleaiga tulafono faatonutonu ma le amygdala, o se vaega o suesuega o tulafono faatonutonu e sili atu nai lo le galuega ma le fesuiaiga o fesuiaiga e sailiili ai le saʻo o le faaitiitia i le gaoioiga amygdala (See Laulau 2). O lona uiga, nai lo le fesiligia po o fea vaega o loʻo aofia i se galuega ua faʻaalia i lalo e faʻatonutonu ai galuega amygdala, na latou faʻamaonia le faʻamaonia poʻo le lelei fesoʻotaʻiga i le va o le amygdala ma le mafaufau atoa aʻo faia tulafono faatonutonu. I le isi itu, o nisi o aʻoga ua faʻamaonia le amygdala ua faʻaitiitia ma faʻapitonuʻu o loʻo i ai i le pito i luma o le itu mai le tulafono autu. O nei suʻesuʻega e faʻaalia ai o le faʻaitiitia o le amygdalar e le lelei le faʻamalosia ma le tele o vaega o le PFC galuega. O nisi faʻamatalaga o gaioiga i le VMPFC, e aofia ai le BA 11m / 14r (5, 37, -12; -6, 46, -20: Urry et al., 2006, Ochsner et al., 2002 mulimuli ane). E le gata i lea, na maitauina le faʻaaogaina o vaega ole gaogao ma isi vaega ole gaioiga e le lelei le fesoʻotaʻiga ma le gaoioiga amygdala i taimi o tulafono faatonutonu. O lesi foi mea, Uunaia ma paaga (2006) na lipotia mai se itulagi o BA 32 / 10 (maualuga i -23, 43, -10) lea na faʻalauteleina faʻalauiloa ma faʻasalalauga. Delgado et al. (2008b) e lipotia ai foi se fesuiaiga i le va o le BA 32 (0, 35, -8) ma le faʻaitiitia o le amygdala. O le Posterior (BA 13) vaega o le OFC e faʻamalosia lelei foʻi ma le faʻaaogaina o amygdala (-24, 28, -14; 26, 24, -22: Banks et al, 2007: -30, 22, -16; 34, 24, 16: Ochsner, Ray et al., 2004). Vaevaega ole vaega o le PFC ile BA 47 (34, 54, 12) ma le BA46 (-54, 12, 12: Urry et al., 2006; -54, 42, 12: Ochsner et al., 2002), na tulaʻi mai foʻi i nei suʻesuʻega. E lua suʻesuʻega faʻapitoa na faʻapipiʻiina ai nisi o vaega ole DLPFC i vaega ole vailaau, lea na fetaui ma le faʻaititia i le amygdala tali. I se suʻesuʻega e Urry et al. (2006), o se suʻesuʻega faʻatalanoaga na faʻaalia ai le fesoʻotaʻiga i le va o le amygdala, BA 10 (3, 63, 18) ma le DLPFC region (-50, 23, 19). Delgado et al. (2008b) na faʻaaogaina le vailaʻau o le BA 32 o le fatu mo a latou suʻega PPI ma faʻamaonia ai se vaega o le amygdala agavale ma se vaega o le DLPFC. O le taua tele, o nei suʻesuʻega e iloa ai eria e tutusa ma amygdala ua faʻailoaina atu i luga ao faʻatulaʻi atu i le amygdala e pei o le tuai o le tui, tua o le cingula ma le pito i luma o le cortex.

Laulau 2  

O suʻesuʻega e lipotia ai faʻasalaga i le va o le faʻaitiitia o galuega amygdala ma le itulagi muamua o le a faʻateteleina i le taimi o galuega faʻavae faatonutonu.

O loʻo faʻamatalaina mai i nei faʻasalalauga faʻasalalauga poʻo iloiloga o le tele o regression, o se numera faatapulaʻa o latou e iai fesoʻotaʻiga tuʻufaʻatasia i le amygdala. O nofoaga masani e masani ona fesoʻotaʻi ma le tali a le amygdala o itu ia o le OFC ma le cingulate subgenal ma le VLPFC (Ata 12). O le itu pito i fafo o le pito i tua o le itu na o le vaega pito i luga o le BA 47 / 12 o loʻo i ai ni faʻamalosi malolosi i le amygdala. O vaega ole tua ole BA 32 o loʻo faʻaalia i faʻasalalauga faʻasoasoa, lea e mafai ona atagia ai le vaʻaia i le iloiloga ma le basal pito i luga o le amygdala (Cheba et al, 2001).

Ata 12  

Faʻatonuina faʻamaonia i totonu Laulau 2 e pei ona faʻatasi ma le faʻaaogaina o le amygdala i taimi o tulafono faatonutonu a le mafaufau na fuafua i luga o le faiʻai o le template (pito i luga ma agavale) ma faia i luga o se faiʻai tioata (vaaiga pito i lalo ma le itu agavale). O faailoga cyan e ...

Faataitaiga o tulafono faatonutonu o lagona

E oʻo mai i le taimi nei, o le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu faʻalagona e sau mai se suʻesuʻega o le toe iloiloga lelei e Tagata faigaluega ma paʻaga (2008). O le tau o le fesuiaiga o le tului o le suiga lea i aʻafiaga e aʻafia ai le tagata. O se faʻatulagaga o le faʻatulagaina o le faʻatinoga na faʻaaogaina i se faʻamaumauga e le faʻaogaina mai se faʻataʻitaʻiga foliga tutusa ma mea na faʻaaoga e Ochsner et al. (2002; 2004). O le VLPFC sao na filifilia e fai ma amataga mo suʻesuʻega, faʻatasi ai ma faʻasalalauga e faʻalautele i totonu o se vaega e aofia ai le vaega mulimuli o le 47 / 12 o loʻo i ai faʻasologa i le amygdala. Na muamua faaaoga e tusitala se auala ROI e tofotofoina ai le matafaioi o le amygdala ma le nucleus accumbens o ni tagata faufautua i le va o le VLPFC sao ma faaitiitia ai le leaga le afaina lea na faailoaina o le vaega muamua o le toe iloiloina o le manuia. I lenei iloiloga a le ROI e lua fausaga sa faʻaalia e faʻatalanoa ai le sootaga i le va o le VLPFC saʻo ma le faʻaititia o le tagata lava ia i aʻafiaga leaga (vaʻai Ata 13).

Ata 13  

O se ata o le suʻesuʻega suʻesuʻeina suʻesuʻega o le vaʻaiga i le va o le VLPFC saʻo ma faʻaitiitia ai le leaga o aʻafiaga i le faʻamalosia i le amygdala ma nucleus accumbens. Ata na faʻafetaui ma faʻatagaga mai Wager, Davidson, Hughes, Lindquist, ...

Ona faʻaaogaina lea e le au tusitala le faʻataʻitaʻiga atoa o le faiʻai o le faiʻai ma le nonpararametric e faailoa ai fesoʻotaʻiga e lua e mafai ai e le aufaasālalau o le vavalalata i le va o le VLPFC ma suiga i aʻafiaga a le tagata lava ia. Ata 14). O se tasi o fesoʻotaʻiga o loʻo i ai se faʻalauiloa tuusao i le faʻalauteleina o suiga i aʻafiaga le lelei. O lenei 'upega tafailagi e aofia ai vaega o nucleus accumbens, bingin subgenal (BA 25), pre-SMA, prefaius, DMPFC (MNI: 24, 41, 40), ma le pito sili atu i luma o le gyrus (24, 21, 58). I totonu o nei atunuʻu, o le tumutumu o le tumutumu ma le cingular subgening o loʻo i ai le telefoni faʻatasi ma le amygdala. O le fesoʻotaʻiga lona lua ua faʻamaonia e leai se uiga le lelei o le faʻaitiitia o le suiga i aʻafiaga leaga ma faʻaitiitia ai le toe faʻaleleia o le manuia. O lenei fesoʻotaiga faʻapitoa e aofia ai le ACC ACC, amygdala (faʻapitoa) ma pito i tua-OFC (48, 24, -18). O le galuega i le lumanaʻi o le a faʻamalamalamaina le auala e fesoʻotaʻi ai vaega o fesoʻotaiga ma pe o nei fesoʻotaʻiga e patino i lenei ituaiga o taʻiala o le faatonutonuina o lagona.

Ata 14  

Auala i le auala o le fesoʻotaʻi vavalalata i le lanu samasama ma le leaga o le fesoʻotaiga i le blue lapataiina le sootaga i le va o le VLPFC ma le paʻu o aʻafiaga a le tagata lava ia e lipotia. Ata na faʻafetaui ma faʻatagaga mai Wager, Davidson, Hughes, Lindquist, ...

O nisi o tagata sailiili ua tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻatatau i le faʻaaogaina o ni mea i tua atu o tulafono faatonutonu faʻalagona. O le faigofie o nei faʻataʻitaʻiga o loʻo fuafua e faʻapea o se numera faatapulaaina o vaega e faʻaaogaina ai se aafiaga tuusao i le amygdala. Delgado et al. (2008b), Hansel ma von Kanel (2008) ma Quirk ma Beer (2006) ua taʻitasi ma faʻatalanoa e faʻapea o le feterale o le PFC lalo e faʻasalalau ai vaega o le amygdala. O nei faʻataʻitaʻiga e taua tele le taumafai e faʻamalamalamaina lo tatou malamalamaaga i faavae o neuroanatoma o tulafono faatonutonu faʻalagona i le tele o meaola manu i luga o le faʻaumatiaga ma fesoʻotaiga vavalalata a le PFC i faʻalavelave faʻasalalau i le amygdala le aoga (Morgan, Romanski & LeDoux, 1993; Likhtik et al., 2005; Quirk et al., 2000). Quirk ma Beer (2006) fausia i luga o le iai o faʻasalaga ma faʻalavelave faʻaleagaina o fuainumera o le PFC i le "faʻalauiloa" i le amygdala i tagata ma pua. O le vailaʻau o le cingula, BA 25, ua finau e sili atu ona faʻasaina, ae o le sili atu ile tua ma tua o le BA 32 ua faʻatulagaina ina ia iai ni fesoʻotaʻiga faʻasoa ma le amygdala. O BA 25 ma 32 e fesoʻotaʻi ma le amygdala. Ae ui i lea, ole BA 32, e tele atu fesoʻotaʻiga vavalalata.

Phillips et al (2008) ua atiaʻe se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e taumafai e faʻamatalaina faavae o loʻo i totonu o le tele o ituaiga o tulafono faatonutonu faʻalagona (silasila Ata 15). O le faʻataʻitaʻiga o loʻo iai vaega o le DLPFC, OFC, VLPFC, DMPFC ma ACC. I le taua faapitoa, o tusitala ia iloa le va o vaega e aafia i tulafono faatonutonu faʻalagona (i totonu o le ACC) ma itulagi o loʻo aoina mo tulafono faatonutonu mo le lotofuatiaifo (DLPFC ma le VLPFC). Latou te faʻamalamalamaina nei vaega o loʻo i tua e pei o le tino fou ma le tuʻuina atu o faʻamatalaga i le faagasologa o augatupulaga matutua matutua. O le OFC, DMPFC ma le ACC, i le isi itu, o loʻo i ai i le itu o loʻo i luga o le faʻaogaina o agavaʻa o loʻo faʻamatalaina o loʻo faʻaaogaina e ala i fefaʻatauaʻiga e faʻaleleia ai faʻamatalaga o le lotoifale i le DLPFC ma le VLPFC. O tusitala na tuʻuina le DMPFC e avea ma auala e faʻaaogaina ai e le OFC ia faʻamatalaga faʻamatalaga agai i luma i itu o le mafaufau mo le faiga o filifiliga.

Ata 15Ata 15  

Phillips et al. (2008) faʻataʻitaʻiga o le amygdala interactions a) O le OFC, ACG (AC) ma le ACG (ACC) faʻasolosolo e faʻaleleia faʻamatalaga faʻamatalaga i le MdPFC ona oʻo atu ai lea i itu o le PFC mo faaiuga ma gaioiga. B) Faʻasologa o tali mai le ...

O se tasi tulaga tulagaese i lenei ata faataitai o le faʻamalamalama manino o le faiga o le faʻaleleia ma le faʻatalanoaga. O le faʻataʻitaʻiga e matuā manaia ma e fetaui lelei ma manatu masani e uiga i le DLPFC o loʻo faʻaaogaina le puleaina pito i luga o le tele o itu "lagona". E ui i lea, e faigata ona faʻamautu lenei faʻamatalaga faʻatasi ma le faʻatulagaga faʻavae, ona o le tufatufaina atu laminar o fesoʻotaʻiga PFC (Barbas & Rempel-Clower, 1997; Barbas, 2000). O le mea moni, o le faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga o le faʻamatalaga o faʻamatalaga i le va o le DLPFC ma le OFC o loʻo i le itu faʻafeagai ma gaioiga e mafua mai i le OFC ma o le alu i le DLPFC e sili ona taua o ni tali, ma mea e tulaʻi mai i le DLPFC ma o atu i le OFC e pei o le fafaga.

Le Phillips et al. o loʻo faʻapitoa foʻi ona faʻapipiʻi i lona tulaga o le "tulafono faatonutonu faʻapitoa" faʻapitonuʻu e pei o le cingulum subgening ma le OFC e avea ma ala muamua lea e aʻafia ai le tele o faʻalakalame faʻaleaganuʻu e pei o le amygdala. O lenei mea e sili ona tumau (faʻapitoa i le faʻapitoa o le cingula) faʻatasi ai ma le faʻafesoʻotaʻiga faʻapitoa ua faʻamatalaina i luga. Ae atonu, e ono taumatemate, e ono mafai ona sili atu ma le tasi auala e mafai ai e vaega o le pulea o lagona ona aafia ai le gaioiga o le amygdala. Aemaise lava, o le VLPFC mulimuli e ono mafai ona faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa faiga o le amygdala e aunoa ma le manaomiaina o se tasi o le sili atu o laufanua o le "faatonutonuina tatau", ona tuʻuina atu lea o ona sao i amygdala nuclei.

I le aotelega, o le tele o faʻamaumauga e faʻaalia ai le faʻailogaina o itulagi o le PFC i taimi o faʻatonutonuga o lagona, faatasi ai ma le gaioiga i se vaega sili atu filifilia o vaega (BA 47 / 12, BA25 ma BA 32) e faʻaalia ai mafutaga ma le mafai ona faʻavae le amygdala. Ua faʻatupulaia faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻamalamalamaina nei faʻamatalaga. O le tulaʻi mai o nei faʻatusa e manaia, e pei o le popolega na faʻaalia e latou tusitala mo le faʻaogaina o fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ua fuafuaina. Ae peitai, matou te matauina, e leai ni tagata e tafafao faamasani e taʻutaʻu manino mai le laminar mamanu o fesootaiga i va o PFC eseese. O lesi foi mea, Wager et al (2008) o loʻo tuʻuina atu ai le faʻataʻitaʻiga sili ona faigata mo se taʻiala faatonutonuina o lagona, ae e le o faʻamatalaina le natura o le faʻamatalaga o faʻamatalaga i le va o vaega. Phillips et al. sili atu ona manino le faʻaofiina o le manatu o le faʻaleleia ma le faʻamatalaga o faʻamatalaga, ae le faʻafeiloaʻi nei manatu ma le mamanu o manatu ma faʻasalalauga faʻalelei i itulagi o loʻo fesiligia. Matou te talitonu o le faʻamautuina o nei mataupu ua tuʻuina atu ai se tasi o luitau autu mo tagata sailiili e taumafai e malamalama i vaega autu o tulafono faatonutonu o lagona.

6. Puleaina lelei o lagona faʻalavelave

E ui lava o le tele oa tatou auiliiliga ua taulai atu i suesuega o tulafono faatonutonu faalelagona, e tele mataupu faapena e tulai mai pe a mafaufau i tusitusiga i luga o le pulea o le mafaufau. Ole lautele, o le pulea ole mafaufau e faasino i tulaga maualuga o pulega pulega lea e uunaia ai sini e talafeagai le faagasologa, aʻo taofia le sini e le talafeagai le gaioiga. O le faaupuga e masani ona faʻaaoga e faʻaaoga i galuega e manaʻomia ai le gauai faʻapitoa i le oʻo mai o sini-faʻamatalaga faʻamaonia talafeagai ma le faʻafeiloaʻi o sini e le talafeagai le faʻamatalaga faʻamatalaga, ma le tuʻuina atu o tali-faʻalauiloaina tali ma le taofiofia o sini tauvaga-tali le talafeagai. O lenei ituaiga filifiliga e masani lava ona faailoa manino mai i tulaga o le faʻaogaina o le faʻaogaina ma le faʻalauiloaina o auala o gaioiga. O suʻesuʻega faʻatulafonoina o lagona faʻapitoa e mafai ona vaʻaia o se vaega faapitoa o le pulea o le mafaufau lea e taulai atu i le faʻafetauiina o le tali aʻafia lava ia. I le eseesega, o le tele o isi ituaiga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e aofia ai lagona e taulai atu i le malosi e foia ai le faʻalavelave na mafua mai i fualaau faʻaleleia. Talu ai ona o lo latou tino (faʻapitoa) faʻapitoa ona puʻeina uiga (Sili ma al., 2005; 2007; Pessoa, 2008), o fualaau faʻaleleia e masani ona faʻaosofia ai se manaoga malosi mo le pulea lelei o le mafaufau ina ia mafai ona faatumauina le filifilia talafeagai o faʻamatalaga talafeagai. O lenei manaʻoga e aloese ai mai le faʻalavelave mai faʻamalosi tino e masani ona tupu i suʻesuʻega lea e tutupu faʻatasi ai ma isi faʻamalositino, e le ogatasi ma isi manaʻoga o galuega, poʻo le taimi o galuega manatua, pe a faʻalavelave faʻalavelave i le tausia o faʻamatalaga. Tatou te iloiloina otooto nei suʻesuʻega ina ia faʻamalamalamaina ai lo latou fesoʻotaʻiga ma faʻasalaga o tulafono. Mo se iloiloga maeʻaeʻa o lenei tusitusiga, o loʻo tuʻuina atu i le au faitau Banich et al. (2009).

Taofiofia o fualaau faʻaleleia i taimi o suʻesuʻega

O le tele o suʻesuʻega ua faʻaaogaina ai faʻataʻitaʻiga e tatau ona tali atu ai tagata auai i se mea e le talafeagai mo le faʻaaogaina o se mea e faʻamalosi ai (e pei o le lanu) ma e le faʻaveveseina e ala i lagona loloto (e pei o upu faʻalagona), poʻo le auai atu i se faʻaosofiaga o le leai o se faʻavae (ie fale) aʻo le amanaʻiaina se faʻalagona lagona (o foliga mataʻutia). Mo se faʻataʻitaʻiga, o vaega tetele o le ACC ma nofoaga uma o le DLPFC ma VLPFC o loʻo mataʻituina uma lava i lagona o lagona e le tatau ona faʻalavelaveina e ala i lagona loloto o upu (Whalen et al., 1998; Compton et al., 2003; Herrington et al., 2005; Mohanty et al., 2007). Mo se iloiloga maeʻaeʻa pe faʻapefea ona faʻafeiloaʻi le puleaina o le puleaina ma le faʻalogoina o lagona e tutusa ai le faitau tusi o le neurocognitive Blair & Mitchell (2009) ma Mitchell (2011).

O se faʻamatalaga faʻamatalaga o le tele o nei faʻaaliga e tulaʻi mai e ui lava e leʻo manino i taimi uma pe o fai nei eria o loʻo punouai ona o loʻo latou faia le pulea o le mafaufau, le vaʻaia le vaʻaia, o loʻo aʻafia ona o le sili atu o feteʻenaʻiga ma le faʻalavelave e aunoa ma le puipuia o le feteʻenaʻiga / faʻalavelave, poʻo o loʻo tali atu i natura faalelagona o fuamoa. Faataitaiga, Mohanty ma a latou paʻaga (2007) Faʻaalia ma le faʻaalia e faapea o le vailaʻau faʻaogaina faʻapitoa (e tusa ma le BA 24 / 32) e faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻaosoina i le taimi o le galuega Stroop ma ni lagona, ma e fetaui lelei lenei ma le tele o taimi e tali ai i le galuega. E mafai ona faʻamatalaina lenei mea i le tulaga o le RACC o loʻo faʻatinoina ina ia mafai ai ona faʻaaogaina le pulea o mafaufauga i tagata e faʻalavelave faʻalagona. Ae ui i lea, talu ai o le faʻatoaagaina o lenei itulagi e fetaui lelei ma le tele o taimi e tali atu ai, o lona tulaga o le faʻatoaagaina e le foliga mai e fesoʻotaʻi ma le faʻamalosia lelei o le faʻalavelave. E le gata i lea, na faʻaalia ai le faʻalauteleina o le galulue faʻatasi ma le amygdala, lea e le ogatasi ma le manatu e faapea o le RACC o loʻo faʻatautaia tulafono faatonutonu o le amygdala. O le mea moni, e taua le tusiaina e le au tusitala, nai lo le mafaufau i tulafono a le RACC o le amygdala, o le faʻalauteleina o le fesoʻotaʻiga i le taimi e faʻafefe ai i tagata faʻalagona lagona e mafai ona atagia ai le tulafono a le amygdalar poʻo le tuʻuina atu i le rACC, nai lo le isi auala.

Faatasi ai ma le tele o faʻamatalaga mataʻutia mo le muaʻi puleaina o le mafaufau i le faʻaaogaina o lagona i le amygdala e sau mai se suʻesuʻega a Etkin et al. (2006), lea na faʻatinoina ai e tagata auai se galuega e pei o Stroop e mafai ai ona faʻamaonia lagona foliga o le foliga poʻo le le fiafia i upu e taʻu ai se lagona. O le mamanu o le suʻesuʻega sa faigata tele pe a le taulaʻi tusitala i se faʻatusatusaga faigofie o tofotofoga faʻaalia ma le le faaituau poʻo le le mautonu ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, ae o le suʻesuʻeina o aʻafiaga i le taimi o tofotofoga faigata na mulimulitaʻia mulimuli ane i se faamasinoga faʻamaonia po o le faʻamaonia. O le mea e mataʻina ai, o le DLPFC, o le DMPFC i le pito i luma o le gyrus frontal, ma le ulutala (muamua) ACC na faʻaalia ai le gaioiga i le taimi o faʻalavelave faʻapitoa lea e faalagolago i le muamua o le faamasinoga pe leai. O le DLPFC (ma le DMPFC) na sili atu ona tali atu i faamasinoga le mautonu na mulimuli mai i se faamasinoga faʻamaonia, ae na tali mai le ACC faʻapitoa i faʻamasinoga lea na sosoo ai ma se isi faʻamasinoga faigata. O le suʻesuʻega o se tasi lea o nai suʻesuʻega i totonu o le suʻesuʻega o le suʻesuʻeina o suʻesuʻega faʻasalalau lea na suʻesuʻeina faapitoa le vaʻaia o vaega i le muai olaga i le amygdala (faʻaaogaina o le suʻesuʻeina o le vaʻaia psychophysiological, Friston et al. 1997). O le mea e maofa ai, o le sili atu o le gaioiga o le ACC i le faʻaaogaina o le ACC na matua feteʻenaʻi ma le saʻo amygdala gaoioiga. E tusa ai ma le mamanu o tali a amygdala, ua finau mai tusitala e faapea, o le amygdala activity e fesoʻotaʻi ma le tikeri o le feteenaiga i luga o le faamasinoga, ma le taofiofia o galuega amygdala o le ACC o loʻo tuʻuina atu ai le puleaina o lenei feteʻenaʻiga. Lagolago mo lenei manatu e sau mai faʻamatalaga faʻataʻitaʻiga i latou oi latou na faʻaalia le fesoʻotaʻiga tele i luga o faʻataʻitaʻiga faigata na faʻaalia ai le tele o feeseeseaiga o feteenaiga e fuaina i taimi o tali i luga o le galuega. I se suʻesuʻega mulimuli Etkin et al. (2010) Maitauina o lenei tapuaiga o galuega amygdala e foliga mai e vaivai i tagata gasegase i le lautele o le atuatuvale o le popole e uiga i le soifua maloloina lelei, ma maua ai se fesuiaiga o neura o le faigata ona pulea faatosinaga faalelagona po o feteenaiga i lenei tagata maʻi.

O se faʻamaumauga taua e tatau ona faʻatatau i nei tusitusiga. Muamua, o suʻesuʻega a le vaega a Etkin e le fautuaina ai le i ai o se faʻalavelave faʻavaomalo o le amygdala e itulagi PFC i taimi o fesoʻotaʻiga faʻafefe, poʻo le faʻaauau pea ona faia o "'aʻai o le pulea o le mafaufau," ae o se galuega faapitoa e puipuia e faalagolago i le maualuga o feeseeseaiga i le va o vave totoʻi muamua. Afai e sao, o le gafatia e matauina fegalegaleaiga le talafeagai i le va o le taimi e tasi (poo isi PFC) ma le amygdala atonu o se galuega tele ma auʻiliʻiliga auiliili.

O isi laina o faʻamaoniga e faʻapupulaina foi le avanoa e mafai ai e nisi vaega pito i luma, aemaise ile ACC, ona faʻaaogaina le pulea o le amygdala. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se suʻesuʻega e faʻaaoga ai le mea lava lea e tasi e pei o Etkin et al. (Chechko et al., 2009), o tagata na maua i le atuatuvale na sili atu ona telegese nai lo le soifua maloloina i taimi o faigata faʻalavelave faʻafuaseʻi, faapea foʻi le amygdala maualuga, ae o le ACC / DMPFC i lalo ifo o le gaioiga, o loʻo taʻitaʻia ai e faapea, o le faʻalavelave faʻalavelave o loʻo le maua ai le pule a le DMPFC / i tua o le ACC. E faapena foi, Hariri et al., (2003) Maitauina le le lelei o le fesoʻotaʻiga i le va o le amygdala ma le falemaʻi ACC (ma le VLPFC) pe a faʻapipiʻiina e le suʻega vs. faʻatusatusa ata faʻalagona (faʻaopoopo le gaoioiga amygdala mo le tulaga fetaui, ma le VLPFC ma le ACC i luga o le faʻatinoga o le taimi). Ua fautuaina foi e mafai e le CACC ona faʻaaogaina le faatonutonuina o le amygdala e tusa lava pe leai se feteʻenaʻiga patino poʻo se faʻalavelave faʻalagona o se galuega. Pezawas et al. (2005) maitauina ai fesoʻotaʻiga taua i le va o le DACC ma le amygdala i le taimi o le taufaʻamataʻu e feagai ma galuega. E mafai foi ona maitauina le lelei o le ACC i lalo o le suʻesuʻega a le Pezawas ma le gaoioiga a le amygdala, e fai ai se mea uiga ese i le va o vaega eseese o le cingulum ma le amygdala. Monhaty et al. (2007) pepa, o le RACC, a itiiti mai i nisi o tulaga e lelei, nai lo le le lelei, faatasi ai ma le amygdala.

Totogi Galuega

O le isi vaega o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo taulaʻi atu i luga o le malosi e faʻaitiitia ai lagona faʻavevesi i le taimi o galuega manatua. Ona o le tele o faʻamatalaga e mafai ona faia ma faʻamaonia i luga ole laina e faatapulaaina (Cowan, 2010), e taua tele le tatau i tagata taʻitoʻatasi ona faʻamuamua ia faʻamatalaga e ulufale atu i lenei faleoloa i luga o le laina. I le tulaga lelei, e tatau ona tatou faatumauina sini taua talafeagai e faatatau i faamatalaga le taua, ae mafai foi ona lafoai mea o le manatuaina o galuega pe a sili atu le taua o faamatalaga e sili atu i sini muamua. I lea tulaga, o le manatuaina o galuega e maua ai se aoga aoga mo le suʻesuʻeina o fegalegaleaiga o le lagona-cognition, aemaise lava le taua tele o le DLPFC ma le VLPFC ile faiga ole galuega galue (Badre et al., 2005; Blumenfeld et al., 2010; Curtis & DʻEsposito, 2004; Jonides et al., 2005; Levy & Goldman-Rakic, 2000, Nee & Jonides, 2010; Postle, 2006; Thompson-Schill et al., 2002).

E lua lipotia mai Dolcos ma a latou paʻaga o se faʻamatalaga aua latou te fesoʻotaʻi faʻatasi ai le faileleina o gaioiga i le manuia o le faʻatinoga poʻo le tuʻuina atu o mataupu o fesoʻotaʻiga faʻatinoina (Dolcos ma McArthy 2006; Dolcos et al., 2006). O nei lipoti uma na suʻeina faʻamatalaga mai se foliga faigofie e faʻatusalia ai le tuai o le tali o le tali lea na faʻaalia ai lagona poʻo le le tutusa o ata i le taimi o le tuai (tausiga) o le galuega. I le suʻesuʻega muamua, na latou faʻaalia ai le faʻaaogaina o le cortex ventilateral (BA 45 / 47) i le taimi o lagona faʻalatalata i tagata faʻatau faalavelave. O tagata auai na faʻaalia le tele o faʻataʻitaʻiga i le i ai o faʻamaʻi faʻalagona na faʻaalia i latou na faʻalavelave le faʻaitiitia le faalavelave. I se suʻesuʻega faʻasolosolo na latou faʻaali ai o le gaoioiga ole BA 45 (ae le saʻo le BA 45) na vaʻaia i le va o tofotofoga ia na manumalo ai le tagata ma le le fiafia i le tagata faʻatoʻilalo (e pei ona faaalia i le saʻo ma le le saʻo le taliina o tali). Dolcos et al. (2006) faʻapea foʻi lipoti i luga ole VLPFC-amygdala fesoʻotaiga vavave faʻatasi, faatasi ai ma vaega e lua ua faateleina ao feagai ma lagona e uiga i tofotofoga le mautonu. O le taua tele o lenei fesoʻotaʻiga o loʻo i le itu lelei ma e le mafai ona faʻamatalaina e atagia ai le taofiofia o le fanaina o le amygdalar.

O suʻesuʻega a Dolcos ma ana paʻaga o loʻo tuʻuina atu ai foʻi faʻamaoniga mo le le mafaʻatasia o mamanu o le faʻafouina ma le faʻaleagaina i itu i tua. Aemaise lava, na faateleina le faʻalauteleina o eria i faʻamalositino, ao le DLPFC (BA 9 / 46) na faʻaititia, ma fautuaina ai le fefaʻasoaʻiga vavalalata i le va o nei itulagi. O lenei sootaga vavalalata e toe faʻafoʻiina ai le faʻaogaina faʻatasi ma le mamanu masani e matauina e Perlstein et al. (2002) o loʻo i ai a latou taʻitaʻifono e faʻatinoina se galuega manatuaina galuega lea na faʻaalia mai ai foliga faʻapitoa e pei o faʻamatalaga talafeagai ma suʻega [ma le fiafia, o le fesoʻotaʻiga vavalalata na vavalalata ma le valea ma le DLPFC faʻatasi ai ma mea faʻaleleia ma mea faʻaleleia (BA 10 / 11) mo aʻafiaga leaga]. O le vaʻavaʻaʻiga masani i le va o isi vaega o le PFC ma isi faʻalauiloa ua matauina foi i nisi faʻataʻitaʻiga o mafaufauga, faatasi ai ma le DLPFC tele e fesoʻotai atu i le muaʻi faʻamalositino o gaoioiga e fesoʻotai ma le sili atu galuega manatuaina galue (Rypma et al., 2002; Woodward et al., 2006), e ui lava o vaega patino a le PFC o loʻo aofia i nei suʻesuʻega e fesuisuiai. O le foliga manino o le vaʻaia ma le faʻasalalau o loʻo fautua mai ai se teteʻe faʻafeagai i le va o nei itulagi, ae le faʻaalia le mafuaʻaga o le sootaga. Ranganath (2006) o loʻo faʻatulagaina se faʻatulagaga hierarchisi i auala e manatuaina ai galuega, lea e maua ai e le PFC alalafaga / alalafaga le maualuga o le puleaina o auala fou, ae o le PFC i tua / rostralia e maua ai le puleaina o le tele o le pito i luma o le tino. I totonu o lenei manatu, ua fai mai Ranganath o faiga filifiliga e faʻatinoina e ala i le PFC / tulafale i tua e aofia ai le faʻavasegaga o gaoioiga i le PFC. Ae ui i lea, e pei ona faamatalaina i lalo, o teuteuga i le isi itu e faʻamaonia ai foi le iloiloga.

7. Taunuuga afaina o vaega o mafaufauga

I le faʻatulagaina o le faʻatulagaga faʻavae o loʻo faʻamatala atu i vaega muamua, o le faʻaiuga a le OFC i le lautele o le PFC, e aofia ai le DLPFC e mafai ona faʻavasegaina e pei o le tuuina atu o faʻamatalaga. I lea itu, o nei faʻaaliga e mafai ona maua ai le faʻaituau ma tulafono faatonutonu o le tele o atinaʻe cytoarchitectura. E ui e foliga mai e teteʻe i mafaufauga faafilosofia lea e tuu ai le saʻolotoga i lagona, o le manatu o se vaega e aafia i le gaioiga o le gaioiga e ono maua ai le ituaiga o manatu faaalia i luga o vaega e aofia ai isi fegalegaleaiga fatufesootai e faigofie tele i manatu faaonaponei o lagona e faamamafaina ai le malosi o lagona i le faamuamua ma le faaituau Faʻamatalaga faʻamatalaga ina ia mafai ai ona faʻatautaia sini faʻalauiloa ma faʻalautele. O lenei vaaiga o lagona e matagofie lava le tusia e Grey ma ana uo (Grey, 2001, Grey, Braver, Raichle, 2002), o le na te faia lena auala ma le alu ese mai o le a suia ai le tulaga lelei o galuega mautu, o le faaleleia ma le faalavelaveina o galuega eseese o le mafaufau ina ia mafai ai ona faamalieina tulaga manaomia. O faʻamaoniga mo le faʻaogaina o lagona o le cognition ua talia lelei i le faia o faʻaiuga (Delgado et al., 2003; Grabenhorst & Rolls, 2009; Hardin, Pine & Ernst, 2009; Piech et al., 2010), ae e mafai foi ona matauina i isi galuega faʻasalalauga muamua e pei o le galue galue. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻatulagaga faʻava-o-malo ma le gagana galue e matua suia lava e ala i le faʻaaogaina o tulaga tauleleia lelei ma le leaga, ma le faʻamamaina o le mafaufau e faʻamalosia e ala i le aveeseina o tulaga o lagona ma le faʻaleagaina e ala i setete,Grey, 2001). E le gata i lea, o faʻamatalaga lelei ma le le lelei o faʻamatalaga faʻaletino e faʻaititia ai le faʻafefe o mafaufauga faʻatusatusa i faʻatusatusa i faamatalaga le mautonuLevens & Phelps, 2008; 2010). O le taumatau o le OFC (33 24 -8) ma le inumaga pito i luma tauagavale (-32 21 2) e sili atu ona tali atu i le iugafono faʻafefe o lagona.

I se tulaga talitutusa, i se amioga e suia ai le suia o le mafaufau, o le faatosinaina o se aafiaga lelei, pe a faatusatusa i tulaga le lelei po o le le lelei, na uunaia ai le fetuunaiga o le mafaufau ma le tumau o le tumau, ae na mafua ai foi le faateleina o le faalavelave (Dreisbach & Goschke, 2004). O ia sailiiliga e o gatasi ma se tino tuputupu aʻe o faʻamaoniga e mafai ona faʻalautele pe vavalalata lagona lelei ma le le lelei o le mafaufau e faalagolago i le malosi o le auala poʻo le aveeseina o uiga o le tulaga o le loto (Fredrickson & Branigan, 2005; Gable & Harmon-Jones, 2008; 2010; Gasper, & Clore 2002).

Faʻasese, o le faʻateleina o faʻamaoniga o loʻo taʻu mai ai o aʻafiaga o aʻafiaga e aʻafia ai tali i totonu o le DLPFC (BA 9) i le taimi o le galuega manatuaina galuega (Gray, Braver, & Raichle, 2002; Savine & Toa, 2010). Ioe, Savine & Toa (2010) Faʻaalia i totonu o le DLPFC tauagavale (BA 9), faʻamalosia taui tau tupe e faʻamalosia atili ai galuega e faʻaaogaina, ma o lenei faʻamalosiaga na vaʻai pe o le a faia se faʻamasinoga sili ona lelei. Faʻatasi, o ia suʻesuʻega e manaʻomia ai le faʻaalia o manatu le mafaʻatasi e uiga i le sootaga i le va o le gaioiga ma lagona.

O suʻesuʻega faʻavaomalo e maua ai nisi malamalamaga i le taimi o le fesoʻotaʻiga i le va o le telefoni ma le tele o faʻasalalauga, e tusa ai ma taui. Faʻamatalaga mai faʻamuamua e faʻamaonia ai le numera o nofoaga faʻapitoa mo le faʻamanuiaga sili atu o le tau o taui nai lo isi itulagi i luma, ma o le OFC o loʻo tuʻuina atu lenei faʻamatalaga faʻatatau i nisi vaega pito i luma (Hikosaka & Watanabe, 2000; Wallis & Miller, 2003; Rushworth et al, 2005). O le mea sili ona taua, o le OFC e faʻaalia tali i faʻamatalaga tau faʻamatalaga e muamua atu i tali tali atu i le DLPFC (Wallis & Miller, 2003). O lenei manatu ma le manatu o le OFC muamua e faʻamaonia le tau aogā ma faʻamalosia ai lenei faʻamatalaga i vaega e mafai ona tuʻuina atu lenei faʻamatalaga faʻatasi ai ma taga poʻo isi faʻamatalaga faʻalakalafa talafeagai e maua ai avanoa i le taui. Ae peitai, matou te matauina, e le o manino pe o le a le tele o nei faʻamatalaga faʻamalosia e oʻo atu i le DLPFC e tusa ai ma fesuiaiga o faʻamatalaga, pe mafai foi ona mafaufau e faʻaleleia i le natura, e pei o 30% o OFC, DLPFC faʻaaliga e mafai ona mafaufau e faʻaleleia i le natura (Barbas & Rempel-Clower, 1997). E tusa ai ma le faʻatulagaga faʻavae o lenei tulaga o le a iloa ai pe o le tauia o le mafaufau o le DLPFC e atagia mai ai le faʻaalia o le faʻaaliga o le DLPFC poʻo le atagia mai o se faʻamatalaga faigofie (fafagaina) o faʻamatalaga i le fuafuaina o le DLPFC e mafai ona faʻaauau. Faamolemole silasila i Mitchell (2011) mo se toe iloiloga i le auala e mafai ai ona sola ese ia vaega o le taui o le taui ma i latou o tulafono faatonutonu faʻalagona.

O le manatu o le gaioiga o lagona e aʻafia ai gaioiga faʻasolosolo e mafai foi ona aoga pe a mafaufau i le fesoʻotaiga vavalalata i le va o le amygdala ma le pito i luma. E pei ona taʻua i luga, o le fesoʻotaʻiga lelei i le va o le PFC (faʻapitoa i le taimi muamua ma le VLPFC) ua matauina i suʻesuʻega ua tuanai (Pezawas et al., 2005; Dolcos et al., 2006). Matou te fautua atu, i nei tulaga, o le amygdala atonu o le tagata muamua, ma atonu o le a ia fuafuaina muamua le malamalama o le tulaga, ma faʻasalalau lena faʻamatalaga pe taumafai foi e faʻatonutonu tulafono a PFC e faʻavae i luga o lena faʻamatalaga nai lo le isi auala. Ae ui i lea, ia tafao nei nai taumafaiga ua faia e faʻataʻitaʻi ai le faʻapogai o taʻiala o lenei fesoʻotaʻiga faʻatasi.

8. Talanoaga

Matou te talitonu o le iloiloga o loʻo i luga o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia ona auai i auiliiliga o fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi i totonu o le PFC ma la latou vaʻaiga ma le amygdala pe a mafaufau i fegalegaleaiga o lagona-cognition. O le le faia o lea mea e mafai ona taʻitaʻiina ai faʻataʻitaʻiga e faigata ona toe faʻaleleia ma le tino, ma o le a ono faamaonia ai le le saʻo. I le eseesega, o le gauai atu i auiliiliga o le neurocircuitry e le gata e mafai ona maua ai ni ata sili atu ona lelei o fegalegaleaiga i le va o lagona ma le mafaufau, ae e mafai foi ona faaalia ai mea faigaluega e ono le auai.

Faʻamatalaga mo le Faʻatulagaina o Uiga

E faʻavae i luga o le natura filifilia o auala o le neuroanatomical i le va o le PFC ma le amygdala, o faʻataʻitaʻiga lelei o le PFC faʻavae e ala i le tatau ai, e tatau ona aofia ai le faʻaleleia o, poʻo le taʻalo atu i totonu, o le faʻaogaina o le tuatusi muamua, o le vaega faʻapitoa e oʻo atu i totonu o le vailaʻau, poʻo le pito i tua o le eria 47 / 12. I lenei laasaga o le fanua, o faʻamatalaga faigofie e aofia ai le PFC i tulafono faatonutonu faʻalagona e le lava le auiliiliga e aoga, ma i le tele o mataupu atonu e taufaasese, ona o le tele o vaega o le PFC e leai ni faʻamalosi malolosi i le amygdala. O le tulaʻi mai o faʻataʻitaʻiga o loʻo taulaʻi i luga o laupepa autu e faʻatatau i le amygdala, pei o faʻataʻitaʻiga ma faʻatatau e Wager et al. ma Phillips et al. o se faʻalautelega faʻaleleia i lenei tulaga. Matou te masalo e tatau ona faia le alualu i luma i le malamalama i le aafia ai o le PFC i tulafono faatonutonu o lagona, o le sootaga o le tuatusi o le tua, o le 47 / 12 ma le vaega eleele laitiiti i le faatonutonuina o le amygdala e tatau ona fuafuaina.

O se fesili autu e tumau pea i le auala e fesootaʻi ai le tele o faʻamalosiaga o le PFC e tulaʻi mai i le taimi o tulafono faatonutonu faʻalagona i nei manoa taua, ona na o ni nai suʻesuʻega na faʻatautaia saʻo le fesoʻotaiga vavalalata o le intra-PFC. O le mea moni, o nei vaega o le PFC e le tutusa le fesootaʻi i le tuatusi o le tua, o le 47 / 12 poʻo le vaega faʻapitoa, ma o le mea lea e mafai ai ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma auala eseese i le amygdala. Matou te manatu o le malamalama atoatoa i le aafia o le PFC i tulafono faatonutonu a lagona o le a manaomia ai le maualuga o le tele o nei PFC e le oi ai ni faasinoala faatapulaa saʻo e fegalegaleai ma isi vaega o le PFC ia e iai ni fua faatatau talafeagai e teuteu ai le gaioiga o limbic.

Malamalamaga i le tulaga o aʻafiaga

Ua matou finau e faapea o mamanu sili o le PFC, ma le fegalegaleaiga a le PFC-amygdala e faʻamalamalamaina ai le faʻatautaia o le pulea lelei o le mafaufau e le ogatasi ma le laminar uiga o fesootaiga i le va o nei itulagi. O la tatou finauga e uiga i nei masaniga masani o le PFC-amygdala ma le intra-PFC fegalegaleaiga e faalagolago malosi i le faatulagaga o le faatulagaga ua faamatalaina e Barbas ma a latou uo, lea o le laminar pattern of projections e faatonu ai pe o foliga vaaia e foliga mai o le le mautonu o le faagasologa, pe fafaga faʻasalalau faʻamatalaga. Afai e sao, o le tele o itu faʻalagona e foliga mai e maua ai le puleaina o le faʻaalia o faʻamatalaga e uiga i le faʻalauteleina o faʻasalalauga faʻamatalaga o faʻamatalaga nai lo le tele o vaega masani o le PFC.

Matou te talitonu o faʻamatalaga o tulafono faatonutonu pito i lalo na taʻitaʻia ai se manatu faʻavae i le malamalama i le sootaga i le va o le faiʻai ma le mafaufau ma lagona faʻalagona. O lenei faʻailoga e fetaui lelei ma se manatu filosofia e uiga i matafaioi o le "gaioiga" ma le "faʻalagona" auala e tuʻuina ai le manava i luga atu o le tele o lagona faʻaleagaga. Ae o lenei faʻalogona atonu e faʻalavelave i lo tatou gafatia e maua ai se malamalama atoatoa i le auala e faia ai e le faiʻai le faʻamatalaga. Afai o le faʻagasologa o lagona e faʻatonutonuina ma le faʻaituau o le "mafaufau," o le tele ma le sili atu nai lo le isi auala, o upu o le pito i lalo ma le pito i lalo atonu e le talafeagai i le mafaufauina o fegalegaleaiga o lagona-cognition.

Tapulaa i le faʻaalia o galuega mai le fausaga

O le faʻaleleia o le faʻatulagaga faʻavae o le taʻitaʻia lea i ni faʻamatalaga malosi e uiga i le natura o fesoʻotaʻiga faʻa-va-o-malo. Ae ui i lea, o le tele o faitioga e mafai ona vave faʻavaeina i le faia o faaiuga faʻatino e faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga. Muamua, e ui lava o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga e lagolagoina malosi e tusa ai ma ona faʻataʻitaʻiga o mamanu fesoʻotaʻiga laminar e faʻavae i luga o le cytoarchitecture, o faʻafitauli e uiga i le faʻaaogaina o aʻafiaga o nei laupepa fesoʻotaʻiga laititi e leʻi mauaina ni suʻega aloaʻia i totonu o taʻaloga i fafo atu o vaitafe o le gaosiga. E ui lava e foliga mai e talafeagai le manatu faapea o foliga tutusa lava e masani ai le laminar patterns of projections i le taimi atoa o le faiʻai, e le o le tulaga lea. I lea tulaga, o faʻamatalaga e uiga i mea aoga o fesoʻotaʻiga i totonu o le PFC ua naʻo le aoga pe afai o faʻamaoniga o faʻatinoga faʻaauau ma faʻaiʻuga o faʻamatalaga ua faamaonia e taofiofia i taimi uma.

Ua i ai se fesoʻotaʻiga malosi i le va o tali faʻaalia ma le faʻatonuina o tulafono faatonutonu, ma o se fesoʻotaʻiga malosi tutusa i le va o le faʻaleleia ma le faʻaogaina o auala. O faaupuga manatu faaalia ma le fafagaina mai e mafua mai i le talitonuga o le pulea, lea e taumafai e faamatala le faagaoioia o faiga malolosi. O le vaetamaina o nei faaupuga e fomaʻi o le neuroscientists ma psychologists e le mafaamatalaina e avea o le manatu o auala e folasia ai le tuuina atu o le faatonutonuina o tulafono ma auala e faaleleia ai le tuuina atu o faamatalaga i nofoaga maualuluga i se gaosiga o le gaosiga e le ogatasi. Ae ui i lea, o se faʻataʻitaʻiga tutusa o tulafono faatonutonu pito i luga ma le faʻataʻitaʻiga ma le pito i lalo ma le fafagaina o faafitauli o le faʻafitauli i le tulaga o loʻo iai faʻamatalaga faaopoopo i luga ole laʻasaga ma lalo-up conceptualizations. O isi faʻaopoopoga faʻalauiloa e seasea ona faia manino, ae mafai ona faʻamaonia i le faʻamatalaga o faʻamatalaga o faʻamatalaga faʻamatalaga. Matou te masalomia o nisi o failotu e faʻaaogaina faaupuga pito i luga ma lalo-luga i auala e le ogatasi ma manatu faaalia ma auala faʻaleleia e pei ona faʻamalamalamaina e le puleaina o le mafaufau, ae o nei eseesega e seasea faia manino i tusitusiga.

I le faʻamalamalamaina o manatu faaalia ma faʻaiuga faʻaleleia o le PFC, tatou te maitauina tatou te le o faʻamaonia o faʻaaliga uma e tutusa lava. O vaega e aofia ai faʻamatalaga, fesoʻotaʻiga, ma fesoʻotaʻiga lautele, ae o le tele o nei fesoʻotaʻiga e ese le eseesega i vaega uma. O le mea lea tatou te faʻaalia ai mamanu sili o fesoʻotaʻiga, ae e le o lona uiga o fesoʻotaʻiga e totoe e le aoga tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, o eulaminate PFC e mautinoa lava le lava o faʻamatalaga o faʻamatalaga e fesoasoani e faʻatonutonuina ai vaega o nofoaga e le mafaitaulia, e tusa lava pe le o le tulaga sili lea o fesoʻotaʻiga i le va o itu.

E le gata i lea, o fesoʻotaʻiga faʻasolosolo masani e mafai i nisi o tulaga ona faʻafetaui le gaioiga i vaega faʻatulagaina nai lo le na o le ave faʻamatalaga. Masalo o le faʻataʻitaʻiga lelei o lenei ituaiga o faʻataʻitaʻiga faʻaleleia e tulaʻi mai i faʻataʻitaʻiga tauvaga faʻatasi (Desimone ma Duncan 1995; Duncan et al. 1997) lea o le a maua ai le faʻasalaga o le tasi. I ia ituaiga faʻataʻitaʻiga, o le fafagaina o luma o se faʻataʻitaʻiga e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia atili o le gaioiga o lena mea faʻamalosi, ma le faʻasaolotoina o se isi faʻamalosi (Desimone ma Duncan 1995). I lenei auala, o le a le mea e fafagaina i luma e mafai ona galue e faʻafesuiaʻi le gaosiga i nofoaga faʻatatau. I le gaioiga o le galuega a le PFC, e mafai e le faailoilo a le DLPFC ona suia le tauvaga i le va o sui faʻatinoina i le OFC e ala i lenei ituaiga faʻasolosolo malie. O lenei ituaiga faiga faʻatauvaga e faʻafefe aua o le a faʻaaogaina ai ni faʻamatalaga faʻapitoa (computing)Walther & Koch, 2006), e le masani ona tuufaatasia i totonu o mamanu o tulafono faatonutonu faalelagona.

I le iloiloina o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga, e taua le toe faʻamatalaina o le faʻavaeina o loʻo faʻaaogaina e Barbas ma a latou paaga e faʻamalamalama ai le faʻaleleia ma le fesoʻotaʻiga o fesoʻotaiga e le ogatasi ma taiala na faʻaaogaina e isi tagata sailiili o loʻo suʻesuʻeina le faatulagaga faʻavae o laminar projections. O faʻamatalaga, o faʻamatalaga o manatu faʻaalia ma fesoʻotaʻiga i luma e masani ona faʻamatalaina e uiga i le vaega IV, e pei o le faʻaiuga (alu aʻe) faʻasologa o loʻo faʻamatalaina i lo latou faʻaiʻuga i le vaega IV (poʻo le maualuga i le vaega IV), ae o faʻamatalaga (faʻaitiitia) vaʻai e muta i fafo atu o le papa IV. E ui lava o le tausisia ma le mausali i le tulafono ole IV IV atonu o le a fautuaina lelei, ae o ni tuusaunoaga i lenei mamanu ua matauina (Pandya ma Rockland, 1979; Felleman ma Van Essen, 1991), o le aʻafiaga o le faʻalauteleina o taʻiala e faʻatagaina ai faʻasalaga e faamutaina i luga o laupepa komipiuta V ma le VI e tatau ona avea o ni faʻataʻitaʻiga faʻamalosi e le o malamalama atoatoa. E le taumateina, o suʻesuʻega o le taimi o le sasaina i vaega eseese o le PFC e mafai ona faʻatalanoaina lenei fesili, ae o faʻamatalaga e uiga i lenei mataupu o loʻo leai.

O le fesili o taiala e mafua ai ona taofi aʻo leʻi manatu o le OFC-DLPFC ei ai moni se mamanu lea e tatau ona manatu i ai le OFC o se maualuga maualuga atu nai lo le DLPFC, ma e le o lo tatou faamoemoe e finau ai. Ae ui lava i lea, e mafai ona manino ona taʻu mai o mamanu o faʻataʻitaʻiga e mautinoa lava e le ogatasi ma se faʻatulagaga faʻapitoa lea o loʻo iai le DLPFC i tulaga maualuga i luga atu o le OFC, i se auala e tutusa ma tulaga maualuga o mea faʻapitoa e nofo i luga aʻe o nofoaga faʻapitoa. I lea tulaga, o faataitaiga a le faalapotopotoga a le PFC o le a atamai e aloese mai le tulaga lautele o le DLPFC ao nofo i le pito i luga o se pulega o itu PFC.

Faataitaiga o fesoʻotaʻiga faʻaleleia ma fesoʻotaʻiga faʻamatalaga

I le iloiloga o faʻataʻitaʻiga o loʻo iai i le taimi nei o le feʻaveaʻi o lagona-malamalama, e le o ni nai suʻesuʻega faʻasalalau i le taimi nei ua aofia ai ni faʻataʻitaʻiga patino pe o foliga mai e atagia mai ai ni tali, faʻanofo poʻo le faʻalautele (faʻatasi ai ma le faʻaaliga iloga o Seminowicz et al. 2004). O le tele o suʻesuʻega o le neuroimaging o le mea moni e le maua ai faʻamatalaga faʻamalamalamaina e mafai ona foia lenei mataupu. Ae ui i lea, o atinaʻe talu ai nei i auala mo le faʻataʻitaʻiina o fesoʻotaiga vavalalata e tuʻuina atu meafaigaluega e mafai ona faʻaaoga e faʻataʻitaʻi ai le natura ma le faʻatonuga o le fesoʻotaʻiga i le va o itu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻaaogaina le faʻamalosia o le faʻaaogaina o le faʻataʻitaʻiga (DCM) i le faʻaaogaina o le maualuga o le aiga ma le faʻataʻitaʻiga a Bayesian e faʻataʻitaʻi ai manatu e uiga i le faʻataʻitaʻiga ma le natura o le faʻamatalaga o faʻamatalaga ma le mafuaʻaga o suiga o itu eseese ole mafaufau (Friston et al. 2003; Chen et al. 2009; Daunizeau et al. 2009; Friston & Dolan 2010; Penny et al. 2010). E mafai foʻi e le DCM ona faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻiga tauvaga e pei o le tuʻuina atu o le ulutala i faʻatusatusaga o ulu pe o le DLPFC i lalo-e faʻapipiʻi saʻo le amygdala pe ala mai i nisi o faʻalapotopotoga. I le taimi nei, na o ni nai DCM suesuega e fesoʻotaʻi ma le gaioiga faʻalagona ua lolomiina (Ethofer et al. 2006; Smith et al. 2006; Rowe et al. 2008; Almeida et al. 2009), ma i lo matou iloa e leai ni suʻesuʻega na faʻasalalauina tuusaʻo ma tulafono faatonutonu. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o ia ituaiga auala atonu o le a faʻaleleia atili ai lo tatou malamalamaaga i fegalegaleaiga o le loto-alofa i tausaga a sau.

Taʻitaʻi faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga

Masalo o le auala sili e faʻatu ai sootaga taua i le va o vaʻa faiʻai e ala i le suʻega o se tasi itulagi ao faia le tulafono faatonutonu faaletino ma lalo o le isi vaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o loʻo galue le DLPFC e faʻaitiitia le gaioiga o le OFC, o le a faʻamoemoe se tasi e tali atu i le OFC pe a faʻauluina le DLPFC. O lenei avanoa e mafai ona foia e ala i le suʻesuʻeina o galuega a le OFC ma le fMRI i faʻamaʻi pipisi o le DLPFC. I se isi itu, e mafai ona faʻaaogaina le malosi o le magnetic stimulation (TMS) i luga o le DLPFC e suia ai le taimi o le DLPFC i luga o galuega a le OFC. Ioe, Knoch et al. (2006) talu ai nei na lipotia mai o le TMS i le taumatau o le DLPFC na faia ni suiga i le gaioiga o le OFC i se taimi faʻalagolago. I se tulaga talitutusa, o le a manaia le iloa pe faapefea ona avea faʻasalaga i se tasi o vaega o le pito i luma ma aʻafiaga e aafia ai le gaosiga i isi vaega ole fesootaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e taua le OFC mo le fuafuaina o se tau aogā mama, o le a le mea e tupu i le tele o nofoaga i fafo pe a aveese le OFC? Saddoris et al. (2005) ua faʻaaogaina lenei ituaiga auala e iloilo ai pe faapefea ona suia e amatalia le amygdalar i le oona, ae o isi suʻesuʻega o loʻo faia ai lenei faiga e seasea ona leai. O le tuputupu aʻe o tusitusiga i luga o fesoʻotaiga vavave faʻatasi o le a foliga mai e faateleina ai lo tatou malamalama i le auala e fegalegaleai ai nei vaega taua o le faiʻai. Ae ui i lea, o le malamalama atoatoa i nei fegalegaleaiga e faatoa mafai lava ona ausia ma le totoa ma le totoa i uiga patino o le neuroanatomics o nei taamilosaga.

Le  

Faʻamatalaga Suesuega

  • O fesoʻotaiga faapitoa muamua e faʻasino ai tulafono faatonutonu a le amygdala
  • Faʻafeiloaʻiga o faʻataʻitaʻiga e faʻamauina ai le tafe o faʻamatalaga i le pito i luma o le cortex
  • Fafaga ma faʻailoga manatu faʻafaʻamataʻu luʻitau faʻapitoa faʻapitoa

tautinoga

O lenei galuega na lagolagoina e ala i fesoasoani T32MH018931-21, T32MH018921-20, & 5R01MH074567-04 mai le National Institute of Mental Health. Matou te faʻafetai ia Tawny Richardson mo le fesoasoani i le sauniaina o tusitusiga.

Faamatalaga Faʻamatalaga

Le Faʻalauiloa a le Lomitusi: O le PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻaaogaina lea na taliaina mo le lolomiina. I le avea ai ma se tautua mo o tatou tagata faʻatau, o loʻo tatou saunia lenei uluai kopi o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faʻaaogaina le kopiina, faʻavasegaina, ma le toe iloiloga o le faʻamaoniga ao leʻi faʻasalalauina i lona tulaga mulimuli. Faamolemole ia matau i le faagasologa o le gaosiga e mafai ona maua ai mea sese e mafai ona aafia ai le anotusi, ma o tulafono uma e le faatagaina e faatatau i le tusi o talaaga.

Faʻamatalaga Lisi

  1. Aggleton JP, et al. Vaʻavaʻai ma faʻasolosolo i le amygdala o le monkey rhesus (Macaca mulatta) Brain Res. 1980; 190: 347-368. [PubMed]
  2. Almeida JR, et al. O le le lelei o le fesoʻotaʻiga amygdala-forefrontal o le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma foliga fiafia e faʻaeseese ai le bipolar mai le faʻalavelave tele. Biol Psychiatry. 2009; 66: 451-459. [PMC free article] [PubMed]
  3. Amaral DG, Insausti R. Retrograde felauaiga o le D- [3H] -o se vaega na tui i le manuki amygdaloid complex. Exp Brain Res. 1992; 88: 375-388. [PubMed]
  4. Amaral DG, Price JL. Amygdalo-faʻasolosolo malie i le manuki (Macaca fascicularis) J Comp Neurol. 1984; 230: 465-496. [PubMed]
  5. Amaral DG, et al. Faʻapitoa Anatomical o le faʻasologa o le amygdaloid primate. I: Aggleton JP, faatonu. Neurobiological Aspects of Emotion, Memory, and Mental Attayction. Wiley-Liss; New York: 1992. pp. 1-66.
  6. An X, et al. Faʻamatalaga faʻasolosolo pito i luma i koluma umi i le ogatotonu o le periaqeductal gray i 'ape macaque. J Comp Neurol. 1998; 401: 455-479. [PubMed]
  7. Badre D, et al. E le mafai ona faʻatautaia le toe faʻafoʻiina ma faʻataʻitaʻiina auala faʻapitoa i le faʻataunuʻuina muamua o le cortex cortex. Neuron. 2005; 47: 907-918. [PubMed]
  8. Banich MT, et al. Faʻamatalaga o le pulea lelei o lagona, lagona ma mafaufauga: o se uiga e le masani ai ma faʻafitauli mo le mafaufau. Neurosci Biobehav Faʻaaliga 2009; 33: 613-630. [PMC free article] [PubMed]
  9. Barbas H. Anatomic faʻalapotopotoga o le faʻavae ma le vailauga o le vailauga o le pusa o le pusa i le pito i tua o le pusi. J Comp Neurol. 1988; 276: 313-342. [PubMed]
  10. Barbas H. Connections o loʻo faʻalagolago i le tuʻufaʻatasia o le cognition, manatua, ma le lagona i faʻataʻitaʻiga muaʻi faʻamasino. Brain Res Bull. 2000; 52: 319-330. [PubMed]
  11. Barbas H, De OJ. Faʻasologa mai le amygdala i le pito i lalo ma le mediodorsal i le pito i luma o le manulele rhesus. J Comp Neurol. 1990; 300: 549-571. [PubMed]
  12. Barbas H, Pandya DN. Faʻataʻitaʻiga ma fesoʻotaiga vavalalata o le pito i luma i le rhesus ma le manuki. J Comp Neurol. 1989; 286: 353-375. [PubMed]
  13. Barbas H, Rempel-Clower N. O le faʻasologa o vailaʻau e vaʻaia ai le mamanu o fesoʻotaʻiga faʻasino. Cereb Cortex. 1997; 7: 635-646. [PubMed]
  14. Barbas H, et al. Auala mai le vailaʻau muamua i le pito i luma e mafai ona aʻafia ai lagona faʻalagona. BMC Neurosci. 2003; 4: 25. [PMC free article] [PubMed]
  15. Barbas H, Zikopoulos B. I: Vaʻaiga faʻasolosolo ma fesoʻotaʻiga mo le faʻalagonaina o lagona i totonu o prime orbitofrontal cortex. Zald DH, Rauch SL, faatonu. Orbitofrontal Cortex Oxford University Press; 2006.
  16. Beauregard M, et al. E faʻafesoʻotai e le Neural le faʻamaoniaina o le lagona. Le J Neurosci. 2001; 21: 1-6. [PubMed]
  17. Epikopo SJ. Neurocognitive mechanisms of anxiety: o se tala faʻatatau. Trends Cogn Sci. 2007; 11: 307-316. [PubMed]
  18. Blair RJR, Mitchell DGV. Lagona alofa, gauai ma lagona. Tomai FaʻaSaienisi. 2009; 39: 543-555. [PMC free article] [PubMed]
  19. Blumenfeld RS, et al. Faʻapipiʻi faʻatasi: O le matafaioi o le faʻasalalauga muamua muamua i le faʻasologa o le manatuaina o manatuaga. J Cogn Neurosci. 2010 i le lomitusi. [PubMed]
  20. Brodmann K. Physiologie des Gehrins. Neue Deutsche Chirugie Neue Deutsche Chirugie. 1914; 2: 85-426.
  21. Carmichael ST, Price JL. Faʻataʻotoga Faʻataʻitaʻiga o le faʻafeʻau ma le vailaʻau i luma o le manuki. J Comp Neurol. 1994; 346: 366-402. [PubMed]
  22. Carmichael ST, Price JL. Fesoʻotaʻiga vavalalata o le vaʻaia ma le medial muamua o le manulele macaque. J Comp Neurol. 1995; 363: 615-641. [PubMed]
  23. Carmichael ST, Price JL. Faʻafesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga i totonu o le vaʻaia ma le pito i luma o le 'au faʻatasi ma manuki. J Comp Neurol. 1996; 346: 179-207. [PubMed]
  24. Chechko N, et al. Tali le muaʻi tali atu i feeseeseaiga faalelagona ma le toe faʻatoagaina o faʻavae lapopoa ma le faiʻai i le faʻasaʻoina o le le mautonu. Polokalame Muamua. 2009; 4: e5537. [PMC free article] [PubMed]
  25. Chen CC, et al. Fesoʻotaʻiga i luma ma tua i le faiʻai: suʻesuʻega DCM e uiga i matāfaioi faʻatino. Neuroimage. 2009; 45: 453-462. [PubMed]
  26. Chiba T, et al. Fesuiaʻiga o faʻataʻitaʻiga o vaega e le o faʻasalalau ma faʻasalalau o le pito i luma o le manuki Iapani, Macaca fuscata. Brain Res. 2001; 888: 83-101. [PubMed]
  27. Cisler JM, Koster EHW. Faʻamaumauga o le faʻalogo i le faʻafefe i faʻafitauli o le popole: O se iloiloga faʻapitoa. Clin Ps Psychol Rev. 2010; 30: 203-216. [PMC free article] [PubMed]
  28. Compton RJ, et al. Faʻalogo lelei i lagona: suʻesuʻega a le MGM o gaioiga faʻapitoa ma le faʻalagona. Cogn Affect Behav Neurosci. 2003; 3: 81-96. [PubMed]
  29. Cooney RE, et al. Manatua taimi lelei: faʻaleagaina o le neural e afaina ai tulafono faatonutonu. Neuroreport. 2007; 18: 1771-1774. [PubMed]
  30. Cowan N. Magical mystery e fa: E faʻapefea ona tapulaʻa le mafaufau mo le galue, ma aiseā? Curr Dir Psychol Sci. 2010; 19: 51-57. [PMC free article] [PubMed]
  31. Curtis CE, D'Esposito M. O aʻafiaga o faʻamatalaga muamua i luga o le galue galue ma mafaufauga o mafaufauga. Cogn Affect Behav Neurosci. 2004; 4: 528-539. [PubMed]
  32. Daunizeau J, Tavita O, Stephan KE. Faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia o mafuaʻaga: o se iloiloga taua o faavae o meaola ma fuainumera. Neuroimage i le lomitusi. [PubMed]
  33. Delgado MR, et al. Tali atu i le taui ma le faʻasalaga: aʻafiaga o valence ma le maualuga o manipulations. Cogn Affect Behav Neurosci. 2003; 3: 27-38. [PubMed]
  34. Delgado MR, et al. Faʻatonutonuina le faʻamoemoe o le taui e ala i faʻataʻitaʻiga o mafaufauga. Nat Neurosci. 2008a; 11: 880-881. [PMC free article] [PubMed]
  35. Delgado MR, et al. Malosiaga o Neural e faavae ai le tulafono faatonutonu o le fefe ma le sootaga ma le faʻaumatia. Neuron. 2008b; 59: 829-838. [PMC free article] [PubMed]
  36. Desimone R, Duncan J. Neural mechanisms of selective visual attention. Ann Rev Neurosci. 1995; 8: 193-222. [PubMed]
  37. Dolcos F, et al. Matafaioi o le pito sili ona leaga o le pito i luma i le taulimaina o lagona le mautonu. Neuroreport. 2006; 17: 1591-1594. [PubMed]
  38. Dolcos F, McCarthy G. Brain faʻafesoʻotaʻi le faʻalavelave faʻamalosi e ala i lagona faʻavevesi. J Neurosci. 2006; 26: 2072-2079. [PubMed]
  39. Dombrowski SM, et al. O le tele o fale faʻataʻitaʻiga e faʻamaonia ai le faʻaogaina o le tino i totonu o le rhesus monkey. Cereb Cortex. 2001; 11: 975-988. [PubMed]
  40. Domes G, et al. Le fesuiaiga o le va o le eseesega o feusuaiga i le gaioiga faʻalagona ma le faʻalagonaina o lagona. Faʻafanua o Brain Tagata. 2010; 31: 758-769. [PubMed]
  41. Domijan D, Setic M. O se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o fanua. J Vis. 2008; 8: 10-27. [PubMed]
  42. Dreisbach G, Goschke T. O le a le lelei o le suiga e faʻaleleia ai le pulea o le mafaufau: Faʻaitiitia le faʻamalosi i le tau o le faʻalavelave faʻalavelave. J Exp Psychol Aoao Mem Cogn. 2004; 30: 343-353. [PubMed]
  43. Drevets WC, et al. O se suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga faʻale-aganuʻu o le atuatuvale. J Neurosci. 1992; 12: 3628-3641. [PubMed]
  44. Duncan J, Humphreys G, Ward R. Gaioiga faiai o le faiai i le vaai vaaia. Curr Opin Neurobiol. 1997; 7: 255-61. [PubMed]
  45. Eickhoff SB, et al. Faʻatulagaga faʻavae faʻatulagaina faʻatusatusaga faʻatusatusa tolu-iloiloga o faʻamatalaga o le neuroimaging: o se faʻafitauli aʻafiaga e faʻavae i luga o fua faʻatatau o le le mautonu le fanua. Hum Brap Mapp. 2009; 30: 2907-2926. [PMC free article] [PubMed]
  46. Eippert F, et al. Faatonutonuina o Tali Faalelagona E mafua mai i mea faafomaʻi. Hum Brap Mapp. 2007; 28: 409-423. [PubMed]
  47. Ethofer T, et al. Auala i le Cerebral i le gaioiga o le faʻatupuina o le faʻaolaina: o se faʻatupulaʻia o le faʻatupuina o suʻesuʻega faʻatusa. Neuroimage. 2006; 30: 580-587. [PubMed]
  48. Erber R, Erber MW. I tua atu o lagona ma le faʻasalalauga lautele: O mafaufauga e le mafaamatalaina ma tulafono faatonutonu. Eur J Soc Psychol. 1994; 24: 79-88.
  49. Etkin A, et al. Faʻafoeina o feeseeseaiga faalelagona: O se matafaioi mo le faʻaogaina o le cortex i tua muamua i le faʻatinoina o gaoioiga i le amygdala. Neuron. 2006; 51: 871-882. [PubMed]
  50. Etkin A, et al. Le faʻauʻuina o le faʻasologaina o tua ma le fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le amygdala i le taimi o tulafono faatonutonu faʻapitoa o gaioiga faʻalagona i le lautele o popolega popole. Am J Psychiatry. 2010; 167: 545-554. [PubMed]
  51. Fales CL, et al. Faʻaliliuga o le faʻafefe o le faʻafefelagona o lagona i totonu o le faʻalavelave faʻaleagaina ma le pulea lelei o brain brain. Biol Psychiatry. 2008; 63: 377-384. [PMC free article] [PubMed]
  52. Felleman DJ, Van Essen DC. Tuuina atu o le heierarchical processin le corimex cerebral primate. Cerebral Cortex. 1991; 1: 1-47. [PubMed]
  53. Fennell MJ, et al. Faʻasesega i le neurotic ma le faʻavauvau o le atuatuvale: o se suʻesuʻega o manatu le lelei i le faʻafitauli tele o le atuatuvale. Mafaufauga Psychol. 1987; 17: 441-452. [PubMed]
  54. Fredrickson BL, Branigan C. O lagona lelei e faʻalauteleina ai le tulaga o le gauai ma mafaufauga-gaioiga o gaioiga. Cognition and Emotion. 2005; 19: 313-332. [PMC free article] [PubMed]
  55. Friston KJ, et al. Faʻafesoʻotaʻiga faʻale-tino ma faʻamalositino i le neuroimaging. NeuroImage. 1997; 6: 18-29. [PubMed]
  56. Friston KJ, Harrison L, Penny W. Dynamic faʻataʻitaʻiga mafuaʻaga. NeuroImage. 2003; 19: 1273-1302. [PubMed]
  57. Friston KJ, Dolan RJ. Faataitaiga faʻapitoa ma faʻamalosia i le neuroimaging. Neuroimage. 2010; 52: 752-765. [PMC free article] [PubMed]
  58. Fusar-Poli P, et al. Faʻataʻitaʻiga o fesoʻotaʻiga lelei i le taimi o gaioiga faʻalagona e Delta (9) -tetrahydrocannabinol ma cannabidiol. International Journal of Neuropsychopharmacology. 2010; 13: 421-432. [PubMed]
  59. Fuster JM. O le Prefrontal Cortex. Niu Ioka: Raven Press; 1989.
  60. PA pagatia, Harmon-Jones E. Faʻafeiloaʻiga-o aʻafiaga lelei e aʻafia ai le faʻaitiitia o le lautele o le mafaufau. Psycho Sci. 2008; 19: 476-82. [PubMed]
  61. PA pagatia, Harmon-Jones E. O le aafiaga o le maualalo ma le maualuga-e mafua ai ona afaina i le mafaufau mo faʻamatalaga faʻalautele ma faʻalauiloaina. Uiga. 2010; 10: 599-603. [PubMed]
  62. Gasper K, Clore GL. Auai i le ata tele: Mood ma le lalolagi atoa ma le faʻaaogaina o faʻamatalaga o faʻamatalaga. Psycho Sci. 2002; 13: 34-40. [PubMed]
  63. Ghashghaei HT, et al. O le faasologa o le faʻamatalaga o faʻamatalaga mo lagona e faʻavae i le anatomic dialogue i le va o cortex muamua ma amygdala. Neuroimage. 2007; 34: 905-923. [PMC free article] [PubMed]
  64. Gilbert CD, Sigman M. Brain Faʻamasinoga: aʻafiaga pito i luga i le gaosiga o le mafaufau. Neuron. 2007; 54: 677-96. [PubMed]
  65. Goldin PR, et al. O faʻavae faavaega o tulafono faatonutonu faʻalagona: Toe iloiloga ma le taofiofia o lagona le lelei. Biol Psychiatry. 2008; 63: 577-586. [PMC free article] [PubMed]
  66. Grabenhorst F, Rolls ET. Eseesega faʻatusa o le taua ma le matua taua o le tagata lava ia i le faiʻai o le tagata. NeuroImage. 2009; 48: 258-268. [PubMed]
  67. Grey JR. Faʻasologa o lagona o le puleaina o le mafaufau: O le vaʻaia o le faʻasolosolo e taʻu mai ai le lua-disassociated space from verbal back-up task performance. J Exp Psychol Gen. 2001; 130: 436-52. [PubMed]
  68. Grey JR, et al. Tuufaatasia o lagona ma le manava i le pito i luma o le cortex cortex. PNAS. 2002; 99: 4115-4120. [PMC free article] [PubMed]
  69. Faʻatele JJ. Faʻasolosolo-ma le tali atu-tali atu i le faʻalagonaina o lagona: eseesega o aʻafiaga mo le poto masani, faʻamatalaga, ma le physiology. J Pers Soc Psychol. 1998; 74: 224-237. [PubMed]
  70. Faʻatele JJ. Faʻasologa o lagona. I: Lewis M, Haviland-Jones JM, Barrett LF, faatonu. Tusitaulima o lagona. 3. Guilford; New York: 2008. pp. 497-512.
  71. Grossberg S. Faʻasaga i se talitonuga faʻatasi o le neocortex: Vaʻavaʻai faʻatafunaina mo le vaʻai ma le malamalama. Prog Brain Res. 2007; 165: 79-104. [PubMed]
  72. Hänsel A, von Känel R. O le ventro-medial frontfront cortex: o se fesoʻotaʻiga tele i le va o le autonomic system, tulafono faatonutonu o lagona, ma le faʻavevesiina o le tiga? Biopsychosocial Med. 2008; 2: 21. [PMC free article] [PubMed]
  73. Hardin MG, et al. O le faatosinaga o le valea o le tala i totonu o le faʻaogaina o mea tau tupe. NeuroImage. 2009; 48: 249-257. [PMC free article] [PubMed]
  74. Hariri AR, et al. Le tali a le amygdala i fualaau faʻaleleia: O se faʻatusatusaga o foliga ma vaaiga. NeuroImage. 2003; 17: 317-323. [PubMed]
  75. Hayes JP, et al. Tumau filemu pe a vevela mea: tulafono faatonutonu o lagona e faʻaleleia ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻamanatuga o le mafaufau. Faʻamuamua i le Neuroscience Tagata. 2010; 4: 1-10. [PMC free article] [PubMed]
  76. Herrington JD, et al. Faʻagasologa o faʻatinoga o le lagona ma le gaioiga i le itu tauagavale pito i luma. Uiga. 2005; 5: 200-207. [PubMed]
  77. Hikosaka K, Watanabe M. Taʻaloga gaioiga o tafaoga faʻasalalau ma tafaʻatasi o le manuki e eseese ma taui eseese. Cereb Cortex. 2000; 10: 263-271. [PubMed]
  78. Jackson DC, et al. Taofiofia ma le faʻaleleia o tali faʻalagona i ata lē lelei. Psychophysiology. 2000; 37: 515-522. [PubMed]
  79. Johnstone T, et al. O le le mafai ona faʻatonutonuina: Faʻatinoga o le faʻapipiʻiina o le pito i luga o le ala-faʻasalaga faʻasolo i le tele o le atuatuvale. J Neurosci. 2007; 27: 8877-8884. [PubMed]
  80. Jonides J, et al. Faʻagasologa o mafaufauga galue i mafaufau ma faiʻai, Curr. Dir Psychol Sci. 2005; 14: 2-5.
  81. Joormann J, et al. Taʻiala mo le faʻaogaina o le mafaufau i le atuatuvale: Faʻasalaga eseese o le faʻalavelave ma le manatua o manatuaga fiafia i lagona faanoanoa. J Abnorm Psychol. 2007; 116: 484-490. [PubMed]
  82. Kalisch R, et al. Faʻaitiitia faʻafitauli i le vavaega: Suʻega, mea faʻapitoa ma le aʻafia. J Cogn Neurosci. 2005; 17: 874-883. [PubMed]
  83. Kalisch R, et al. E faʻataunuʻuina e Neural le faʻamalofia o le tagata lava ia mai le atuatuvale ma se faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga o tulafono faatonutonu faʻalagona. J Cogn Neurosci. 2006; 18: 1266-1276. [PMC free article] [PubMed]
  84. Kanske P, et al. Faʻafefea ona faatonutonuina lagona? Fesoʻotaʻiga Neural mo le toe iloilo ma le faʻalavelave. Cerebral Cortex. 2011; 21: 1379-1388. [PubMed]
  85. Kastner S, Ungerleider LG. Faʻatinoina o le gaioiga faʻapitoa i le tino o le tagata. Annu Rev Neurosci. 2000; 23: 315-41. [PubMed]
  86. Kilpatrick LA, et al. Feeseeseaiga i feusuaiga i le amygdala fesoʻotaʻiga galue i taimi o malologa. Soc Neurosci Abst. 2003: 85.1.
  87. Kim SH, Hamann S. Neural correlates o tulafono lelei ma le le lelei. J Cogn Neurosci. 2007; 19: 776-798. [PubMed]
  88. Knoch D, et al. Vaʻaia ma taimi faʻalagolago i luga o le rTMS i luga o le toto faʻapitoa o le toto. Neuroimage. 2006; 31: 641-648. [PubMed]
  89. Knutson B, et al. O le faʻamalosia o le faʻaolaina o le nucleus e faʻatautaia ai le aafiaga o faʻamatalaga taui i mea tau tupe. Neuroreport. 2008; 19: 509-513. [PubMed]
  90. Koenigsberg HW, et al. Faʻasalalau o Neura i le faʻaaogaina o le faʻalavelave e faʻatonutonu ai tali faʻalagona i tulaga faʻalapotopotoga. Neuropsychologia. 2010; 48: 1813-1822. [PMC free article] [PubMed]
  91. Kringelbach ML, Rolls ET. O le neuroanatomy o le tino faʻapipiʻi o le tagata: Faʻamataoniga mai le neuroima ma le neuropsychology. Prog Neurobiol. 2004; 72: 341-372. [PubMed]
  92. Levens SM, Phelps EA. Aafiaga o gaioiga faʻalagona i le faʻafefeteina o le fofo i le mafaufau galue. Uiga. 2008; 8: 267-280. [PubMed]
  93. Levens SM, Phelps EA. Faʻasalaga ma le vaʻavaʻai faʻasolosolo gaioiga faʻasolosolo mea e faʻalavelave ai le faʻafefe i mafaufauga galue. J Cogn Neurosci. 2010; 22: 2790-2803. [PubMed]
  94. Levesque J, et al. Nofoaga Faʻasalalau Neuro Lafoaʻiina o le Faʻanoanoa. Biol Psychiatry. 2003; 53: 502-510. [PubMed]
  95. Levesque J, et al. Faʻavae Neura o le faʻasalaga a le tagata lava ia ao laʻititi. Neuroscience. 2004; 129: 361-369. [PubMed]
  96. Levy R, Goldman-Rakic ​​PS. Vaevaega o galuega galue manatua galuega i totonu o le faʻasalaga pito i luma. Exp Brain Res. 2000; 133: 23-32. [PubMed]
  97. Lieberman MD, et al. Tuuina atu o lagona i upu: O le afaina o le faailogaina o le faalavelaveina o le amygdala gaoioiga e tali atu ai i aʻafiaga afaina. Psycho Sci. 2006; 18: 421-428. [PubMed]
  98. Likhtik E, et al. Le puipuiga muamua o le amygdala. J Neurosci. 2005; 25: 7429-7437. [PubMed]
  99. Lyubomirsky S, et al. Aafiaga o faʻamalosia ma faʻasesega tali i le faʻavauvau o le mafaufau i le toe maua mai o manatuaga o le autobiographical. J Pers Soc Psychol. 1998; 75: 166-177. [PubMed]
  100. Mak AKY, et al. E faʻataunuʻuina e Neural tulafono faatonutonu o lagona lelei ma le le lelei. O se suʻesuʻega a le MATA. 2009; 457: 101-106. [PubMed]
  101. Mathews G, Wells A. O le saienisi malamalama o le mafaufau ma lagona. I: Dalgleish T, Mana MJ, faʻatonu. Tusitaulima o le mafaufau ma lagona. John Wiley & Sons Ltd; Chichester, Egelagi: 1999. itulau 171–192.
  102. Mayberg HS, et al. Faʻafitauli faʻapitonuʻu faʻaleagaga o le fluoxetine i le tele o le atuatuvale: Suiga o suiga ma fesoʻotaʻiga i tali faʻapitoa. Biol Psychiatry. 2000; 48: 830-843. [PubMed]
  103. McRae K, et al. O le Neural Bases of Distraction and Reappraisal. J Cogn Neurosci. 2010; 22: 248-262. [PubMed]
  104. Mehta AD, et al. Vaʻavaʻai faʻapitoa i mafaufauga manuki. II: Faʻatinoina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o mea. Cereb Cortex. 2000; 10: 359-370. [PubMed]
  105. Mitchell DGV. O le vaʻaiga i le va o le faia o filifiliga ma le faʻamalosiaga o lagona: O se toe iloiloga o mea faʻapipiʻi neurocognitive. Suesuega ole Brain Behavioral. 2011; 217: 215-231. [PubMed]
  106. Mohanty A, et al. Faʻaogaina o le aʻafiaga o aʻafiaga e aʻafia ai le faʻaleagaina. J Abnorm Psychol. 2005; 114: 16-27. [PubMed]
  107. Mohanty A, et al. Vaʻaia faʻamalosi o le faʻaaogaina o vaevaega o le paʻu o le coring fingulate mo le mafaufau ma lagona. Psychophysiology. 2007; 44: 343-351. [PubMed]
  108. Morgan MA, Romaki LM, LeDoux JE. Faʻasalaga o aʻoaʻoga faʻalagona: saofaʻi o le vailaau faʻataʻitaʻi muamua. Neurosci Lett. 1993; 163: 109-113. [PubMed]
  109. Le tele o SB, Chun MM, Faʻatonu DM, Zald DH. Faʻapipiʻi mataʻituina: Faʻatonuina o le mafaufau ma uiga faʻapitoa i le tauaso. Faʻaalia 2005; 12: 654-661. [PubMed]
  110. Tele SB, Smith SD, Cooter AB, Levy BN, Zald DH. Le mea le lavalava: O le lelei, o le faʻaosoina o mea faʻalavelave e faʻaleagaina ai le iloa atu o le taulaiga. Faʻailoaina ma lagona. 2007; 21: 964–981.
  111. Nee DE, Jonides J. Faʻasalaga faʻapitoa o le cortex muamua ma le hippocampus i mafaufauga lata mai: Faʻamatalaga mo se 3-setete o le faʻamanatuga. NeuroImage. 2010 i le lomitusi. [PMC free article] [PubMed]
  112. New AS, Goodman M, Triebwasser J, Siever LJ. Faʻagasolo lata mai i suʻesuʻega faʻaletagata o faʻafitauli o le tagata. Soifua Maloloina o North Carolina. 2008; 31: 441-61. [PubMed]
  113. Ochsner KN, Bunge SA, Gross JJ, Gabrieli JD. Mafaufau loloto: O se suʻesuʻega a le MMRI e uiga i tulafono faatonutonu o lagona. J Cogn Neurosci. 2002; 14: 1215-1229. [PubMed]
  114. Ochsner KN, Ray RD, Cooper JC, Robertson ER, Chopra S, Gabrieli JD, Gross JJ. Mo le lelei poʻo le sili atu ona leaga: Faʻaaogaina Neura e faʻalagolago ai i le faʻasalaga ma le faʻatonutonuina o lagona le lelei. NeuroImage. 2004; 23: 483-499. [PubMed]
  115. Ohira H, Nomura M, Ichikawa N, Isowa T, Iidaka T, Sato A, Fukuyama S, Nakajima T, Yamada J. Faʻatonu o tali a le tino ma le faʻafesoʻotaʻi i le taimi o le le fiafia i lagona. NeuroImage. 2006; 29: 721-733. [PubMed]
  116. Ohman A, Flykt A, Esteves F. O lagona e taulaʻi atu i ai le mafaufau: Saili le gata i le mutia. J Exp Psychol Gen. 2001; 130: 466-478. [PubMed]
  117. Ongur D, Ferry AT, Tau o le JL. Faʻasologa o faʻataʻitaʻiga o le tino o le tagata ma le medial frontfront cortex. J Comp Neurol. 2003; 460: 425-449. [PubMed]
  118. Ouimet AJ, Gawronski B, Dozois DJA. Faʻafanoʻaiga agaʻi i le atuatuvale: O se toe iloiloga ma se faʻataʻitaʻiga faʻavae. Clin Ps Psychol Rev. 2009; 29: 459-470. [PubMed]
  119. Pandya DN. Anatomy o le suetusi suetusi. Rev Neurol (Paris) 1995; 151: 486-494. [PubMed]
  120. Parrott WG, Sabini J. Mood ma le manatua i lalo o tulaga masani: Molimau mo le mafaufau e le mafaamanatu le manatua. J Pers Soc Psychol. 1990; 59: 321-336.
  121. Penny, et al. Faʻataʻitaʻiina faʻataʻitaʻiga faʻatusa o le mafuaʻaga. NeuroImage. 2004; 22: 1157-1172. [PubMed]
  122. Penny WD, et al. Faatusatusa aiga o faʻataʻitaʻiga faʻatupu o le faʻatupu: PLoS Comput. Biol. 2010; 6: e1000709. [PMC free article] [PubMed]
  123. Perlstein WM, Elbert T, Stenger VA. Le vavaeeseina i le tino o le tagata muamua o aʻafiaga o aʻafiaga i luga o galuega galue faʻamanatu. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2002; 99: 1736-1741. [PMC free article] [PubMed]
  124. Pessoa L. I le sootaga i le va o lagona ma le manava. Nat Rev Neurosci. 2008; 9: 148-158. [PubMed]
  125. Petrides M, Mackey S. Topography o tagata OFC. I: Zald DH, Rauch SL, faatonu. Orbitofrontal Cortex. Oxford University Press; 2006.
  126. Pezawas L, Meyer-Lindenberg A, Drabant EM, Verchinski BA, Munoz KE, Kolachana BS, Egan MF, Mattay VS, Hariri AR, Weinberger DR. O le polmorph 5-HTTLPR e aʻafia ai fegalegaleaiga a le tagata-o le amygdala: O se gasegase o le gasegase e mafua ai le atuatuvale. Nat Neurosci. 2005; 8: 828-834. [PubMed]
  127. Phan KL, Fitzgerald DA, Nathan PJ, Moore GJ, Uhde T, Tancer ME. Nofoaga Neura mo le Faʻasalaga Faʻasalaga o Aafiaga Leaga: O se Suʻesuʻega Faʻamatalaga Mataʻituina Faʻamatalaga. Biol Psychiatry. 2005; 57: 210-219. [PubMed]
  128. Phelps EA, Delgado MR, Nearing KI, LeDoux JE. Faʻaaogaina Aʻoaʻoga i Tagata: Matafaioi a Amygdala ma vmPFC. Neuron. 2004; 43: 897-905. [PubMed]
  129. Phillips ML, Ladouceur CD, Drevets WC. Se faʻataʻitaʻiga masani o tulafono faʻaleaoga ma le faʻaalia vave o lagona: O aʻafiaga mo le malamalama i le pathophysiology ma le neurodevelopment o maʻi pipisi. Mol Psychiatry. 2008; 13: 833-857. [PMC free article] [PubMed]
  130. Piech RM, Lewis J, Parkinson CH, Owen AM, Roberts AC, Downing PE, Parkinson JA. E faʻataunuʻuina i totonu o le Neural aafiaga o le filifiliga. Brain Cogn. 2010; 72: 282-288. [PubMed]
  131. Faʻasalalau BR. Manatua galue e avea o se mea vave o le mafaufau ma le faiʻai. Neuroscience. 2006; 139: 23-38. [PMC free article] [PubMed]
  132. Price JL. Faʻafanua Faʻatulagaga o le Orbital ma Medial Prefrontal Cortex. I: Zald DH, Rauch SL, faatonu. Orbitofrontal Cortex. Oxford University Press; Oxford, UK: 2006a. pp. 3-18.
  133. Price JL. Sooga o le Orbital Cortex. I: Zald DH, Rauch SL, faatonu. Orbitofrontal Cortex. Oxford University Press; Oxford, UK: 2006b. pp. 39-56.
  134. Quirk GJ, Russo GK, Barron JL, Lebron K. O le matafaioi o le faʻataunuʻu muamua muamua i le toe faʻafoʻiina o le fefe ua tineia. J Neurosci. 2000; 20: 6225-6231. [PubMed]
  135. Quirk GJ, Beer JS. O le auai muamua i le faatonutonuina o lagona: O le liua o le rat ma suʻesuʻega faaletagata. Curr Opin Neurobiol. 2006; 16: 723-727. [PubMed]
  136. Raichle ME, MacLeod AM, Snyder AZ, Pule WJ, Gusnard DA, Shulman GL. O se tulaga le lelei o le faiʻai galue. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2001; 98: 676-682. [PMC free article] [PubMed]
  137. Raizada RD, Grossberg S. Faʻafeiloaʻi atu i se faʻavae o le laminar architecture o le cerebral cortex: Faʻamatalaga tau faʻatautaia mai le ata vaaia. Cereb Cortex. 2003; 13: 100-113. [PubMed]
  138. Ranganath C. Manatuaga galue mo mea faitino: Matafaioi faʻapitoa o le faaletino, medial faaletino, ma le muamua muamua cortex. Neuroscience. 2006; 139: 277-289. [PubMed]
  139. Ray R, Wilhelm FH, JJ. Mea uma i le mafaufau: O le ita ma le toe iloilo. J Pers Soc Psychol. 2008; 94: 133-145. [PubMed]
  140. Rempel-Clower NL, Barbas H. Topographic organization of connections between the hypothalamus ma le muaʻi muamua i totonu o le kuki. J Comp Neurol. 1998; 398: 393-419. [PubMed]
  141. Rockland KS, Pandya DN. Faʻavae laminar ma le faʻavaeina o fesoʻotaʻiga faʻaogalagi o le lobe occipital ile rhesus monkey. Brain Res. 1979; 179: 3-20. [PubMed]
  142. Roland PE, Hanazawa A, Undeman C, Eriksson D, Tompa T, Nakamura H, et al. Faʻafeiloaʻiga faʻamaloilo mo le faʻalauiloaina: O se masini o le pito i lalo o le aʻafiaga i nofoaga vaʻaia vave. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2006; 103: 12586-12591. [PMC free article] [PubMed]
  143. Rottenberg J, JJ. Pe a afaina lagona: O le iloaina o le folafolaga o suesuega faasaienisi. Clin Psychol Sci Pract. 2003; 10: 227-232.
  144. Rottenberg J, Johnson SL, faatonu. Uiga ma mafaufauga faʻapitoa: Faʻafeiloaʻi afaina ma le faʻataienisi. APA Tusi; Washington, DC: 2007.
  145. Rowe J, et al. O le tulafono-filifilia ma le faʻatinoga-filifiliga o loʻo i ai se faavae faʻasolosolo faʻasoa i le muaʻi luma o le tagata ma le paietal cortex. Cerebral Cortex. 2008; 18: 2275-2285. [PMC free article] [PubMed]
  146. Rusting CL, DeHart T. Toe faʻaleleia manatuaga lelei e faʻatonutonu ai lagona le lelei: Taunuuga mo le mafaufau mafaufau faʻatasi. J Pers Soc Psychol. 2000; 78: 737-752. [PubMed]
  147. Rypma B, Berger JS, D'Esposito M. O le faatosinaga o le galue-mafaufau manaoga ma le mataupu autu i luga o le gaoioiga faʻasaga i luma. J Cogn Neurosci. 2002; 14: 721-731. [PubMed]
  148. Saalmann YB, Pigarev IN, Vidyasagar TR. Auala faʻavave o le gaioiga faʻapitoa: E faʻaalia i le pito i lalo le faʻaalia o mea talafeagai. Saienisi. 2007; 316: 1612-1615. [PubMed]
  149. Faipule MP, Gallagher M, Schoenbaum G. Rapid faʻatasi i le amygdala le faʻatautaia e faalagolago i sootaga ma cortex orbitofrontal. Neuron. 2005; 46: 321-331. [PubMed]
  150. Sanides F. Faufautua faʻatusatusa o le neocortex o mammals ma a latou faaliliuga evolutionary. Ann NY Acad Sci. 1969; 167: 404-423.
  151. Savine AC, Braver TS. Faʻaosofia le pulea o le mafaufau: Faʻaleleia o taui e faʻafesuiaʻi ai galuega faʻapitoa sauniuni i le taimi o le galuega-fesuiaiga. J Neurosci. 2010; 30: 10294-10305. [PMC free article] [PubMed]
  152. Seminowicz DA, Meberg HS, McIntosh AR, Goldapple K, Kennedy S, Segal Z, et al. Faʻasalalau faʻasalalau limulā i le tele o le atuatuvale: o se auala faʻalelei le metanalyse. Neuroimage. 2004; 22: 409-418. [PubMed]
  153. Shulman GI, Fiez J, Corbetta M, Buckner RL, Miezin FM, Raichle M, et al. Faʻafeiloaʻiga masani o le toto i fesuiaiga o galuega vaaia: II. Faʻaititia i le cerebral cortex. J Cogn Neurosci. 1997; 9: 648-663.
  154. O Siemer M. Mood-congnruent cognitions e aofia ai lagona masani. Uiga. 2005; 5: 296-308. [PubMed]
  155. Samita APR, et al. Task ma content modulate amygdala-hippocampal fesootaiga i le toe maua mai o lagona. Neuron. 2006; 49: 631-638. [PubMed]
  156. Stefanacci L, Amaral DG. Faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻapitoa o mea faʻaoga i le pito i luga o le amuki: Amene: O se suʻesuʻega toe suʻesuʻe. J Comp Neurol. 2000; 421: 52-79. [PubMed]
  157. Stefanacci L, Amaral DG. O nisi o faʻamatalaga i luga o faʻatautaia o meaʻai i le amygdala monkey maketi: Suesuega o suʻesuʻega anterograde. J Comp Neurol. 2002; 451: 301-323. [PubMed]
  158. Stuss DT, Benson DF. O Frontal Lobes. Toa; New York: 1986.
  159. Talairach J, Tournoux P. Co-planar Stereotaxic Atlas o le Brain Human. Thieme; New York: 1988.
  160. Taylor Tavares JV, Clark L, Furey ML, Williams GB, Sahakian BJ, Drevets WC. Mautu faavae o tali le talafeagai i tali le lelei i maʻi le mautonu. Neuroimage. 2008; 42: 1118-1126. [PMC free article] [PubMed]
  161. Teasdale &, Rezin V. O aʻafiaga o le faʻaititia o le tele o taimi le lelei mafaufauga i luga o le lagona o tagata faʻanoanoa: O suʻega o le mafaufau lelei o le faʻanoanoa Brit J Soc Clin Psychol. 1978; 17: 65–74. [PubMed]
  162. Thompson-Schill SL, Jonides J, Marshuetz C, Smith EE, D'Esposito M, Kan IP, Knight RT, Swick D. Effects o le faʻaaogaina o lobe faʻaleagaina i aafiaga faʻalavelave i le mafaufau galue, Cogn. Aafia ai Behav Neurosci. 2002; 2: 109-120. [PubMed]
  163. Urry HL, van Reekum CM, Johnstone T, Kalin NH, Thurow ME, Schaefer HS, Jackson CA, Frye CJ, Greischar LL, Alexander AL, Davidson RJ. Amygdala ma le faʻataunuʻu muamua o le cortex e fesoʻotaʻi faʻatasi i le taimi o le faatonutonuina o aʻafiaga le lelei ma faʻamatalaina le mamanu o le cortisol faʻamalamalamaga a tagata matutua. J Neurosci. 2006; 26: 4415-4425. [PubMed]
  164. Van Reekum CM, Johnstone T, Urry HL, Thurow ME, Schaefer HS, Alexander AL, Davidson RJ. Vaʻavaʻai faʻatautaia e vaʻaia le faʻamalosia o le faiʻai i le taimi o le faʻaaogaina o tulafono faatonutonu o aʻafiaga le lelei. NeuroImage. 2007; 36: 1041-1055. [PubMed]
  165. Vertes RP. Vaaiga eseese o le infousimbic ma le prebebic cortex i le rat. Synapse. 2004; 51: 32-58. [PubMed]
  166. Vogt BA, Pandya DN. Cingulate cortex o le rhesus pokey: II. Faʻafefe o le vaʻa. J Comp Neurol. 1987; 262: 271-289. [PubMed]
  167. Wager TD, Davidson ML, Hughes BL, Lindquist MA, Ochsner KN. Faʻamuamua-ala faʻapitoa e faʻasalalau tulafono faatonutonu manuia. Neuron. 2008; 59: 1037-1050. [PMC free article] [PubMed]
  168. Walker AE. O se suʻesuʻega i luga o le cytoarchitectural o le pito i luma o le manuki macaque. J Comp Neurol. 1940; 73: 59-86.
  169. Wallis JD, Miller EK. Neuronal activity i le primate faʻasolosolo faʻasalalau ma faʻapipiʻi muamua i le taimi o le faʻatinoina o se galuega sili ona fiafia i ai. Eur J Neurosci. 2003; 18: 2069-2081. [PubMed]
  170. Walther D, Koch C. Faʻaleleia o le gauai i mea faʻafeagaiga. Fesoʻotaʻiga Neural. 2006: 1395-1407. [PubMed]
  171. Wang XJ, Tegner J, Constantinidis C, Goldman-Rakic ​​PS. Vaevaega o galuega i vaʻavaʻagofie o laina faʻasaina i totonu o se microcircuit cortical o le manatua galuega. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2004; 101: 1368-1373. [PMC free article] [PubMed]
  172. Whalen PJ, Bush G, McNally RJ, Wilhelm S, McInerney SC, Jenike MA, Rauch SL. O le faʻalagonaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le mea faʻapitoa: o se foliga faʻapitoa o le faʻataʻitaʻiga o foliga o le vaevaega o le tui ole tua. Biol Psychiatry. 1998; 44: 1219-1228. [PubMed]
  173. Viliamu JMG, Mathews A, MacLeod C. O le faʻaleaogaina o lagona ma le mafaufau. Psychol Bull. 1996; 120: 3-24. [PubMed]
  174. Woodward TS, Cairo TA, Ruff CC, Takane Y, Hunter MA, Ngan ET. Faʻafesoʻotaʻiga faʻatinoina o loʻo faʻaalia le faʻalagolago i mea e faʻalagolago i ai faʻalagolago i le faʻaogaina ma le faʻaleleia i le mafaufau e galue ai. Neuroscience. 2006; 139: 317-325. [PubMed]
  175. Yeterian EH, Pandya DN. Fesoʻotaʻiga Prefrontostriatal e fesoʻotaʻi atu i le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga i totonu o rkeysus bekee. J Comp Neurol. 1991; 312: 43-67. [PubMed]
  176. Zald DH. Faʻapipiʻi faʻapitoa ma faʻasalalauga muamua: Faʻamatalaga faʻapitoa i tusitusiga ma faʻataʻitaʻiga o vaʻavaaiga o le pito i luma. Ann NY Acad Sci. 2007; 1121: 395-406. [PubMed]
  177. Zald DH, Donndelinger MJ, Pardo JV. Faʻalauteleina faʻafesoʻotaʻiga faiai faiai ma isi mataupu suʻesuʻega faʻamautuina o positron emission tomographic data - O le fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi o le amygdala ma orbitofrontal cortex i taimi olfactory galuega. J Cereb Toto Toto Metab. 1998; 18: 896–905. [PubMed]
  178. Zald DH, Kim SW. Anatomy ma le gaioiga o le paʻu o le pito i luma, II: Faʻatinoga ma talafeagai i le le mautonu o le maʻi. J Neuropsychiatry Clin Neurosci. 1996; 8: 249-261. [PubMed]
  179. Zald DH, Mattson DL, Pardo JV. O faʻamalositino i gaioiga faʻasalaga muamua e fetaui ma eseesega o tagata taitoatasi i aʻafiaga le lelei. Faʻaalia Natl Acad Sci US A. 2002; 99: 2450-2454. [PMC free article] [PubMed]