O le matafaioi o le vailaʻau o le vailaau faʻasaina i vailaau faʻasaina: o se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻamaumauga (2008)

Biol Psychiatry. 2008 Fepuari 1; 63(3): 256-262. Lomia i luga o le initaneti 2007 Aukuso 23. Tui:  10.1016 / j.biopsych.2007.06.003

PMCID: PMC2246020
NIHMSID: NIHMS38474

lē faʻatino

O suʻesuʻega e faʻaogaina ai auala faʻataʻitaʻiga o faiʻai ua faʻaalia ai o le gaioiga o le neuronal i le orbitofrontal cortex, o se vaega o le faiʻai e manatu e faʻalauteleina le mafai ona pulea amioga e tusa ai ma taunuuga poʻo taunuuga, ua suia i vaisu fualaau. O nei suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga a tagata na taʻitaʻia ai le manatu e faʻapea o vaega autu o vaisu e pei o le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina ma le toe faʻafoʻiina o fualaau faʻasaina o loʻo faʻatalanoaina i se vaega e ala i suiga o fualaau faasaina i le galuega orbitofrontal. O iinei, matou te talanoaina ai iʻuga mai suʻesuʻega falesuesue e faʻaaoga ai isumu ma manuki i le aʻafiaga o fualaau faʻasaina i luga o galuega aʻoaʻoga orbitofrontal-mediated ma luga o le fausaga o le neuronal ma le gaioiga i le cortex orbitofrontal. Matou te talanoaina foi taunuʻuga mai suʻesuʻega i luga o le matafaioi a le orbitofrontal cortex i le puleaina o fualaau faʻasaina ma le toe faʻafoʻi. O la matou faaiuga autu e faapea e ui lava o loʻo i ai faʻamaoniga manino o le faʻaalia o fualaau faasaina e faʻaleagaina ai galuega aʻoaʻoga faʻalagolago i le orbitofrontal ma suia ai le gaioiga o le neuronal i le cortex orbitofrontal, o le sao tonu o nei suiga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi e leʻi faʻamautuina.

faʻatomuaga

O vaisu o vaila'au e fa'aalia e ala i le sa'ilia o fualaau fa'asaina ma le tele o taimi e toe fa'afo'i ai i le fa'aaogaina o vaila'au 1-3. Mo le tele o tausaga, o suʻesuʻega faʻavae i luga o vaisu o vailaʻau ua tele na tuʻuina atu i le malamalama i auala o loʻo faʻavaeina ai le tele o aʻafiaga o vailaʻau 4. O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le mesolimbic dopamine system ma ona fesoʻotaʻiga vavalalata ma fesoʻotaʻiga o le neural substrate mo aafiaga tauia o fualaau oona o faatautala 4-7. I tausaga talu ai nei, e ui i lea, ua manino mai o aʻafiaga mataʻutia o vailaʻau e le mafai ona faʻamatalaina mo le tele o vaega tetele o vaisu, e aofia ai le toe faʻaaogaina o fualaau faʻasaina pe a maeʻa le umi o le faʻasaʻo 8-10 ma le suiga mai le faʻaaogaina o fualaau faasaina i le faʻaaogaina tele ma le faʻamalosi. 11-14.

Faʻavae i luga o le tele o faʻamaoniga, ua faʻapea o le faʻamalosia o fualaau faʻasaina ma le toe faʻafoʻiina o vailaʻau o loʻo faʻatalanoaina i se vaega e ala i suiga o fualaau faʻasaina i le orbitofrontal cortex (OFC) 14-18. O le gaioiga o le Hypermetabolic i le OFC ua aʻafia i le mafuaʻaga o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave (OCD) 19-22, ma o loʻo i ai faʻamaoniga o le aʻafiaga o le OCD i tagata faʻatau fualaau faasaina e maualuga atu nai lo le fua faatatau i le faitau aofaʻi lautele 23-25. Su'esu'ega ata i cocaine 26; 27, methamphetamine 28; 29 ma heroin 15 tagata faʻaoga e faʻaalia le suia o le metabolism i le OFC ma faʻateleina le faʻagaioiina o le neuronal i le tali atu i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau 15; 30. E ui lava e faigata ona iloa pe faʻaalia e suiga o le metabolic le faʻaleleia poʻo le faʻalavelaveina o le neural function, o le suiga o le neuronal signaling i maʻi OCD ma vaisu e foliga mai e atagia mai ai le tuʻufaʻatasia le talafeagai o mea mai vaega faʻafefe. E tusa ai ma lenei taumatematega, o vaisu fualaau faasaina, e pei o tagata mama'i ua faaleagaina le OFC 31, ua le mafai ona tali sa'o i le tele o fesuiaiga o le galuega 'taaloga' 32-34. O lenei faʻaletonu le faʻatinoina o loʻo faʻatasi ma le faʻagaoioia o le OFC 35. O taunuʻuga mai nei suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaalia ai o le gaioiga o le OFC e faʻaleagaina i vaisu, ae taua o nei faʻamatalaga e le mafai ona iloa pe o suiga i le galuega a le OFC e faʻaosoina e le faʻaalia o vailaʻau poʻo se sui o se mea na i ai muamua. tulaga e a'afia ai tagata i vaisu o fualaau faasaina. O lenei mataupu e mafai ona faʻatalanoaina i suʻesuʻega e faʻaaoga ai faʻataʻitaʻiga manu.

I lenei iloiloga, matou te talanoaina muamua le galuega faʻatatau a le OFC i le taʻitaʻia o amioga. Ona matou talanoaina lea o faʻamaoniga mai suʻesuʻega suʻesuʻe i luga o le aʻafiaga o le faʻaalia o fualaau faasaina i luga o le OFC-mediated amio ma luga o le neuronal structure ma le gaioiga i le OFC. Ona matou talanoaina lea o le faʻatapulaʻaina o tusitusiga i luga o le matafaioi a le OFC i le puleaina o fualaau faʻasaina ma le toe faʻafoʻiina o vailaʻau i faʻataʻitaʻiga manu. Matou te faaiʻuina e ui o loʻo i ai se faʻamaoniga manino o le faʻaalia o fualaau faasaina e mafua ai suiga umi i le fausaga o le neuronal ma le gaioiga i le OFC ma faʻaleagaina amioga faʻalagolago i le OFC, o le sao tonu o nei suiga i le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi e leʻi faʻamautuina. O le laulau 1 o lo'o tu'uina mai ai se fa'amatalaga o fa'aupuga o lo'o fa'aaogaina i la matou iloiloga (mataitusi fa'atusilima i le tusitusiga).

Matafaioi a le OFC i le ta'ita'iina o amio

I se tulaga lautele, o amioga e mafai ona faʻatalanoaina e se manaʻoga ia maua se faʻamoemoega faʻapitoa, lea e aofia ai le faʻaalia malosi o le taua o lena taunuuga, poʻo le masani, lea e faʻatonuina se tali faapitoa i se tulaga faʻapitoa e tusa lava po o le a le taua poʻo le manaʻoga (poʻo le le manaʻomia) o le taunuuga. O le tele o faʻamaoniga o loʻo faʻaalia nei o se matagaluega e aofia ai le OFC e sili ona taua mo le faʻalauiloaina o amioga e faʻavae i luga o le faʻaalia malosi o le tau o le faʻamoemoega o le taunuuga 36. O lenei galuega e faʻaalia i le mafai e manu ona faʻafetaui vave tali pe a suia taunuuga valoia 37-39. I isumu ma manuki, e masani ona suʻesuʻeina lenei tomai i galuega faʻafoʻisia aʻoaʻoga lea o se faʻaaliga vaʻaia o le taui e faʻamaonia ai le leai o se taui (poʻo se faʻasalaga) ma se faʻaaliga vaʻaia o le leai o se taui (poʻo se faʻasalaga) e faʻamaonia ai le taui. O suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga e aʻafia ai le OFC i le fesuiaʻiina o aʻoaʻoga i tagata 40-42, ma o isumu ma primates e faʻaleagaina le OFC e faʻaleagaina i le aʻoaʻoina o suiga e tusa lava pe aʻoaʻoina mo mea muamua e le atoatoa 38; 43-51. O lenei fa'aletonu o lo'o fa'aalia i isumu ile Ata 1A. O fa'ama'i a le OFC e ono fa'alavelaveina ai se galuega fa'apena i galuega 'ta'aloga' lea e a'oa'o ai e tagata o lo'o ola lelei e sui a latou tali mo se fa'ailoga e muai va'ai ai se tau maualuga, ae mulimuli ane o'o mai e va'ai i se tulaga maualuga e ono leiloa 31. E ui lava o le taimi nei o se mataupu fete'ena'i. i le neuroscience o le mafaufau, o loʻo i ai faʻamaoniga o le matafaioi a le OFC i le galuega o taaloga faitupe e tele lava ina faʻatatau i le manaʻoga mo le toe faʻafoʻisia o aʻoaʻoga o loʻo iai i le mamanu o le tele o galuega tau tupe 51.
Ata 1
Ata 1
O le faʻaalia o le koko e faʻaosofia ai le faʻaogaina o le aʻoaʻoga faʻalagolago i le OFC e tutusa le tele ma le faʻaletonu o aʻoaʻoga e mafua mai i le OFC.

O le a'afia o le OFC i le fa'atusaina o le tau o taunu'uga va'ai e mafai ona tu'u'esea i galuega fa'aletupe fa'amalosia, lea e fa'aogaina sa'o ai le tau o le taunu'uga e ala i le fa'atasi ma ma'i po'o le fa'amalieina filifilia 52. I nei tulaga, o manu masani o le a fa'aitiitia le tali mai mo fa'ailoga va'ai. ina ua mae'a le fa'atauaina o le taunuuga na valoia. Ua le mafai e isumu ma mea e le o ni tagata ua faaleagaina i le OFC lenei aafiaga o le faaitiitia o le tau o taunuuga 37; 38; 53. O nei su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai se fa'aletonu fa'apitoa i le mafaia e manu o lo'o a'afia i le OFC e fa'aaoga ai se fa'atusa o le tau o le i'uga o lo'o i ai nei e ta'ita'ia ai a latou amio, ae maise i le tali atu i fa'ailoga fa'atonu. O le i'uga, o le amio na fa'aalia e fa'ailoga e fa'aitiitia e fa'avae i luga o le tau o le fa'amoemoega o le taunu'uga ma, i le lē mafai, e fa'apei o se mausa. E ui o nei suʻesuʻega na faia i totonu o manu suʻesuʻe, o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua faʻaalia ai o tali BOLD faʻaalia i le OFC e matua maaleale i le faʻaititia o meaʻai latou te valoia.t 54. I lalo ifo, matou te talanoaina faʻamaoniga o le faʻaalia pea o fualaau faʻasaina e faʻaosofia ai suiga i le neuronal ma molecular markers o galuega i le OFC; o nei suiga e ono fa'atalanoaina fa'aletonu o lo'o va'aia i amioga fa'asalalau a le OFC i manu su'esu'e fa'ama'i fa'asaina.. O ia suiga e mafai foi ona taʻitaʻia ai, i se vaega, i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga masani o loʻo faʻaalia i amioga a vaisu ma meaola faʻasaina.

A'afiaga ole fa'aalia ole vaila'au ile OFC

O lo'o tumau pea se fesili matala po'o a vaega o fai'ai ma suiga e fa'atalanoaina ai le le mafaia e vaisu ona pulea a latou amio. O se tasi o auala e foia ai lenei fesili o le suʻesuʻeina lea pe o amioga masani, e faʻalagolago i vaega faapitoa o faiʻai poʻo taʻamilosaga, e aʻafia i le faʻaalia o fualaau faasaina, ma faʻafesoʻotaʻi suiga i aʻoaʻoga masani ma amioga suʻesuʻe vailaʻau i se faʻataʻitaʻiga manu talafeagai. Afai o le leiloa o le puleaina o le sailia o fualaau faasaina e atagia mai ai suiga e mafua mai i fualaau faasaina i vaega faapitoa o le faiʻai, o lona uiga o le aafiaga o nei suiga e tatau ona iloa i amioga e faalagolago i na taamilosaga. I lenei itu, ua faʻaalia le faʻaalia o vailaʻau e aʻafia ai le tele o amio aʻoaʻoina e faʻasalalau e vaega muamua, amygdala, ma striatum i isumu 55-58. O le fa'aalia o fualaau fa'asaina e suia ai fo'i le fa'agaioiina e neu o fa'amatalaga a'oa'oina i vaega nei o le fai'ai 59; 60. I totonu o nei suʻesuʻega, o loʻo i ai nei faʻamaoniga o le faʻaalia o cocaine e faʻalavelaveina amioga taʻitaʻia iʻuga e faʻalagolago i le OFC. Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu na faʻaalia muamua i cocaine mo aso 14 (30 mg / kg / aso, ip) na le mafai ona suia le tali atu i le maeʻa ai o le faʻamalosia o le faʻaititia pe a ma le 1 masina talu ona faʻaumatia 57. Cocaine-aʻoaʻoga o isumu e tali faʻafuaseʻi foi pe a tele taui ma taimi e tauia ai. o lo'o fa'aogaina i galuega filifilia i ni nai masina talu ona faaui i tua 61; 62. O fa'aletonu ia e taitutusa ma fa'aletonu na mafua mai i fa'ama'i a le OFC 37; 63.

E fa'aletonu fo'i le a'oa'oina o le suiga pe a uma ona fa'aalia i le cocaine. O lenei mea na muamua faʻaalia e Jentsch ma Taylor 64 i manuki na tuʻuina atu faʻalavelave faʻafuaseʻi i cocaine mo aso 14 (2 pe 4 mg / kg / aso, ip). O manuki nei na faagesegese ona maua suiga o faʻailoga tagata pe a faʻataʻitaʻiina 9 ma le 30 aso talu ona alu ese mai le cocaine. E faʻapena foʻi, ua matou iloa o isumu na faʻaalia muamua i cocaine (30 mg / kg / aso ip mo 14 aso) faʻaalia le faʻaleagaina o le suiga o le faʻatinoga e tusa ma le 1 masina talu ona alu ese mai le vailaʻau 65. E pei ona faʻaalia i le Ata 1B, o lenei paʻu i le suiga o le aʻoaʻoga o le tutusa le tele ma le iole o lo'o iai manu'a OFC 50; 65; 66.

O lenei faʻaletonu o aʻoaʻoga faʻafoʻi e fesoʻotaʻi ma le toilalo o le OFC neurons e faʻamaonia ai taunuʻuga faʻamoemoeina talafeagai 59. Neurons na faʻamauina mai le OFC i se galuega e tutusa ma le mea na faʻaaogaina i luga e faʻaalia ai le faʻaleagaina-aʻoaʻoga faʻaletonu; O aso ta'itasi e a'oa'o ai e isumu se tala fou, leai se fa'ailoga manogi, lea na latou tali atu ai i fa'ailoga manogi e maua ai le sucrose ma aloese mai le quinine. O le OFC neurons, faʻamauina i isumu na faʻaalia i cocaine i le masina na muamua atu, e masani ona faʻafefe i le sucrose ma le quinine iʻuga, ae na le mafai ona atiaʻe ni tali-filifiliga tali pe a uma ona aʻoaʻoina. I se isi faaupuga, e leʻi faʻaalia e neurons i isumu e togafitia i le cocaine taunuuga i le taimi o faʻataʻitaʻiga manogi, pe a mafai ona faʻaogaina lena faʻamatalaga e taʻitaʻia ai le tali. O le leiloa o lenei faailo na matua manino lava i le taimi o le faʻataʻitaʻiga o le faʻailoga na valoia ai le aversive quinine iʻuga ma e fesoʻotaʻi ma suiga le masani ai i le tali atu i luga o nei faʻataʻitaʻiga aversive. E le gata i lea, i luga o le fesuiaʻiina o fesoʻotaʻiga faʻailoga, o le OFC neurons i isumu e togafitia i koko ma faʻafitauli faʻaletonu tumau na le mafai ona toe suia a latou faʻailoga-filifiliga. O nei taunuʻuga e ogatasi ma le manatu e faʻapea o le neuroadaptation faʻaosoina o le koko e faʻalavelaveina le galuega masani o faʻailoga a le OFC, ma suia ai le gafatia o le manu e faʻaogaina faʻagasologa o filifiliga e faʻalagolago i lenei galuega 14; 67. O nei fa'ai'uga o lo'o ta'u mai ai fo'i o galuega fa'aletonu ole OFC o lo'o va'aia i vaisu e foliga mai e atagia mai ai suiga e a'afia ai fualaau fa'asaina nai lo le fa'aopoopoina ole fa'aletonu ole OFC muamua.

O le mea moni, e iai ni fa'alavelave tetele i le fa'aaogaina o fa'ai'uga o su'esu'ega fa'amanu'a e fa'ailoa ai po'o a vaega e a'afia i fa'ama'i fa'asaina. O a'afiaga o le fa'aalia o vaila'au e manino lava e le tutusa ma se li'o, ma o a'afiaga leaga i isi fausaga e mafai ona fa'atusaina lelei a'afiaga o manu'a. Ae o le galue i manu suʻesuʻe e faʻaalia ai o le faʻaalia o le psychostimulant e mafua ai suiga i faʻailoga o galuega i le OFC. Mo se faʻataʻitaʻiga, o isumu ua aʻoaʻoina e pulea e le tagata lava ia amphetamine o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia umi o le OFC dendritic density 68. E le gata i lea, o isumu faʻamaʻi amphetamine e faʻaalia le itiiti ifo o le palasitika i totonu o latou fanua dendritic i le OFC pe a maeʻa aʻoaʻoga meafaigaluega pe a faʻatusatusa i pulega 68. o taunuuga e faʻatusatusa i suʻesuʻega i le tele o isi vaega o faiʻai na suʻesuʻeina, e aofia ai isi vaega o le pito i luma o le cortex, lea e masani ona faʻapupulaina ai e le psychostimulant le tele o le tuilaʻau dendritic, atonu e atagia ai le faʻateleina o le palasitika neuronal 69-71. O nei faʻaiʻuga o loʻo faʻamaonia ai le OFC o se vaega e faʻaalia ai le faʻaitiitia o le paʻu tumau - poʻo le mafai ona faʻaogaina faʻamatalaga fou - o se taunuuga o le faʻaalia i psychostimulants. E ogatasi ma lenei mea, o mea ua fai ma vaisu cocaine o loʻo faʻaalia ai le faʻaitiitia o le mamafa o mea efuefu i le OFC 72.

E tele mataupu e tatau ona mafaufau i ai e uiga i le talafeagai o taunuuga o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga na toe iloiloina i luga i le tulaga o le tagata. O le tasi mataupu e faapea i suʻesuʻega uma na toe iloiloina i luga, o vailaʻau na tuʻuina atu e aunoa ma se faʻalavelave, e faʻaaoga ai le faʻaalia o faiga e taʻitaʻia ai le tumau o le psychomotor sensitization 73; 74. E tele su'esu'ega ua fa'aalia ai ni eseesega taua i a'afiaga o le fa'aalia o fualaau fa'asaina i le gaioiga ma le amio a le fai'ai 75-78. E le gata i lea, e itiiti lava se faʻamaoniga e faʻaalia ai le faʻaalia o le psychomotor i vaisu o le cocaine masani poʻo manuki ma le tele o talaʻaga o le cocaine self-administration. o lo'o matauina fo'i faiga fa'alatalata i fa'ata'ita'iga o vaisu o lo'o aofia ai le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina (fa'ata'ita'iga, pulea e le tagata lava ia vaila'au). E tusa ai ma lea, ua matou lipotia talu ai nei o isumu na aʻoaʻoina e pulea e le tagata lava ia cocaine mo le 79 d mo le 14 h / d (3 mg / kg / infusion) na faʻaalia ai se faʻafitauli loloto o le aʻoaʻoina e oʻo atu i le tolu masina talu ona alu ese mai le vailaʻau 0.75. E pei ona faʻaalia i le Ata 80C, o lenei faʻafitauli faʻaletonu na tutusa i le tele na matauina ina ua maeʻa le faʻaalia o le cocaine 1 poʻo le maeʻa o le OFC 65.

O le isi mataupu e tatau ona mafaufau i ai, o nei suʻesuʻega uma, na faʻaalia ai le faaletonu o le OFC i manu suʻesuʻe na faʻamama mo sina taimi. O le iʻuga, o le taimi ma le umi o le aʻafiaga o vailaʻau faʻaalia i luga ole galuega ole OFC e tele lava ina le iloa. O se tasi o tuusaunoaga o se suʻesuʻega a Kantak ma ana uo 81 lea na latou tofotofoina ai le aafiaga o le faʻaauau pea o le cocaine i luga o se galuega manumalo-shift e faʻalagolago i le OFC 82. O nei tusitala na lipotia mai o amioga i lenei galuega na faʻaleagaina e le faʻalavelave ae le o le leai. contingent cocaine i isumu na faʻataʻitaʻiina i le taimi lava na maeʻa ai le faʻaauauina o le cocaine i le pulega a le tagata lava ia. O lenei fa'ai'uga e fa'aalia ai o le fa'aalia o le cocaine e mafai ona i ai se a'afiaga vave i galuega fa'alagolago i le OFC. O le mea e malie ai, o le toilalo o le faʻaalia o le koko i luga o le OFC-mediated amioga i lenei suʻesuʻega pe a faʻatusatusa i lipoti o loʻo toe iloiloina i luga o loʻo fautua mai ai o le aʻafiaga o fualaau faʻasaina i luga o galuega a le OFC e mafai ona faʻateleina pe a uma ona alu ese mai le vailaʻau.

I le faʻaiʻuga, o le faʻaalia o le cocaine (pe faʻalavelave pe leai foi) e oʻo atu ai i faʻaletonu tumau i amioga faʻalagolago i le OFC e tutusa le tele ma mea na matauina pe a maeʻa faʻamaʻi OFC. O le faʻaalia o le cocaine e le faʻalavelave e taʻitaʻia ai foi suiga o le OFC neurons, atonu e atagia mai ai le faʻaitiitia o le palasitika i nei neu, faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o le neuronal encoding i le OFC. Ma le isi, matou te faʻamatalaina taunuʻuga mai suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le matafaioi a le OFC i le taui o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi, e pei ona fuaina i le faʻaaogaina o le tagata lava ia 83 ma le toe faʻafoʻiina o 84 faʻataʻitaʻiga.

Matafaioi a le OFC i le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina ma le toe foi

O fa'amaumauga o lo'o toe iloiloina i luga o lo'o fa'aalia ai o le galuega a le OFC e suia e ala i le fa'aalia pea o fualaau fa'asaina. O se fesili e maua mai i nei faʻamaumauga o le a le matafaioi a le OFC i le faʻatalanoaina o amioga faʻasaina i manu. O le mea e ofo ai, e toalaiti ni pepa na iloiloina sa'o lenei fesili. I se suʻesuʻega muamua, Phillips et al. Na lipotia mai e 85 e fa manuki rhesus e fa'alagolago i latou lava fa'atonuina le amphetamine (10-6 M) i totonu o le OFC. O le mea e ofo ai, o manuki lava ia e leʻi tuʻuina atu e le tagata lava ia amphetamine i totonu o le nucleus accumbens, o se vaega e iloa o loʻo aʻafia i aafiaga tauia o le amphetamine i isumu 86. Hutcheson ma Everitt 87 ma Fuchs et al. Na lipotia mai e le 88 o le neurotoxic OFC lesions e leʻi faʻaleagaina ai le mauaina o le cocaine self-administration i lalo o se faʻatulagaina faʻatulagaina-1 faʻamalosia faʻasologa i isumu. Na lipotia mai foi e Hutcheson ma Everitt 87 e leai se aʻafiaga o le OFC i luga o le fua o le tali atu mo le cocaine e pulea e le tagata lava ia (0.01 i le 1.5 mg / kg). E ui lava e faigata ona faʻatusatusa suʻesuʻega o isumu ma manuki ona o le eseʻesega o vailaʻau faʻaaogaina ma auala o le pulega, ma le eseesega o ituaiga o meaola i le OFC anatomy 89, o faʻaiʻuga o suʻesuʻega iole e taʻu mai ai e le taua le OFC mo le tauia o aʻafiaga o le tagata lava ia. -tuuina atu le cocaine. O lenei faʻamatalaga e talitutusa ma taunuʻuga i suʻesuʻega masani aʻoaʻoga, lea e faʻaalia ai o faʻamaʻi o le OFC e masani lava e leai se aafiaga i le aʻoaʻoina e tali atu mo taui e le o ni fualaau faʻasaina i tulaga eseese 37; 50; 90.

I le faʻatusatusaga, na maua e Hutcheson ma Everitt 87 e manaʻomia le OFC mo le faʻamalosia o le faʻamalosia o aʻafiaga o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma cocaine, e pei ona fuaina i le faasologa lona lua o le faʻatonuga o le faʻamalosia 91; 92. Na latou lipotia mai o le neurotoxic OFC lesions na faʻaleagaina ai le gafatia o le cocaine Pavlovian faʻailoga e faʻamautu ai mea faigaluega tali. E faapena foi, Fuchs et al. Na lipotia mai e le 88 o le toe faʻaaogaina o le pito i tua (ae le o le medial) OFC faʻatasi ai ma le faʻafefiloi o GABAa + GABAb agonists (muscimol + baclofen) na faʻaleagaina ai le faʻamalosia o aʻafiaga o cocaine, e pei ona fuaina i se faiga faʻavae toe faʻaleleia. O faʻamaoniga faʻaopoopo faʻapitoa mo le matafaioi a le OFC i le suʻeina o cocaine o loʻo faʻaalia i faʻamatalaga na tuʻufaʻatasia muamua ma le cocaine self-administration e faʻapupulaina ai le faʻaalia o le vave vave o le gene Zif268 (se faailoga o le faʻamalosia o le neuronal) i lenei itulagi 93. Faʻatasi nei faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai lena mea. e taua tele le sao o le OFC i le fa'atalanoaina o le tomai fa'apitoa o fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au e fa'aosofia ai amioga su'esu'e fualaau. O sea matafaioi e mafai ona atagia mai ai le matafaioi a le OFC na faamatalaina muamua i le mauaina ma le fa'aogaina o fa'asalalauga fa'ailo 37; 38; 53. O le mea moni, o manua o le OFC e faʻaleagaina ai le tali atu mo le faʻamalosia o le faʻamalosia i tulaga e le o ni vailaʻau 94-96 ma ua lipotia talu ai nei e aʻafia ai le Pavlovian-to-instrumental transfer 90, e faʻaalia ai e lagolagoina e le OFC le gafatia o faʻaaliga Pavlovian e taʻitaʻia ai mea faigaluega tali.

O le mea e malie ai, Fuchs et al. Na lipotia mai e 88 se mamanu ese o taunuuga pe a latou faia ni manua o le pito i tua poʻo le ogatotonu ole OFC aʻo leʻi faia aʻoaʻoga. Na latou iloa o nei faʻamaʻi aʻo leʻi aʻoaʻoina e leai se aʻafiaga i le toe faʻaleleia o le suʻeina o cocaine. Talu ai ona o nei faʻalavelave na faia aʻo leʻi faia aʻoaʻoga a le tagata lava ia, e leʻi avanoa le OFC e auai i le mauaina o faʻalapotopotoga faʻapitoa-cocaine. O le iʻuga, atonu na aʻoaʻoina e isumu manuʻa e faʻalagolago atili i isi vaega o faiʻai o loʻo aʻafia i cocaine faʻaosoina e suʻe 97.

Ma le mea mulimuli, o le OFC e foliga mai e taua tele mo le faʻamalosia o le toe faʻaleleia o le suʻeina o vailaʻau. Su'esu'ega muamua e fa'aaoga ai se faiga toe fa'afo'isia 10; 98 ua faʻaalia ai o le faʻaalia i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le faʻamaʻiina o vae e toe faʻafoʻi ai le sailia o vailaʻau pe a maeʻa aʻoaʻoga mo le pulea e le tagata lava ia o fualaau faasaina ma mulimuli ane faʻaumatia le tali atu faʻamalosia 99; 100. Talu ai nei, Capriles et al. 101 faʻatusatusa le matafaioi a le OFC i le faʻamalosia o le toe faʻaleleia ma le toe faʻaleleia e mafua mai i tui o le cocaine. Na latou iloa o le toe faʻaaogaina o le OFC ma le tetrodotoxin na faʻaitiitia ai le faʻamaʻi o le vae-ae le o le cocaine-faʻaosoina le toe faʻaleleia o le suʻega koko. Na latou lipotia foi o tui o le D1-pei o le receptor antagonist SCH 23390 ae le o le D2-pei o le receptor antagonist raclopride i totonu o le OFC na poloka ai le toe faʻaleleia o le popole.

I le faaiuga, o le faʻatapulaʻaina o tusitusiga o loʻo toe iloiloina i luga o loʻo fautua mai ai e le mafai e le OFC ona faʻatalanoaina le faʻamalieina o aʻafiaga o le cocaine e pulea e le tagata lava ia, ae o loʻo aʻafia i le gafatia o faʻamatalaga cocaine ma faʻalavelave e faʻalauiloa ai le sailia o fualaau faasaina. E le gata i lea, o le D1-pei o le dopamine receptors i le OFC o loʻo aʻafia i le faʻalavelave faʻaosoina i le suʻeina o koko.

Faaiuga ma faatonuga i le lumanai

O taunuʻuga o suʻesuʻega e faʻaaoga ai le pulea e le tagata lava ia ma le toe faʻafoʻiina o faʻataʻitaʻiga o loʻo fautua mai ai se matafaioi faigata a le OFC i le taui o vailaʻau ma le toe faʻafoʻi. O le a matou faia ni fa'ai'uga fa'afuase'i mai nei su'esu'ega fa'apitoa. Muamua, o le OFC e foliga mai e le o iai se sao taua i le aoga tele o le cocaine poʻo le toe faʻafoʻi mai e mafua mai i le faʻaalia o le vailaʻau. O lenei taunuuga e ogatasi ma faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o le OFC e seasea manaʻomia mo manu e aʻoaʻo e tali atu mo taui, masalo ona o le faʻaogaina o le tele, faiga tutusa o aʻoaʻoga 37; 50; 90.

Lona lua, o le OFC e foliga mai o loʻo i ai se sao taua i le gafatia o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau e faʻaosofia ai le sailia o cocaine. O nei suʻesuʻega e malilie faatasi ma faʻaiʻuga mai suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le malosi o le faʻagaoioia o le OFC e ala i faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma vailaʻau. o le vailaʻau 15. O se tasi fesili mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o le taimi-vaʻaiga o suiga faʻaosoina fualaau i totonu o le OFC ma pe o le OFC o loʻo aʻafia i le faʻatupulaia o le taimi-faʻalagolago i cocaine faʻaosoina e saili pe a maeʻa le 36-102, o se mea e taʻua o le incubation. o le tu'inanau.

Tolu, o le OFC e foliga mai e taua tele mo le faʻamalosia o le toe faʻaleleia o le suʻeina o cocaine. Ua lipotia mai o le aʻafiaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi vae i le toe faʻaleleia o le suʻeina o cocaine e faʻalagolago i le i ai o se faʻaaliga manino-malamalama 105. O le mea lea, o le matafaioi a le OFC i le faʻatalanoaina o le faʻamalosia o le toe faʻaleleia atonu e lua i le aafiaga o le fa'amalosi fa'amalosi ile tali fa'atonu.

E taua le fa'amamafa atu oa tatou fa'ai'uga e uiga i le matafaioi a le OFC i le fa'afoeina e le tagata lava ia o vaila'au ma le toe fa'afo'i mai e fai si taumatemate ona o le fa'atapula'aina o fa'amaumauga. O se tasi o mataupu e tatau ona mafaufau i ai, o le sao o le OFC i amioga e sailia ai fualaau faasaina e ono atagia mai ai suiga i le OFC e mafua mai i le aafia muamua i le fualaau faasaina. Ona o lenei iloiloga, o le faʻamatalaina o aʻafiaga o faʻamaʻi poʻo isi togafiti faʻafomaʻi a le OFC i luga o le suʻeina o vailaʻau e faʻaosoina e faʻailoga poʻo le faʻalavelave i isumu ma se talaʻaga o le pulea e le tagata lava ia e tatau ona faia ma le faʻaeteete.

O se mataupu lona lua ma atonu e sili atu ona taua e mafaufau i ai, o faʻataʻitaʻiga o manu o loʻo i ai nei o le puleaina o fualaau faʻasaina ma le toe faʻafoʻi atonu e le talafeagai mo le iloiloina o le a le matafaioi a le OFC i vaisu o fualaau faasaina. I le faaopoopo atu i lana matafaioi lautele i le faʻatalanoaina o amioga e taʻitaʻia taunuʻuga, e foliga mai e taua tele le OFC mo le iloa ma le tali atu i suiga i taunuʻuga faʻamoemoeina 38; 43; 50. E matua'i fa'amaonia lea tulaga pe a suia taunu'uga mai le lelei i le leaga po'o le tuai fo'i pe fa'afuase'i 37; 50; 63; 106-108. O iinei ua matou toe iloiloina ai faʻamaoniga o lenei galuega faapitoa a le OFC ua faʻalavelaveina e ala i le faʻaalia i vailaʻau faʻamaʻi, e oʻo atu ai i le faʻaleagaina ma le faʻaosoosoina o filifiliga 57; 58; 61; 62; 64; 65; 80. Tuuina atu o amioga su'esu'e fuala'au i totonu o tagata e foliga mai o se taunuuga o le paleni i le va o le mana'o mo sina taimi mo le vaila'au ma le iloiloga o taunuuga masani ma e masani ona tuai o le sailia o fualaau faasaina 109-111, aafiaga o fualaau faasaina i le gafatia o le Ole OFC e fa'ailo sa'o le tuai po'o fa'afitauli e ono mafua ai le le mafaia e tagata fai ma vaisu ona fa'amagalo le fa'amalieina o le fa'aaogaina o fualaau fa'asaina mo se taimi pupuu. Ae o ia aafiaga o le a le mafai ona iloa i le tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei o le faʻaaogaina o fualaau faasaina ma le toe faʻafoʻi, lea e masani ona le faʻataʻitaʻiina le feteʻenaʻiga a le vaisu i le va o taunuuga vave ma tuai.

E ui lava o suʻesuʻega muamua na aofia ai faʻasalaga faʻasalaga mo le iloiloga o le faʻamalosia o vailaʻau 112; 113, talu ai nei na toe foʻi mai ai le tele o suʻesuʻega o vaisu i nei faʻataʻitaʻiga. Ua lipotia mai e nei tagata suʻesuʻe o nisi o isumu e iai se talaʻaga tele o le aafia i fualaau oona o le a faʻaauau pea ona auai i le faʻaaogaina o fualaau faasaina pe a feagai ma faʻasalaga poʻo aʻafiaga leaga e masani ona taofia ai fualaau faʻasaina poʻo le taliina o meaʻai 114-116. Faʻasalaga-poʻo faiga faʻavae feteʻenaʻi na faʻaalia talu ai nei e iloilo ai le faʻaaogaina o fualaau faasaina-ma le faʻaalia o le toe faʻafoʻi atu i le suʻeina o fualaau faasaina 117. O nei taualumaga atonu e sili atu ona fetaui e vavaeeseina ai le matafaioi a le OFC i vaisu o fualaau faasaina, aua e sili atu ona faʻataʻitaʻiina le o matafaioi lauiloa a le OFC i amioga faʻapea foʻi ma amioga a le tagata ua fai ma vaisu. O le mea lea, o le iloiloina o le matafaioi a le OFC i faʻasalaga poʻo feteʻenaʻiga faʻataʻitaʻiga o se vaega taua o suʻesuʻega i le lumanaʻi. I lenei itu, e faʻavae i luga o suʻesuʻega i luga o le faʻaaogaina o le aʻoaʻoga pe a uma le faʻaalia o le koko, matou te vavalo o suiga faʻaosoina o le koko i le OFC o le a fesoʻotaʻi ma le faʻaitiitia o le mafai ona taofia le tali atu i le i ai o aʻafiaga leaga.

Faaopoopoga mea
01
Kiliki iinei e matamata ai. (27K, doc)
Alu i le:
tautinoga

O le tusiaina o lenei iloiloga sa lagolagoina e le R01-DA015718 (GS) ma le Intramural Research Program a le National Institute on Drug Abuse (YS).
Alu i le:
Faamatalaga Faʻamatalaga

Fa'amatalaga tau tupe: Dr. Schoenbaum ma Shaham e leai ni feteʻenaʻiga tau tupe e faʻaalia.

Faʻalauiloa a le Lomitusi: O se faila PDF lenei o se tusitusiga e leʻi faʻatonutonuina ua taliaina mo le lolomiina. I le avea ai o se tautua ia matou tagata faʻatau o loʻo matou tuʻuina atu lenei amataga lomiga o tusitusiga. O le tusitusiga o le a faia kopi, kopiina i lalo, ma toe iloiloina o le iʻuga faʻamaonia ae le i faʻasalalauina i lona mulimuli citable form. Faʻamolemole manatua i le taimi o le gaosiga o gaioiga gaioiga ono mafai ona mauaina e ono aʻafia ai mea o loʻo i totonu, ma tulafono uma e le faʻagaloina e faʻatatau i le api talaaga e faatatau.

mau faasino
1. Leshner AI. Su'esu'ega o le fa'aaogaina o vaila'au ma vaisu. Le isi tupulaga. Arch Gen Psychiatry. 1997;54:691–694. [PubMed]
2. Mendelson JH, Mello NK. Puleaina o le sauaina o le koko ma le faalagolago. N Egelani J Med. 1996;334:965–972. [PubMed]
3. O'Brien CP. Le tele o su'esu'ega fa'avae talavai mo vaisu. Saienisi. 1997;278:66–70. [PubMed]
4. Poto RA. Neurobiology o vaisu. Curr Opin Neurobiol. 1996;6:243–251. [PubMed]
5. Atamai RA. Catecholamine theories of reward: O se iloiloga taua. Fai'ai Re. 1978;152:215–247. [PubMed]
6. Roberts DC, Koob GF, Klonoff P, Fibiger HC. Faʻaumatia ma le toe faʻaleleia o le cocaine self-administration pe a maeʻa le 6-hydroxydopamine lesions o le nucleus accumbens. Pharmacol Biochem Behav. 1980;12:781–787. [PubMed]
7. Pierce RC, Kumaresan V. Le mesolimbic dopamine system: o le auala masani mulimuli mo le faʻamalosia o aʻafiaga o vailaʻau o le faʻaleagaina? Neurosci Biobehav Rev. 2006;30:215–238. [PubMed]
8. Shalev U, Grimm JW, Shaham Y. Neurobiology o le toe foʻi i le heroin ma le suʻega cocaine: o se toe iloiloga. Pharmacol Rev. 2002;54:1–42. [PubMed]
9. Kalivas PW, Volkow ND. Le faavae neural o vaisu: o se faʻamaʻi o le faʻaosofia ma filifiliga. Am J Psychiatry. 2005;162:1403–1413. [PubMed]
10. Epstein DH, Preston KL, Stewart J, Shaham Y. agai atu i se faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: o se iloiloga o le aoga o le toe faʻaleleia. Psychopharmacology. 2006;189:1–16. [PMC free article] [PubMed]
11. Robinson TE, Berridge KC. Vaisu. Annu Rev Psychol. 2003;54:25–53. [PubMed]
12. Everitt BJ, Wolf ME. Psychomotor stimulant vaisu: o se vaaiga faʻaogaina o neural. J Neurosci. 2002;22:3312–3320. [PubMed]
13. Wolffgramm J, Galli G, Thimm F, Heyne A. Faʻataʻitaʻiga manu o vaisu: faʻataʻitaʻiga mo taʻiala togafitiga? J Neural Transm. 2000;107:649–668. [PubMed]
14. Jentsch JD, Taylor JR. Impulsivity e mafua mai i le faʻaleagaina o le frontostriatal i le faʻaaogaina o fualaau faasaina: aʻafiaga mo le puleaina o amioga e ala i le faʻamalosia o taui. Psychopharmacology. 1999;146:373–390. [PubMed]
15. Volkow ND, Fowler JS. O vaisu, o se faʻamaʻi o le faʻamalosi ma le taʻavale: aʻafiaga o le orbitofrontal cortex. Cereb Cortex. 2000;10:318–325. [PubMed]
16. Schoenbaum G, Roesch MR, Stalnaker TA. Orbitofrontal cortex, fai filifiliga ma vaisu fualaau. Trends Neurosci. 2006;29:116–124. [PMC free article] [PubMed]
17. London ED, Ernst M, Grant S, Bonson K, Weinstein A. Orbitofrontal cortex ma le faʻaaogaina o fualaau faasaina a le tagata: faʻataʻitaʻiga faʻatinoga. Cerebral Cortex. 2000;10:334–342. [PubMed]
18. Porrino LJ, Lyons D. Orbital ma medial prefrontal cortex ma psychostimulant sauaina: suʻesuʻega i faʻataʻitaʻiga manu. Cerebral Cortex. 2000;10:326–333. [PubMed]
19. Micallef J, Blin O. Neurobiology ma falema'i falema'i o le mata'utia-fa'amalosi ma'i. Clin Neuropharmacol. 2001;24:191–207. [PubMed]
20. Saxena S, Brody AL, Schwartz JM, Baxter LR. Neuroimaging ma luma-subcortical circuitry i le mata'utia-fa'amalosi ma'i. Br J Psychiatry. 1998;(Suppl):26–37. [PubMed]
21. Saxena S, Brody AL, Maidment KM, Dunkin JJ, Colgan M, Alborzian S, et al. Fa'alotoifale orbitofrontal ma subcortical metabolic suiga ma vavalo o le tali atu i togafitiga paroxetine i le mata'utia-fa'amalosi ma'i. Neuropsychopharmacology. 1999;21:683–693. [PubMed]
22. Rauch SL, Jenike MA, Alpert NM, Baer L, Breiter HC, Savage CR, Fischman AJ. Fa'aitulagi toto cerebral fuaina a'o fa'atupu fa'ailoga i fa'alavelave mata'utia-fa'amalosi fa'aogaina o le okesene 15-fa'ailoga carbon dioxide ma positron emission tomography. Arch Gen Psychiatry. 1994;51:62–70. [PubMed]
23. Friedman I, Dar R, Shilony E. Compulsivity ma le mata'utia i vaisu o le opioid. J Nerv Ment Dis. 2000;188:155–162. [PubMed]
24. Crum RM, Anthony JC. Fa'aaogaina o Cocaine ma isi fa'alavelave fa'alavelave fa'alavelave mo le fa'alavelave fa'alavelave: o se su'esu'ega fa'amoemoe ma fa'amaumauga mai su'esu'ega a le Epidemiologic Catchment Area. Fualaau Ava Faalagolago. 1993;31:281–295. [PubMed]
25. Fals-Stewart W, Angarano K. Obsessive-compulsive disorders i tagata gasegase o loʻo ulufale i togafitiga faʻaleagaina. Fa'ateleina ma le sa'o o su'esu'ega. J Nerv Ment Dis. 1994;182:715–719. [PubMed]
26. Volkow ND, Fowler JS, Wolf AP, Hitzemann R, Dewey S, Bendriem B, et al. Suiga i le fai'ai kulukose metabolism i le cocaine faʻalagolago ma faʻamavae. Am J Psychiatry. 1991;148:621–626. [PubMed]
27. Stapleton JM, Morgan MJ, Phillips RL, Wong DF, Yung BC, Shaya EK, et al. Fa'aogaina ole kulukose ole cerebral ile fa'aleagaina ole polysubstance. Neuropsychopharmacology. 1995;13:21–31. [PubMed]
28. Volkow ND, Chang L, Wang GJ, Fowler JS, Ding YS, Sedler M, et al. Le maualalo o le faiʻai dopamine D2 faʻafeiloaʻi i le methamphetamine faʻaleagaina: fegalegaleai ma le metabolism i le orbitofrontal cortex. Am J Psychiatry. 2001;158:2015–2021. [PubMed]
29. Lonetona ED, Simon SL, Berman SM, Mandelkern MA, Lichtman AM, Bramen J, et al. Fa'alavelave fa'aleagaga ma fa'alavelave fa'aleaganu'u fa'aitumalo fa'aitumalo i tagata fa'atauva'a methamphetamine talu ai nei. Archives i le General Psychiatry. 2004;61:73–84. [PubMed]
30. Fafine AR, Mozley PD, McElgin W, Fitzgerald J, Reivich M, O'Brien CP. Fa'atosinaina o le limbic i le tu'inanau o le cocaine. American Journal of Psychiatry. 1999;156:11–18. [PMC free article] [PubMed]
31. Bechara A, Damasio H, Damasio AR, Lee GP. Sao eseese o le amygdala tagata ma ventromedial prefrontal cortex i le faia o faaiuga. Tusitala o le Neuroscience. 1999;19:5473–5481. [PubMed]
32. Grant S, Contoreggi C, Lonetona ED. Ua fa'aalia e tagata fa'atau fualaau fa'asaina le fa'aletonu i le su'ega su'esu'e o le faia o fa'ai'uga. Neuropsychologia. 2000;38:1180–1187. [PubMed]
33. Bechara A, Dolan S, Denburg N, Hindes A, Andersen SW, Nathan PE. Fa'ai'uga fa'aletonu, feso'ota'i ma le fa'aletonu o le ventromedial prefrontal cortex, fa'aalia i le 'ava malosi ma le fa'aoso fa'amalosi. Neuropsychologia. 2001;39:376–389. [PubMed]
34. Rogers RD, Everitt BJ, Baldacchino A, Blackshaw AJ, Swainson R, Wynne K, et al. Dissociable deficits i le faia o faaiuga cognition o le masani ai le amphetamine abusers, opiate sauaina, o tagata mamaʻi ma le faʻaleagaina o le taulaʻi atu i luma cortex, ma tryptophan-faʻaitiitia volenitia masani: faʻamaoniga mo masini monoaminergic. Neuropsychopharmacology. 1999;20:322–339. [PubMed]
35. Bolla KI, Eldreth DA, Lonetona ED, Keihl KA, Mouratidis M, Contoreggi C, et al. Orbitofrontal cortex faʻaleagaina i tagata faʻatau mea inu koko o loʻo faia se galuega fai filifiliga. Neuroimage. 2003;19:1085–1094. [PMC free article] [PubMed]
36. Schoenbaum G, Roesch MR. Orbitofrontal cortex, aʻoaʻoga faʻapitoa, ma faʻamoemoega. Neuron. 2005;47:633–636. [PMC free article] [PubMed]
37. Gallagher M, McMahan RW, Schoenbaum G. Orbitofrontal cortex ma faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosiaga taua i aʻoaʻoga faʻapitoa. Tusitala o le Neuroscience. 1999;19:6610–6614. [PubMed]
38. Izquierdo AD, Suda RK, Murray EA. Bilateral orbital prefrontal cortex lesions i manuki rhesus faʻalavelaveina filifiliga e taʻitaʻia uma e lua tau taui ma taui faʻalavelave. Tusitala o le Neuroscience. 2004;24:7540–7548. [PubMed]
39. Baxter MG, Parker A, Lindner CCC, Izquierdo AD, Murray EA. Puleaina o le filifiliga tali e ala i le tau faʻamalosia e manaʻomia ai fegalegaleaiga a le amygdala ma le orbitofrontal cortex. Tusitala o le Neuroscience. 2000;20:4311–4319. [PubMed]
40. Cools R, Clark L, Owen AM, Robbins TW. Fa'amalamalamaga o faiga neura ole a'oa'oga fa'alavelave fa'afuase'i ile fa'aogaina ole fa'ata'ita'iga fa'amageta fa'atino. Tusitala o le Neuroscience. 2002;22:4563–4567. [PubMed]
41. Hampton AN, Bossaerts P, O'Doherty JP. Le matafaioi a le ventromedial prefrontal cortex i faʻamatalaga faʻavae faʻavae i le taimi o le faia o filifiliga i tagata. Tusitala o le Neuroscience. 2006;26:8360–8367. [PubMed]
42. Morris JS, Dolan RJ. O le amygdala fa'atasi ma tali orbitofrontal i le taimi o le fa'afefe o le fefe. Neuroimage. 2004;22:372–380. [PubMed]
43. Chudasama Y, Robbins TW. Sao fa'atasi o le orbitofrontal ma le infralimbic cortex i le pavlovian autoshaping ma le fa'aituau fa'aliliuga a'oa'oga: isi fa'amaoniga mo le fete'ena'iga galue o le rodent frontal cortex. Tusitala o le Neuroscience. 2003;23:8771–8780. [PubMed]
44. Brown VJ, McAlonan K. Orbital prefrontal cortex e fa'atalanoaina le fesuia'iga o a'oa'oga ae le'o le fa'alogoina le suiga o le iole. Su'esu'ega Fai'ai Amio. 2003;146:97–130. [PubMed]
45. Kim J, Ragozzino KE. Le aʻafiaga o le orbitofrontal cortex i le aʻoaʻoina i lalo o suiga o galuega faʻalavelave. Neurobiology o le Aoaoina ma le Mafaufau. 2005;83:125–133. [PMC free article] [PubMed]
46. ​​Clark L, Cools R, Robbins TW. O le neuropsychology o le ventral prefrontal cortex: Faʻaiʻuga ma le toe faʻafoʻiina o aʻoaʻoga. Fai'ai ma le Cognition. 2004;55:41–53. [PubMed]
47. Hornak J, O'Doherty J, Bramham J, Rolls ET, Morris RG, Bullock PR, Polkey CE. A'oa'oga fa'aliliuga fa'atatau ile taui pe'a uma ta'otoga i le orbito-frontal po'o le dorsolateral prefrontal cortex i tagata. Tusitala o Cognitive Neuroscience. 2004;16:463–478. [PubMed]
48. Uso LK, Farah MJ. Ventromedial frontal cortex e faʻatalanoaina suiga aʻafia i tagata: faʻamaoniga mai se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga. Fai'ai. 2003;126:1830–1837. [PubMed]
49. Meunier M, Bachevalier J, Mishkin M. Aafiaga o manua i luma o le pito i luma ma le pito i luma i luga o le mea faitino ma le faʻaogaina o le vateatea i manuki rhesus. Neuropsychologia. 1997;35:999–1015. [PubMed]
50. Schoenbaum G, Setlow B, Nugent SL, Saddoris MP, Gallagher M. Lesions of orbitofrontal cortex ma basolateral amygdala lavelave faʻalavelave le mauaina o faʻailoga faʻailoga ma fesuiaʻiga. Aoaoga ma le Mafaufau. 2003;10:129–140. [PMC free article] [PubMed]
51. Uso LK, Farah MJ. Eseese fa'aleagaga fa'avae i le faia o fa'ai'uga pe a mae'a le fa'aleagaina o lobe i luma o le ventromedial ma le pito i luma o tagata. Cerebral Cortex. 2005;15:58–63. [PubMed]
52. Holani PC, Straub JJ. O aʻafiaga eseese o auala e lua e faʻaititia ai le faʻamalosi e le faʻamalosia pe a maeʻa le faʻatulagaina o le manaʻoga Pavlovian. Journal of Experimental Psychology: Faasologa o Amioga Manu. 1979;5:65–78. [PubMed]
53. Pickens CL, Setlow B, Saddoris MP, Gallagher M, Holland PC, Schoenbaum G. O matafaioi eseese mo le cortex orbitofrontal ma le amygdala basolateral i se galuega faʻamalosia le faʻaititia. Tusitala o le Neuroscience. 2003;23:11078–11084. [PubMed]
54. Gottfried JA, O'Doherty J, Dolan RJ. Fa'ailoga tau fa'ailoga tau i le amygdala tagata ma le orbitofrontal cortex. Saienisi. 2003;301:1104–1107. [PubMed]
55. Wyvell CL, Berridge KC. Faʻaosofia lagona e ala i le faʻaalia muamua o le amphetamine: faʻateleina le faʻaosoina o le "manaʻo" mo le taui sucrose. Tusitala o le Neuroscience. 2001;21:7831–7840. [PubMed]
56. Simon NW, Setlow B. Post-training amphetamine pulega faʻaleleia le faʻamalosia o le mafaufau i le faʻaogaina o le Pavlovian: Faʻamatalaga mo vaisu fualaau. Neurobiology o le Aoaoina ma le Mafaufau. 2006;86:305–310. [PubMed]
57. Schoenbaum G, Setlow B. Cocaine faia gaioiga e le maaleale i taunuʻuga ae le faʻaumatia: aʻafiaga mo le suiga o le orbitofrontal-amygdalar galuega. Cerebral Cortex. 2005;15:1162–1169. [PubMed]
58. Nelson A, Killcross S. Amphetamine faʻaalia e faʻaleleia ai le faʻavae masani. Tusitala o le Neuroscience. 2006;26:3805–3812. [PubMed]
59. Stalnaker TA, Roesch MR, Franz TM, Burke KA, Schoenbaum G. Fesoʻotaʻiga faʻafesoʻotaʻi le masani i neurons orbitofrontal i isumu cocaine i le taimi o le faia o filifiliga. European Journal of Neuroscience. 2006;24:2643–2653. [PMC free article] [PubMed]
60. Homayoun H, Moghaddam B. Alualu i luma o fetuutuunaiga feaveai i medial prefrontal ma orbitofrontal cortex i le tali atu i le amphetamine toe fai. Tusitala o le Neuroscience. 2006;26:8025–8039. [PMC free article] [PubMed]
61. Roesch MR, Takahashi Y, Gugsa N, Bissonette GB, Schoenbaum G. O le faʻaalia muamua o le cocaine e faʻafefe ai isumu i le tuai ma le tele o taui. Tusitala o le Neuroscience. 2007;27:245–250. [PMC free article] [PubMed]
62. Simon NW, Mendez IA, Setlow B. Cocaine faʻaalia e mafua ai le faʻateleina o taimi umi i filifiliga faʻalavelave. Amio Neuroscience i lomitusi.
63. Mobini S, Tino S, Ho MY, Bradshaw CM, Szabadi E, Deakin JFW, Anderson IM. Aafiaga o manuʻa o le orbitofrontal cortex i luga o le maaleale i le tuai ma faʻamalosia faʻamalosi. Psychopharmacology. 2002;160:290–298. [PubMed]
64. Jentsch JD, Olausson P, De La Garza R, Taylor JR. Fa'aletonu o le a'oa'oina o le feliuliua'i ma le fa'apalepale i le tali atu pe a mae'a fa'aauau, fa'auiga cocaine fa'asolosolo i manuki. Neuropsychopharmacology. 2002;26:183–190. [PubMed]
65. Schoenbaum G, Saddoris MP, Ramus SJ, Shaham Y, Setlow B. Cocaine-aʻoaʻoga iole faʻaalia le le atoatoa o le aʻoaʻoina i se galuega e maaleale i manua o le cortex orbitofrontal. European Journal of Neuroscience. 2004;19:1997–2002. [PubMed]
66. Schoenbaum G, Nugent S, Saddoris MP, Setlow B. Orbitofrontal lesions i isumu fa'aleagaina le feliuliua'i ae le o le mauaina o le alu, le fa'ailoga tagata manogi. Neuroreport. 2002;13:885–890. [PubMed]
67. Robinson TE, Berridge KC. Le mafaufau ma le neurobiology o vaisu: o se vaaiga faʻaosofia-faʻaalia. Vaisu. 2000;95:S91–S117. [PubMed]
68. Crombag HS, Gorny G, Li Y, Kolb B, Robinson TE. O aʻafiaga faʻafeagai o le amphetamine faʻatonuina o le tagata lava ia i luga o le dendritic spines i le medial ma le orbital prefrontal cortex. Cerebral Cortex. 2004;15:341–348. [PubMed]
69. Robinson TE, Kolb B. Fa'aauau suiga fa'atulagaina i nucleus accumbens ma prefrontal cortex neu gaosia e le poto masani ma amphetamine. Tusitala o le Neuroscience. 1997;17:8491–8497. [PubMed]
70. Robinson TE, Gorny G, Mitton E, Kolb B. Cocaine pulea e le tagata lava ia e suia ai le morphology o dendrites ma dendritic spines i le nucleus accumbens ma neocortex. Synapse. 2001;39:257–266. [PubMed]
71. Robinson TE, Kolb B. Suiga i le morphology o dendrites ma dendritic spines i le nucleus accumbens ma prefrontal cortex pe a maeʻa togafitiga faifaipea ma amphetamine poʻo cocaine. European Journal of Neuroscience. 1999;11:1598–1604. [PubMed]
72. Franklin TR, Acton PD, Maldjian JA, Gray JD, Croft JR, Dackis CA, et al. Faʻaitiitia le faʻaogaina o mea efuefu i totonu o le insular, orbitofrontal, cingulate, ma le tino faaletino o maʻi cocaine. Biological Psychiatry. 2002;51:134–142. [PubMed]
73. Kalivas PW, Stewart J. Dopamine faʻasalalau i le amataina ma le faʻaalia o fualaau faʻasaina-ma faʻalavelave faʻafefe o le gaioiga o le afi. Fa'aaliga Faiai 1991;16:223–244. [PubMed]
74. Vanderschuren LJ, Kalivas PW. Suiga i le dopaminergic ma le glutamatergic transmission i le induction ma le faʻaalia o le faʻaogaina o amioga: o se iloiloga taua o suʻesuʻega faʻapitoa. Psychopharmacology. 2000;151:99–120. [PubMed]
75. Dworkin SI, Mirkis S, Smith JE. Tali-faʻalagolago faʻatasi ma tali-tutoʻatasi tuʻuina atu o cocaine: eseesega i aʻafiaga o le vailaʻau. Psychopharmacology. 1995;117:262–266. [PubMed]
76. Hemby SE, Co C, Koves TR, Smith JE, Dworkin SI. Eseesega i le extracellular dopamine concentrations i totonu o le nucleus accumbens i le taimi o le tali-faalagolago ma le tali-tutoatasi o le cocaine pulega i le isumu. Psychopharmacology. 1997;133:7–16. [PubMed]
77. Kiyatkin EA, Brown PL. Fesuia'iga i gaoioiga neural i le taimi o le pulea e le tagata lava ia cocaine: fa'aataataga e maua e le fai'ai thermorecording. Neuroscience. 2003;116:525–538. [PubMed]
78. Kalivas PW, Hu XT. Faʻalavelave faʻafefe i vaisu psychostimulant. Tulaga i Neurosciences. 2006;29:610–616. [PubMed]
79. Bradberry CW. Cocaine sensitization ma dopamine mediation of cue effects in rodents, manuki, ma tagata: vaega o maliliega, feeseeseaiga, ma aʻafiaga mo vaisu. Psychopharmacology. 2007;191:705–717. [PubMed]
80. Calu DJ, Stalnaker TA, Franz TM, Singh T, Shaham Y, Schoenbaum G. O le alu ese mai le cocaine le pulea e le tagata lava ia e maua ai le le atoatoa i le orbitofrontal-faalagolago i le aʻoaʻoina o suiga i isumu. Aoaoga ma le Mafaufau. 2007;14:325–328. [PMC free article] [PubMed]
81. Kantak KM, Udo T, Ugalde F, Luzzo C, Di Pietro N, Eichenbaum HB. Aafiaga o le cocaine le pulea e le tagata lava ia i luga o aʻoaʻoga e fesoʻotaʻi ma prefrontal cortex poʻo le hippocampus o loʻo galue i isumu. Psychopharmacology. 2005;181:227–236. [PubMed]
82. DiPietro N, Black YD, Green-Jordan K, Eichenbaum HB, Kantak KM. Galuega fa'aopoopo e fua ai le manatuaga o galuega i totonu ole pito pito i luma ole pito i luma ole iole. Amioga Neuroscience. 2004;118:1042–1051. [PubMed]
83. Schuster CR, Thompson T. Puleaina e le tagata lava ia ma le ola faalagolago i fualaau faasaina. Annu Rev Pharmacol. 1969;9:483–502. [PubMed]
84. Shaham Y, Shalev U, Lu L, De Wit H, Stewart J. Le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: talafaasolopito, metotia ma suʻesuʻega tetele. Psychopharmacology. 2003;168:3–20. [PubMed]
85. Phillips AG, Mora F, Rolls ET. Puleaina e le tagata lava ia ole amphetamine e manuki rhesus. Neurosci Lett. 1981;24:81–86. [PubMed]
86. Ikemoto S, Poto RA. Fa'afanua o sone fa'aoso vaila'au mo taui. Neuropharmacology. 2004;47(Suppl 1):190–201. [PubMed]
87. Hutcheson DM, Everitt BJ. O aʻafiaga o faʻamaʻi filifilia o le orbitofrontal cortex i luga o le mauaina ma le faʻatinoina o le cocaine faʻataʻitaʻiina e suʻe i isumu. Ann NY Acad Sci. 2003;1003:410–411. [PubMed]
88. Fuchs RA, Evans KA, Parker MP, Silasila RE. Fa'aeseesega a'afiaga o orbitofrontal cortex subregions i fa'aoso fa'aoso ma cocaine-muamua toe fa'afoisia o cocaine su'e i isumu. J Neurosci. 2004;24:6600–6610. [PubMed]
89. Ongur D, Tau JL. Le fa'atulagaina o feso'ota'iga i totonu o le orbital ma medial prefrontal cortex o isumu, manuki ma tagata. Cerebral Cortex. 2000;10:206–219. [PubMed]
90. Ostlund SB, Balleine BW. Orbitofrontal cortex e faʻatalanoaina taunuʻuga faʻasologa i Pavlovian ae le o mea faigaluega aʻoaʻoga. Tusitala o le Neuroscience. 2007;27:4819–4825. [PubMed]
91. Schindler CW, Panlilio LV, Goldberg SR. Fa'asologa lona lua o le fa'atonuina o fualaau fa'asaina i manu. Psychopharmacology. 2002;163:327–344. [PubMed]
92. Everitt BJ, Robbins TW. Fa'asologa lona lua o le fa'amalosia o vaila'au i isumu ma manuki: fuaina o le fa'amalosia o le aoga ma le su'eina o fualaau. Psychopharmacology. 2000;153:17–30. [PubMed]
93. Thomas KL, Arroyo M, Everitt BJ. Fa'aofiina o le a'oa'oga ma le palasitika-feso'ota'i gene Zif268 pe a mae'a fa'aalia i se fa'aoso fa'apitoa e feso'ota'i ma cocaine. European Journal of Neuroscience. 2003;17:1964–1972. [PubMed]
94. Pears A, Parkinson JA, Hopewell L, Everitt BJ, Roberts AC. O manu'a o le orbitofrontal ae le o le medial prefrontal cortex faʻalavelaveina le faʻamalosia faʻamalosia i primates. Tusitala o le Neuroscience. 2003;23:11189–11201. [PubMed]
95. Burke KA, Miller DN, Franz TM, Schoenbaum G. Orbitofrontal lesions soloia faʻamalosia faʻamalosia e faʻatalanoaina e se faʻataʻitaʻiga o le faʻamoemoeina o le taunuuga. Tala o le New York Academy of Science . 2007 i lomitusi.
96. Cousens GA, Otto T. Neural substrates of olfactory fa'ailoga tagata a'oa'oina fa'atasi ai ma le fa'amalosia tulaga lua. I. Saofaga o le basolateral amygdaloid lavelave ma orbitofrontal cortex. Integrative Physiological and Behavioral Science. 2003;38:272–294. [PubMed]
97. Va'ai RE. O mea'ai neural o le fa'asologa o le fa'ailoga e toe fo'i i amioga su'esu'e fualaau. Pharmacology, Biochemistry, ma Amio. 2002;71:517–529. [PubMed]
98. de Wit H, Stewart J. Toe faʻaleleia o le cocaine-faʻamalosia le tali atu i le iole. Psychopharmacology. 1981;75:134–143. [PubMed]
99. Shaham Y, Rajabi H, Stewart J. Toe foʻi i le heroin-saili i lalo o le tausiga o le opioid: o aʻafiaga o le faʻamavaeina o le opioid, heroin priming ma le atuatuvale. J Neurosci. 1996;16:1957–1963. [PubMed]
100. Shaham Y, Erb S, Stewart J. Stress-faʻaosoina toe faʻafoʻi i heroin ma cocaine saili i isumu: o se iloiloga. Fua'i Fai'ai Rev. 2000;33:13–33. [PubMed]
101. Capriles N, Rodaros D, Sorge RE, Stewart J. O se matafaioi mo le pito i luma o le cortex i le atuatuvale-ma le cocaine-faʻaosoina le toe faʻafoʻiina o cocaine saili i isumu. Psychopharmacology. 2003;168:66–74. [PubMed]
102. Grimm JW, Hope BT, Wise RA, Shaham Y. Incubation of cocaine craving ina ua uma ona aveese. natura. 2001;412:141–142. [PMC free article] [PubMed]
103. Lu L, Grimm JW, Hope BT, Shaham Y. Incubation of cocaine craving ina ua uma ona faaui i tua: o se toe iloiloga o faʻamatalaga faʻapitoa. Neuropharmacology. 2004;47(Suppl 1):214–226. [PubMed]
104. Neisewander JL, Baker DA, Fuchs RA, Tran-Nguyen LT, Palmer A, Marshall JF. Fos protein expression ma amioga suʻesuʻe cocaine i isumu pe a uma ona faʻaalia i se siosiomaga e pulea e le tagata lava ia cocaine. J Neurosci. 2000;20:798–805. [PubMed]
105. Shelton KL, Beardsley PM. Fegalegaleaiga o faʻamaʻi faʻamaʻi cocaine ma faʻamaʻi vae i le toe faʻaleleia i isumu. Int J Comp Psychol. 2005;18:154–166.
106. Rudebeck PH, Walton ME, Smyth AN, Bannerman DM, Rushworth MF. O auala eseese neural e fa'agasolo ai tau fa'ai'uga eseese. Natura Neuroscience. 2006;9:1161–1168. [PubMed]
107. Winstanley CA, Theobald DEH, Cardinal RN, Robbins TW. O le faʻatusatusaina o matafaioi o le amygdala basolateral ma le orbitofrontal cortex i filifiliga faʻamalosi. Tusitala o le Neuroscience. 2004;24:4718–4722. [PubMed]
108. Roesch MR, Taylor AR, Schoenbaum G. O le faʻavasegaina o taui faʻaitiitiga taimi i le orbitofrontal cortex e tutoatasi mai le faʻatusaina o tau. Neuron. 2006;51:509–520. [PMC free article] [PubMed]
109. Katz JL, Higgins ST. Le faʻamaonia o le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia o le manaʻo ma le toe faʻaaogaina o fualaau faasaina. Psychopharmacology. 2003;168:21–30. [PubMed]
110. Epstein DH, Preston KL. Le faʻataʻitaʻiga toe faʻaleleia ma le toe faʻaleleia o le puipuiga: o se vaaiga faʻapitoa. Psychopharmacology. 2003;168:31–41. [PMC free article] [PubMed]
111. Epstein DE, Preston KL, Stewart J, Shaham Y. agai i se faʻataʻitaʻiga o le toe faʻafoʻiina o vailaʻau: o se iloiloga o le aoga o le toe faʻaleleia. Psychopharmacology. 2006;189:1–16. [PMC free article] [PubMed]
112. Smith SG, Davis WM. Fa'asalaga o le amphetamine ma le morphine amio pulea e le tagata lava ia. Psychol Rec. 1974;24:477–480.
113. Johanson TA. O a'afiaga o le te'i eletise i le tali atu o lo'o fa'atumauina e tui koko i se faiga filifiliga i le manuki rhesus. Psychopharmacology. 1977;53:277–282. [PubMed]
114. Deroche-Gamonet V, Belin D, Piazza PV. Fa'amaoniga mo amioga fa'apei o vaisu i le iole. Saienisi. 2004;305:1014–1017. [PubMed]
115. Vanderschuren LJ, Everitt BJ. O le su'esu'eina o fualaau fa'asaina e fa'amalosia pe a mae'a fa'aumi le pulea e le tagata lava ia cocaine. Saienisi. 2004;305:1017–1019. [PubMed]
116. Wolffgramm J, Heyne A. Mai le faʻaaogaina o fualaau faʻasaina i le leiloa o le puleaina: o le atinaʻe le mafai ona faʻaaogaina o vaisu o fualaau faasaina i le iole. Amio Fai'ai Res. 1995;70:77–94. [PubMed]
117. Panlilio LV, Thorndike EB, Schindler CW. Toe faʻafoʻisia faʻasalaga-taofia le pulea e le tagata lava ia opioid i isumu: o se isi faʻataʻitaʻiga o le toe foʻi i le faʻaaogaina o fualaau faasaina. Psychopharmacology. 2003;168:229–235. [PubMed]
118. Sinha R, Fuse T, Aubin LR, O'Malley SS. Fa'alavelave fa'ale-mafaufau, fa'ailoga e feso'ota'i ma vaila'au ma le mana'o i cocaine. Psychopharnacology. 2000;152:140–148. [PubMed]
119. Katzir A, Barnea-Ygael N, Levy D, Shaham Y, Zangen A. O se faʻataʻitaʻiga o le iole feteʻenaʻi o faʻataʻitaʻiga o le toe foʻi i le suʻeina o cocaine. Psychopharmacology i lomitusi.
120. O'Brien CP, Childress AR, Mclellan TA, Ehrman R. Tulaga masani i tagata faʻalagolago i fualaau. Ann NY Acad Sci. 1992;654:400–415. [PubMed]
. Psychol Rev. 121;1984:91–251. [PubMed]
122. Poto RA, Bozarth MA. O se a'oa'oga e fa'aosofia ai le mafaufau o vaisu. Psychol Rev. 1987;94:469–492. [PubMed]
123. Robinson TE, Berridge KC. Le faʻavae faʻavae o le tuʻinanau o vailaʻau: O se manatu faʻaosofia-faʻaalia o vaisu. Fa'aaliga Faiai 1993;18:247–291. [PubMed]
124. De Vries TJ, Schoffelmeer AN, Binnekade R, Mulder AH, Vanderschuren LJ. O le toe faʻafoʻiina o le heroin-ma le cocaine-suʻeina amioga pe a maeʻa le faʻaumatia taimi umi e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o amioga. Eur J Neurosci. 1998;10:3565–3571. [PubMed]
125. Vezina P. Fa'asalaina ole midbrain dopamine neuron reactivity ma le pulea e le tagata lava ia o vailaʻau faʻamalosi. Neurosci Biobehav Rev. 2004;27:827–839. [PubMed]
126. Shaham Y, Faamoemoe BT. Le matafaioi o neuroadaptations i le toe faʻafoʻi atu i le suʻeina o vailaʻau. Nat Neurosci. 2005;8:1437–1439. [PubMed]
127. Everitt BJ, Robbins TW. Neural faiga o le faʻamalosia mo vaisu fualaau: mai gaioiga i masaniga i le faʻamalosi. Nat Neurosci. 2005;8:1481–1489. [PubMed]