O aʻafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o le Initaneti Faʻaaogaina e Faʻaaogaina i luga o le Initaneti Faʻainitaneti poʻo Taunuuga Manunuʻa o le Faʻaaogāina? O se Suesuega Umi mo Tagata Auro o Europa (2016)

Lomia i le 13.07.16 i Vol 3, Leai 3 (2016): Jul-Setema

Faamolemole taʻu mai le: Hökby S, Hadlaczky G, Westerlund J, Wasserman D, Balazs J, Germanavicius A, Machina N, Meszaros G, Sarchiapone M, Värnik A, Varnik P, Westerlund M, Carli V

O aʻafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o le Initaneti Faʻaaogaina e Faʻaaogaina i luga o le Initaneti Faʻainitaneti poʻo Taunuuga Manunuʻa o le Faʻaaogāina? O se Suesuega Umi mo Tagata Auro o Europa

JMIR Ment Health 2016; 3 (3): e31

FAIA: 10.2196 / mental.5925

PMID: 27417665

ABSTRACT

Faʻamatalaga: O tamaiti talavou ma talavou matutua o nisi o tagata e masani ona maua le Initaneti, ma o le faʻapupulaina o faʻamaoniga e taʻu mai ai oa latou amioga i luga o le Initaneti e aʻafia ai o latou mafaufau. O le initaneti e mafai ona aʻafia ai le soifua maloloina o le mafaufau ona o nisi mea e mafai ona faʻamaonia i luga o le Initaneti. E mafai foi ona sili atu le faʻaaogaina, e tusa lava po o le a, e maua ai ni aʻafiaga le lelei, e pei o le le amanaiaina o gaoioiga tuusao puipuia.

Sini: O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le suʻesuʻeina pe faapefea ona fesootai le soifua maloloina o le mafaufau ma le (1) le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti, (2) le taimi na faʻaaluina i luga o gaoioiga eseese a le Upega Tafaʻilagi (faʻaaogaina alafesootai, taaloga, taaloga tau tupe, galuega a le aʻoga, faʻasalalauga, ma suʻesuʻeina faʻamatalaga), ma (3) aʻafiaga e ono aʻafia ai le auai i na gaoioiga.

Metotia: O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o talavou o le 2286 na faʻaaogaina mai aoga a le setete i Estonia, Hungary, Italia, Lithuania, Sepania, Suetena, ma le Malo Tele. O faʻamatalaga o fesili e aofia ai amioga i luga o le Initaneti ma mafaufauga faʻalesoifua maloloina o le mafaufau na aoina ma suʻeina faʻasalalauina ma na mulimulitai i lalo o masina 4.

Faʻaiʻuga: I luga o le faʻavae, o le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti ma le taimi vavalalata e faʻaaluina i gaioiga eseese ole soifua maloloina ole mafaufau (P<.001), faʻamatalaina le 1.4% ma le 2.8% eseesega. Peitai, o iʻuga o le auai i na gaioiga sa sili atu ona taua valoʻaga, faʻamatalaina 11.1% eseesega. Naʻo taʻaloga i luga ole laiga, taʻaloga tupe, ma sailiga faʻatau sa i ai ni aafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau e leʻo atoa ona faitauina e ala i ni iʻuga ua vaʻaia. O suʻesuʻega faʻaumiumi na faʻaalia ai o le moe leiloa ona o le Initaneti (ß = .12, 95% CI = 0.05-0.19, P= .001) ma le tolopoina (lagona le lelei) pe a le mafai ona maua le Initaneti (ß = .09, 95% CI = 0.03-0.16, P<.01) na pau ia o iʻuga na iai se aʻafiaga i le soifua maloloina o le mafaufau i se taimi umi. O le mautinoa o iʻuga lelei o le Initaneti e leʻi foliga mai e fesoʻotaʻi ma le mafaufau.

Faʻaiʻuga: O le tele o le faʻaogaina o le Initaneti e le aʻafia ma le soifua maloloina o le mafaufau i le lautele, ae o galuega faapitoa i luga o le Initaneti e eseese i le tumau, le tele, ma le itu latou te aafia ai le soifua maloloina o le mafaufau. Taunuʻuga o le faʻaaogaina o le Initaneti (aemaise lava le moe ma le alu ese mai pe a le mafai ona maua le initaneti) e foliga mai e vavalo taunuuga o le soifua maloloina o le mafaufau i se tulaga sili atu nai lo gaoioiga patino latou lava. O faʻasalalauga e faʻatatau i le faʻaitiitia o aʻafiaga faaletonu o le mafaufau o le faʻaaogaina i le Initaneti e mafai ona aʻafia ona aʻafiaga leaga nai lo le faaaogaina e le Initaneti ia lava.

Lesitalaina Faʻamasinoga: Faʻavaomalo Tulaga Faʻatusatusa Faʻataʻitaʻia Faʻataʻitaʻia le Faʻataʻitaʻiga o le Numera (ISRCTN): 65120704; http://www.isrctn.com/ISRCTN65120704?q=&filters=recruitmentCountry:Lithuania&sort=&offset= 5 & totalResults = 32 & page = 1 & pageSize = 10 & searchType = basic-search (Archive e WebCite i le http: //www.webcitation/abcdefg)

JMIR Ment Health 2016; 3 (3): e31

Pule: 10.2196 / mental.5925

FUAFUAGA

faʻatomuaga

O le atuatuvale ma le atuatuvale o ni mea sili ona taatele o le mafaufau i le mafaufau o tagata matutua [1-3], ma le ola, lea e masani ona vavalalata ma nei faaletonu, o le mafuaaga lona lua o le oti i le lalolagi mo 15- i le 29 tausaga (i le tuanai ai o faalavelave tau taavale) [4]. I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, ua faʻalauteleina le fiafia ma le atugaluga e uiga i le faʻaogaina o le soifua maloloina o le mafaufau ma le atinaʻeina o lagona e ala i le faaaogaina e le Initaneti. Toeitiiti 80% o le faitau aofaʻi Europa o tagata Initaneti, ma pasene luga aʻe o 90% i nisi o atunuu [5], ma faatasi ai ma le faateleina o le faʻaaogaina o smartphones, o le tele ma le tele o tagata taitoatasi e maua vave ma faʻaauau pea ona maua le Initaneti. I luga o le 90% o le 16- i le 24-tausaga le matutua i Europa e masani ona faʻaaogaina le Initaneti ia le itiiti ifo ma le vaiaso, o se pasene e maualuga atu nai lo se isi lava vaitausaga [6]. E ui lava e faigata ona fua tonu le tele o le taimi e faʻaaluina i luga o le Initaneti, o le toʻatele o tagata talavou e maua le Initaneti i aso taʻitasi, ma o le Initaneti ua avea o se vaega o latou olaga. O lenei mea na mafua ai suiga i le auala e ola ai tagata i o latou olaga ma le ala latou te fausia ai ma faatumauina fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga a le tagata lava ia, saili faʻamatalaga, ma fiafia i faafiafiaga.

O se laina tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi atu i faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau i mea ua taʻua o le faʻaogaina o le Initaneti (poʻo le faʻaaogaina o le Initaneti), lea e masani ona faʻatalanoaina e pei o se faʻafitauli o le manaʻoga e pei o vaisu taʻavale ma isi mea ua fai ma vaisu. O le sili ona faʻaaogaina ma le faʻamaonia o le faʻafitauli o le faʻaogaina o le Initaneti, le Suʻeina ole Tomai Faʻainitaneti (IAT) [7], na fausia e ala i le faʻaaogaina o le Initaneti-faʻataʻotoga faʻapitoa o le Faʻailoga Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma le Faʻamaumauga o Faʻamatalaga Faʻatonu (Faʻamaumauga Faʻatonu a le DSM-4) mo le Faʻasologa o Taaloga Faʻaleagaina (mo se toe iloiloga o faafitauli faʻaogaina fua o le Initaneti,8]). E pei o lea, o lenei meafaigaluega e siakiina ai le malosi o le faaaogaina o le Initaneti e mafua ai le faaletonu o le soifua maloloina (e pei o le lagona e masani ona i luga o le Initaneti, le mafai ona pulea pe faaititia le faaaogaina o le Initaneti, lagona le fiafia pe atuatuvale pe a taumafai e taofi pe faaitiitia le faaaogaina o le Initaneti; umi atu nai lo le mea na fuafuaina, pepelo e uiga i le tele o le Initaneti faʻaaogaina, ma isi mea). Ae ui i lea, e leai se auala ua faʻasalaina e faʻavasegaina ai faʻafitauli faʻaoga i le Initaneti ona o fua eseese, vavaeʻesega, ma le faʻavasegaga e eseese i le va o suʻesuʻega [8-9]. O nei eseesega i tulaga o suʻesuʻega, o le tele o suʻesuʻega ua maua ai faafitauli ile faʻaogaina o le Initaneti e faʻamaopoopoina ai le DSM Axis I disorders, o le tele o le atuatuvale, ae o le telefoni feaveaʻi ma le popole, faʻaaogaina o mea,10-13]. O le faʻaaogaina o le masini e faʻafefe ai le faʻaaogaina o le Initaneti e aafia ai le mafaufau faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le tele o le taimi e faʻaaluina i luga o gaoioiga i luga o le Web, lea e mafua ai le le amanaʻiaina o gaoioiga tuusao puipuia e pei o le moe, faamalositino, auai i aʻoga, ma gaoioiga tuusao offline, ma e fesoʻotaʻi faʻatasi ma faʻamaoniga o le tolopoina pe a le mafai ona maua na gaoioiga [9,14].

O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o tulaga faʻafitauli o nisi tagata taitoatasi 'Initaneti o loʻo faʻagata i se tasi poʻo ni nai faʻatinoga faʻapipiʻi patino (e pei o taaloga poʻo faʻasalalau faʻaagafesoʻotaʻi), ao isi gaoioiga e le faʻaogaina [15-17]. E ui lava o loʻo i ai ni faʻamatalaga lata mai nei o le faʻailoga o le IAT [7] o loʻo faʻaauau pea i le fuaina o le faʻalavelave i le faʻatinoina o galuega faʻapitoa e pei o le petipeti ma taaloga [18], o lenei mea na taʻitaʻia ai se vaʻaiga i le va o faʻafitauli faʻapitoa i le faʻaogaina o le Initaneti ma ituaiga faʻafitauli o faʻafitauli i le Initaneti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o suʻesuʻega i le initaneti ua taulaʻi atu i faʻafitauli faʻapitoa i luga o le Initaneti, ma o le tele o suʻesuʻega ua maua ai se faʻalapotopotoga i le va o taaloga ma faʻamaʻiga o le mafaufau, ua na o le pau lea o le faafitauli o le faʻaogaina o le Initaneti lea na iloiloina e aofia ai i le DSM-5, ao le faʻafitauli lautele o faʻaogaina i le Initaneti ma isi fomu patino e le [9,19].

E matua taua tele le vavalalata i le va o gaioiga pe a suʻesuʻeina aafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o le faaaogaina o le Initaneti. I nisi tulaga, e ono taua ona o le gaoioiga o loʻo fesiligia e faigofie lava i le avea ma vaisu, e pei o le vavalalata i luga o le Initaneti (faʻataʻitaʻiga, Poker i luga o le laupepa, taʻaloga taʻavale, kasino le pine) [20-23]. I nisi tulaga, atonu e taua ona o le anotusi lava ia e aʻafia ai le soifua maloloina o le mafaufau e ala i le faia o ni lagona patino, lagona, poʻo amioga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le suesuega a le 1 i luga o faʻasalalauga faʻaagafesoʻotaʻi e fai mai o le faʻaaogaina o faʻasalalauga e faʻalautele lagona o le tuulafoaiina, ae o fesootaiga tuusaʻo ma uo e le [24]. O le isi faʻataʻitaʻiga o le faʻaalia o sailiga faʻamatalaga O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o tagata talavou, e aofia ai i latou ei ai faʻafitauli o le mafaufau, e masani ona faia suʻesuʻega e faʻatatau i lo latou soifua maloloina faaletino ma le mafaufau [25-27]. Faʻalagolago i faʻamatalaga latou te maua, o lenei ituaiga o amioga e ono i ai ni aʻafiaga leaga ma lelei. O faʻamatalaga i luga o le Initaneti lea e faʻamalosia ai amioga faʻaleagaina poo le faʻaleagaina o oe lava atonu e matua popole lava. E le gata i lea, o talavou latou te faʻatupulaia le tele o aʻoga e faʻaaoga ai le Initaneti, ma o le faʻatinoina o aʻoaʻoga masani e fesoʻotaʻi ma le lelei o le mafaufau [28], o le faʻaaogaina o le Initaneti mo ia faʻamoemoe atonu o le a vaʻaia ai le soifua manuia o le mafaufau nai lo le mea o le a faʻamoemoeina mai se faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti [29,30]. O isi suʻesuʻega ua faʻaalia ai nisi o ituaiga o taaloga (faʻataʻitaʻiga, faʻatautaia le tele o taaloga i luga o le initaneti) ma nisi mafuaʻaga mo le taʻalo i na taaloga (i totonu o taaloga, fegalegaleaiga, faatofu, malolo, ma le sola ese) e vaʻai i faafitauli o le mafaufau ma faafitauli taaloga [31-33]. E ui o le tele o suʻesuʻega talu ai o le faʻasalalauga, e taʻu mai ai o le faʻaaogaina i le Initaneti e mafai ona aʻafia ai le mafaufau i le mafaufau e ala i le gaioiga poʻo mea e faʻaaogaina poʻo le faatuai foi o taunuuga e mulimuli i le faʻaaogaina o le Initaneti.

O lenei suʻesuʻega e faʻamoemoe e suʻesuʻe pe faapefea ona faʻavasega le soifua maloloina o tamaiti i le taimi e faʻaalu i luga o le Initaneti ma le maualuga o le auai i le 7 ituaiga o gaoioiga i luga o le Initaneti: faʻasalalau faʻaagafesootai, taaloga, taaloga tau tupe, matamata i ponokalafi, talafou poʻo matamata, gaoioiga e faatatau i le aʻoga poʻo galuega, ma tulimataʻi faʻamatalaga o faʻamatalaga e le fesoʻotaʻi ma aoga poʻo galuega. Lona lua, o le suʻesuʻega foi na tofotofoina pe o nei aʻafiaga o le a lagolagoina pe taliina e taunuuga mautinoa o le faʻaaogaina o na 'upega tafaʻilagi. Sa matou suʻesuʻeina le aʻafiaga o aʻafiaga le lelei (faʻataʻitaʻiga, tolopoina, moe leiloloa) ma taunuuga lelei (faʻataʻitaʻiga, fiafia, maua o uo fou). I le faaopoopo atu i le faia o nei iloiloga i luga o faʻasalalauga, na matou suʻesuʻeina foi pe o nei aʻafiaga o le a faʻaalia suiga i le mafaufau i luga o se vaitaimi o 4 masina.

Metotia

Suesuega Suesue

O faʻamaumauga na aoina mai e avea o se vaega o le Puipuiga o le Suʻeina e ala i le Initaneti ma le faʻalauiloaina o le Soifua Maloloina o Mafaufauga (SUPREME) (Suʻega Faʻataʻitaʻiina i le taimi nei ISRCTN65120704). Na faia suʻesuʻega e ala i le galulue faʻatasi o nofoaga o suʻesuʻega o le soifua maloloina o le mafaufau i Estonia, Hungary, Italia, Lithuania, Sepania, Suetena, ma le Malo Tele. I le avea ai o se vaega o lenei poloketi, sa faia se suʻesuʻega umi i le taimi nei i le 2012-2013 e iloilo ai le upega tafaʻilagi o le mafaufau i luga o le Initaneti, lea na tofotofoina i se faʻataʻitaʻiga le filifilia o talavou i se vaega filifilia o nei atunuʻu. Faʻasalaga o le tuʻuina atu o aʻoga o: (1) e malie le pule aoga e auai; (2) o le aʻoga o se aʻoga a le setete (ie, e le o se mea tumaoti); (3) o le aʻoga e aofia ai le itiiti ifo ma le 100 tamaiti aoga i totonu o le vaitausaga o le 14-16; (4) o le aʻoga e sili atu nai lo faiaoga 2 mo tamaiti aoga o tausaga 15; (5) e le sili atu i le 60% o tamaiti aoga o ituaiga uma. O le au faipisinisi na faʻapipiʻiina, e faʻavae i luga o le aʻoga, i se tulaga atoatoa-faʻapitoa (faatasi ai ma le avanoa i le 'upega tafaʻilagi) poʻo se vaega e puleaina le faʻaaogaina (leai se avanoa i le upega tafailagi), ma sa faia se suʻega iloiloga i le laina ma i le 2 ma 4 masina o tulitatao. O le fesili na aofia ai fesili e uiga i latou masani i le Initaneti, o le mafaufau ma le suicidal behaviors, ma isi fesuiaiga e talafeagai ma le iloiloga. O lenei suʻesuʻega na faia faʻamoemoe e iloilo soʻo se aʻafiaga o le 'auʻaunaga i luga o le Initaneti ae faʻapitoa i suʻesuʻega faʻainitaneti mo faafitauli tau le mafaufau.

Tagata e Auai

O mataupu na faamauina tamaiti aʻoga o aoga a le setete na filifili mai i se vaega ua filifilia i totonu o atunuu taitasi: West Viru County (Estonia), Budapest (Hungary), Molise (Italia), Vilnius (Lithuania), Barcelona city (Spain), Stockholm County (Sweden ), ma East England (o le Malo Tele). O aoga agavaa ile aoga i nei eria na faatulagaina i se faasologa o fesootaiga, o le poloaiga lea na faafesootai ai aoga ma talosagaina e auai. Afai na teena e se aoga, na faʻafesoʻotaʻi le isi aʻoga i luga o le lisi. Afai e taliaina e le aoga le auai, o se au o tagata suesue na o atu i le aʻoga ma tuʻuina atu faʻamatalaga, sini, sini, ma taualumaga o le suʻesuʻega i tamaiti i le gagana ma e ala i faʻatagaga o maliega. Aʻo faʻatino le suʻesuʻega e aofia ai le suʻesuʻeina o talavou talavou, o le auai e le o faʻamaonia, ae o faʻamatalaga a le au auai na faʻapipiʻiina i le fesili. Na maua mai le maliega tusitusia mai tamaiti aoga uma na malilie e auai (faʻapitoa mai le tasi poʻo matua uma e tusa ai ma tulafono faʻavae i le itulagi). O le suʻesuʻega na faʻamaonia e komiti taualoa i atunuu uma o loʻo aʻafia ai.

O le faʻataʻitaʻiga o le samples na mafua ai le aofaʻi o tamaiti matutua o 2286 o loʻo auai i aʻoaʻoga faavae (Estonia = 3 schools, 416 participants; Hungary = 6 schools, 413 participants; Italy = 3 schools, 311 participants; Lithuania = 3 schools, 240 participants; Spain = 3 aoga, 182 tagata auai; Suetena = 9 aʻoga, 337 tagata auai, malo Ausetalia = 3 aʻoga, sui 387). O tagata na auai, 1571 (68.72%) na faʻaogaina i le vaega atoa ma le 715 (31.27%) i le vaega laiti-faʻapitoa. Sa i ai se fuainumera iloga i le suʻesuʻega. I le faʻataʻitaʻiga faataitai, o le numera o mataupu na taofia le auai e aofia ai tamaiti 467 (20.42%) i le va o T1 ma T2 ma 244 tamaiti aoga (13.41%) i le va o T2 ma T3. O mataupu na aofia ai i suʻesuʻega umi pe afai latou te auai i T1 ma T3, ae o le auai i le T2 e le manaʻomia. O lenei mea na mafua ai se faʻataʻitaʻiga umi o mataupu 1544, faʻatasi ai ma 56% fafine ma se tausaga laʻititi o 15.8 tausaga (vaʻaia, SD = 0.91 tausaga).

Faʻaaogaina Initaneti

O metotia o amioga i le Initaneti ma faʻaaogaina na fausia faapitoa mo lenei suʻesuʻega. E aofia ai mea na e fuaina ai le faʻaaogaina o le Initaneti (e pei o le faʻaaogaina o le Initaneti i le masina ma faʻaaogaina i le vaiaso) ma le aofaʻi o itula na faʻaaluina i le Initaneti i se vaiaso masani. Na talosagaina foi tagata auai e fua le umi o le taimi latou te faʻaaluina i 7 eseese gaoioiga pe a faʻaaogaina le Initaneti (fesoʻotaʻiga, taaloga, aʻoga poʻo galuega e fesoʻotaʻi atu i galuega, taaloga, talafou poʻo le matamata, ponokalafi, ma sailiga e le o fesoʻotaʻi ma le aʻoga poʻo galuega). Tagata na auai na faʻataʻitaʻiina nei gaoioiga i luga o le 7-scale scale (1 = E itiiti loʻu faʻaaluina pe leai foi se taimi e faia ai lenei mea; 7 = E tele taimi ou te faʻaaluina ai lenei mea). O le vaega mulimuli o aitema na fesiligia tagata auai e faʻataʻitaʻiina taunuuga o le auai i nei gaoioiga. Na talosagaina tagata auai e faʻamalamalama le lautele o le a faʻaaoga i ai le tele o taunuuga, ae ae e faʻatatau i na gaioiga na ia auai i se tikeri tele (na muai fuaina e pei o le ≥4). Na taua e le au auai, i luga o le 7-scale scale (1 = matua seasea lava pe leai; 7 = masani lava), o le tupu mai o taunuuga nei: "Ua ou maua ni uo fou"; "Ou te malie"; "Ou te aoaoina mea matagofie"; "Ou te nofo i le initaneti nai lo mea ua fuafuaina"; "Na ou filifilia nei gaoioiga nai lo le tafafao ma au uo (I le olaga moni)"; "Ua ou tuai ma ou moe moe"; "Ou te lagona le atuatuvale pe le fiafia pe a leai se avanoa i gaoioiga ua taʻua i luga". Na faʻaalia foʻi e le au faila le auala na faʻaaogaina ai e le Initaneti a latou galuega poʻo togi aʻoga (1 = laʻu galuega poʻo togi maualalo; 4 = leai se mea e tupu; 7 = ua faʻaleleia aʻu galuega poʻo togi) ma pe na manatu e fesoasoani i le taua o le olaga ( 1 = leai se aoga; 4 = tutusa lona taua e aunoa ma latou; 7 = sili atu ona anoa).

Mo le manino o le manino, tatou te vaʻai i nisi o nei taunuuga e pei o le "lelei" (maua o uo fou; fiafia, aʻoaʻoina mea fiafia) ona o taunuuga o le Initaneti ia e le o le uiga o amioga ua fai ma vaisu ma e mafai ona faamoemoe e taitai sili atu le soifua maloloina o le mafaufau (pe a fai o le mea uma). Matou te vaʻai i isi aʻafiaga e pei o le "le lelei" (tumau i luga o le Initaneti le umi nai lo le fuafuaina, filifilia gaoioiga i luga o le Initaneti ae le o le sologa lelei o gaoioiga faʻaagafesootai, tumau ma leiloa le moe; lagona le mautonu pe a le mafai ona maua ni gaoioiga i le Initaneti) o faʻafitauli i le faʻaaogaina o le Initaneti ma e mafai ona faʻamoemoeina e taʻitaʻia ai le soifua maloloina o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nei taunuuga le lelei e pei o na o loʻo aofia i le IAT [7] ma le Internet Gaming Disord Measuring measurement recommendations by Petry et al [9]. I le mea mulimuli, o nisi o taunuuga e taua o le "pule" (O laʻu galuega poʻo togi e faʻaleleia / mafatia; O loʻu olaga e itiiti pe sili atu ona anoa) ona o mataupu e mafai ona fuaina i latou pe le lelei pe leai foi pe leai foi se suiga.

Mafuaʻaga o le Soifua Maloloina o le Mafaufau

O laʻasaga a le au auai o le atuatuvale, popolega, ma le atuatuvale na iloiloina e ala i aseta 3 e aofia ai le lomiga o le 42-item a le Faʻafitauli o le atuatuvale (DASS-42) [34]. O laʻasaga taʻitasi e aofia ai faʻamatalaga 14 o loʻo togiina i luga o le fuainumera 4-point Likert e tusa ai ma le tele o le faʻamatalaga e faʻaaogaina i le tagata i le vaiaso talu ai. Ua fuaina le fua e fuafua ai ni lagona lagona le lelei o le atuatuvale (dysphoria, leai se faamoemoe, toesea o le olaga, faaitiitia o le tagata lava ia, leai se fiafia po o se aafiaga, lehedonia, ma le inertia), popolega (lagona autonos arousal, skeletal muscle effects, situational anxiety, and subject aafiaga o aafiaga atuatuvale), ma le atuatuvalega po o le atuatuvale (faigata le malolo, popole le fefe, ma le ita vave pe le fiafia, itaitagofie pe sili atu foi le malosi, ma le le onosai). O suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai mea tau mafaufau o lenei fuataga na lipotia ai faʻamaliega lelei i luga o le faʻatuatuaina ma le faʻamaonia o fuataga i tagata soifua maloloina ma le soifua maloloina [34-37], e faʻapea foʻi pe a faʻatonutonuina le Initaneti [38]. Ae ui i lea, o loʻo i ai ripoti e iloagofie e talavou talavou i le va o tulaga 3 pe a faatusatusa i tagata matutua, ma o faʻasalalauga i totonu ia i latou e masani ona maualuga [39,40]. O le fua faʻataʻitaʻi na faʻaalia ai le maualuga o le totonugalemu i totonu o le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei, e tusa ai ma le alphabet Cronbach ua faʻavaeina i luga o le faʻamaumauga autu (paʻu o le alpha = .93, popolega alpha = .89; faʻamalosi alpha = .91). E pei ona le tali atu nisi o tagata auai i mea uma lava, o le togi faaiu i luga o fuainumera taitasi na fuafuaina e ala i le vaevaeina o le togi i le numera o mea na latou tali mai ai. Naʻo tagata na auai i le 50% ua leiloloa le faʻamaumauga pe sili atu foi na le aofia. O le fua faʻataʻitaʻi faʻatasi lelei le tasi ma le isi (atuatuvale po o le atuatuvale: r= .76; atuatuvale × popolega: r= .79; atuatuvale × faigata: r= .78; uma P fuainumera <.001), ma le tuufaatasiga 42-aitema fua faʻaalia maualuga maualuga ogatasi (alpha = .96). Ona o le feololo i le va o fauga, ma ia faʻafaigofie suʻesuʻega, o le 3 una ua tuʻufaʻatasia i se tasi fuataga o le mafaufau maloloina.

taualumaga

O suʻesuʻega uma sa faia i aʻoga taʻitasi i totonu o potuaoga poʻo potu komepiuta. O fesili na tuʻuina atu i le pepa ma le penitala poʻo le faʻaaogaina o se meafaigaluega e suʻe ai le Upega Tafaʻilagi, pe a mafai e le aoga ona tuʻuina atu komepiuta mo tamaiti uma i le taimi o le aoina o faʻamaumauga. O le fesili fesili o loʻo i ai mea na faʻaaogaina e suʻe ai talavou talavou suicidal (The Paykel Suicide Scale [41]), ma o le suʻesuʻega na faia i totonu o 24 itula ina ua maeʻa faʻasalaga o le aoina o faʻamaumauga. O le mea lea, o le auai e leʻi uma ona le amanaiaina; ae ui i lea, o faʻamaumauga a mataupu 'oloʻo faʻapipiʻiina e faʻaaoga ai "tulafono laiti o le auai," lea na tusia i le fesili nai lo le igoa o tagata auai. O tulafono laiti na fesoʻotaʻi atu i faʻamatalaga a le tamaititi naʻo le faʻafesoʻotaʻi faʻatasi o faʻamaumauga faʻatasi ma taimi e faʻafesoʻotaʻi ai talavou talavou (mataupu faʻafuaseʻi) e ofoina atu le fesoasoani. O mataupu na faʻamatalaina o mataupu faʻafuaseʻi pe afai latou te tali atu na latou mafaufau loloto, fuafuaina, poʻo le taumafai e pule i le ola i totonu o 2 vaiaso talu ai. O le auala tonu mo le tagofiaina o tulaga lamatia e fesuisuiai i le va o atunuu ma e faʻalagolago i taʻiala faʻaitulagi faʻaitulagi ma fesoasoani avanoa. O mataupu faʻafuaseʻi na le aofia mai le faʻamaumauga o faʻamaumauga (n = 23). O le faʻataʻitaʻiga na faʻataʻitaʻiina i le galuega faʻavaeina na faʻatinoina ina ua maeʻa le aoina o faʻamaumauga o faavae ma o loʻo faʻamatala atili i Multimedia Faʻaopoopoga 1.

Faʻamaumauga o Fuainumera

E lua ni suʻesuʻega autu na faia i lenei suʻesuʻega: 1 cross-sectional numera o suʻesuʻega o le puleaina o tulafono faatonutonu ma le 1 suʻesuʻega umi. O le fua ole taimi o le Initaneti na faʻaaogaina mai le auiliiliga ona o se faʻalologoga (90% o tagata auai na lipotia le faʻaaogaina o le Initaneti ia le itiiti ifo i le tasi i le aso). O isi mea na vaʻaia mai le vaʻaia o le numera o le vaiaso, o fuataga o gaoioiga 7, ma fuataga o le 9 taunuuga o le faʻaogaina o le Initaneti. O le sikoa o le DASS fatuga o le fesuiaiga faalagolago i nei suʻesuʻega (suʻesuʻega o fuainumera fuainumera o loʻo faamatalaina i totonu Multimedia Faʻaopoopoga 1). I le vaʻavaʻaia regression, Initaneti amioga i T1 na faʻaaogaina e valoia ai le mafaufau i le T1. Ole suʻesuʻega ole umi ole umi na valoia ai le suiga ile aotelega o le DASS (o le eseesega o togi ile T1 male T3) e ala ile suiga ile amio Initaneti. Naʻo le tulitatao umi lava na fiafia iai ile suʻesuʻega lea. Itupa, tausaga, ma tulaga faʻataʻitaʻi na aofia ai faʻatonutonu suiga i le muamua faʻataʻitaʻiga. Taimi faʻaalu i luga o le Initaneti na faʻaopopoina i le lona lua faʻataʻitaʻiga, gaioiga faʻatulagaina na faʻaopopoina i le lona tolu faʻataʻitaʻiga, ma o le iʻuga o togi na faʻaopoopoina i le lona fa faʻatusa. E le gata i lea, talu ai na faʻatonuina tagata na aʻafia e iloilo fua faʻatatau taunuuga pe a latou faia le sili atu ma le tasi lugalaina gaoioiga luga o le> 3 faitotoʻa, o se toʻaitiiti (n = 82; 5%) o mataupu o latou togi na oʻo i luga atu poʻo lalo o le amataga i le va o T1 ma T3 , sa leʻi maeʻa faʻamatalaga mo le fuafuaina o eseesega togi. Peitaʻi, o suʻesuʻega ma le maʻaleʻale na faʻaalia mai e leai se eseesega tele i le va o nei mataupu ma isi mataupu, e faatatau i le averesi o le suiga umi i togi a le DASS poʻo uiga o togi i luga ole laiga.

 

i'uga

Faʻaiʻuga Faʻamatala

O le numera DASS-42 e mafai ona faʻatulagaina mo sui 2220. Aofaʻi o aofaʻi o le DASS na amataina i le va o le 0-3, lea e sili atu ai le maualuga o faʻafitauli o le mafaufau. O le numera o le aofaʻi mo tane, fafine ma le aofaʻi o faʻataʻitaʻiga o loʻo tuʻuina atu i totonu Laulau 1. O tamaitai sa sili atu le maualuga o le maualuga nai lo alii i luga o fuataga tau le mafaufau atoa (Laulau 1). I le faʻataʻitaʻiga, o 1848 tagata auai (83.24%) o loʻo i ai se fuainumera o le DASS i lalo o le 1, ma 314 (14.1%) na i ai le sikoa i le va o 1 ma 1.99, ma 58 (2.6%) ei ai le score o 2 poʻo luga. E i ai ni eseesega laiti ae taua i le va o atunuu i le DASS scores (F(6, 2213)= 9.28, η2vaega= .02, P<.001). Ole averesi o suiga ile togi ole DASS ile 4-masina suʻesuʻega ole -0.15 (SD = 0.42), e faʻailoa mai ai le faʻaititia ole taimi. O sui na paʻu'ū ese mai le suʻesuʻega i le va o le T1 ma le T3 na maualuga atu togi o togi o le DASS nai lo le mulimulitaʻi i tagata auai (uiga eseesega = 0.10; t(2218)= 4.068; P<.001).

Laulau 1 faʻapea foʻi le aotelega o le taimi na lipotia i luga o le Initaneti, fua faʻatatau o galuega, ma taunuʻuga faʻatusatusa i le laina. O le laulau e otooto ai le aofaʻi o itula na faʻaaluina i luga o le Initaneti i le vaiaso, o le 17.23, faʻatasi ai ma le tele o suiga i le faʻataʻitaʻiga, ma o tagata na faʻaaluina le tele o itula i le Initaneti nai lo tamaitai. E masani lava ona faʻaaogaina e le au matutua le Initaneti mo faamoemoega lautele, sosoo ai ma aʻoga poʻo galuega, suʻesuʻega e faʻatatau i ai, taaloga, talafou poʻo matamata, matamataga ponokalafi, ma petipetupe, e ui lava e iai ni eseesega o alii ma tamaitai e uiga i nei gaoioiga.

 

 

 

   

Laulau 1. O faʻamatalaga faʻamatala (o lona uiga ma mea faʻasesega faʻasalalau) mo le soifua maloloina o le mafaufau ma le Initaneti i fuainumera.
Vaʻai i lenei laulau

 

  

Suʻesuʻega o le Faʻaogaina o le Faʻasologa o Kolisi

Na faʻaaogaina le faʻasologa o suʻesuʻega faʻavae o le puleaina o faʻataʻitaʻiga e faʻasalalau faʻasalalauga e faʻamaonia ai sikolasipi DASS i le T1 e ala i le faʻaogaina o le Initaneti i le T1. O le faʻataʻitaʻiga muamua e aofia ai suiga ole taʻitaʻituga (ituaiga, tausaga, faʻataʻitaʻiga) sa sili ona taua (F(3, 1683)= 26.40, P<.001) ma faʻamatala R2adj= 4.3% o le feeseeseaiga i le mafaufau. O le faʻataʻitaʻiga lona lua (taimi faʻaalu i luga o le Initaneti) na fesoasoani tele i le valoʻaga (F liuga(1, 1682)= 26.05, P<.001) e le 1.4%, ma mafua ai le aofaʻi o R2adj= 5.7% faʻamatala le feteʻenaʻi. O le faʻataʻitaʻiga lona tolu (taimi faʻaalu na faʻaaluina i gaoioiga) na saofagā tele i le valoʻaga (F liuga(7, 1675)= 8.29, P<.001) e le 2.8%, ma mafua ai le aofaʻi o R2adj= 8.5% faʻamatala le feteʻenaʻi. O le faʻataʻitaʻiga lona fa (aʻafiaga o le faʻaaogaina o le Initaneti) na saofagā tele i le valoʻaga (F liuga(9, 1666)= 26.80, P<.001) e 11.1%. Na mafua ai le aofaʻi mulimuli o R2adj= 19.6% na faʻamatalaina le feeseeseaiga, 15.3% na mafua ona o aʻafiaga i luga ole Initaneti. Le fetuunaiga R2 faaauau pea ona faateleina i laʻasaga taʻitasi i le auʻiliʻiliga, e faʻaalia ai o le faʻataʻitaʻiga e leʻo faʻamalieina. E leʻi i ai se faʻaaliga o le vavalalata faafitauli e pei o suiga uma sa i ai le faapalepale i luga o le 0.5. O le taunuuga o le iloiloga o le regression, e aofia ai le faʻasalalauga faʻamaonia beta (ß) mo tagata taʻitoʻatasi taʻitasi i faʻataʻitaʻiga taʻitasi, o loʻo aoteleina i Laulau 2.

Laulau 2 aotelega o le itupa e na o le pau lea o le taupulepulega taua, ae o le matua ma le tulaga faataitai e le o. O le fuainumera o le aofaʻi o itula na faʻaalia i luga o le Initaneti, o se mea iloga o le maualuga o le DASS i le ata 2 ma le 3, ae le o le taimi e fai ai faʻamaumauga mo le faʻaaogaina o le Initaneti i le faʻataʻitaʻiga lona fa. O le tele o le (ß) o gaoioiga a le Upega taʻitasi e eseese i le va .05 ma le .13. O le faʻaaogaina o le Initaneti mo faʻamoemoega faʻaagafesoʻotaʻi, o se mea iloga o le DASS i le ata 3, ae le o le ata 4, o loʻo fautua mai ai o aʻafiaga e fesoʻotaʻi ma le vaʻavaʻai i luga o le Initaneti na mafua ona o taunuuga e fua i le suʻesuʻega. O taʻaloga i luga o le Initaneti na mulimuli i le faʻafeagai, aua o lenei gaoioiga e le o se mea iloga taua o le DASS i le ata 3 ae na taua tele i le ata lona fa. O le tau le lelei o le beta o loʻo faʻamaonia ai o le taʻalo i luga o le Uepi sa avea ma mea puipuia e fesootaʻi ma le soifua maloloina o le mafaufau. O le faʻaaogaina o aʻoga poʻo galuega i luga o le Initaneti sa avea foi ma se vaega taua tele mo le togafitia o le mafaufau i le ata lona tolu ae le o le taimi o le tausiga o tusi mo taunuuga o le faaaogaina o le Initaneti. O taʻaloga i luga o le upega tafaʻilagi o se tulaga taua tele mo maualuga maualuga o le DASS i ata uma 3 ma 4. O le faʻaaogaina o tala o talafou e leʻi faʻapitoa ma le DASS i totonu o faʻataʻitaʻiga. O le matamata i ponokalafi i luga o le Initaneti o se mea taua tele naʻo le ata 3 ae le faʻataʻitaʻiina le 4, o lea na mafua ai ona aʻafia ai le faaaogaina o le Initaneti. O le faʻatinoina o sailiga faʻatatau i luga o le Initaneti sa matua taua ma e matua aʻafia lava i le numera o le DASS ile ata uma 3 ma le 4, e sili ona tele le aafiaga o le gaoioiga. E tusa ai ma aʻafiaga o le faʻaaogaina o le Initaneti, mauaina o uo fou, aʻoaʻoina o mea mananaia, ma le fiafia e leʻi valoia sikolasipi a le DASS i le ata 4. O le mea lea, o nei "lelei" taunuuga e foliga mai e le o se mea e puipuia ai. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina Initaneti lea na iloa e faʻaleleia ai le ola o lona uiga poʻo le faʻaleleia o le aʻoga poʻo le gaioiga o galuega o se itu taua tele. O taunuʻuga "le lelei" na sili atu ona malosi le vaʻaia o le numera o le DASS. E ui o le tumau i luga o le Initaneti nai lo le mea muamua na fuafuaina e le o se mea iloga taua, o faamatalaga "Ou te filifilia nei gaoioiga nai lo le tafafao ma au uo," "Ua ou tuai ma ou moe moe," ma "Ou te lagona le atuatuvale pe le fiafia pe a ou i ai leai se avanoa i gaoioiga ua taʻua i luga "o tulaga ogaoga lamatia, faatasi ai ma le tele o lapisi (ß) o loo i le va .12 ma le .22

 

  

Laulau 2. Faʻaiʻuga mai le faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻapitoa o le faʻavasegaina o faiga faʻavae. Fuainumera Faamaumauga e tuʻuina atu mo fesuiaiga taʻitasi taʻitasi i faʻataʻitaʻiga taʻitasi.
Vaʻai i lenei laulau

 

  

Faʻamatalaga Faʻasolosolo Faʻasologa Umi

O le suʻesuʻega umi o suʻesuʻega o le puleaina o le faʻaogaina o taimi e masani ai le suiga i le mafaufau atoa (le eseesega o le score i le va o T1 ma T3) e ala i suiga i le faʻaaogaina o le Initaneti. E leai se faʻamaoniga o tulaga faigata o le vavalalata i le faʻataʻitaʻiga, ona o suiga uma na i ai le maualuga o le faʻapalepale nai lo le 0.7. O le faʻataʻitaʻiga muamua e aofia ai suiga tau le pulea (ituaiga, tausaga, faʻataʻitaʻiga) e le taua (F(3, 981) <1, P= .59), ma e le o le ata lona lua (taimi faʻaalu i le Initaneti; F liuga(1, 980) <1, P= .95). O le faʻataʻitaʻiga lona tolu (taimi faʻaalu na faʻaaluina i gaoioiga) na saofagā tele i le valoʻaga (F liuga(7, 973)= 2.25, P<.03) e R2adj= 0.7% faʻamatala le feteʻenaʻi. O lenei saofaga na mafua mai i le maimoaina o talafou, lea o le faateleina o le maimoaina o tala fou mai le T1 i le T3 na fesoʻotaʻi ma le faʻaopoopoga i numera o le DASS (ß = .07, 95% CI = 0.00-0.13, P= .049). O isi gaoioiga uma i luga o le Initaneti e le faʻavalevalea (P≥ .19) i lenei faʻataʻitaʻiga. O le faʻataʻitaʻiga lona fa (aʻafiaga o le faʻaaogaina o le Initaneti) na saofagā tele i le valoʻaga (F liuga(9, 964)= 3.39, P<.001) e le 2.1%, ma mafua ai le aofaʻi o R2adj= 2.8% faʻamatala le feteʻenaʻi. O tala fou na faʻaaogaina e le faʻamaonia iinei (P= .13). O le saofaga o le faʻataʻitaʻiga lona fa e mafua mai i le 2 o aʻafiaga leaga. O faʻamatalaga "Ua ou tuai ma ou moe moe" (ß = .12, 95% CI = 0.05-0.19, P= .001) ma le "Ou te lagona le atuatuvale pe le fiafia pe a leai se avanoa i gaoioiga ua taʻua i luga" (ß = .09, 95% CI = 0.03-0.16, P<.01) o ni taua taua i lenei faʻataʻitaʻiga. O isi uma tagata vavalo na le taua (suiga i le olaga uiga: P= .10; isi fesuiaiga ei ai P tau e maualuga i luga atu).

O le mea lea, o le faʻaaogaina o le Initaneti lea na lipotia mai o le a mafua ai ona tuai ma le toe moe ("le moe") ma mafua ai lagona le lelei pe a le mafai ona maua ("withdrawal") na o le pau lava ia o fesuiaiga e masani ona valoia suiga i taimi umi i le mafaufau . Ina ia suʻesuʻe atili i nei taunuuga le lelei, ua fuafuaina le 2 faʻataʻitaʻiga e tele ina ia vaʻaia ai suiga umi i nei taugata e ala i suiga o le taimi faʻaalu i luga o le Initaneti ma gaoioiga eseese a le Web. O le faʻataʻitaʻiga o le faʻataʻitaʻiga lea na valoia ai le maliu o se mea taua (F(8, 1120)= 5.76, P<.001, R2adj= 3.3% faʻamatalaina le feteʻenaʻi) ma o le faʻavasegaga lea na valoia le tolopoina (F(8, 1125)= 11.17, P<.001, R2adj= 6.7% faʻamatala le eseesega). O fuainumera mai nei faiga faʻavae ua tauaofai i totonu Laulau 3 ma Laulau 4, faasologa. Laulau 3 Aotelega o le sili ona malosi le vavalo mo le faateleina o le moe, o se faaitiitia i le aoga po o galuega, sosoo ai ma le faateleina o taaloga, tulimatai sailiiliga, matamata i ponokalafi, ma le taimi i le initaneti i le lautele. O agafesootai, taaloga tau tupe, ma le maimoaina o tala e le o se mea e sili ona taua i suiga o le moe. Laulau 4 e tauaofai ai e sili atu ona malosi le vavalo o le suiga i le tuumuli ese o gaoioiga tau taaloga mea tau tupe, sosoo ai ma le taimi atoa e faaaluina i luga o le Initoneti, matamata i ponokalafi, ma taaloga. Suiga i gaoioiga masani, aʻoga poʻo galuega, le maimoaina o tala fou, ma suʻesuʻega na faʻatatau i ai, e le o fesoʻotaʻi ma le suiga i le faʻamavaeina.

 

 

 

   

Laulau 3. Faʻaiʻuga mai le tele o iloiloga o le regression e vaʻai ai suiga i le "moe leiloloa" e ala i suiga i le faʻaaogaina o le Initaneti.
Vaʻai i lenei laulau

 

 

 

   

Laulau 4. Faʻaiʻuga mai le iloiloga o le televise o le faʻavasegaga o suiga e uiga i suiga i le "aveeseina" e ala i suiga i le faʻaogaina o le Initaneti.
Vaʻai i lenei laulau

 

 

 

   

Talanoaga

Suʻesuʻega Faʻasalalau

O le faʻamoemoe o lenei suʻesuʻega o le faʻamalamalamaina o aʻafiaga e aʻafia ai le Initaneti ma le puipuia o mea mo faafitauli o le mafaufau ma ia tofotofoina pe afai o aʻafiaga o le taimi faʻaalu i luga o le Initaneti ma i luga o gaoioiga eseese i luga o le upega tafaʻilagi e mafai ona taliina e le tele o taunuuga taua o na gaoioiga. O lenei suʻesuʻega sa suʻesuʻeina e ala i le suʻesuʻeina o le vaʻaia o le soifua maloloina o le mafaufau o le tauleʻaleʻa (tuufaatasiga o le atuatuvale, atuatuvalega, ma le atuatuvale) ma amioga e fesoʻotai i le Initaneti, faʻatasi ma le umi i luga o le 4 masina.

O faʻataunuʻuga o faʻasalalauga na faʻaalia mai ai le soifua maloloina o le mafaufau na vaʻai i amioga e fesoʻotai i luga o le Initaneti (15.3% faʻamatalaina le fesuisuiai pe a uma ona fetuunai mo le numera o tagata vaʻai i le ata). O le aafiaga o tagata taʻitoʻatasi e laʻititi (faʻataʻitaʻiina ß = .05-.22). O le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti na tele sona aafiaga nai lo le tele o gaoioiga a le tagata lava ia, ae o taunuuga o le Initaneti na faʻaalia ai le tele o feteʻenaʻiga i le DASS scores (11.1%). O nei mea, o 3 o le 4 taunuuga leaga o le mea aupito sili ona taua (vaʻai mo gaoioiga i luga o le Initaneti i luga o gaoioiga faʻapitoa tuusao, moe i le moe, ma le tuumuli), ae o taunuuga lelei e le taua. O le faʻaogaina o le Initaneti lea na faʻaalia e faʻaleleia ai le ola o lona uiga poʻo le faʻaleleia o togi aʻoga poʻo le gaioiga o galuega e fesoʻotaʻi ma le lelei o le mafaufau, ae o aʻafiaga e laʻititi nai lo taunuuga le lelei.

E le gata i lea, o taunuuga na faaalia ai o le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti, faʻasalalau faʻaagafesoʻotaʻi, matamataina o ponokalafi, ma aʻoga poʻo galuega fai na o ni mea taua na vaʻaia pe a le fuaina taunuuga, lea e taʻu mai ai o aafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau o nei gaoioiga na faʻamatalaina e le taunuuga. O tafaoga i luga o le upega tafaʻilagi, taaloga faitupe, ma sailiga faʻatatau, i le isi itu, o ni tagata iloga o le soifua maloloina o le mafaufau e tusa lava pe puleaina mo taunuuga e ono tutupu mai, o loʻo fautua mai ai o mea o nei gaoioiga e taua tele pe a faʻatusatusa i taunuuga e ono tutupu, e tusa ai ma le mafaufau . Faʻatasi, o nei taunuʻuga e faʻamaonia ai o gaoioiga uma i luga o le Initaneti ua fuaina i lenei suʻesuʻega o loʻo taulaʻi mai i le soifua maloloina o le mafaufau, ae na o nisi oi latou e foliga mai o loʻo i ai ni aʻafiaga o mea e aofia ai i totonu, ina ia mafai ona iloa i se faʻataʻitaʻiga atoa. O isi gaoioiga e foliga mai e aafia ai le soifua maloloina o le mafaufau ona oa latou taunuuga na tupu, aemaise lava le fiafia mo fegalegaleaiga i luga o le Initaneti, le moe, ma le tolopoina. Ona o nei taunuuga le lelei o loʻo faʻaalia ai faafitauli o le faʻaogaina o le Initaneti [9,14], o lo latou aʻafiaga malosi i le soifua maloloina o le mafaufau e faʻamoemoeina mai se faʻafitauli faigata faʻaogaina i le Initaneti. Ae peitai, e tatau ona matauina, o taunuuga taua e mafai ona ese mai taunuuga moni.

Faʻamatalaga umi

O suʻesuʻega muamua na fesoʻotaʻi ma le moe ma le toso i tua o faʻafitauli i faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau ma faafitauli faʻafitauli i le Initaneti [9,12,42-45]. O suʻesuʻega umi i lenei suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia mai ai le leai o se moe ma le aveeseina (lagona le lelei pe a le mafai ona maua se mea) e vaʻaia suiga i le mafaufau i le taimi (2.1% faʻamatalaina le fesuisuiai), ma o le mea moni, na pau ia suiga i le umi taimi. O suiga umi i le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti ma gaoioiga eseese e leʻi valoia suiga i le mafaufau i le tuusao ae na i ai se aafiaga le faʻaalia e ala i le vavalo o suiga i le moe ma le tolopoina (3.3% ma le 6.7% faʻamatalaina le fesuiaiga, i le faasologa). O loʻo taʻu mai ai o le taimi faʻaalu i luga o le Initaneti ma le suʻesuʻeina e vaʻaia ai le soifua maloloina o le mafaufau ona e latou te vaʻai i taunuuga le lelei, e pei o le moe ma le alu ese. O lenei faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le Initaneti ma lagolago ai le eseesega i le va o faʻamatalaga lautele ma faʻapitoa o faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti (eg, [15-17]), ona o gaoioiga e matua eseese lava ma aʻafiaga leaga. O loʻo fautua mai ai foi o faʻalavelave e faʻaitiitia ai aʻafiaga le lelei o le mafaufau o le faʻaogaina i le Initaneti e ono aʻafia ai aʻafiaga leaga nai lo le faaaogaina e le Initaneti ia lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, nai lo le faʻaitiitia o le taimi na faʻaalu i se galuega faapitoa, o le a mafai ona taulaʻi le gaioiga i le faamautinoaina o lena gaoioiga e le faalavelaveina ai le moe. Ae ui i lea, o nisi ituaiga o faʻaoga i le Initaneti, e pei o le petipetupe, faʻamalositino faʻamalositino patino atonu e sili atu ona aoga.

Lautele Talanoaga

O taunuʻuga o lenei suʻesuʻega e faʻamaonia ai le faʻafitauli (poo le le lelei) faʻaoga i le Initaneti e le mafai ona faʻamaonia i le maualuga tele poʻo le masani ona faʻaaogaina le Initaneti. Muamua, e ui lava o le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti na maua e le lelei le fesoʻotai ma le soifua maloloina o le mafaufau, o nisi o gaoioiga, e pei o le aoga, e fesoʻotai lelei lava. Lona lua, o le taimi na faʻaaluina i luga o le Initaneti e le o se tulaga tutoʻatasi faʻafitauli mo le soifua maloloina o le mafaufau pe a maeʻa le tausitusi mo taunuʻuga na maua mai i le faʻaaogaina i le Initaneti, faʻamalamalamaina o le faʻaogaina o le Initaneti e le o se faʻalavelave matuia. E tusa lava pe oʻo mai i gaoioiga patino, mo se faʻataʻitaʻiga, taaloga, e mafai ona faigata le mafutaga. O suʻesuʻega muamua na faʻamautuina ai o taaloga ei ai aafiaga le lelei i le soifua maloloina o le mafaufau (eg, [12,29]), ae o lenei suesuega, o aʻafiaga na lelei. O le tele o suʻesuʻega na maua ai le leaga o aʻafiaga tau faʻataʻitaʻiga e masani lava ona suʻesuʻeina ai ni faʻalavelave faʻalavelave. O le mea lea, e foliga mai o le taaloga ei ai ni mea puipuia pe a faʻaaogaina i se tulaga patino, ae o taunuuga leaga e mafai ona ufitia ai na meatotino pe a faʻaaogaina tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, i lenei suʻesuʻega, na matou iloa ai e ui lava i aʻafiaga o le soifua maloloina o le mafaufau, ae o le tele o taaloga na faʻataunuʻuina ai le maliu ma le tuumuli ese, lea na fesootaʻi atu i faafitauli tau le mafaufau. E tusa ai ma lenei mea, o se suʻesuʻega lata mai a Europa e uiga i taʻaloga i tamaiti o 6-11 tausaga, na iloa ai, o le taʻaloga e leʻi fesoʻotai faʻatasi ma faafitauli o le mafaufau, ae na sili atu ona fesoʻotaʻi ma faafitauli tau fesoʻotaʻiga vavalalata a le tupulaga, [46].

O le mafuaʻaga o fesoʻotaiga i le va o le faaaogaina lautele o le Initaneti ma le soifua maloloina o le mafaufau e foliga mai e faigata. O tusitala muamua na latou faailoaina le ono mafai e le tulaga lamatia e fesootaʻi ma le Initaneti ona atagia ai se maʻi o loʻo i ai nei, lea e ono i ai se aafiaga i le faʻaogaina o le Initaneti [47-49]. O nisi uiga masani e aofia ai le faʻaaogaina o le Initaneti i nisi o auala e ono aʻafia ai le soifua maloloina o le mafaufau. Mo se faʻataʻitaʻiga, Brand et al [50] fautuaina o faafitauli o faʻaogaina o le Initaneti e fesoʻotaʻi ma faʻamoemoega e mafai ona faʻaaogaina le Initaneti e faʻamalosia ai lagona, lea i nisi tulaga atonu o se manatu sese i le avea ai ma sui o le tagata. O le tulaga le mautonu o lenei mea e mafai ona oʻo ai ina faʻalavelave atili ai faafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau. I lenei suʻesuʻega, o le faia o sailiga faʻatulagaina (e le fesootaʻi i le aoga poʻo le galuega) na fesoʻotaʻi ma le maualuga o le VASEGA o le DASS ma e sili atu le tele o lona aafiaga nai lo se isi lava 'upega tafaʻilagi. O se faʻamatalaga talafeagai mo lenei mea, o tagata taʻitoʻatasi o loʻo feagai ma le tele o mafatiaga, e sili atu ona faigofie le faʻaogaina o le Initaneti o se mea faigaluega mo le taulimaina o latou faafitauli [27]. E mafai foi ona atagia ai se tulaga lautele e faalagolago i luga o punaoa i luga o le Initaneti e foia ai faafitauli po o atugaluga e tusa lava pe sili atu ona aoga le fesoasoani faapolofesa. Ae ui i lea, talu ai e le gata i mataupu tau soifua maloloina e mafai ona maua i sailiga ole Initaneti, o suʻesuʻega i le lumanaʻi o le a toe suʻesuʻeina lenei manatu.

E le gata i lea, e ui lava o le gau o le moe i luga o le Initaneti na maua o se faʻamuamua umi o le soifua maloloina o le mafaufau, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga faʻatautaia i le va o faafitauli moe ma le atuatuvale [51] faʻapea ai ma lagona ma le faʻatinoina o galuega i le lautele [52]. O le mea lea, e foliga mai o le sootaga i le va o le Initaneti e faʻaaoga ai le moe ma le soifua maloloina o le mafaufau e faʻafeiloaʻi foi. O le mea lea, o faʻalavelave e faʻaitiitia ai le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le Initaneti atonu o le a sili atu le faamanuiaina pe afai e aofia ai togafitiga tutusa o maʻi faʻalavelave (e aofia ai le atuatuvale ma le lelava). I se tulaga talitutusa, o se numera o suʻesuʻega talu ai na maua ai le faʻafitauli o le vaʻaiga o vaʻaiga taumatematega o faʻafitauli lautele o faʻaogaina i luga o le Initaneti, o loʻo fautua mai ai o le faʻaaogaina o taaloga tau tupe ma le faʻaaogaina i le Initaneti e iai nisi o mea e masani ai [20-23,53]. O a matou taunuʻuga e lagolagoina lenei vaaiga, aʻo gaioiga o gaoioiga sili ona malosi o le vaʻaia o le vavaeeseina, ma fai mai o le togafitia o faʻafitauli o amioga faʻaoga i le Initaneti e tatau ona faʻafesoʻotaʻia ai soʻo se faafitauli tau taaloga. E ui i lea, e taua le suesueina atili o suʻesuʻega i le lumanaʻi pe o le a le eseesega e avea ma faʻamuamua o le faʻaaogaina o le Initaneti (faʻataʻitaʻiga, uiga, mafaufauga, lagona ma lagona faaosofia, ma faaletonu o mafaufauga o loʻo i ai nei) ma o suiga e fai ma taunuʻuga ma tagata faufautua. E pei o tulaga patino o tagata e mafai ona avea ma mea e ono tulaʻi mai i tulaga lamatia e pei o le aveeseina, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona suʻesuʻeina le matafaioi a le aufaasālalau o ia ituaiga o mea e le mafai ona puipuia.

I lenei suʻesuʻega, matou te le maua ai se aafiaga o taunuuga lelei o le faʻaaogaina o le Initaneti i le soifua maloloina o le mafaufau, ma e mafai ona mafua ona o latou moni o mafuaʻaga mo le faʻaaogaina o le Initaneti. I se isi faaupuga, o tagata auai na mafai ona lipotia iuga na latou faʻamoemoeina nai lo le mea na tupu. Sagioglou ma Greitemeyer [54] faailoa atu o taunuuga o lipoti a le tagata lava ia o gaoioiga eseese i luga o le Initaneti e mafai ona faatapulaaina lona aoga, aemaise lava pe a fai e le mamao ese le taimi, i le tulaga e ono atagia ai le mea e manatu i ai le au auai o ni mafuaaga talafeagai mo lo latou faaaogaina. E sili atu le saʻo o fuataga e mafai ona maua pe a talosagaina sui auai e faʻataʻitaʻiina i le taimi lava e uma ai le faʻaogaina o se Upegalagi, lea e le mafai i lenei suʻesuʻega. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e tatau ona mafaufau i le togafitia o taunuuga lelei o le faʻaaogaina i le Initaneti e avea ma faʻamatalaga o le faʻaaogaina o nisi o upega tafaʻilagi (i auala maloloina poʻo le le lelei) nai lo faʻataʻitaʻiga saʻo o le soifua maloloina o le mafaufau.

tapulaa

O lenei suʻesuʻega e faʻamapulaʻaina e le natura o fuataga e faʻaaogaina e fuafua ai le faʻaaogaina o le Initaneti. O se tasi o mataupu o le aoga e faatatau i taunuuga o le faaaogaina i le Initaneti, lea e le mafai ona manatu e atagia atoatoa ai taunuuga moni. I le faaopoopo atu i le faigata o le matauina o le aafiaga o gaoioiga i aso taʻitasi i luga o lona lava soifua maloloina ma amioga, o lenei fuataga e mafai foi ona sili atu ona faigofie le manatuaina o le le mautonu ma le faʻamoemoe. O le mea lea, o lenei suʻesuʻega ua na o le fuaina o taunuuga na maua. E faigata foʻi ona iloa pe o taunuʻuga e maua mai i amioga i luga o le Initaneti poʻo se vaega lona tolu, e pei o le faʻalavelave faʻaleagaina. O le isi tapulaʻa o lenei suʻesuʻega, matou te leʻi faia ni fuataga loloto o le 'upega tafaʻilagi e aofia ai tagata auai. O le mea lea, e tatau i se tasi ona faʻaeteete pe a faʻaaogaina nei taunuʻuga i le faʻaaogaina o faʻamatalaga sili atu; mo se faʻataʻitaʻiga, ituaiga eseese o taaloga ma gaioiga faʻaagafesootai e mafai ona i ai aafiaga eseese i luga o taunuuga uma e lua ma le soifua maloloina o le mafaufau. E le gata i lea, oa matou fuataga e leʻi aofia ai soʻo se mea faʻaogaina faʻaogaina le meafaigaluega faʻaoga i le Initaneti. E mafai pe ana faʻapea na aofia ai le tele o taunuuga le lelei o le faʻaaogaina o le Initaneti, poʻo le faʻafitauli faʻapitoa ole faʻaogaina ole Initaneti, semanu e sili atu le tele o aʻafiaga ole gaoioiga ole Web. Mulimuli ane, sa i ai se fuainumera iloga i le va o le laina amata ma le siakiina (34%), lea na faʻaitiitia ai le fuainumera faamaumauina i suʻesuʻega umi taimi faʻatusatusa i suʻega faʻasalalauga. E le gata i lea, o le auai i lenei suesuega e le o le amanaia atoa, ma o tagata auai i tulaga maualuga o le suicidal na le aofia mai le auiliiliga o faamatalaga, lea e ono faauigaina ai o nisi o tupulaga talavou e sili ona ogaoga le mafaufau i le mafaufau e le o iai i le auiliiliga.

faaiuga

O gaioiga eseʻese i luga o le upega tafaʻilagi e mafai ona i ai ni aʻafiaga faapitoa i le soifua maloloina o le mafaufau, e tusa lava pe faʻaaogaina i tulaga laugatasia ma pe a fetuunai mo le aofaʻi o itula na faʻaaluina i le Initaneti. O gaoioiga i luga o le upega tafaʻilagi e eseese i le faʻaauau pea, o le a, ma le a le itu latou te aafia ai le soifua maloloina o le mafaufau. E eseese foʻi gaioiga e aʻafia ai aʻafiaga leaga latou te maua, ma o na taunuuga (aemaise lava le moe ma le tuumuli ese) e foliga mai e valoia taunuʻuga o le soifua maloloina o le mafaufau i se tulaga e sili atu nai lo gaoioiga na oi latou lava. O le mea lea, e foliga mai o le taimi faʻaaluina i luga o le Initaneti ma le upega tafaʻilagi o loʻo taulaʻi i le soifua maloloina o le mafaufau ona latou te valoia na taunuuga le lelei. O nei taunuʻuga e faʻamamafa ai le taua o le vavalalata i le va o faʻamatalaga lautele ma patino o faafitauli i le faʻaogaina o le Initaneti. E faʻamaonia ai foʻi, o le faʻaaogaina o le Initaneti e le afaina, ae e faʻalagolago lava i le galuega e fai e se tasi, ma pe faapefea ona aafia ai le tagata. Suiga o le soifua maloloina o le mafaufau i le taimi e foliga mai e sili ona lelei ona valoia e suiga i le leiloloa o le moe i le Initaneti ma le ave i tua, ma o faʻalavelave e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le Initaneti e tatau ona ausia ai na taunuuga. O taunuuga lelei o le faaaogaina i luga o le Initaneti e le mafai ona vavalalata i le soifua maloloina o le mafaufau ae mafai ona vavalo i le malosi e auai i ni gaoioiga patino i luga o le Initaneti pe sili atu ona faigata. Ae ui i lea, o le mafuaʻaga i le va o le Initaneti ma le faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau e faʻalavelave ma atonu e fetaui lelei, o lona uiga o faʻasalalauga poʻo togafitiga faʻafitauli o le faʻaaogaina o le Initaneti e ono faʻateleina ina ia aoga.

 

 

 

   

tautinoga

 

O tusitala uma sei vagana ai J Westerlund na aofia ai i le fuafuaina poʻo le faʻatinoga o galuega ole TALAFAʻAGA, e aofia ai le Faʻatonuina o le Faʻatonuina Randomized, lea o V Carli o le tagata sailiili autu. J Balasz, A Germanavicius , M Sarchiapone, A Värnik, ma V Carli na avea ma taitai o nofoaga poʻo ni tagata e faamaopoopoina fanua mo le galuega a le SUESUEGA i totonu oo latou lava atunuu. S Hökby ma G Hadlaczky na fananau mai i le suʻesuʻega nei, na faia suʻesuʻega fuainumera, ma saunia pepa, lea na faia ai e J Westerlund ni sao taua, toe iloilo mo le taua o le atamai. Na toe iloilo ma faamaonia e tusitala uma le tusitusiga mulimuli. O le Polokalame LAGOLAGI na faʻatupeina le 60% e le Ofisa Faʻatonu a le Komisi Europa mo le Soifua Maloloina ma Tagata Faʻatau (EAHC, Grant Grant agreement: 2009.12.19) ma le 40% e nofoaga o loʻo aʻafia ai.

Feeseeseaiga o Tului

 

Leai se tasi na faʻaalia.

 

Multimedia Faʻaopoopoga 1

PDF File (Adobe PDF File), 40KB


mau faasino

  1. Merikangas KR, He JP, Burstein M, Swanson SA, Avenevoli S, Cui L, et al. Faʻateleina le soifua maloloina o le mafaufau i tamaiti US: iʻuga mai le National Comorbidity Survey Replication – Adolescent Supplement (NCS-A). J Am Acad Tamaititi Tamaititi Psychiatry 2010 Oketopa; 49 (10): 980-989 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  2. Wittchen HU, Jacobi F, Rehm J, Gustavsson A, Svensson M, Jönsson B, et al. Le tele ma le mamafa o le mafaufau ma le le mautonu o le faiʻai i Europa 2010. Eur Neuropsychopharmacol 2011 Sep; 21 (9): 655-679. [CrossRef] [Medline]
  3. Zahn-Waxler C, Klimes-Dougan B, Slattery MJ. Faʻasalalau faafitauli o le laʻitiiti ma le talavou: faʻamoemoe, afaina, ma alualu i luma i le malamalama i le atinaʻeina o popolega ma le atuatuvale. Dev Psychopham 2000; 12 (3): 443-466. [Medline]
  4. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi. Puipuia le ola: o se mea taua i le lalolagi. Suitiselani: Faalapotopotoga a le Soifua Maloloina; 2014.
  5. Initaneti World Stats. 2015. Faʻaaogaina initaneti i le European Union URL: http://www.internetworldstats.com/stats9.htm [mauaina 2016-04-15] [WebCite Cache]
  6. Eurostat. 2013. Initaneti faʻaogaina fuainumera - tagata URL: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Internet_use_statistics_-_individuals [mauaina 2016-04-15] [WebCite Cache]
  7. KS talavou Ua fai ma vaisu Initaneti: O le tulaʻi mai o se Falemai Fou. CyberPsychology & Amioga 1998 Ian; 1 (3): 237-244. [CrossRef]
  8. Laconi S, Rodgers RF, Chabrol H. O le fuaina o mea ua fai ma vaisu i luga o Initaneti: O se iloiloga ogaoga o fua o loʻo i ai nei ma a latou mea o le mafaufau. Initaneti i amioga a le tagata 2014 Dec; 41: 190-202 [GALUEGA atoa] [CrossRef]
  9. Petry NM, Rehbein F, Gentile DA, Lemmens JS, Rumpf HJ, Mößle T, et al. O se maliega faʻavaomalo mo le suʻesuʻeina o le faʻaletonu o le initaneti e ala i le faʻaaogaina o le DSM-5 fou. Togafitiga 2014 Sep; 109 (9): 1399-1406. [CrossRef] [Medline]
  10. Kaess M, Durkee T, Brunner R, Carli V, Parzer P, Wasserman C, et al. Faʻaaogaina le faʻaaogaina o le Initaneti i le va o talavou Europa: togafitiga o le mafaufau ma amio faʻaleagaina. Eur Child Adolesc Psychiatry 2014 Nov; 23 (11): 1093-1102 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  11. Carli V, Durkee T, Wasserman D, Hadlaczky G, Despalins R, Kramarz E, et al. Le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o le initaneti ma le faʻaaogaina o togafitiga faʻapitoa: o se iloiloga faʻapitoa. Xogothology 2013; 46 (1): 1-13. [CrossRef] [Medline]
  12. Tupu DL, Delfabbro PH, Zwaans T, Kaptsis D. Vaega o le soifuaga ma le augasolo Ou te faʻasalaga mai i le Internet a le au talavou talavou a le Ausetalia ma tagata faaaoga taaloga vitio. Aust NZJ Psychiatry 2013 Nov; 47 (11): 1058-1067. [CrossRef] [Medline]
  13. Ko CH, Yen JY, Yen CF, Chen CS, Chen CC. Le fesoʻotaʻiga i le va o le initaneti ma le faʻafitauli o le psychiatric: o se toe iloiloga o tusitusiga. Eur Psychiatry 2012 Jan; 27 (1): 1-8. [CrossRef] [Medline]
  14. Plock JJ. Mataupu mo le DSM-V: vaisu i luga ole initaneti. Am J Psychiatry 2008 Mar; 165 (3): 306-307. [CrossRef] [Medline]
  15. Montag C, Bey K, Sha P, Li M, Chen YF, Liu WY, et al. E taua tele le vaʻavaʻai i le va o le faʻalauteleina ma le maʻoti o vaisu i Initaneti? Molimau mai se suʻesuʻega faʻa-aganuu mai Siamani, Suetena, Taiuani ma Saina. Asia Pac Psychiatry 2015 Mar; 7 (1): 20-26. [CrossRef] [Medline]
  16. Király O, Griffiths M, Urbán R, Farkas J, Kökönyei G, Elekes Z, et al. Faʻafitauli faʻapitoa i luga ole initaneti ma faʻafitauli i luga o le initaneti e le tutusa: sailiiliga mai se faʻataʻitaʻiga talavou a le atunuu. Cyberpsychol Faʻapipiʻi 2014 Dec; 17 (12): 749-754 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  17. van Rooij AJ, Schoenmakers TM, van de Eijnden RJ, van de Mheen D. Faaaogaina o le Initaneti: o le matafaioi o taaloga i le initaneti ma isi masini initaneti. Soifua Maloloina o Tamaiti Soifua 2010 Jul; 47 (1): 51-57. [CrossRef] [Medline]
  18. Khazaal Y, Achab S, Billieux J, Thorens G, Zullino D, Dufour M, et al. Faʻatulagaina le Faʻataʻatiaina o le Suʻeina o Tomai Faʻaosofia i le Initaneti ma Tagata Taʻaloga Poker. JMIR Ment Health 2015 Apr; 2 (2): e12 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  19. American Psychiatric Association. DSM5 2013 Initaneti faʻaletonu le atoatoa URL: http://www.dsm5.org/Documents/Internet%20Gaming%20Disorder%20Fact%20Sheet.pdf [mauaina 2016-04-15] [WebCite Cache]
  20. Critics E, Janikian M, Paleomilitou N, Economou D, Kassinopoulos M, Kormas G, et al. O le 'upega tafaʻilagi i luga ole Initaneti o se faʻalavelave faʻapitoa ole amioga ole vaisu. J Behav Addict 2013 Dec; 2 (4): 224-230 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  21. Phillips JG, Ogeil RP, Blaszczynski A. Mea Faʻatekonolosi Faʻatekonolosi ma Faʻafitauli e Fesootai ma Faʻamatalaga Faʻamaonia. Iniseti J Jent Mental Health 2011 Oct 15; 10 (4): 585-596. [CrossRef]
  22. Tsitsika A, Critselis E, Janikian M, Kormas G, Kafetzis DA. Faʻatasi i le va o le initaneti ipu faʻataʻitaʻitupe ma faʻafitauli i luga o le initaneti i tupulaga talavou. J Gambl Stud 2011 Sep; 27 (3): 389-400. [CrossRef] [Medline]
  23. Yau YH, Pilver TA, Steinberg MA, Rugle LJ, Hoff RA, Krishnan-Sarin S, et al. Sootaga i le va o faʻafitauli tau fesoʻotaʻiga i luga ole initaneti ma le faigata o le faʻaletupe-faʻaletupe: sailiiliga mai se aoga maualuga. Addict Behav 2014 Jan; 39 (1): 13-21 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  24. Burke M, Marlow C, Lento T. Faʻalapotopotoga fesoʻotaʻiga gaioiga ma agafesootai manuia. 2010 Faʻalauiloaina i: Taualumaga o le SIGCHI Konafesi i luga o Tagata Vaega i Computing System (CHI'10); 2010 Ape 10-15; Atlanta, Georgia, USA [CrossRef]
  25. Burns JM, Davenport TA, Durkin LA, Luscombe GM, Hickie IB. O le initaneti o se nofoaga e faʻaaogaina ai le soifua maloloina o le mafaufau e tupulaga talavou. Med J Aust 2010 Jun 7; 192 (11 Suppl): S22-S26. [Medline]
  26. Horgan A, Sweeney J. Tamaiti aʻoga faʻaaogaina le Initaneti mo faʻamatalaga o le soifua maloloina o le mafaufau ma le lagolago. J Psychiatr Ment Health Health Nurse 2010 Mar; 17 (2): 117-123. [CrossRef] [Medline]
  27. Trefflich F, Kalckreuth S, Mergl R, Rummel-Kluge C. O le faʻaaogaina o le initaneti o le gasegase o le mafaufau e tutusa ma le initaneti faʻaaogaina o le lautele lautele. Psychiatry Res 2015 Mar 30; 226 (1): 136-141. [CrossRef] [Medline]
  28. DeSocio J, Hootman J. Tamaiti mafaufau maloloina ma le aʻoga manuia. J Sch Nurs 2004 Aokuso; 20 (4): 189-196. [Medline]
  29. Gentile DA, Choo H, Liau A, Sim T, Li D, Fung D, et al. O taaloga faʻalogo vitio e faʻaogaina i le va o talavou: se suʻesuʻega umi-lua tausaga. Pediatric 2011 Feb; 127 (2): e319-e329. [CrossRef] [Medline]
  30. Jackson LA, von Eye A, Witt EA, Zhao Y, Fitzgerald HE. O se suʻesuʻega umi o aafiaga o le faʻaaogaina o le Initaneti ma musika i luga o le faʻatinoga o aʻoaʻoga ma matafaioi a le itupa, taʻaloga ma tupe maua i nei mafutaga. Komepiuta i Faʻalelei Tagata 2011 Jan; 27 (1): 228-239. [CrossRef]
  31. Király O, Urbán R, Griffiths M, Ágoston C, Nagygyörgy K, Kökönyei G, et al. Le aʻafiaga o faʻasalalauga i le va o faʻataʻitaʻiga faʻapitoa ma le faʻafitauli i luga o le initaneti: o se suʻesuʻega i le initaneti. J Med Internet Res 2015; 17 (4): e88 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  32. Scott J, Porter-Armstrong AP. Aafiaga o Taaloga Faʻatasi i luga o le Initaneti Taaloga Taaloga i luga o le Soifua Maloloina Faʻalelei o Tupulaga Talavou ma Talavou Matutua: Toe Iloiloina o Molimau. Psychiatry J 2013 Article ID 464685. [CrossRef]
  33. Zanetta Dauriat F, Zermatten A, Billieux J, Thorens G, Bondolfi G, Zullino D, et al. O faʻaosofiaga e taʻalo patino e vavalo i le tele o le aʻafiaga i le televavega o taaloga i le initaneti: faʻamaoniga mai se suʻesuʻega i le initaneti. Eur Addict Res 2011; 17 (4): 185-189. [CrossRef] [Medline]
  34. Lovibond PF, Lovibond SH. O le fausiaina o lagona le lelei: o le faʻatusatusaina o le Faʻafitauli o le Faanoanoa o le Faanoanoa o le Faʻafitauli (DASS) ma le Beck Depressment and Concerns. Faʻafouina Ther 1995 Mar; 33 (3): 335-343. [Medline]
  35. Antony MM, Bieling PJ, Cox BJ, Enns MW, Swinson RP. O mea aoga o le 42-mea ma le 21-o mea o le Paʻu o le Faʻafitauli o le Faʻafitauli o le Faanoanoa ma le faʻafitauli o tagata lautele. Suʻesuʻega Faʻatekonolosi 1998; 10 (2): 176-181. [CrossRef]
  36. Crawford JR, Henry JD. Le Faʻafitauli o le Faanoanoa o le Faʻafitauli o le Tamaoaiga (DASS): faʻamaumauga masani ma le faʻagasologa o le fausaga i totonu o se faʻataʻitaʻiga e le o ni falemaʻi. Br J Clin Psychol 2003 Jun; 42 (Pt 2): 111-131. [CrossRef] [Medline]
  37. Itulau AC, Hooke GR, Morrison DL. O mea lelei o le loto mama o le Paʻu o le Faʻafitauli O le atuatuvale (DASS) i faʻafitauli faʻapitoa o le falemaʻi. Br J Clin Psychol 2007 Sep; 46 (Pt 3): 283-297. [CrossRef] [Medline]
  38. Zlomke KR. O mea faʻapitoa o le initaneti o faʻasalalauga o Penn State Questioning Worry (PSWQ) ma le Faʻanoanoa, Faanoanoa, ma le Faʻamalosi o Fuataga (DASS). Komepiuta i Faʻalelei Tagata 2009 Jul; 25 (4): 841-843. [CrossRef]
  39. Duffy CJ, Cunningham EG, Moore SM. Lipoti puupuu: o le tulaga taua o tulaga o lagona i se tauleʻaleʻa talavou. Tupulaga Talavou 2005 Oct; 28 (5): 677-680. [CrossRef] [Medline]
  40. Szabó M. O le vaega puupuu o le Faanoanoa o le Faanoanoa o le Tamaoaiga (DASS-21): faʻailoga i se tamaʻitaʻi talavou. Tupulaga Talavou 2010 Feb; 33 (1): 1-8. [CrossRef] [Medline]
  41. Paykel ES, Myers JK, Lindenthal JJ, Tanner J. Suicidal lagona i le lautele o tagata: o se suʻesuʻega masani. Br J Lapatai 1974 May; 124: 460-469. [Medline]
  42. An J, Sun Y, Wan Y, Chen J, Wang X, Tao F. Fealoaʻiga i le va o faʻafitauli i luga o le initaneti faʻaoga ma talavou 'tino ma faʻalemafaufau faʻailoga: mafai matafaioi o moe lelei. J Addict Med 2014; 8 (4): 282-287. [CrossRef] [Medline]
  43. Caplan SE. Filifiliga mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai i le initaneti: o se talitonuga o faʻafitauli faʻaaogaina le Initaneti ma le manuia o le mafaufau. Fesoʻotaiga Faʻamatalaga 2003; 30 (6): 625-648 [GALUEGA atoa] [CrossRef]
  44. Lam LT. Initaneti faʻafefiloi i luga o le initaneti, faʻalavelave faʻaaogaina o le initaneti, ma faafitauli moe: o se iloiloga faʻapitoa. Curr Psychiatry Rep 2014 Apr; 16 (4): 444. [CrossRef] [Medline]
  45. Lee BW, Stapinski LA. Sailia o le saogalemu i luga o le initaneti: fesoʻotaʻiga i le va o popolega faʻalafealoai ma faʻafitauli i luga o le initaneti J O le atuatuvale 2012 Jan; 26 (1): 197-205. [CrossRef] [Medline]
  46. Kovess-Masécurité V, Keyes K, Hamilton A, Hanson G, Bitfoi A, Golitz D, et al. O le taimi e faʻaalu e taʻalo ai i taaloga vitio e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina o le mafaufau, tomai faʻamalosi ma agafesootai i tamaiti laiti? Fomaʻi Psychiatry Epidemiol 2016 Mar; 51 (3): 349-357. [CrossRef] [Medline]
  47. Holden C. Psychiatry. Faʻamuamua vaisu faʻamuamua i le DSM-V ua fuafuaina. Saienisi 2010 Feb 19; 327 (5968): 935. [CrossRef] [Medline]
  48. Pies R. E tatau i le DSM-V ona faʻailoa mai le "vaisu i luga o le Initaneti" o le le atoatoa o le mafaufau? Fomaʻi (Edgmont) 2009 Feb; 6 (2): 31-37 [GALUEGA atoa] [Medline]
  49. Shaffer HJ, Hall MN, Vander Bilt J. "Vailaau Faʻatekonolosi": o se iloiloga taua. Am J Orthopsychiatry 2000 Apr; 70 (2): 162-168. [Medline]
  50. Brand M, Laier C, Young KS. Initaneti o mea ua fai ma vaisu: faiga masani, faʻamoemoe, ma togafitiga. Psychol Front Front 2014 Nov; 5: 1256 [GALUEGA atoa] [CrossRef] [Medline]
  51. Riemann D, Aʻoga Aʻoga. Pe o le pulea tatau o le le fiafia i le moe e faʻaitiitia ai faʻafitauli faʻafitauli ma le lamatiaga o le atuatuvale? Drugs 2009; 69 Suppl 2: 43-64. [CrossRef] [Medline]
  52. Watling J, Pawlik B, Scott K, Booth S, Short MA. Leloa le moe ma le gaioiga e afaina ai: sili atu nai lo na o le uiga masani. Mafaʻi moe Mo 2016 Me 9: 1-16 Epub aʻo lumanaʻi lolomi. [CrossRef] [Medline]
  53. Dowling NA, Brown M. Commonalities i aʻafiaga o mafaufauga e fesoʻotaʻi ma faafitauli tau taaloga ma mea tau tupe ma le Initaneti. Cyberpsychol Behav Soc Netw 2010 Aug; 13 (4): 437-441. [Medline]
  54. Sagioglou C, Greitemeyer T. Facebook taunuuga o lagona: Aiseā e mafua ai ona faaitiitia e le Facebook le lagona ma pe aisea e faʻaaogaina ai e tagata. Computers in Human Humanity 2014 Jun; 35: 359-363. [CrossRef]

 


faapuupuuga

VAEGA: Faʻafitauli o le atuatuvale
DSM: Fuainumera Faʻailoga ma Fuainumera Faʻamaumauga o Manatu o Mafaufauga
IAT: Tofotofoga Initaneti Suʻega
FAʻAALIGA: Puipuiga o le pule i le Initaneti ma le aufaasālalau e faʻavae le faʻaleleia o le mafaufau

Edited by J Torous; tuʻuina 29.04.16; tagata na iloiloina e V Rozanov, B Carron-Arthur, T Li; manatu i tusitala 31.05.16; lomiga toe teuteuina na maua 14.06.16; talia 15.06.16; lomia 13.07.16

© Sebastian Hökby, Gergö Hadlaczky, Joakim Westerlund, Danuta Wasserman, Judit Balazs, Arunas Germanavicius, Nureria Machina, Gergely Meszaros, Marco Sarchiapone, Airi Värnik, Peeter Varnik, Michael Westerlund, Vladimir Carli. Faʻasalalau muamua i le Soifua Maloloina o le Mafaufau JMIR (http://mental.jmir.org), 13.07.2016.

O se faʻasalalauga avanoa lea e tufatufa atu i lalo o aiaiga o le Creative Commons Attribution License (http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/), lea e faatagaina ai le le faʻamaoniaina o le faʻaaogaina, tufatufaina atu, ma le toe gaosia i soo se auala, vagana ai le uluai galuega, muamua lomia i le Mental Health Mental Health, ua taʻua lelei. O le faʻamatalaga atoa o faʻamatalaga, o se fesoʻotaʻiga i le uluaʻi lomiga i le http://mental.jmir.org/, faʻapea foʻi ma lenei puletaofia ma faʻamatalaga laiseneina e tatau ona aofia ai.