Tuʻua le masani. Faʻamatalaga e uiga i: Faiga Faʻavae i faʻafitauli faʻafitauli faʻaaogaina: O se iloiloga faʻaleleia o fuafuaga o loʻo i ai nei ma avanoa i le lumanaʻi (Király et al., 2018)

J Behav Addict. 2018 Nov 14: 1-3. Pule: 10.1556 / 2006.7.2018.110.

Müller KW1.

lē faʻatino

Initaneti taʻaloga faʻaletonu ua lauiloa lautele o se fou soifua maloloina mataupu. I le taimi nei, o loʻo matou feagai ma se faʻavavevaveina o le tuputupu aʻe o le malamalama i itu eseese o lenei faʻamaʻi, pei o, mo se faʻataʻitaʻiga, fua faatatau masani, faʻavaeina neurobiological auala, ma togafitiga togafiti. I se faatusatusaga, puipuia tagata taʻitasi mai le atiaʻe Initaneti taʻaloga faʻaletonu o se mataupu e le i lava faʻasolosolo lava. E ui lava e mafai ona tatou vaʻai fua i metotia ma metotia ua iloa e lelei i le puipuia o isi amioga faʻatamaʻi, o manaʻoga faʻapitoa o le puipuia o faʻafitauli i luga o le Initaneti o loʻo tumau pea le natia pe le amanaʻiaina. O faiga faʻavae na faʻailoa mai i le iloiloga e Király et al. (2018) faʻaalia o muamua auala puipuia na amataina, ae i leisi itu, o loʻo faʻailoa mai ai foi o fesoʻotaʻiga suʻesuʻega i luga o latou agavaʻa ma le aoga e manaʻomia le faʻaleleia atili.

KEYWORDS: Faʻafitauli tau taaloga i le Initaneti; faʻaleagaina faʻaleagaina; pepa faʻavae; puipuiga

PMID: 30427215

FAIA: 10.1556/2006.7.2018.110

Mafuaaga Lelei mo le Faia o Gaioiga

O le tele o faʻamatalaga o le sefulu tausaga talu ai ua faʻaalia ai o le taʻalo i taaloga komepiuta e mafai ona le mafai ona faʻatautaia. I le tulaga sili ona leaga, o le mea taua e taʻua o le gasegase i luga o le Initaneti e mafai ona oo atu ai i le faaletonu o le tino ma le mafaufau e aofia ai le atiina ae o nisi faaletonu o le mafaufau. O suʻesuʻega ua faʻagasolo i luma i le tele o vaega i le taimi o le faʻatupulaia o le faʻaletonu o le Initaneti. E tele mea tatou te iloa e uiga i ona faʻafitauli o le epidemiological, e ui lava o loʻo iloa lelei o le tele o fuainumera e masani ai, e ono mafua mai i auala eseese (eg, Ferguson, Coulson, & Barnett, 2011). Ua i ai nisi o faʻamalamalamaga loloto i le neurobiological ma neuropsychological features o le initaneti o le gaioiga o mea tau i le Initaneti, o loʻo faʻaalia ai se togafitiga o le taui i maʻi ma le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o lagona (eg, Kuss & Griffiths, 2012). E i ai foʻi nisi o faʻamatalaga e uiga i le talafeagai ma le talafeagai o togafitiga togafitiga mo lenei maʻi fou (faʻataʻitaʻiga, King et al., 2017). Peitai, o le mea o loʻo matua misia lava o mautu manatu ma faʻamatalaga i auala e puipuia ai talavou ma tagata matutua mai le atiaʻe Initaneti taʻaloga le atoatoa. I lena tulaga, o le suesuega a Király et al. (2018) o loʻo tuʻuina atu se vaaiga lautele i luga o faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei ma faʻaalia i le taimi lava lea o tatou malamalamaaga le maoaʻe i le faʻatautaia o faʻamatalaga e puipuia ai.

E ui mai i se lautele lautele vaʻaiga, o lona uiga, o le puipuia e masani lava ona faʻavae i luga o le tele o metotia (eg, aʻoga-faʻavae polokalama, aʻoaʻoga auala, ma isi), o le suʻesuʻega e Király et al. (2018) faʻapitoa le taulaʻi atu i gaioiga o loʻo i ai ma ono mafai ona fai. O lenei taulaiga patino e lelei atoatoa ona o le lavelave o le mataupu ua taua i luga. O le avanoa, lea tatou te iloa mai le puipuia o le faʻaogaina o le nicotine ma le auai i mea tau tupe, o loʻo i ai se taua tele iinei.

O se Manatu Muamua: Faʻasaʻoina o le avanoa

E pei ona faʻaalia i luga, o le avanoa e tatau ona amanaʻia o se tasi vaega taua i le puipuia o nisi amioga faʻaletonu (eg, faʻaaogaina o le nikotini, inu ava malosi, ma le auai i petipetiga). E le masalomia, o le faʻatapulaʻaina o avanoa e le maua ai se fofo atoa mo lenei faʻafitauli, ae e mafai e se tasi ona mafaufau i ai o se tasi fasi fasimea. Maua mai i tusitusiga, Király et al. (2018) lisi ni mea tetele se tolu e faʻatapulaʻa ai le avanoa (faʻamaʻaloga, vavaeeseina, ma le vaivai) ma se tasi auala patino e mafai ai ona sili atu le pule a matua.

O le faʻaaogaina o le avanoa i luga ole komepiuta komepiuta mo se taimi e foliga mai o se faʻaaliga mautinoa. O faʻamatalaga faʻapitoa e faʻaalia ai o tagata taʻitoʻatasi o loʻo sauni e atiaʻe faiga faʻafefeteina faʻafitauli e masani ona faʻalautele le taʻaloga i taimi ua tuanaʻi. O le mea moni, o se pasene maualuga o tagata gasegase i togafitiga e faʻaalia ai se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave ma isi aʻafiaga e aʻafia ai, e pei o le vaivai, faʻafitauli o le mafaufau, ma le moe i le ao (Müller, Beutel, & Wölfling, 2014). O nei faʻamatalaga e faʻamaonia e le faitau aofaʻi o suʻesuʻega (Cheung & Wong, 2011; Griffiths, Davies, & Chappell, 2004). O le mea lea, mai se faʻatulagaga masani, o na taunuuga e saofagā i se faʻaletonu o le gaioiga o galuega a le mafaufau e mafai ona avea o se mea e tausi ai mo le faʻaletonu o le Initaneti i le taimi umi. I le tele o tulaga, o faʻamatalaga muamua na faʻaalia ai e faʻapea foi i tupulaga talavou e le aʻafia i le faaletonu o mea tau fesoʻotaiga i le Initaneti, o mafutaga faʻasalalau e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina lelei ma le maualuga o le paʻu o le atuatuvale (Lemola et al., 2011). O le mea lea, e talafeagai le faia o mea e puipuia ai le moe o le tauleʻaleʻa e ala i le faʻamalamalamaina o se taimi malolo i luga o le komepiuta mo komepiuta komepiuta.

E ui i lea, o faʻamatalaga na maua e Király et al. (2018) o nisi taimi e le fiafia ai. E ui lava o le taʻavale i le vaeluaga o le po na faʻaititia i talavou, o le tele o le taimi na faʻaalu ai le taʻalo i taaloga e leʻi suia tele. Ae, o le vaivai o faʻamaumauga faʻamalosi e maua ai le faʻavavevave manaʻomia e faʻaalia ai le tele o le maelega i le iloiloina o ia polokalama. O taʻiala e mafua mai i mafuaʻaga ma faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻatinoina i le va o le faʻalapotopotoga o ni tagata faifaʻatuatua mo le suʻesuʻeina. O le mea moni, o se vaega lea e talafeagai ai le gaioiga i se auala lona lua. Iloiloga lelei o iloiloga o polokalame puipuia e manaʻomia ai tupe. Ina ia aloese mai feeseeseaiga o mea e fiafia i ai ma faamautuina le lelei o faasaienisi, o fesoasoani a le malo e manaomia e lagolago ai suesuega faalesoifua maloloina iinei.

Puipuiga o le faʻamalosi: Faʻaitiitia le faʻaititia

O le manatu o le faʻaitiitia o le faʻaleagaina e faʻamoemoe e faʻaitiitia ai aʻafiaga leaga e mafua mai i se faʻafitauli faʻafitauli nai lo le faasaina poʻo le faʻaitiitia o le amio lava ia. O le mea lea e mafai ona manatu o se auala faʻapitoa aemaise lava e tusa ai ma manaoga faapitoa o taaloga komipiuta ma le initaneti o mea tau taaloga. E pei ona tatou iloa uma, o felafolafoaiga vevesi ua tutupu i le auala e tatau ai i le sosaiete ona taulimaina lenei mea fou fou. E i ai le feeseeseaiga faapitoa pe afai o le komepiuta komepiuta e masani ona iloa o se olaga ola e le tatau ona faalavelaveina pe afai o taaloga komipiuta e mafai ona maua ai le malosi o mea e fai ma vaisu mo tagata vaivai ma avea ma mafuaʻaga o mafatiaga (eg, Aarseth et al., 2017; Billieux et al., 2017; Griffiths, Kuss, Lopez-Fernandez, & Pontes, 2017; Király & Demetrovics, 2017; Müller & Wölfling, 2017). I le taimi nei, e ono iai se taʻaloga lelei i le va o finauga o le taʻalo i komupiuta e le o se mea mataʻutia ae o se tulaga faʻaonapo nei e mafai ai ona maua ni tomai ma le manatu o le faʻaititia o mea leaga. Ae, metotia faʻapitoa talafeagai mo afaina faʻaititia i faʻafitauli komepiuta taʻaloga e le i lava lava atinae pe faʻataʻitaʻia. O le suʻesuʻega na saunia e Király et al. (2018) faʻamatalaina vaega e tolu ma mea e mafai ona faia i lena tulaga: (a) lapataiga faʻasalalauga, aemaise lava o loʻo faʻaalia o se vaega o le taaloga lava ia; (b) faʻatusatusaina o taʻaloga e ala i le "gasegase" gafatia; ma (c) faʻaitiitia le malosi o mea ua fai ma vaisu o nisi taʻaloga.

O le talosaga muamua e foliga mai e mafai ma faʻaleleia ma e le o se mea e ofo ai, lea ua avea ma vaega o nisi o komepiuta. Ae, o le fesili e tumau pea pe o iai na aʻafiaga i le amio a le tagata taalo po o uiga e uiga i le amioga. O faʻamatalaga mai faʻataʻitaʻiga faʻavae e mafai ona faʻamalamalamaina ai i lenei fesili ae leʻo maua i le taimi nei.

O le vaega lona lua, faʻalauiloaina se faʻavasegaga-maʻoti faʻavasegaina mo komepiuta taʻaloga o se folafolaina tasi, ae, e faʻapena foi se pai i le lagi. E pei ona faʻaalia e Király et al. (2018), o taumafaiga tutusa na amataina i Hanikeri ma Siamani mo oloa tau tupe. I Siamani, o lenei faagasologa o se malaga umi mo le tele o mafuaaga. O le talanoaina o avanoa o le i ai o sea faatulagaga mo taaloga komepiuta e lei leva ona amatalia i Siamani ae o le malaga foi o le a avea ma se mea mataga (Rumpf et al., 2017). E le masalomia, o le i ai o se vaisu-maitauina faʻavasega faiga o le a sili lelei. Suʻesuʻega i luga tonu o na elemeni o loʻo nafa ma mafuaʻaga o le soʻona faia o le mea taalo i le tagata taʻaʻalo, i le lumanaʻi, e ono taitai atu ai i le leiloa o le faʻatonutonu, ma Initaneti faʻaletonu le atoatoa o se mea taua muamua mo ia. E ui lava o loʻo i ai ni faʻamatalaga fesoasoani i luga o lenei mataupu avanoa, ua tatou i ai nei mamao mai le i ai o se manino ata o nei elemeni. Mo se faʻataʻitaʻiga, matou te iloa o nisi faʻamalosia taimi faʻatulagaina ma faʻapitoa mamanu mamanu (faʻataʻitaʻiga, monetarization fuafuaga; Dreier et al., 2017; Tupu, Delfabbro, & Griffiths, 2011) foliga mai e faia se vaega taua i le faʻaaogaina o le taaloga. Ae, o lo tatou malamalama loloto i lenei mataupu e gata lava. Ma le isi, e tele suʻesuʻega e manaʻomia.

Mo le mafuaʻaga lava e tasi, e faigata ai ona faʻatusatusa a tatou avanoa e faʻaitiitia ai le malosi o mea tau vaisu o taaloga komepiuta, talu ai o lenei mea e manaʻomia ai le iloa atili o faʻamatalaga auiliili tonu i nei tulaga. E le gata i lea, o le fesili e tumau pea pe afai o le mea moni lava na o le faʻaleleia atili o le fiafia o taʻaloga e ono i ai i le lima e tasi e nafa ma le malosi o le taaloga. I le taimi nei, e le mafai ona tatou taliina lena fesili ma o le manaoga mo le faʻamalosia o suʻesuʻega e toe faʻaalia.

O nisi Manatu i luga o Laasaga e sosoo ai

O matou poto masani mai le faʻaogaina o vailaʻau ma le faʻaletonu o le taalo tupe na aʻoaʻo mai o le puipuia o se mataupu faigata e manaʻomia uma tupe tau tupe ma le lelei saienitisi auala e suʻesuʻe ai lona aoga. Metotia, o se luitau tele le faʻataʻitaʻia pe afai ma pe faʻapefea ona galue se faʻapitoa puipuiga auala. E faʻapena foi, e maualuga le talafeagai e feagai ai ma luitau o le Initaneti faʻafitauli le atoatoa e le gata ile iloiloina ma le faʻatinoina ole faʻamaʻi-faʻapitoa togafitiga polokalame ae faʻapea foi i le i ai o se lelei ma faʻapitoa puipuiga ma vave togafiti taʻiala. E pei ona talanoaina muamua, e talafeagai le manatu o le fesoʻotaʻiga i le va o faʻapitoa taʻaloga vaega ma uiga o le tagata taʻaʻalo (eg, tagata lava tulaga lamatia) o loʻo faʻatupuina le faʻaogaina faʻafitauli ma Initaneti taʻaloga le atoatoa. Ina ia mafai ona faʻailoa tagata taʻitoʻatasi ono afaina i le leaga aʻafiaga o komipiuta taʻaloga, e tatau ona faia suʻesuʻega. Peitai, i se iloiloga faʻatulagaina lata mai o tusitusiga o loʻo iai nei, Mihara ma Higuchi (2017) faʻamaonia na o 13 o loʻo mafai ona fuaina suʻesuʻega ma lelei atoatoa lelei. O se faʻamatalaga sili atu lautele o le a sili ona aoga mo le faʻamoemoe o le puipuiga filifilia.

I se tulaga talitutusa, o le a tatou tilotilo totoa i aʻafiaga o faʻafitauli faʻaleagaina-faʻaitiitia i le lumanaʻi. O le taumafai e faaitiitia aafiaga lamatia e mafua mai i komepiuta komepiuta e foliga mai o se mea e lelei ona mafaufauina, e tusa lava pe talafeagai i le puipuia o le faaletonu o taaloga i luga o le Initaneti. Peitai, tatou te le iloa pe o nei taumafaiga e iai ni aoga taua i le taimi umi. Ma le isi, o faʻamatalaga talafeagai e manaʻomia ae o loʻo misi.

Fesoasoani a le tusitala

KWM e nafa ma ata tusi, manatu, ma le faʻauʻuga o tusitusiga

Feeseeseaiga o tului

Le tusitala e leai se feteenaiga e fiafia i ai.

mau faasino

Aarseth, E., Bean, AM, Boonen, H., Colder Carras, M., Coulson, M., Das, D., Deleuze, J., Dunkels, E., Edman, J., Ferguson, CJ, Haagsma , MC, Helmersson Bergmark, K., Hussain, Z., Jansz, J., Kardefelt-Winther, D., Kutner, L., Markey, P., Nielsen, RKL, Prause, N., Przybylski, A., Quandt, T., Schimmenti, A., Starcevic, V., Stutman, G., Van Looy, J., & Van Rooij, AJ (2017). Tagata suʻesuʻe 'tatala felafolafoaiga pepa luga o le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder proposal. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (3), 267-270. doi:https://doi.org/10.1556/2006.5.2016.088 fesoʻotaʻigaScholar Google
Billieux, J., King, DL, Higuchi, S., Achab, S., Bowden-Jones, H., Hao, W., Long, J., Lee, HK, Potenza, MN, Saunders, JB, & Poznyak , V. (2017). Faʻaleagaina aoga mea taua i le siakiina ma faʻamaoniga o taʻaloga faʻaletonu. Faʻamatalaga i luga: Scholar 'matala finauga pepa luga o le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder talosaga (Aarseth et al.). Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (3), 285–289. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.036 fesoʻotaʻigaScholar Google
Cheung, L. M., & Wong, W. S. (2011). O aʻafiaga o le le lava o le mafaufau ma Initaneti i luga o le mafaufau faʻanoanoa i Hong Kong talavou a Saina: O se suʻesuʻega o le suʻega o vaega. Tusi o Talaaga mo le moe, 20 (2), 311-317. doi:https://doi.org/10.1111/j.1365-2869.2010.00883.x Crossref, MedlineScholar Google
Dreier, M., Wölfling, K., Duven, E., Giralt, S., Beutel, M. E., & Müller, K. W. (2017). Taʻalo-e-taʻalo: E uiga i Tafola oona, i ni lamatiaga Dolphins ma maloloina Minnows. Monetarization design ma le Initaneti faʻaletonu le atoatoa. Amio Faʻatupu, 64, 328-333. doi:https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2016.03.008 CrossrefScholar Google
Ferguson, C.J., Coulson, M., & Barnett, J. (2011). O se meta-auiliiliga o faʻataʻitaʻi faʻasolosolo tulaga masani ma le masani ai ma le soifua maloloina o le mafaufau, aʻoaʻoga ma faʻafitauli lautele. Tusi o talaaga ole Psychiatric Research, 45 (12), 1573–1578. doi:https://doi.org/10.1016/j.jpsychires.2011.09.005 Crossref, MedlineScholar Google
Griffiths, M. D., Davies, M. N. O., & Chappell, D. (2004). Demographic mea ma taʻalo fesuiaiga i luga o le initoneti komepiuta taʻaloga CyberPsychology & Amioga, 7 (4), 479-487. doi:https://doi.org/10.1089/cpb.2004.7.479 CrossrefScholar Google
Griffiths, M. D., Kuss, D. J., Lopez-Fernandez, O., & Pontes, H. M. (2017). Faʻafitauli taʻaloga o loʻo i ai ma o se faʻataʻitaʻiga o le le mautonu taʻaloga. Faʻamatalaga i luga: Scholar 'matala finauga pepa luga o le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder talosaga (Aarseth et al.). Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (3), 296–301. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.037 fesoʻotaʻigaScholar Google
King, D. L., Delfabbro, P. H., & Griffiths, M. D. (2011). O le matafaioi o faʻatulagaina uiga i faʻafitauli taʻaloga vitio taʻaloga: O se empirical suesuega. Faʻavaomalo Faʻavaomalo o le Mafaufau Soifua Maloloina ma Vaisu, 9 (3), 320-333. doi:https://doi.org/10.1007/s11469-010-9289-y CrossrefScholar Google
King, D. L., Delfabbro, P. H., Wu, A. M., Doh, Y. Y., Kuss, D. J., Pallesen, S., Mentzoni, R., Carragher, N., & Sakuma, H. (2017). Togafitiga o le Initaneti taʻaloga le atoatoa: O se faʻavaomalo faiga faʻavasega ma CONSORT iloiloga. Togafitiga o le Mafaufau Fomai, 54, 123–133. doi:https://doi.org/10.1016/j.cpr.2017.04.002 Crossref, MedlineScholar Google
Király, O., & Demetrovics, Z. (2017). O le aofia ai o faʻaletonu faʻaletonu i le ICD e sili atu lona lelei nai lo le le lelei. Faʻamatalaga luga: O le au suʻesuʻe 'tatala finauga pepa luga o le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder proposal (Aarseth et al.). Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (3), 280–284. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.046 fesoʻotaʻigaScholar Google
Király, O., Griffiths, M. D., King, D. L., Lee, H. K., Lee, S. Y., Bányai, F., Zsila, á., Takacs, Z. K., & Demetrovics, Z. (2017). Faʻamatalaga tali i le faʻafitauli o taʻaloga vitio faʻaaoga: O se iloiloga faʻasolosolo o taimi nei faiga ma lumanaʻi avanoa. Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 7 (3), 503-517. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.050 fesoʻotaʻigaScholar Google
Kuss, DJ, & Griffiths, M. D. (2012). Initaneti ma taʻaloga mea ua fai ma vaisu: O se faʻavasega tusitusiga tusitusiga o neuroimaging suʻesuʻega. Brain faasaienisi, 2 (3), 347-374. doi:https://doi.org/10.3390/brainsci2030347 Crossref, MedlineScholar Google
Lemola, S., Brand, S., Vogler, N., Perkinson-Gloor, N., Allemand, M., & Grob, A. (2011). O taʻaloga masani a le komepiuta e taʻalo i le po e fesoʻotaʻi ma faʻailoga o le faʻanoanoa. Tulaga Eseʻese ma Tagata Eseʻeseʻesega, 51 (2), 117–122. doi:https://doi.org/10.1016/j.paid.2011.03.024 CrossrefScholar Google
Mihara, S., & Higuchi, S. (2017). Cross-sectional ma longitudinal epidemiological Studies o le Initaneti taʻaloga le atoatoa: O se faʻavasega iloiloga o tusitusiga. Psychiatry and Clinical Neurosciences, 71 (7), 425-444. doi:https://doi.org/10.1111/pcn.12532 Crossref, MedlineScholar Google
Müller, K. W., Beutel, M. E., & Wölfling, K. (2014). O se saofaga i le falemaʻi faʻailogaina o Initaneti vaisu i se faʻataʻitaʻiga o togafitiga tagata saili: Tulaga o iloiloga, ogaoga o psychopathology ma ituaiga o co-morbidity. Mautinoa le mafaufau, 55 (4), 770-777. doi:https://doi.org/10.1016/j.comppsych.2014.01.010 Crossref, MedlineScholar Google
Müller, K. W., & Wölfling, K. (2017). Itu uma e lua o le tala: O le vaisu e le o se faʻafiafiaga gaioiga. Faʻamatalaga i luga: Scholar 'matala finauga pepa luga o le World Health Organization ICD-11 Gaming Disorder talosaga (Aarseth et al.). Tusi o mea ua fai ma vaisu amioga, 6 (2), 118-120. doi:https://doi.org/10.1556/2006.6.2017.038 fesoʻotaʻigaScholar Google
Rumpf, H.-J., Batra, A., Bleckmann, P., Brand, M., Gohlke, A., Feindel, H., Perdekamp, ​​MG, Leménager, T., Kaess, M., Markowetz, A ., Mößle, T., Montag, C., Müller, A., Müller, K., Pauly, A., Petersen, K.-U., Rehbein, F., Schnell, K., te Wildt, B. , Thomasius, R., Wartberg, L., Wirtz, M., Wölfling, K., & Wurst, FM (2017). Empfehlungen der Expertengruppe zur Prävention von Internetbezogenen Störungen [Fautuaga a le vaega faʻapitoa i le puipuia o faʻafitauli i le Initaneti]. Faʻapea, 63 (4), 217-225. doi:https://doi.org/10.1024/0939-5911/a000492 CrossrefScholar Google