(FAASOLOGA) Suʻega Fegalegaleaiga Umi i le va o le Initaneti ma le Soifua Maloloina i Hong Kong Tauleʻaleʻa: Suʻesuʻega ole Lagged E faavae ile tolu Vavega o Faʻamaumauga (2018)

Faʻafitauli o le Tamaitiiti. 2018;11(5):1545-1562. doi: 10.1007/s12187-017-9494-3.

Yu L1, Shek DTL2,3,4,5,6.

lē faʻatino

I le faʻaaogaina ai o se ata faʻavae, o lenei suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le va feagai ai i le va o vaisu i luga o Initaneti ma le olaga faamalieina atoa ai ma le leai o se faamoemoe i se sui faʻataʻitaʻi o Hong Kong talavou. Amata mai le 2009/10 tausaga faʻaleaʻoaʻoga, 3328 Aʻoga Maualuga 1 tamaiti aʻoga i aoga maualuluga e 28 i Hong Kong na auai i lenei suʻesuʻega faʻaumiumi (Tau tausaga = 12.59 tausaga; SD = 0.74 tausaga). O i latou uma na auai na tali mai i se fesili e aofia ai le Initaneti Faʻataʻitaʻiga Suʻega, Olaga Faamalieina Fua, ma le Faamoemoeina Fua Fua i tausaga taʻitasi. O suʻesuʻega felavasaʻi faʻavae i luga o tolu galu o faʻamaumauga na aoina i le vaitaimi o le tolu tausaga talavou na faʻaalia ai o vaisu i Initaneti na fuaina i le Taimi 1 na valoʻia mai le le lelei o le olaga ma le leai o se faamoemoe i le Taimi 2, ae le faʻapea. E faʻapena foi, fai ma vaisu Initaneti i le Taimi 2 valoia le maualalo o le olaga faamalieina i le Taimi 3, ma le felavasaʻi aafiaga o le olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe i Initaneti vaisu mai le Taimi 2 i le Taimi 3 tumau pea le taua. O mea na maua e lagolagoina ai le manatu, o le le lelei o le tagata lava ia o talavou, o le iʻuga na i lo le mafuaʻaga o amioga i luga o le Initaneti. Ina ia faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga ma puipuia le suicidality i talavou, auala e fesoasoani e faʻaititia ai vaisu amioga e fesoʻotaʻi ma le Initaneti e tatau ona mafaufauina.

FUAFUAGA: Tupulaga Saina; Hong Kong; Initaneti ua fai ma vaisu; Fuafuaga umi; Tulaga lelei o le olaga

PMID: 30220941

PMCID: PMC6132824

FAIA: 10.1007/s12187-017-9494-3

faʻatomuaga

Ua ulufale le lalolagi i se Initaneti lea ua taaalo ai masini faaeletonika fesoʻotaʻi i se vaega taua tele. Mai le 1995 i le 2016, o le pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo maua le Initaneti ua matua faateleina mai le itiiti ifo i le 1% i le 46% (Union Telecommunication Union ). E ui o le faʻaaogaina o le Initaneti ua matua suia lava le auala e ola ai tagata i o latou olaga, o amioga faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma Initaneti e faʻamalosia. I le 1995, Goldberg () faʻaaoga taiala e faʻamalamalamaina ai le faalagolago o le vailaʻau i le Tusi Taiala a le Faʻailoga ma Fuainumera (4th edition) (American Psychiatric Association ) faʻamaonia le faʻaogaina o le faʻaaogaina o le Initaneti e aofia ai faʻamaoniga pito sili ona taua: faapalepale (manaomia mo taimi uumi i luga o le initaneti), faʻamalologa o faailoga pe a faʻaitiitia le faʻaogaina o le Initaneti, le lava le pulea o le faʻaaogaina o le Initaneti, faʻaauauina o le faʻaaogaina o le Initaneti e tusa lava po o le a le malamalama, taimi faʻaalu i le initaneti, toe faʻafoʻi, ma taunuuga le lelei. I le tausaga lava lea, Young () ma Griffiths () na lipotia lipoti faʻapitoa e uiga i tagata taʻitoʻatasi oe na iai ni faʻamaoniga e fesoʻotaʻi ma le le faʻaogaina o le Initaneti, lea na faʻataatia ai le faavae o suʻesuʻega faʻapitoa i lenei eria. O se faaupuga, vaisu i luga o le Initaneti (IA), ua maeʻa ona vaʻai i le le mafaia e le tagata ona pulea lona faʻaaogaina o le Initaneti, lea e mafua ai ona faʻaleagaina i le olaga o le tagata i aso taʻitasi ma mafatiaga faʻapitoa (Young ). E ui lava o nisi faaupuga na faʻaaogaina (faʻataʻitaʻiga, faʻaaogaina le Initaneti, faʻaaogaina le Initaneti, faʻafitauli faʻaaogaina i le Initaneti, ma isi) e tagata suʻesuʻe, "Internet addiction" o le a faʻaaogaina i le pepa o loʻo i ai nei mo le faʻatasia.

E tusa ai ma nei uluaʻi taumafaiga, o le mea na tupu i le Initaneti ua tosina mai i le suʻesuʻeina o suʻesuʻega loloto i le luasefulu tausaga talu ai ma o le numera o suʻesuʻega loloto i lenei matāʻupu ua matua faateleina (Dalal ma Basu ). O suʻesuʻega suʻesuʻega o loʻo faʻaalia i taimi uma e faʻapea o aʻafiaga i le Initaneti e lamatia pea le tuputupu aʻe aemaise lava i tupulaga talavou i le salafa o le lalolagi, e ui lava o le tele o eseesega o fuainumera na lipotia mai na maua (Shek et al. ; Young ma Nabuco de Abreu ). E faavae i luga o se iloiloga faʻaletausaga o suʻesuʻega faʻasalalau tetele na lolomiina ina ua mavae le 2000, na faailoa mai e le au suʻesuʻe o fua o mea na fai ma vaisu i luga o le Initaneti na amata mai 0.8% i 26.7% i talavou (Kuss et al. ). E talitonuina o fua eseese eseese e mafua ona o le eseese o le Initaneti i totonu o vaega eseese, o mea eseese o meafaigaluega, ma le tele o vavaega ua faʻaaogaina i le initaneti o le tagofia o le Initaneti. E le gata i lea, o le tele o tagata suʻesuʻe ma fomaʻi ua latou iloa o faʻamaoniga o le vaisu i luga ole Initaneti e talitutusa ma isi faʻafitauli o mea ua fai ma vaisu (e pei o le vave faamalieina ona o gaioiga i luga o le initaneti e suia ai lagona) ma faʻalavelave faʻalavelave (faʻataʻitaʻiga, aʻafiaga le lelei), ma finau mo le aofia ai ole Initaneti i DSM- V o se faʻamaoniga manino. E ui o le initaneti e le aloaia aloaia e avea o se maʻi tutoʻatasi, o le tasi tulaga e fesoʻotai i le Igoa o le Gaming Disorder ua aofia ai o se "tulaga mo suʻesuʻega atili" ile DSM-V (American Psychiatric Association ). E ui lava i feeseeseaiga faifaipea i lenei mataupu, e iai le tulaga lautele e fesoasoani ai i tagata tomai faapitoa e tusa lava pe o le a le faʻaogaina ole vaisu i luga ole Initaneti, e manaʻomia le togafitiga o tagata e iai le Initaneti (Pies ).

E tusa ai ma Hong Kong, e tusa ai ma se ripoti i le 2004 (Tsuen Wan Centre ), faataamilo i le 18.8% i le 35.8% o tamaiti aʻoga tulagalua, ma 37.0% o tamaiti aʻoga i le iunivesite na maualuga le lamatia o vaisu i le Initaneti. Faʻavae i luga o se mea e sili atu ona faʻaumatia, Fu et al. () lipotia mai e tusa ma le 6.7% o talavou i Hong Kong (15–19 tausaga le matutua) na faʻaalia lima pe sili atu faʻailoga o le tagofia o mea i Initaneti. Talu ai nei, Shek ma Yu () na iloa ai o le tele o fuainumera o vaisu i Initaneti na amata mai 17% i le 26.8% i tamaiti aʻoga maualuga a Hong Kong i le faaaogaina o le IAT a le autalavou. Na faaalia foi faapea o le tele o mea na tupu i le Initaneti na tupu muamua ona faasolosolo malie lea ona teena i le taimi o le talavou (Shek ma Yu ).

E ui e le o iai se feeseeseaiga o faitioga mo le tagofia o le Initaneti ma e iai le feeseeseaiga pe o le a avea le tagofia o le Initaneti o se tulaga faafomaʻi ese, o le mea e masani ona fautua mai e faapea o amioga e fai ma vaisu e fesootaʻi i le Initaneti ua avea ma faafitauli vave i tupulaga talavou, lea e tatau ona sili atu ona taulai atu mai tagata suʻesuʻe ma polofesa i le sosaiete (Chak ma Leung ; Fu et al. ; Kuss et al. ; Shek ma Yu , ). O suʻesuʻega ua molimauina le aʻafiaga le lelei o le faʻaaogaina o le Initaneti i luga o le soifua maloloina faaletino o tagata talavou, taunuʻuga tau aʻoaʻoga, aiga ma isi mafutaga vavalalata, ma le soifua manuia o le mafaufau (Engelberg ma Sjoberg ; Kim et al. ; Lin et al. ; Odaci ma Çelik ). E le gata i lea, o le faʻamaualuga i le va o amioga faʻainitaneti i luga ole Initaneti ma isi faafitauli faʻalesoifua maloloina o le mafaufau ua lipotia mai (eg, Byun et al. ; Ko et al. ; Shapira et al. ). Ua lapatai foi le au atamamai o le tagofia o le Initaneti e mafua ai le leiloa o le gaosiga o pisinisi i faalapotopotoga e aunoa ma tulafono faatonutonu e faatatau i ai (Yellowlees ma Marks ; Young ma Nabuco de Abreu ). Ina ia puipuia ma foia lelei nei faafitauli, o loʻo i ai se manaoga faanatinati e faʻalautele le faʻamalosia o le masini e faavae i le atinaʻe o vaisu i luga o le Initaneti.

O se tasi o vaega e sili ona suʻesuʻeina i suʻesuʻega o vaisu i luga o Initaneti, o le sootaga lea i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia. Aemaise lava, ua iloa lautele o le tagofia o le Initaneti e le lelei le fesoʻotaʻiga i le olaga faamalieina, o le vaega o suʻesuʻega o le soifua manuia o mataupu. E tusa ai ma le Diener (), o le faamalieina o le olaga ua faʻamatalaina o le aotelega o le iloiloga o le lelei o le ola e tusa ai ma le faʻamasinoga ma taʻiala a le tagata lava ia, ma o loʻo atagia mai ai le maualuga e faamalieina ai le tagata i lona soifua atoa. E faavae ile tolu-iloiloga o suʻesuʻega na faia i 31 atunuu o le fitu lalolagi, Cheng ma Li () na maua ai e faapea "o le faʻaogaina o vaisu i luga ole Initaneti e fesoʻotaʻi ma le lelei o le olaga e pei ona atagia mai e le agaga e lua (ola faamalieina) ma le faʻamoemoega (tulaga lelei o le siosiomaga) faʻataʻitaʻiga" (itulau 755). O faʻamaumauga tutusa na lomia e tagata suʻesuʻe i matata eseese faʻapitoa (Cao ma Su ; Ko et al. ; Fu et al. ). Ae ui i lea, o faatonuga o le mafuaʻaga o fesoʻotaiga i le va o le initaneti ma le faamalieina o le olaga e le manino. O le mea lea, ua i ai se manaoga faanatinati e faamanino lenei mataupu taua.

O le isi faʻamaoniga o le soifua manuia o le tagata lava ia o le leai o se faamoemoe e faasino i manatu le lelei poʻo faʻamoemoeina e tusa ai ma le lumanaʻi (Beck et al. ). O tagata e maualuga le leai o se faamoemoe e talitonu o mea lelei o le a le tupu lava io latou olaga ma e le mafai ona latou faia se mea e sui ai le tulaga. E tusa ai ma le aʻoaʻoga leai se aoga o le mafaufau, o le faʻaalia o le ola faʻaleagaina o le olaga faatasi ai ma le faʻavalea o le faʻafefe o tagata e fesoasoani i le atinaʻeina o le leai o se faamoemoe. O le uiga faʻafefefe faʻafeusuai e aofia ai le) faʻaaogaina o mea le lelei i mea ogatasi, lalolagi, ma mafuaaga i totonu; b) talitonu o mea leaga e tutupu i le olaga e mafua ai i taunuuga le manuia, ma le 3) o loo tusia ni manatu le lelei e uiga ia te ia lava (Abramson et al. ). O se iloiloga talu ai nei (Lester ) na faaalia mai mai le 1978 i le 2010 sa i ai le faateleina o le leai o se faamoemoe i Amerika i lalo ifo o tausaga ua mavae, ua faailoa mai ai o nei tupulaga atonu o le a sili atu ona atuatuvale ma leai se faamoemoe o tupulaga talavou e tatau ona toe suʻesuʻeina.

O suʻesuʻega e uiga i le va i le va o le leai o se ola ma le Initaneti e faʻaleagaina, e ui lava o le toʻatele o tagata suʻesuʻe na latou iloa o le tagofia o le Initaneti na matuā aʻafia ma faʻamaoniga o le atuatuvale. Mo se faʻataʻitaʻiga, Caplan () na lipotia mai o le atuatuvale ma le tuulafoaiina na valoia le faaaogaina e le Initaneti faafitauli. Faʻavae i luga o se suʻesuʻega faʻasolosolo, Alpaslan et al. () na lipotia mai le maualuga o le leai o se faamoemoe e sili atu ona maualuga i le toatele o tagata gasegase le atoatoa i le Initaneti nai lo tagata e leai se Initaneti. I se isi suʻesuʻega (Velezmoro et al. ), o le leai o se faamoemoe na maua ai le valoia o le sauaina i luga o Initaneti mo le le faia o feusuaiga ae le o le feusuaiga. O nei suʻesuʻega na masani lava ona faʻaalia e vaisu Initaneti le maua o se maualuga maualuga o le leai o se faamoemoe nai lo tagata e leai se Initaneti.

E tusa ai ma le talitonuga o le mafaufau-amio (Davis ) ma le faʻafitauli faʻapitoa faʻapitoa o le mafaufau (Caplan ), o le faʻaleleia o mafaufauga faʻapitoa i le mafaufau e oʻo atu ai i mafaufauga faʻalauiloa e pei o le talitonu e mafai e se tasi ona foia lona faafitauli i luga o le Internet surfing. O le mea lea, o le vaisu i luga o le Initaneti, o le mea lea, o se "lagona filemu" talafeagai lea e faamalieina ai le manaoga o le mafaufau ma le fesoasoani i se tasi e aloese / suia lagona le lelei e fesootai ma faafitauli o le mafaufau. E ui lava o le tele o le Initaneti e mafai ona faʻaititia ai faafitauli o se tasi ma fatu ai ni faafitauli fou, e talitonuina o tagata o loʻo fai ma vaisu i luga o le Initaneti o le ai ai se tulaga patino o le le atoatoa o le mafaufau. O le mea lea, o le tagofia o le Initaneti e tatau ona avea o se faʻaaliga lona lua (faʻapitoa, aʻafiaga) o le tulaga maualalo o le soifua manuia o le tagata lava ia (eg, maualalo le faamalieina o le olaga) poʻo le mafuaʻaga o faafitauli a se tagata (Caplan et al. ; Chak ma Leung ; Lo et al. ).

I le isi itu, na finauina e nisi o au suʻesuʻega o faafitauli o le Initaneti e mafua ai le malosi o le vavalalata o le vafealoaloai ma lagona, ma o le a le afaina ai le manuia o le tasi (Fale ; Morahan-Martin ma Schumacher ; Young ma Rogers ). E tusa ai ma le faʻaaogaina o talitonuga, e mafai e le Initaneti ona faʻaleagaina le vafealoaloaʻi a se tasi e ala i le faʻaaluina o taimi talafeagai e faʻaalu ai ma aiga ma uo (Kraut et al. ). O le faʻaitiitia o fegalegaleaiga faʻaagafesoʻotaʻi i le lalolagi moni na mafua ona o le tele tele o le Initaneti e faʻaaogaina e mafua ai le vavaeesega o tagata, atuatuvale, ma le tuulafoaiina. Na lipotia mai e faapea, o nisi tagata lilo i Initoneti na faʻaogaina i luga o fesoʻotaiga i luga o le initaneti poʻo mataupu tau tamaʻitaʻi, lea na mafua ai faafitauli o aiga ma faigata i mafutaga vavalalata moni (Young ). Sa i ai foi sailiiliga e faʻaalia ai le faʻaaogaina o le Initaneti e pei o taaloga e le lelei le afaina o le faaipoipoga (Ahlstrom et al. ).

E ui o le tele o suʻesuʻega sa faʻatautaia e faʻatautaia ai le vavalalata i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia, o le tele lava o le faʻasalalauga ma o avanoa maua e faʻavae i luga o se numera faatapulaaina o suʻesuʻega uumi e le ogatasi. Na maua ai o faafitauli muamua i le mafaufau, e pei ole suicidal ideation ma le tuulafoaiina na vavalo ai amioga tifaga Initaneti mulimuli (Gentile et al. ; Koronczai et al. ; Yao ma Zhong ). I se isi itu, na lipotia mai e nisi o au suʻesuʻega o le taimi na faʻaaluina i luga o le initaneti e le lelei le fesoʻotaʻi ma le lelei o le olaga (Moody ). O tagata na maua i le Initaneti faafitauli o mea na fai ma vaisu na lipotia mai le maualalo o le fiafia ma le faamalieina o le olaga (Kraut et al ; Kowert et al. ). E iai foʻi faʻamatalaga e lagolagoina ai le fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le initaneti ma le soifua maloloina o le mafaufau (Senol-Durak ma Durak ). I lea tulaga, o suʻesuʻega o loʻo i ai nei e le mafai ona tuʻuina atu ai faʻamaoniga manino pe o le initaneti e mafua ai le le lelei o le tagata lava ia poʻo le isi itu.

O le faia o suʻesuʻega o suʻesuʻega i le taimi nei, o le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o le suʻesuʻeina lea o le mafuaʻaga i le va o vaisu i luga o le Initaneti ma faʻamaoniga e lua o le soifua manuia o le tagata lava ia (olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe) i totonu o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi o Hong Kong talavou i luga o le tolu tausaga. O le tele o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le eseesega o sootaga i le va o le initaneti ma vaisu i le taimi o le taimi o le a suʻesuʻeina pe a uma ona pulea mea e mafai ona tutupu i tulaga o tagata taʻitoʻatasi (Kuss et al. ). I faʻataʻitaʻiga o le faʻavaeina o faʻataʻitaʻiga, o faʻafitauli uma lava e faʻamatalaina ai le mautu o le tagofia o le Initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia e uiga i le eseesega o taimi, ma le faʻafefe o aʻafiaga e faʻaalia ai aʻafiaga o le tasi fale i se tasi mai lea taimi i lea aso ia suʻesuʻeina i le taimi e tasi. E fesoasoani lenei mea e faʻaitiitia ai le faʻaituau i le faʻatusatusaina o aʻafiaga i luga o laʻau.

O suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei e suʻeina ai faʻamatalaga taufaasese e fa e uiga i le faʻataʻitaʻiga o aʻafiaga i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia: 1) Initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia e le faʻaosofia ai le tasi i le isi, ; 2) O faʻamaoniga a le tagata lava ia e maua ai aʻafiaga tuusaʻo ma umi i luga ole vaisu i luga ole Initaneti; 3) O le tagofia o le Initaneti o loʻo i ai se aafiaga tuusaʻo i le soifua manuia o le tagata lava ia, poo le 4) Initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia e faʻaalia ai faʻaoga faʻafefe ma taimi umi. O faʻamaoniga o lenei suʻesuʻega paionia e tatau ona faʻaloloto atili ai lo tatou malamalama e uiga i mafuaʻaga ma aʻafiaga o vaisu i luga o le Initaneti i talavou. O taunuʻuga o le a faʻamalamalamaina ai foi le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga masani i luga o vaisu i luga o le Initaneti faʻapea ai ma puipuiga ma polokalame faʻafeiloaʻi e faʻaleleia ai le manuia o tagata talavou.

Metotia

Tagata auai ma Taualumaga

O le suʻesuʻega nei o se vaega o se galuega tele suʻesuʻega lea e faʻataʻitaʻiina le atinaʻega o tamaiti aʻoga maualuga i Hong Kong. I luga o se lisi o aoga maualuga uma i itumalo eseese o Hong Kong na saunia e le Ofisa o Aoga, na filifilia 28 aoga maualuga mai le Hong Kong Island, 5 aʻoga mai Kowloon, ma aʻoga 7 mai Niu Sila. Teritori. E tusa ai ma le Shek et al. (), o uiga faʻalauiloa o le faʻataʻitaʻiga o loʻo i ai nei e faʻatusatusa i latou o loʻo i le aofaʻi maualuga o tamaiti aʻoga i Hong Kong. Amata mai le 2009 / 10 academic year, matou te valaauliaina tamaiti aʻoga uma aʻoga i le Secondary 1 mai 28 aoga maualuga e auai i le suʻesuʻega. I le taimi oa latou aʻoga lona lua, o tagata na auai na suʻesuʻeina i tausaga taʻitasi e tusa ai ma le tele o vaega o lo latou atinaʻe e aofia ai amioga faʻapipiʻi i luga o Initaneti, faamalieina o le olaga, leai se faamoemoe, faagasologa o aiga, ma le tele o faailoga o uiga lelei o le atinaʻeina o le autalavou. Aʻo lei faia suʻesuʻega taʻitasi, sa maua mai faʻatagaga mai aʻoga, matua, ma ē na tali mai. Na faʻamautinoaina tamaiti aʻoga na faʻamaonia le le faalauaiteleina oa latou faamatalaga patino. A itiiti mai ma le toatasi le au suʻesuʻe sa faʻatinoina le suʻesuʻega i totonu o potu aʻoga ma tali fesili e mafai ona tuʻuina e tagata auai.

O le suʻesuʻega nei na faʻavae i luga o galu e tolu o faʻamaumauga na aoina i le taimi o le vasega lua tausaga, e pei o le Time 1: pe a faatoa ulufale tamaiti i le aoga maualuga (Secondary 1; n = 3328); Taimi 2: pe a faʻaalu e tamaiti aʻoga le tasi tausaga i le aʻoga tulaga lua (Maualuga 2; n = 3638); ma, Taimi 3: o le a faʻauʻu ai tamaiti mai le aʻoga tulaga lua (Maualuga 3; n = 4106). I le tolu galu, 2023 tamaiti aʻoga na faʻatasia lelei ma faʻamaumauga atoa, e aofia ai 1040 tama aʻoga, 959 tamaʻitaʻi tamaiti aʻoga, ma 24 tamaiti aʻoga e leʻo faʻailoa mai o latou itupa. O uiga masani o tagata na auai na aoteleina ile Laulau LeTable1.1. Suʻesuʻega faʻafuainumera na faʻatusatusaina tagata na faʻatumuina le muamua suʻesuʻega ma i latou na faʻamaeʻaina le fesili i galu uma (ie, aofia ai i le nei suʻesuʻega) leai se taua tele i le itupa faʻatusatusa ma aiga tulaga faʻaletupe. Tagata auai aofia ai i le taimi nei suʻesuʻega (tausaga = 12.53 ± 0.66 tausaga) sa laʻititi laiti nai lo tagata auai oe na faʻamaeʻaina le suʻesuʻega i le Taimi 1 (tausaga = 12.59 ± 0.74 tausaga), t = 2.99, p = .01. E tusa ai ma fesuiaʻiga o loʻo i lalo o le suʻesuʻega o loʻo iai nei, e leai ni eseʻesega taua na faʻamalieina i le olaga (t = .1.34, p > .05) ma le leai o se faʻamoemoe (t = −.63, p > .05), ae o sui na faʻamaeʻaina fesili i galu uma na lipotia le maualuga o togi i luga ole Initaneti nai lo naʻo sui na faʻamaeʻaina le Wave 1 survey (t = .3.89, p <.001).

Laulau 1

Faʻafanua faʻapitoa ma fuainumera faʻamatalaga o fuainumera autu i luga o galu e lua

Vaega 1Vaega 2Vaega 3Vaega 4Faatusatusaga i le va o le Vaega 1 ma le Group 4
Vaʻa 1 (N a = 3328)Vaʻa 2 (N a = 3638)Vaʻa 3 (N a = 4106)Mataupu faʻatusatusa (N = 2023) b
tausaga12.59 ± 0.7417.33 ± 0.7214.65 ± 0.8012.53 ± 0.66t = 2.99, p = .01
itupax 2 = 0.02, p = .88
 tane1719 (52.2%)1864 (52.1%)2185 (53.7%)1040 (52.0%)
 fafine1572 (47.8%)1716 (47.9%)1885 (46.3%)959 (48.0%)
FESx 2 = 0.62, p = .43
 CSSA225 (6.8%)208 (5.8%)212 (5.2%)129 (6.4%)
 Lē CSSA2606 (79.1%)2932 (81.2%)3308 (81.4%)1636 (80.9%)
 Leiloa465 (14.1%)472 (13.1%)545 (13.4%)258 (12.8%)

FES Tulaga Tau Tamaoaiga o le Aiga

aO fuainumera na faʻavae i luga o tagata na faʻauʻuina le suʻesuʻega i vaʻa eseese

bSiʻosiʻomaga i lenei koluma na fuaina i Wave 1 mai lenei vaega o tagata auai

Tufuga

Initaneti Faitaʻaga

O fualaau faʻataʻitaʻi o le Initaneti na fuaina e le Young's 10-item Internet Addiction Test (IAT) ua faʻaliliuina i le gagana Saina ma faʻamaonia i le tele o faʻataʻitaʻiga o talavou a Hong Kong (eg, Shek et al. ; Shek ma Yu ). Na fesiligia tali na tali mai pe na latou faʻaalia le amio na faʻaalia i le tausaga talu ai. O le numera o amioga ua fai ma vaisu e fesootaʻi ma le Initaneti na lipotia mai e tagata auai na faʻaaoga i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e fai ma faʻamatalaga o le tagofia o le Initaneti. O suʻesuʻega muamua na tuʻuina atu ai faʻamaoniga mo mea lelei o le mafaufau o le IAT (Shek ma Yu ). Mo le suʻesuʻega nei, o le alafaʻi a le Cronbach o le IAT i taimi e tolu na amata mai i le 0.77 i le 0.81 ma o le uiga tutusa o le tuufaatasiga o mea e aofia uma i luga .26 (tagai Ripoti LeTable2),2), o loʻo fautua mai ai le saʻo lelei o totonu o le fua (Clark ma Watson ).

Laulau 2

Cronbach's alpha coefficients of scales i taimi taʻitasi o galu e tolu (n = 2023)

fua o le FaafanuagaluAfa o CronbachFaʻamatalaina le faʻamaopoopoina o mea-mea
IATTaimi 1 (Wave 1).77.26
Taimi 2 (Wave 2).79.27
Taimi 3 (Wave 3).78.27
SWLSTaimi 1 (Wave 1).85.54
Taimi 2 (Wave 2).87.59
Taimi 3 (Wave 3).87.58
HOPELTaimi 1 (Wave 1).85.54
Taimi 2 (Wave 2).86.56
Taimi 3 (Wave 3).87.59

Satisfaction with Life Scale (SWLS)

O le faamalieina o le olaga o tamaiti aoga na fuaina e le lautele o le 5-mea SULS (Diener et al. ). Shek () faʻaliliuina le fesili i le gagana Saina e iloilo ai le faʻamasinoga lautele a tagata Hong Kong i luga o latou tulaga olaga. O tagata na auai na fesiligia e faʻatulagaina latou lava i tuutuuga o aitema e lima i luga o le 6-point Likert scale (1 = matua le malie; 6 = matua malilie). O le uiga fua togi o le SWLS (mai le 1 i le 6) na faʻaaogaina i lenei suʻesuʻega. I taimi taʻitasi, na faʻaalia ai e le SWLS ni mea lelei psychometric ma le Cronbach's α mai le .85 i le .89 ma o lona uiga o le co -efesoʻotaʻi o fesoʻotaʻiga vavaega mai le .54 i le .62 (Laulau Le(Table22).

Fuaina o le leai o se faamoemoe o Saina (HOPEL)

O le 5-mea kenele o le leai o se faamoemoe a China (Shek ) faʻafouina mai Beck et al's () fua faʻataʻitaʻi na faʻaaogaina e fua ai lagona o tagata auai i le leai o se faʻamoemoe. Na fesiligia tagata taʻitoʻatasi e iloilo le tikeri o le a latou malilie i ai ma faʻamatalaga taʻitasi e uiga io latou olaga i luga o le 6-point Likert scale (1 = matua le malie; 6 = matua malilie). O se faʻataʻitaʻiga fai mai fai mai "o le lumanaʻi e foliga mai e le malamalama ma e le mautinoa ia te aʻu". I lenei suʻesuʻega, o lona uiga o togi o le fua na faʻaaogaina e faʻailoa ai i tagata auai le lagona o le leai o se faʻamoemoe e uiga io latou olaga. O le Cronbach's α sa .85, .87, ma le .89 i taimi o suʻega e tolu.

Tulaga tau tamaoaiga o le aiga (FES)

Tulaga o le tamaoaiga o le aiga o tagata na auai sa iloiloina e faavae i luga o faamatalaga e lipoti mai e le tagata lava ia pe o maua e le aiga auai le Comprehensive Social Security Assistance (CSSA) pe leai foi. I Hong Kong, o aiga e mauaina le CSSA e masani lava ona i ai ni faigata tautupe (Shek ma Lin ; Shek ma Tsui ). I le muamua galu o le aoina mai o faamaumauga, 79.1% o tamaiti aʻoga na lipotia mai e leʻi mauaina e o latou aiga le CSSA, 14.1% o tamaiti aoga sa le iloa, ma na lipoti mai e le 6.8% le mauaina o le CSSA (Table Le(Table11).

Fuafuaga Faʻamatalaga Faʻamaumauga

Faʻataʻitaʻiina o le faʻatulagaga o le faʻatulagaga o le siosiomaga (SEM) faʻatasi ma le Polokalama software a AMOS 23.0 na faʻafaigaluegaina e suʻe ai le faʻataʻitaʻiga umi o le lagged longitudinal model. Muamua, o suʻega o fuataga e tolu, o mea na fai i le Initaneti, o le olaga faamalieina, ma le leai o se faamoemoe na tofotofoina i galu taitasi. Lona lua, faʻailoga faʻailoga e fa o tauvaga na tofotofoina e faʻaaoga ai faʻamatalaga na aoina i taimi e tolu aʻo i ai tamaiti aoga i le Secondary 1, Secondary 2, ma le Secondary 3 e suʻe ai le faʻatulagaina o le laʻau. O le faʻataʻitaʻiga muamua (M1) e mafai ona avea o se faʻataʻitaʻiga tumau, lea o loʻo aofia ai na o aafiaga e le mafaʻatasi o suiga fesuiaʻi taʻitasi i luga o galu e lua, ae leai ni aʻafiaga i luga ole laʻau. O le faʻataʻitaʻiga lona lua (M2) o se faʻataʻitaʻiga o mafuaʻaga lea e aofia ai aafiaga uma e pei ona faʻamaonia mai i le M1 ma aafiaga ole lagged mai le olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe i le taimi muamua (Time 1 ma Time 2) i le Initaneti mulimuli (Time 2 Taimi 3). O le faʻataʻitaʻiga lona tolu (M3) o se faʻataʻitaʻiga o le mafuaʻaga e mafua ai le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga e aofia ai ma le tele o aafiaga ma le faʻafefe o aafiaga mai le Initaneti i mea na muamua atu i le olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe i se taimi muli- muli ane, o lona uiga, suiga o aʻafiaga o mafuaʻaga i totonu ole M2. O le faʻataʻitaʻiga lona fa (M4) ua taʻua o se faʻataʻitaʻiga tutusa e tuufaatasia ai le M2 ma le M3, lea e manatu o loʻo i ai fesoʻotaʻiga faʻafaʻatasi i le va o le initaneti ma le lua o faʻamaoniga o le tagata lava ia i le taimi. Mo faʻataʻitaʻiga taʻitasi, matou te tuʻufaʻatasia fesoʻotaʻiga faʻatasi i le vaitau o suiga ma le fesuiaiga o faʻamatalaga sese o faailoga taʻitasi i le Time 1 faʻatasi ma le faʻamaumauga tutusa i le Time 2 ma le Time 3, e fai ma masani masani i le faʻavaeina o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga umi (Gollob and Reichardt ). O faʻataʻitaʻiga faʻavae e fa o loʻo faʻaalia i le Fig. LeFig.11 (ad).

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, ata tusi, ma isi. Igoa ole mea 12187_2017_9494_Fig1_HTML.jpg

Faʻavae faʻataʻitaʻiga faʻavae

Lona tolu, ia aloese mai le ono aʻafia o tulaga tau demographic i luga o le sootaga i le va o Initaneti mea ua fai ma vaisu ma le lelei o le tagata lava ia, tagata auai 'itupa (tane = 1; fafine = 0), tausaga, ma aiga tulaga tamaoaiga (CSSA = 1; leai-CSSA = 0 ) i le Taimi 1 na aofia i le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e pei o le mafai confounders pei ona fautuaina e talu ai suʻesuʻega (Kuss et al. ; Yu ma Shek ). Na talitonuina o nei numera o le faitau aofaʻi na fesoʻotai saʻo ma Vave 1, ma e na o se faʻaaloalo faʻafesoʻotaʻi atu i fuainumera na fuaina mulimuli ane e ala i le faʻataʻitaʻia o le suʻega i luga o galu.

i'uga

Fuainumera faʻamatalaina o suiga uma i lalo o suʻesuʻega na faʻatulagaina ma aoteleina i Laulau LeTables11 ma Lema2.2. O le mamanu o fefaʻasoaʻiga ma fesoʻotaʻiga umi i le tele o fesuiaiga, e pei ona faʻamoemoeina e faʻavae i luga o tusitusiga o loʻo i ai nei, faʻatasi ai ma vaisu i le Initaneti e le lelei le fesoʻotaʻi ma le faamalieina o le olaga, ma e fesoʻotaʻi lelei ma le leai o se faamoemoe ma le umi. O le faamalieina o le olaga ma le leai o se faamoemoe na matua lelei lava le fetaui lelei.

laulau LeTable33 otootoina le lelei o le talafeagai o faʻamatalaga o faʻataʻitaʻiga ma fua faʻatatau e fa. E mafai ona iloa o faʻataʻitaʻiga uma (MM1 i le MM9) na faʻaalia lelei lelei le faʻamaumauga, ma fai mai o mea faʻaleaogaina o le olaga faamalieina, leai se faamoemoe ma le initaneti ua faʻamaonia ma faatuatuaina i luga o galu e tolu (Anderson and Gerbing ). Iʻuga o le lelei ma le talafeagai o faʻamatalaga o faʻataʻitaʻiga faʻavae e fa na faʻaalia ai e talafeagai lelei le faʻataʻitaʻiga o le tolu-wave data faʻasolosolo (CFI ≥ .95, NFI ≥ .92, TLI = .95, ma RMSEA = .03). E pei o faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga uma, o loʻo faʻatusatusa i suʻega eseese o le chi-square (Bentler ma Bonett ), ma o le a tuʻuina atu i luga o le Laulau LeTable33.

Laulau 3

Fuainumera faʻamatalaina o fesuiaiga mo tagata auai na faʻamaeaina uma galu e ono o suʻesuʻega o fesili

VariatamamaoLona uiga ± SDSkewnessKurtosisIA1LS1HL1IA2LS2HL2IA3LS3HL3
IA10-102.15 ± 2.251.190.92-
LS11-63.98 ± 1.05-0.48-0.05-O31**-
HL11-62.59 ± 1.110.680.13.26**-O32**-
IA20-102.28 ± 2.331.160.82.55**-O16**.21**-
LS21-63.85 ± 1.06-0.46-0.07-O25**.56**-O30**-O23**-
HL21-62.66 ± 1.100.560.04.27**-O31**.47**.29**-O41**-
IA30-101.17 ± 2.171.661.55.44**-O13**.14**.56**-O16**.10**-
LS31-63.59 ± 1.05-0.29-0.37-O22**.51**-O26**-O16**.61**-O32**-O18**-
HL31-62.67 ± 1.060.50-0.01.21**-O29**.43**.26**-O36**.57**.29**-O39**-

IA1 Initaneti i le taimi 1 (Wave 1); LS1 Faamalieina o le olaga i le taimi 1 (Wave 1); HL1 Le Faamoemoe i le Taimi 1 (Wave 1); IA2 Initaneti i le taimi 2 (Wave 2); LS2 Faamalieina o le olaga i le taimi 2 (Wave 2); HL2 Le Faamoemoe i le Taimi 2 (Wave 2); IA3 Initaneti i le taimi 3 (Wave 3); LS3 Faamalieina o le olaga i le taimi 3 (Wave 3); HL3 Le Faamoemoe i le Taimi 3 (Wave 3)

O le siʻosiʻomaga o le IA na faʻavae i luga o numera o le "Ioe" mai le IAT fua, ie, le numera o amioga faʻapipiʻi i Initaneti ua fuaina e IAT; o le tele o le olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe na fuafuaina e faavae i luga o numera o le aotelega o SWLS ma HOPEL

**p <.001

Muamua, o le faʻatulagaina o le faʻatautaia (M1) e aunoa ma ni auala laugatasia na faʻatusatusaina i le faʻapogai o le faʻasologa (M2) lea e faʻamalamalamaina ai le oʻo i le taimi o le taimi 1 ma Time 2 i luga o le Initaneti i le taimi 2 ma Time 3, faasologa. O taunuuga e leai se faʻaleleiaiga sili (Δx 2 = 8.91, Δdf = 4, p > .05). Lona lua, o le toe faʻafouina mafuaʻaga faʻataʻitaʻiga (M3) ma le satauro-faʻasolosolo aafiaga o Initaneti faʻafitauli i se taimi muamua taimi (Taimi 1 ma le Taimi 2) i mulimuli ane olaga faamalieina ma le leai o se faamoemoe (Taimi 2 ma le Taimi 3) maua ai se sili fetaui lelei i faʻamatalaga nai lo le mautu faataitaiga (Δx 2 = 93.74, Δdf = 4, p <.001). Lona tolu, a o le faʻataʻitaʻi o le faʻataʻitaʻiga (M4) fetaui lelei faʻamatalaga sili atu nai lo M1 (mautu faʻataʻitaʻiga) ma M2 (mafuaʻaga faʻataʻitaʻiga), o lenei faʻataʻitaʻiga e leʻi faʻaleleia atili le faʻafetaui talafeagai pe a faʻatusatusa i le M3, o le faʻafouina mafuaʻaga faʻataʻitaʻiga (Δx 2 = 8.57, Δdf = 4, p > .05). O le mea lea, M3 foliga mai o le sili fetaui fetaui faʻataʻitaʻiga i tulaga o parsimony, e ui o le M4 na faʻaalia se taua tele faʻaleleia pe a faʻatusatusa i le M3 (p = .04 faʻaaogaina o le tasi-tail faʻataʻitaʻiga) e ono ono tatau foʻi ona uaʻi iai. I nisi upu, o le faʻamaumauga lagolagoina le talitonuga faʻapea o le Initaneti o mea ua fai ma vaisu e mafua ai le maualalo o le olaga ma le maualuga o le leai o se faamoemoe i le lumanaʻi, ae le faʻapea (Laulau Le(Table44).

Laulau 4

Faʻatusa fetaui faʻasino igoa o fua faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga (N = 2023)

faʻataʻitaʻigafaʻamatalagax 2dfCFINFITLIRMSEAFaataʻitaʻi faʻatusatusagaΔx 2Δdfp
MM1IA Time 1144.0933.97.96.96.04----
MM2LS Time 16.241.001.001.00.02----
MM3HL Time 11.431.001.001.00.00----
MM4IA Time 2154.5933.97.96.96.04
MM5LS Time 218.241.001.00.99.04
MM6HL Time 24.731.001.001.00.02
MM7IA Time 3179.7233.97.96.95.05----
MM8LS Time 37.641.001.001.00.02----
MM9HL Time 311.531.001.00.99.04----
M1Faataitaiga tumau4304.641794.95.92.95.03----
M2Faʻafanua Causal4295.731790.95.92.95.03M1 vs. M28.914.06
M3Suʻega mafuaʻaga faʻapena4210.901790.96.93.95.03M1 vs. M393.744.00
M4Fua faʻatatau faʻatau4202.331786.96.93.95.03M1 vs. M4102.314.00
M2 vs. M493.404.00
M3 vs. M48.574.07

MM Fua faʻatatau (eg, MM1 Fua faʻataʻitaʻi 1)

ata LeFigure22 o loʻo faʻaalia atili ai le tele o faʻasalalauga o le faʻasolosolo o le mafuaʻaga o le mafuaʻaga (M3). Muamua, i le taimi o 1, o le itupa (o le tane) na fetaui ma le leai o se faamoemoe (β = .08, p <.001) ma le maualalo le tamaoaiga o le aiga (mauaina o le CSSA) na le lelei le fesoʻotaʻi ma le talavou faamalieina olaga (β = −.08, p <.001). Lona lua, o vaisu a le au Initaneti i le Taimi 1 na i ai se aafiaga lelei umi i luga o le leai o se faamoemoe i le Taimi 2 (β = .21, p <.001), ma le leaga-faʻasolosolo aafiaga i lo latou olaga faʻamalieina i le Taimi 2 (β = −.12, p <.001), pe a maeʻa ona faʻatonutonu mo a latou aʻafiaga soli tulafono ma le faʻatosina e fesuiaʻiga o tagata. Lona tolu, mai le Taimi 2 e oʻo i le Taimi 3, Initaneti o mea ua fai ma vaisu le le lelei i le olaga (β = −.10, p <.01), ae o le valoʻaga o le leai o se faamoemoe e le taua (β = .04, p > .05).

O se faila i fafo o loʻo uuina ai se ata, ata tusi, ma isi. Igoa ole mea 12187_2017_9494_Fig2_HTML.jpg

Faʻataʻitaʻiga o Mafuaʻaga o Mafuaʻaga (M3): Faʻafesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga i le va o vaisu Initaneti, faʻamalieina o le olaga, ma le leai o se faamoemoe i luga o galu e tolu (N = 2023)

Talanoaga

O le tele o suʻesuʻega muamua i luga o le sootaga i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia i tupulaga talavou ua faʻavae i luga o le faʻasologa o faʻasologa. E pei o lea, o faʻamatalaga umi mai se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e talafeagai mo tagata suʻesuʻe e malamalama ai pe o le manuia o le soifua maloloina o se tulaga lamatia mo vaisu a le autalavou talavou po o ona taunuuga. O le suʻesuʻega o loʻo i ai nei o loʻo faʻatupuina lenei faʻamoemoe e ala i le suʻesuʻeina o fesoʻotaʻiga umi i le va o vaisu i luga ole Initaneti ma faʻamaoniga e lua o le soifua manuia o le tagata lava ia, le faamalieina o le olaga ma le leai o se faamoemoe, i se faʻataʻitaʻiga tele o talavou a Hong Kong.

E faavae i luga o le tolu-wave cross-lagged panel design, o taunuuga na lagolagoina ai se mafuaʻaga o mafuaʻaga na mafua ai le avea ma vaisu i le Initaneti na faʻaitiitia ai le soifua manuia o le tagata lava ia ina ua maeʻa le tulaga faavae ma aafiaga o le itupa, tausaga, ma le tulaga tamaoaiga o aiga. O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga lea na faʻaalia ai fefaʻasoaʻiga e le o lagolagoina. O nei sailiiliga e maua ai ni malamalamaaga fou i le itu o fegalegaleaiga i le va o amioga faʻainitaneti i le Initaneti ma le soifua manuia o le autalavou. I le faʻatusatusa atu i suʻesuʻega o vaevaega, o le faʻaaogaina o le mamanu ma le faʻavaeina o le faʻatulagaina o mea e fai ma faʻataʻitaʻiga, o se auala sili atu ona faigata e suʻesuʻe ai mataupu o le mafuaʻaga ma le tali atu.

Na maua ai o le initaneti ua fai ma sui o le olaga le maualalo o le olaga ma le maualuga o le leai o se faamoemoe i le taimi umi, ae o aʻafiaga i luga o le tele o faʻamaoniga o amioga lelei i le Initaneti e le taua tele. E ui o lenei sailiiliga e faʻamaonia ai le le lelei o le sootaga i le va o le Initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia, o le taʻiala o lenei faʻapotopotoga e na o se vaega e ogatasi ma faʻamatalaga ua lipotia muamua (Cao et al. ; Ko et al. ; Whang et al. ). Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai faʻamatalaga e faʻaalia ai o talavou o loʻo i ai i le taimi muamua o le faʻafitauli o le mafaufau e faigofie lava ona aʻafia i le tagofia o mea ua fai ma vaisu i le faaaogaina o le Initaneti (eg, Lemmens et al. ). O se suʻesuʻega a Bozoglan et al. () faʻaalia o le maualalo o le olaga, maualalo o le manatu o le tagata ia te ia lava, ma le maualuga o le nofo toʻatasi na vaʻai i vaisu i luga o le Initaneti i tamaiti aoga i le iunivesite. I se isi suʻesuʻega umi (Lemmens et al. ), o le maualalo o le sologa manuia o le mafaufau na maua mai o se mafuaʻaga nai lo se taunuuga o le faʻaaogaina o le komepiuta ma taaloga vitio. Sun ma Shek () na lipotia mai ai foi o le olaga faamalieina na vavalalataina le sootaga i le va o uiga lelei ma se lisi o amio a le autalavou i faafitauli i lena faaiuga lelei e uiga i le olaga e afaina ai amioga i faafitauli i le lumanai e ala i le mafai ai ona atinaʻe le tuputupu ae o le autalavou. O nei sailiiliga na liua e fautua mai ai se ala mafuaʻaga mai le soifua maloloina lelei i vaisu i le Initaneti.

I le taimi nei, e toaitiiti sikola sikolasū e talitonu e iai se fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le mafaufau lelei ma le tagofia o le Initaneti: ae o le tasi e le lelei le soifua manuia e mafai ona faʻaaogaina le Initaneti e avea ma taʻiala e aloese ai mai le atuatuvale na te iloa i le mea moni , o le faatofuina o ia lava i totonu o le lalolagi o le Initaneti, o le mea moni e tupu ai faafitauli moni o le olaga ma lagona o le tuulafoaiina, ma o le mea lea e faateteleina ai le soifua manuia o le tagata lava ia. O le mea e leaga ai, o le faʻataʻitaʻiga e leʻi maua ai le lagolago tele i lenei suʻesuʻega.

E tele faʻamatalaga faʻamaonia mo faʻamatalaga o loʻo i ai nei. Muamua, o mea na maua e mafai ona avea o se faʻamaoniga mo le faʻaaogaina o mea e faʻaaogaina. O le mea lea, o tagata talavou oe ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti ua latou faamuamua le faamuamua i lo latou faaaogaina i luga o le Initaneti nai lo isi mea ma lagona ai se lagona o le fesuiai pe a oo i le initaneti. E le afaina pe o muamua le tamaititi i le tulaga o le mafaufau pe leai foi, o le faʻalavelave lea e vavaeeseina ai le tagata mai lona olaga moni e mafua ai faʻafitauli faʻalelei (eg, aiga, suʻesuʻega, faʻafitauli faʻapitoa) ma faʻaitiitia le tulaga o le ola manuia . Mo se faʻataʻitaʻiga, o faafitauli moe e masani lava ona lipotia mai o se taunuuga o le tagofia o Initaneti (Chen ma Gau ; Do et al. ), ma le le lava o le moe e fesoʻotaʻi ma se tulaga maualuga o le faamalieina i le olaga (Piper ; Van Praag ma Ferrer-i-Carbonell ) ma se maualuga maualuga o le leai o se faamoemoe (McCall ma Black ). O le mea lea, o faafitauli faaletino e mafua mai i le faʻaaogaina e le tasi o le Initaneti e aʻafia ai le lelei o le olaga o se tagata.

Lona lua, e ui lava o faafitauli muamua i le mafaufau e pei o le atuatuvale, popolega, ma popolega lautele e mafai ona taulai atu ai le talavou i le tagofia o le Initaneti, o faafitauli e ono le lava le malosi mo talavou e avea ma vaisu i luga o le Initaneti. E manino lava isi isi mea e fesoasoani i le atinaʻeina ma le tausia o vaisu i le Initaneti. Mo se faʻataʻitaʻiga, maualuga le le mautonu o le tagata (Lee et al. ), avanoa saoloto i le Initaneti (Young ), faʻamalosia lelei o amioga i le initaneti (faʻataʻitaʻiga, lagona o le ausia, faʻaititia le tuulafoaiina), o le talitonuga faʻamaonia o le Initaneti o se uo na te faʻanoanoaina mafatiaga o tasi (Davis ), ma isi. A aunoa ma nei tulaga, o le le lelei o le soifua manuia o le mafaufau na o ia lava e le mafai ona afaina ai amioga tau vaisu i luga o le initaneti. Lona tolu, e mafai foʻi ona faʻafetaui le mafuaʻaga o le faʻamalosia o le soifua manuia ma le initaneti e isi mea faʻapitoa e pei o le pulea lelei o matua. Na maua e tagata suʻesuʻe e faapea o talavou na lipotia mai amioga sili ona mataʻituina e o latou matua e faʻaalia ai le le lava o le Initaneti amioga nai lo i latou o loʻo lipotia lipoti le itiiti a matua (Li et al. ). O le mea moni lava, o suʻesuʻega loloto e manaʻomia e suʻesuʻe ai aafiaga o le aufaʻatusitala eseese ma faʻataʻitaʻi atili ai le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi lea na iloa e taua tele i lenei suʻesuʻega. E le gata i lea, e ui o le lagolago mo le faʻataʻitaʻiga e le malosi, o le mea taua tele o le faʻatagaina o le lagi e faʻamaonia ai e manaʻomia le suʻesuʻeina o lenei faʻataʻitaʻiga e faʻaaoga ai le tele o galu o taimi umi.

O faʻamatalaga o loʻo i ai i le taimi nei o loʻo i ai faʻamatalaga masani ma aoga mo tagata suʻesuʻe ma fomaʻi galulue ma le autalavou. E le gata i lea, ona o ni nai suʻesuʻega na suʻesuʻeina ai le mafutaga umi i le va o le initaneti ma le leai o se faamoemoe, o le maua o le Initaneti ua atili ai ona lagona lagona o le leai o se faamoemoe i luga o le taimi ua faaopoopo atu i tusitusiga o lenei fanua. Aemaise lava, e taʻu mai ai o le manuia o le tagata lava ia e le o se mea taua e taʻitaʻia ai le tagofia o le Initaneti. O se tasi o mea e ono mafai ona fai, oi latou e maualuga le soifua manuia o le tagata lava ia e mafai foi ona faigofie i vaisu i le Initaneti. I le isi itu, oi latou e maualalo le soifua manuia o le tagata lava ia atonu o le a leai se malosi e fai ai ma vaisu ma e leai lava se latou faʻaosofiaga e faaumiumi le vavalalata i le Initaneti. O faʻamatalaga o loʻo i ai o loʻo taʻu mai ai e iai se manaʻoga e vaʻavaʻai i fesoʻotaʻiga masani i le va o le soifua manuia o le tagata lava ia ma vaisu.

O le mea moni lava, o sailiga e maua ai se faʻailoga fou i le ala e faʻaleleia ai le ola lelei o le tamaititi. Aemaise lava, ua finau tagata suesue e faapea, o le leai o se faamoemoe o se mea iloga o le atuatuvale ma le ola i le tino (Minkoff et al. ), ma o lena leai se faamoemoe o le a oo atu ai i se faasologa o le leai o se faamoemoe e aofia ai le pasi ese ma le maualalo o le tutumau, popole ma le faanoanoa, faaitiitia le taua o le tagata lava ia ma le le mafaia ona iloa le pulea o mea le lelei. Ina ia faʻaitiitia le leai o se ola o le tupulaga talavou ma faʻaleleia lo latou ola lelei, o fuafuaga ma mea faigaluega e mafai ona fesoasoani e folasia ma togafitia amioga tau vaisu i le Initaneti e tatau ona iloiloina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o suʻesuʻega ua fautua mai ai o le amio faʻasalaga faʻapitoa lea e faʻatatau tonu i vaisu i luga o le Initaneti e mafai ona aoga i le faʻaitiitia o faʻamaoniga (King et al. ; Jorgenson et al. ; Winkler et al. ; Talavou ). E faʻavae i luga o lenei auala, fesoasoani i tagata tomai faapitoa i le aʻoga poʻo nofoaga faʻalapotopotoga e mafai ona taulaʻi i le mataʻituina o tupulaga talavou 'amioga i le Initaneti (e pei o le fesoasoani i le tamaititi ia faamaumau a latou lava gaoioiga i luga o le initaneti), faasaʻoina o le malamalama o tupulaga talavou e uiga i le Initaneti, ma le aoaoina o le taimi sini o le faatulagaina o sini. O le tele o taumafaiga e aofia uma ai fautuaga a le tagata lava ia ma le gaioiga a le aiga ua maua foi le aoga i le faaitiitia o le taimi na faaaluina i luga o le initaneti ma faafitauli e fesootai i le mafaufau (Shek et al. ). A o le talavou e le tele se vaisu i luga o le Initaneti, atonu latou te ono auai i fegalegaleaiga masani ma fegalegaleaiga ma fausia ai se mafutaga vavalalata lea e mafai ona fesoasoani e faatupuina se lagona o le faamoemoe mo le lumanaʻi i le tupulaga talavou (Stoddard et al. ). E manino lava, o isi mea e mafai ona fesoasoani i le initaneti (faʻapitoa, gaioiga faaleaiga), e tatau foi ona tatou iloiloina nei itu. Ma le mea mulimuli, o tagata eseese e aofia ai faiaoga, mātua ma tamaiti lava ia e tatau ona nofouta i taunuuga leaga o le tagofia o le Initaneti. O faʻamatalaga nei e mafai ona faʻaaogaina e atiaʻe ai faʻamatalaga e puipuia ai faʻamaoniga mo le tagofia o le Initaneti.

E tele ni tapulaa o lenei suʻesuʻega e tatau ona matauina. Muamua, e ui lava na matou faʻaaogaina le faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma faʻamaumauga umi na aoina i luga o le tolu tausaga e faʻaleagaina ai sootaga i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia i le tupulaga talavou, o faʻamaumauga e faʻavae i suʻesuʻega ma le faʻataʻitaʻiga e manaʻomia e faʻamaonia ai na mafuaʻaga ma mafuaʻaga mafutaga. O suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiina e faʻataʻitaʻi atili ai pe suia le amio a le autalavou i luga o le Initaneti o le a faʻaleleia ai o latou olaga ma faʻaitiitia ai le leai o se faamoemoe. Lona lua, ao tatou pulea le aʻafiaga o le tele o le tele o tagata, e ala i le aofia ai o fesuiaiga ua fuaina i le Time 1 i faʻataʻotoga laugatasia, na manatu ai o nei mea o le ai ai le faatosinaga tuusao i vaisu i le Initaneti, faamalieina o le olaga, ma le leai o se faamoemoe e fuaina i le Time 1, ma na o aʻafiaga le faʻaalia i luga o nei mea ua fuaina i galu mulimuli ane e ala i latou aafiaga faʻaleagaina. Peitaʻi, e ono mafai ona fesuisuiaʻi tagata tau suiga i le gasologa o le taimi (faʻataʻitaʻiga, tulaga tau tamaoaiga o le aiga) ma e mafai foi ona i ai se fesoʻotaʻiga faʻatasi i le va o tagata faʻataʻitaʻi ma nei mea i taimi mulimuli ane. O le mea lea, o suʻesuʻega i le lumanaʻi e mafai ona aofia ai nei mea taua e pei o fefaʻasoaʻiga i galu taitasi pe a suʻesuʻeina le sootaga i le va o le initaneti ma le soifua manuia o le tagata lava ia. E le gata i lea, o loʻo i ai ni faʻamaoniga e faʻaalia ai le sili atu le lelei o fesoʻotaʻiga i le va o faafitauli i le faʻaaogaina o le Initaneti ma le soifua maloloina na sili atu ona malosi i totonu o tamaitai matutua nai lo alii O le a manaia le suʻesuʻeina o le eseesega o tamaʻitaʻi i totonu o nei mafutaga i tupulaga talavou e ala i le faʻaaogaina o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga o vaega taʻitasi.

O le tapulaʻa mulimuli o le aʻafiaga o aʻafiaga o loʻo maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai nei e matua vaivai lava, aemaise lava le aafiaga o le tagofia o le Initaneti i le taimi 2 i le leai o se faamoemoe ma le faamalieina o le olaga i le taimi 3. E tasi le faʻamalamalamaga o le soifua manuia o le tauleʻaleʻa i le tausaga mulimuli o aʻoga maualuga i le aʻoga maualuga e aʻafia tele i isi itu nai lo le initaneti, e pei o le atuatuvale o le ulufale atu i le aʻoga maualuga. O le mea lea, o le feteʻenaʻiga faaopoopo lea e mafai ona faʻamatalaina e le Intaneti ua fai ma faʻagata. E le gata i lea, o aʻafiaga o le tagofiaina o le Initaneti i le leai o se faamoemoe ma le faamalieina o le olaga e ono mafai ona faʻamalosia e nisi itu, e pei o galuega a tamaiti aʻoga, e leʻi suʻesuʻeina i le taimi nei. I suʻesuʻega i le lumanaʻi, o le a mafai ona toe suʻesuʻeina le faʻaaogaina o aʻafiaga o aʻoga a le tamaititi aʻoga ma le popole ile sootaga i le va o le tagofia o le Initaneti ma le ola lelei faaletagata lava ia. E ui lava o aʻafiaga o loʻo maua i le suʻesuʻega o loʻo i ai i le taimi nei e faʻapitoa, o mea na maua e mafai ona manatu e taua.

Faʻafetai

O suʻesuʻega umi i le PATHS Project ma tapenapenaga mo lenei pepa o loʻo lagolagoina e le Hong Kong Jockey Club Charities Trust. O vaega o lenei suʻesuʻega na tuʻuina atu i le Fonotaga Faʻavaomalo e uiga i le "Fausiaina o se Lumanai Lelei mo Tagata Matutua: O le Matafaioi o Atinaʻe Atinaʻe Talavou, Aiga ma Alalafaga", Hong Kong, ile Me 12, 2016.

Faʻasinomaga Faʻamatalaga

Lu Yu, Telefoni: (852) 2766 4859, [imeli puipuia].

Daniel Tan Lei Shek, [imeli puipuia].

mau faasino

  • Abramson LY, Metalsky GI, LB LB. Faamoemoega o le leai o se faamoemoe: O se faavae e faavae i le faavae o le atuatuvale. Toe Iloiloina o le Mafaufau. 1989;96:358–372. doi: 10.1037/0033-295X.96.2.358. [Cross Ref]
  • Ahlstrom M, Lundberg NR, Zabriskie R, Eggett D, Lindsay GB. O aʻu, loʻu toʻalua, ma laʻu avatar: O le sootaga i le va o le faʻamalieina o le ulugalii ma le taʻalo tele i multiplayer i luga o le initaneti faʻataʻaloga taʻalo (MMORPGs) Journal of Leisure Research. 2012;44(1):1–22. doi: 10.1080/00222216.2012.11950252. [Cross Ref]
  • Alpaslan AH, Soylu N, Kocak U, Guzel HI. O faʻafitauli faʻainitaneti faʻapitoa na sili ona taatele i tupulaga talavou a Turiki ma faʻalavelave faʻavaivai sili nai lo pulega. Galuea Paediatrica. 2016;105(6):695–700. doi: 10.1111/apa.13355. [PubMed] [Cross Ref]
  • American Psychiatric Association. Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu. 4. Uosigitone, DC: Tusitala; 1994.
  • American Psychiatric Association. Faʻamaumauga faʻamaonia ma le fuainumera o mafaufauga faaletonu. 5. Uosigitone, DC: Tusitala; 2013.
  • Anderson JC, Gerbing DW. Faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaina o le faʻatulagaga i le faʻatinoga: O se toe iloiloga ma ni laasaga e lua-laasaga fautuaina. Fomaʻi Faʻapitoa. 1988;103(3):411–423. doi: 10.1037/0033-2909.103.3.411. [Cross Ref]
  • Beard KW. Initaneti i luga o le Initaneti: O se toe iloiloga o metotia o iloiloga o loʻo i ai nei ma fesili e mafai ona iloiloina. Cyberpsychology & Amioga. 2005;8: 7-14. Pule: 10.1089 / cpb.2005.8.7. [PubMed] [Cross Ref]
  • Beck AT, Weissman A, Lester D, Trexler L. O le fua o le le mautonu: O le leai o se faamoemoe. Journal of Consulting and Clinical Psychology. 1974;42(6):861–865. doi: 10.1037/h0037562. [PubMed] [Cross Ref]
  • Beck AT, Steer RA, Kovacs M, Garrison B. O le leai o se faamoemoe ma mulimuli ane pule i le ola: Se sefulu tausaga le umi o suesuega o tagata mamaʻi na togafitiga i le tuusao. Amerika Journal of Psychiatry. 1985;142: 559-563. doi: 10.1176 / ajp.142.5.559. [PubMed] [Cross Ref]
  • Bentler PM, Bonett DG. O faʻamaoniga taua ma le lelei e fetaui lelei i le auʻiliʻiliga o fausaga o le vavalalata. Fomaʻi Faʻapitoa. 1980;88:588–606. doi: 10.1037/0033-2909.88.3.588. [Cross Ref]
  • Bozoglan, B., Demirer, V., & Sahin, I. (2013). O le tuua toʻatasi, manatu o le tagata ia te ia lava, ma le olaga ua faamalieina o ni tagata vavalo i le Initaneti o mea ua fai ma vaisu: o se feutanaʻiga o feutanaʻiga i le va o tamaiti aʻoga iunivesite i Take. Scandinavian Journal of Psychology, 54(4), 313-319. [PubMed]
  • Byun, S., Ruffini, C., Mills, JE, Douglas, AC, Niang, M., Stepchenkova, S., Lee, SK, Loutfi, J., Lee, JK, Atallah, M., & Blanton, M . (2009). Initaneti ua fai ma vaisu: metasynthesis o le 1996-2006 suʻesuʻega tele. Cyberpsychology & Amioga, 12, 203-207. [PubMed]
  • Cao F, Su L. Internet addiction i tamaiti talavou Saina: Faʻasalaga ma mafaufauga faʻapitoa. Tamaititi: Tausiga, Soifua Maloloina ma Atinae. 2007;33: 275-281. [PubMed]
  • Cao H, Sun Y, Wan Y, Hao H, Tao F. Faʻaaogaina le faʻaaogaina o le initaneti i tupulaga talavou Saina ma lona fesoʻotaʻiga i uiga o le mafaufau ma le faamalieina o le olaga. BMC Soifua Maloloina. 2011;11:802. doi: 10.1186/1471-2458-11-802. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Caplan SE. Filifiliga mo fegalegaleaiga faʻaagafesootai i le initaneti: O se talitonuga o le faʻaogaina o le initaneti ma le soifua manuia o le mafaufau. Fesootaiga Fesootaiga. 2003;30: 625-648. Pule: 10.1177 / 0093650203257842. [Cross Ref]
  • Caplan S, Williams D, Yee N. Faʻaaogaina le initaneti ma le manuia o le mafaufau i le au taaalo MMO. Komepiuta i amioga a le tagata. 2009;25: 1312-1319. doi: 10.1016 / j.chb.2009.06.006. [Cross Ref]
  • Tsuen Wan Centre, Chinese YMCA o Hong Kong. (2004). Suesue i luga o le initaneti faʻaaogaina amioga. Tsuen Wan Center, Chinese YMCA o Hong Kong, Hong Kong.
  • Chak K, Leung L. Shyness ma nofoaga o le pulea e avea ma tagata vavalo i mea tau initaneti ma le faʻaaogaina o le initaneti. Cyberpsychology & Amioga. 2004;7(5):559–570. doi: 10.1089/cpb.2004.7.559. [PubMed] [Cross Ref]
  • Chen YL, Gau SS. Moega o le moe ma vaisu i le initaneti i tamaiti ma talavou: O se suesuega umi. Journal of Sleep Research. 2016;25(4):458–465. doi: 10.1111/jsr.12388. [PubMed] [Cross Ref]
  • Cheng C, Li AY. Initaneti o vaisu masani ma le lelei o le (moni) soifua: O se faʻataʻitaʻiga o 31 malo i le fitu itu o le lalolagi. Cyberpsychology, Faʻafailele ma Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai. 2014;17(12):755–760. doi: 10.1089/cyber.2014.0317. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Clark LA, Watson D. Faʻamaonia le faʻamaoni: Mataupu autu i le atinaʻeina o fua faʻatau. Suesuega Faʻapitoa. 1995;7:309–319. doi: 10.1037/1040-3590.7.3.309. [Cross Ref]
  • Dalal PK, Basu D. Twenty years of addiction addiction ... quo Vadis? Indian Journal of Psychiatry. 2016;58(1):6–11. doi: 10.4103/0019-5545.174354. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Davis RA. Se faʻataʻitaʻiga-amioga faʻalelei o le faʻaaogaina o le initaneti. Komepiuta i amioga a le tagata. 2001;17:187–195. doi: 10.1016/S0747-5632(00)00041-8. [Cross Ref]
  • Diener E. Soifua manuia. Fomaʻi Faʻapitoa. 1984;95:542–575. doi: 10.1037/0033-2909.95.3.542. [PubMed] [Cross Ref]
  • Diener E, Emmons RA, Larsen RJ, Griffin S. O le faamalieina i le fua o le ola. Aotelega o le Iloiloga o le Tagata. 1985;49:71–75. doi: 10.1207/s15327752jpa4901_13. [PubMed] [Cross Ref]
  • Faia E, YA E, Bautista M, Foo K. O mafutaga i le va o le tagata e lipotia le moe ma le taimi o le soifua maloloina o talavou: O le a le matafaioi o le taimi faʻaalu i luga o le initaneti? Moega Faʻafefe. 2013;14: 195-200. doi: 10.1016 / j.sleep.2012.09.004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Engelberg E, Sjoberg L. Faaaogaina o le Initaneti, tomai agafesootai ma fetuutuunaiga. Cyberpsychology & Amioga. 2004;7: 41-47. Pule: 10.1089 / 109493104322820101. [PubMed] [Cross Ref]
  • Fu KW, Chan WS, Wong PW, Yip PS. Initaneti i luga ole Initaneti: Faʻateleina, faʻamaonia le faʻamaoni ma faʻamaonia i tupulaga talavou i Hong Kong. Le British Journal of Psychiatry. 2010;196: 486-492. doi: 10.1192 / bjp.bp.109.075002. [PubMed] [Cross Ref]
  • Gentile DA, Choo H, Liau A, Sim T, Li D, Fung D, Khoo A. Taaloga faʻafiafiaga vitio faʻataʻitaʻiga i le va o talavou: O se suʻesuʻega umi lua tausaga. Pediatrics. 2011;127:e319–e329. doi: 10.1542/peds.2010-1353. [PubMed] [Cross Ref]
  • Goldberg, I. (1995). Initaneti Faʻafitauli Faʻainitaneti (IAD) - Faʻamaumauga o faʻamaumauga. Toe aumai mai http://www-usr.rider.edu/~suler/psycyber/supportgp.html.
  • Gollob H, Reichardt C. Faʻamatalaina ma le fuaina o aʻafiaga tuusaʻo e manatu o le lags taimi e taua tele. I: Collins L, Horn J, faatonu. Auala sili ona lelei mo le auʻiliʻiliga o suiga: Faʻagasolo lata mai, fesili e leʻi taliina, faatonuga i le lumanai. Uosigitone: American Psychological Association; 1991. pp. 243-259.
  • Griffiths MD. Initaneti i luga o le Initaneti: O se mataupu mo suʻesuʻega tau mafaufau? Clinical Psychology Forum. 1996;97: 32-36.
  • Fesootaiga Faavaomalo Faavaomalo. (2016). Faʻamaumauga o fesoʻotaʻiga ma fuainumera 2016. Toe aumai mai http://www.itu.int/en/ITUD/Statistics/Documents/facts/ICTFactsFigures2016.pdf.
  • Jorgenson AG, Hsiao RC, Yen CF. Iniseti i luga ole Initaneti ma isi vaisu amioga. Child and Adolescent Clinical Clinics Clinical o Amerika i Matu. 2016;25(3):509–520. doi: 10.1016/j.chc.2016.03.004. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kim K, Ryu E, Chon MY, Yeun EJ, Choi SY, Seo JS, Nam BW. Iniseti i le Initaneti i tupulaga talavou Korea ma lona sootaga i le atuatuvale ma le suicidal ideation: O se suʻesuʻega fesili. International Journal of Nursing Studies. 2006;43: 185-192. doi: 10.1016 / j.ijnurstu.2005.02.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Tupu DL, Delfabbro PH, Griffiths MD, Gradisar M. Iloiloina o mataupu tau falemai o le initaneti togafitiga o vaisu: O se iloiloga faʻaleleia ma le iloiloga ole CONSORT. Suʻesuʻega o Suʻesuʻega Faʻasoifua Maloloina. 2011;31(7):1110–1116. doi: 10.1016/j.cpr.2011.06.009. [PubMed] [Cross Ref]
  • Ko CH, Yen JY, Chen CS, Chen CC, Yen CF. Faʻasalaga alofa faʻapitoa i le initaneti i tagata aʻoga kolisi: O se suʻesuʻega faatalanoaga. CNS Spectrums. 2008;13: 147-153. Pule: 10.1017 / S1092852900016308. [PubMed] [Cross Ref]
  • Koronczai B, Kokonyei G, Urban R, Kun B, Papay O, Nagygyorgy K, Griffiths M, Demetrovics Z. Le aafiaga o le aufaasālalau o le manatu o le tagata ia te ia lava, popolega ma popolega i le va o le faamalieina i foliga o le tino ma le faafitauli o le faaaogaina o le initaneti. American Journal of Drug and Alcohol Abuse. 2013;39(4):259–265. doi: 10.3109/00952990.2013.803111. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kowert R, Vogelgesang J, Festl R, Quandt T. Psychosocial mafuaaga ma taunuuga o taaloga i luga o le initaneti. Komepiuta i amioga a le tagata. 2015;45: 51-58. doi: 10.1016 / j.chb.2014.11.074. [Cross Ref]
  • Kraut R, Patterson M, Lundmark V, Kiesler S, Mukopadhyay T, Scherlis W. Faʻamatalaga ole fesoʻotaʻiga: O se tekonolosi faʻavafealoloa e faʻaititia ai le auai lautele ma le soifua manuia o le mafaufau? American Psychologist. 1998;53:1017–1031. doi: 10.1037/0003-066X.53.9.1017. [PubMed] [Cross Ref]
  • Kuss DJ, Griffiths MD, Karila L, Billieux J. Internet addiction: O se iloiloga faʻaleleia o suʻesuʻega o le epidemiological mo le sefulu tausaga talu ai. Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi Faʻataʻitaʻi. 2014;20: 4026-4052. Pule: 10.2174 / 13816128113199990617. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lee HW, Choi JS, Shin YC, Lee JY, Jung HY, Kwon JS. Faʻalavelave i le initaneti: Faʻafefiloi ma taaloga faʻaletonu. Cyberpsychology, Faʻafailele ma Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai. 2012;15(7):373–377. doi: 10.1089/cyber.2012.0063. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lemmens, JS, Valkenburg, PM, & Peter, J. (2011a). Mafuaʻaga Psychosocial mafuaʻaga ma taunuʻuga o taʻaloga faʻapitoa. Computers in Human Human, 27(1), 144-152.
  • Lemmens, JS, Valkenburg, PM, & Peter, J. (2011b). O aʻafiaga o faʻataʻitaʻiga leaga i amioga leaga. Lautusi o le Autalavou ma le Tupulaga Talavou, 40(1), 38-47. [PMC free article] [PubMed]
  • Lester D. Hopelessness i tamaiti aʻoga o le aʻoga i le salafa o le lalolagi: O se toe iloiloga. Lisi o Faalavelave Afaina. 2013;150: 1204-1208. Pule: 10.1016 / j.jad.2013.04.055. [PubMed] [Cross Ref]
  • Li X, Li D, Newman J. Matua faʻamalosia amioga ma le mafaufau ma faʻafitauli faʻaaoga i luga o le initaneti i tupulaga talavou Saina: O le aufaasālalau o le pulea e le tagata o ia lava. Cyberpsychology, Faʻafailele ma Fegalegaleaiga Faʻaagafesootai. 2013;16(6):442–447. doi: 10.1089/cyber.2012.0293. [PubMed] [Cross Ref]
  • Lin CH, Chen SK, Chang SM, Lin SSJ. Fesoʻotaiga vavalalata i le va o faʻafitauli faʻaoga i le initaneti ma suiga o olaga. Komepiuta i amioga a le tagata. 2013;29: 2615-2621. doi: 10.1016 / j.chb.2013.06.029. [Cross Ref]
  • Lo SK, Wang CC, Fang W. Faʻatonuga o le vavalalata tagata ma le popolega lautele i le au taaalo i luga o le initaneti. Cyberpsychology & Amioga. 2005;8: 15-20. Pule: 10.1089 / cpb.2005.8.15. [PubMed] [Cross Ref]
  • McCall WV, Black CG. Le fesoʻotaʻiga i le va o le ola pule ma le tigā: Faʻamatalaga masani. Ripoti a le Lotoifale o loʻo i ai nei. 2013;15(9):389. doi: 10.1007/s11920-013-0389-9. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Minkoff K, Bergman E, Beck AT, Beck R. Hopelessness, atuatuvale, ma taumafai e pule i le ola. Amerika Journal of Psychiatry. 1973;130(4): 455-459. [PubMed]
  • Taʻitaʻifuʻe lemu. Faaaogaina i le Initaneti ma lona sootaga ma le tuuatoatasi. Cyberpsychology & Amioga. 2001;4(3):93–401. doi: 10.1089/109493101300210303. [PubMed] [Cross Ref]
  • Morahan-Martin J, Schumacher P. O le nofo agavaʻa ma le faʻaogafesootai o le initaneti. Komepiuta i amioga a le tagata. 2003;19:659–671. doi: 10.1016/S0747-5632(03)00040-2. [Cross Ref]
  • Odaci H, Çelik ÇB. O ai faʻafitauli faʻapitoa i luga ole initaneti? O se suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o le initaneti ma le matamuli, tuulafoaiina, faʻasoesa, osofaʻiga ma le manatu o le tagata lava ia. Komepiuta i amioga a le tagata. 2013;29: 2382-2387. doi: 10.1016 / j.chb.2013.05.026. [Cross Ref]
  • Pies R. E tatau i le DSM-V ona filifilia le "vaisu i luga o le initaneti" o le le atoatoa o le mafaufau? Fomaʻi. 2009;6: 31-37. [PMC free article] [PubMed]
  • Piper AT. Taimi moe ma le faamalieina o le olaga. International Review of Economics. 2016;63(4):305–325. doi: 10.1007/s12232-016-0256-1. [Cross Ref]
  • Senol-Durak E, Durak M. O tulaga faufautua o le olaga faamalieina ma le taua o le tagata lava ia i le va o itu afaina o le soifua manuia o le mafaufau ma faailoga o le faaaogaina o le initaneti. Suesuega Faʻaagafesootai Suesuega. 2011;103(1):23–32. doi: 10.1007/s11205-010-9694-4. [Cross Ref]
  • Shapira NA, Goldsmith TG, Keck PE, Jr, Khosla UM, Mcelroy SL. Faʻafitauli faʻapitoa o tagata taʻitoʻatasi o loʻo iai faafitauli i le initaneti. Lisi o Faalavelave Afaina. 2000;57:267–272. doi: 10.1016/S0165-0327(99)00107-X. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shek DTL. "Faʻaaogaina-lelei" faʻafitauli i le faʻatusaina o le tagata lava ia ma mea taua-isi ma le soifua manuia o le mafaufau i tupulaga talavou Saina. International Journal of Psychology. 1992;27(3): 229.
  • Shek DTL. O le fesoʻotaʻiga a matua-talavou e feeseeseaʻi ai i le soifua maloloina o le mafaufau, fetuunaiga o aʻoga, ma amio faʻaletonu. Agafesootai ma le Tagata. 1997;25(3):277–290. doi: 10.2224/sbp.1997.25.3.277. [Cross Ref]
  • Shek DTL, Lin L. Le soifua manuia o le tagata ma le soifuaga lelei o le olaga o talavou i Hong Kong: Faʻataʻatia mea tau tamaoaiga ma taimi taimi? Suesuega Faʻaagafesootai Suesuega. 2014;117:795–809. doi: 10.1007/s11205-013-0399-3. [Cross Ref]
  • Shek, DTL, Tsui, PF (2012). Aiga ma le tagata lava ia e faʻafetaui ia tupulaga talavou Saina e le lelei le tamaoaiga i Hong Kong. TheScientificWorldJournal, 142689 ID ID. 10.1100 / 2012 / 142689. [PMC free article] [PubMed]
  • Shek DTL, Yu L. Internet addiction i talavou a Hong Kong: Faʻamaumauga ma faʻasalalauga faʻapitoa. Faʻamaumauga Faʻavaomalo o le le atoatoa ma le Atinaʻe o Tagata. 2012;11: 133-142.
  • Shek DTL, Yu L. Internet addiction phenomenon i le talavou i Hong Kong. Faʻamatalaga Faʻavaomalo o le Soifua Maloloina o Tamaiti ma le Atinaʻe o Tagata 2013;6: 145-156.
  • Shek DTL, Yu L. Adolescent le tagofia o le initaneti i Hong Kong: Faʻafeiloaʻi, fesuiaiga, ma fetaui. Lautusi o Pediatric and Adolescent Gynecology. 2016;29: S22-S30. doi: 10.1016 / j.jpag.2015.10.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Shek DTL, Tang VMY, Lo CY. Inisitituti i luga ole Initaneti i tupulaga talavou Saina i Hong Kong: Iloiloga, talaʻaga, ma le faʻaleleia o le mafaufau. Le Scientific World Journal. 2008;8: 776-787. Pule: 10.1100 / tsw.2008.104. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Shek DTL, Tang VMY, Lo CY. Iloiloina o se polokalame ole togafitiga ole initaneti mo tupulaga talavou Saina i Hong Kong. Tupulaga Talavou. 2009;44: 359-373. [PubMed]
  • Shek DTL, Sun RCF, MA CMS, faatonu. Tupulaga talavou Saina i Hong Kong: Soifuaga faaleaiga, soifua manuia o le mafaufau ma amio faʻaletonu. Sigapoa: Springer; 2014.
  • Shek DTL, Yu L, Sun RCF. Initaneti mea ua fai ma vaisu. I: Pfaff DW, Martin E, Pariser E, faatonu. Neuroscience i le 21st seneturi. tulaga lua. Niu Ioka: Springer; 2016.
  • Stoddard SA, McMorris BJ, Sieving RE. E faʻafefea fesoʻotaʻiga faʻalapotopotoga ma le faʻamoemoe i le vaʻaia o sauāga o le talavou? American Journal of Community Psychology. 2011;48(3–4):247–256. doi: 10.1007/s10464-010-9387-9. [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
  • Sun RC, Shek DT. Aafiaga tumau o le atinaʻe lelei o le autalavou ma le faamalieina o le olaga i amioga faʻafitauli i tupulaga talavou i Hong Kong. Suesuega Faʻaagafesootai Suesuega. 2013;114(3):1171–1197. doi: 10.1007/s11205-012-0196-4. [Cross Ref]
  • Van Praag BMS, Ferrer-i-Carbonell A. Fiafia fuafuaina. Oxford: Oxford University Press; 2007.
  • Velezmoro R, Lacefield K, Roberti JW. O le faʻalavelave faʻalogo, sailia o lagona, ma le faʻaaogaina o le initaneti e le au aʻoga. Komepiuta i amioga a le tagata. 2010;26: 1526-1530. doi: 10.1016 / j.chb.2010.05.020. [Cross Ref]
  • Faʻatasi L, Lee S, Chang G. Faʻamatalaga i luga o le Initaneti o faʻamatalaga a le mafaufau: O le faʻataʻitaʻiina o sampling analysis on addiction. Cyberpsychology ma Amio. 2003;6: 143-150. Pule: 10.1089 / 109493103321640338. [PubMed] [Cross Ref]
  • Winkler A, Dörsing B, Rief W, Shen Y, Glombiewski JA. Togafitiga ole vaisu i luga ole initaneti: A meta-iloiloga. Suʻesuʻega o Suʻesuʻega Faʻasoifua Maloloina. 2013;33: 317-329. doi: 10.1016 / j.cpr.2012.12.005. [PubMed] [Cross Ref]
  • Yao MZ, Zhong ZJ. O le nofo toʻatasi, fesoʻotaʻiga vavave faʻatasi ma le initaneti: O se suʻesuʻega kulupu lalaga. Komepiuta i amioga a le tagata. 2014;30: 164-170. doi: 10.1016 / j.chb.2013.08.007. [Cross Ref]
  • Yellowlees PM, Marks S. Faʻafitauli faʻaletonu o le initaneti poʻo vaisu i luga ole initaneti? Komepiuta i amioga a le tagata. 2007;23: 1447-1453. doi: 10.1016 / j.chb.2005.05.004. [Cross Ref]
  • Young KS. Faʻaaogaina i luga o le initaneti: O se mataupu e vaeluaina ai le tala faʻatusa. Lipoti Faaletafaufau. 1996;79: 899-902. doi: 10.2466 / pr0.1996.79.3.899. [PubMed] [Cross Ref]
  • Young KS. Initaneti o mea ua fai ma vaisu: O le tulaʻi mai o se maʻi fou. Cyberpsychology ma Amio. 1998;1: 237-244. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.237. [Cross Ref]
  • Young KS. Initaneti mea ua fai ma vaisu: O se mea fou fou o le falemai ma ona taunuuga. American Behavioral Scientist. 2004;48(4):402–415. doi: 10.1177/0002764204270278. [Cross Ref]
  • Young KS. Faʻafesoʻotaʻiga faʻamalositino faʻamalosi ma vaisu i luga o le initaneti: Togafitiga ma faʻafitauli. Cyberpsychology & Amioga. 2007;10: 671-679. Pule: 10.1089 / cpb.2007.9971. [PubMed] [Cross Ref]
  • Young KS, Nabuco de Abreu C, faatonu. Initaneti i luga o le Initaneti: O se tusitaulima ma se taiala i le iloiloga ma togafitiga. Hoboken: John Wiley & Sons, Inc. 2010.
  • Young KS, Rogers RC. Le mafutaga i le va o le atuatuvale ma le initaneti. Cyberpsychology ma Amio. 1998;1: 25-28. Pule: 10.1089 / cpb.1998.1.25. [Cross Ref]
  • Yu L, Shek DTL. Inisitituti i luga o le Initaneti i le tupulaga a Hong Kong: O se suʻesuʻega umi-tolu tausaga. Lautusi o Pediatric and Adolescent Gynecology. 2013;26: S10-S17. doi: 10.1016 / j.jpag.2013.03.010. [PubMed] [Cross Ref]