(CAUSE) Faʻasologa o suiga o le physiological i luga o le initaneti i faʻalauiloa maualuga ma maualalo le faʻaaogaina o le initaneti (2017)

PLoS se tasi. 2017 Me 25; 12 (5): e0178480. doi: 10.1371 / journal.pone.0178480.

Reed P1, Romano M2, Re F2, Roaro A2, Osborne LA3, Viganò C2, Truzoli R2.

lē faʻatino

Faʻafitauli faʻaoga i luga ole initaneti (PIU) ua fautuaina e manaʻomia se suʻesuʻega atili ma le manatu e aofia ai o se faʻafitauli i le lumanaʻi Diagnostic and Statistical Manual (DSM) o le American Psychiatric Association, ae leai se malamalama e uiga i le aʻafiaga o le faʻagata i luga ole initaneti. galuega fa'aletino o lo'o tumau pea se va tele i le malamalama ma se pa puipui i le fa'avasegaina o le PIU. E selau fasefulufa tagata auai na suʻesuʻeina mo le physiological (toto ma le fatu fatu) ma le mafaufau (lagona ma le popole o le setete) galuega aʻo leʻi maeʻa le initaneti. Na fa'amae'aina fo'i e tagata ta'ito'atasi se su'esu'ega fa'ale-mafaufau e fa'atatau i lo latou fa'aogaina o le initaneti, fa'apea fo'i ma o latou tulaga o le atuatuvale ma uiga popole. O tagata taʻitoʻatasi na faʻaalia i latou o loʻo i ai le PIU na faʻaalia le siʻitia o le fatu ma le toto toto, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o lagona ma le faʻateleina o le popole, pe a maeʻa le taimi o le initaneti. E leai ni suiga fa'apenei i tagata ta'ito'atasi e leai se PIU na lipotia e le tagata lava ia. O nei suiga sa tutoatasi mai tulaga o le atuatuvale ma uiga popole. O nei suiga pe a uma ona faʻagata le faʻaogaina o le initaneti e tutusa ma mea na vaʻaia i tagata taʻitoʻatasi ua faʻagata le faʻaogaina o vailaʻau faʻamaʻi poʻo opiate, ma fautua mai e tatau i le PIU ona suʻesuʻe atili ma mafaufau loloto o se maʻi.

PMID: 28542470

FAIA: 10.1371 / journal.pone.0178480


Tala e uiga i le su'esu'ega

Ua iloa e saienitisi ma foma'i mai Swansea ma Milan o nisi tagata e fa'aogaina le initaneti e tele ni suiga fa'aletino e pei o le si'itia o le fatu ma le toto maualuga pe a uma ona fa'aoga le initaneti.

O le suʻesuʻega na aofia ai le 144 tagata auai, mai le 18 i le 33 tausaga, o loʻo i ai a latou fatu fatu ma fua le toto maualuga a'o le'i faia ma pe a uma se taimi puupuu initaneti sauniga. O latou fāʻatu ma le fa'asalalauina e le tagata lava ia o vaisu i luga ole laiga sa iloiloina fo'i. O faʻaiʻuga na faʻaalia ai le faʻateleina o le faʻaosoina o le tino i le faʻamutaina o le initaneti mo i latou e faʻafitauli-maualuga le faʻaogaina o le initaneti. O nei faʻatuputeleina o le fatu ma le toto maualuga na faʻaalia e le faʻateleina o lagona o le popole. Ae ui i lea, e leai ni suiga faapena mo tagata auai na lipotia mai e leai ni faʻafitauli faʻaoga initaneti.

O le suʻesuʻega, lomia i totonu o le tala faʻasalalau faavaomalo suʻesuʻeina, FUAFUA ONA, o le uluai faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o suiga ole physiological ona o le faʻaalia ole initaneti.

Na taʻua e le taʻitaʻi o suʻesuʻega, Polofesa Phil Reed, o le Iunivesite o Swansea: “Ua leva ona matou iloa o tagata ua soona faalagolago i masini faafuainumera latou te lipotia lagona o le popole pe a taofia i latou mai le faaaogaina, ae ua mafai nei ona tatou iloa o nei mea. o aafiaga o le mafaufau e o faatasi ma suiga moni o le tino.”

Sa i ai se averesi 3-4% faateleina i le fatu ma toto, ma i nisi tulaga e faaluaina lena fuainumera, i le taimi lava e muta ai le faʻaogaina o le initaneti, faʻatusatusa i le taimi aʻo leʻi faʻaaogaina, mo i latou o loʻo i ai faʻafitauli faʻafuainumera-amio. E ui lava e le lava lenei faʻaopoopoga e lamatia ai le ola, o ia suiga e mafai ona fesoʻotaʻi ma lagona o le popole, ma suiga i le hormonal system e mafai ona faʻaitiitia ai tali puipuia. O le suʻesuʻega foʻi na fautua mai o nei suiga o le tino ma le faʻateleina o le popole e faʻaalia ai se tulaga e pei o le faʻamavaeina o loʻo vaʻaia mo le tele o vailaʻau 'sedative', e pei o le ava malosi, cannabis, ma heroin, ma o lenei setete e ono nafa ma le manaʻoga o nisi tagata e toe faʻatasi ma. latou masini numera e faʻaitiitia ai nei lagona le lelei.

O Dr. Lisa Osborne, o se tagata suʻesuʻe falemaʻi ma le tusitala o le suʻesuʻega, fai mai: "O se faʻafitauli i le oʻo i suiga o le physiological e pei o le faʻateleina o le fatu e mafai ona faauigaseseina o se mea e sili atu le taufaamatau faaletino, aemaise lava i latou e maualuga le popole, lea e mafai ona oo atu ai i le tele o popolega, ma sili atu le manaomia ona faaitiitia.”

Fai mai le au tusitala o le faʻaogaina o le initaneti e sili atu nai lo le naʻo le fiafia puupuu poʻo le fiafia o tekinolosi, ae o le faʻaaogaina tele e mafai ona maua ai suiga le lelei o le tino ma le mafaufau e ono toe faʻafoʻi ai tagata i luga o le initaneti, tusa lava pe latou e le fia auai.

Fai mai Polofesa Reed: "O tagata taʻitoʻatasi i la matou suʻesuʻega na faʻaogaina le initaneti i se auala masani, o lea matou te mautinoa o le tele o tagata e faʻaogaina le initaneti e mafai ona aʻafia i le auala lava e tasi. Ae ui i lea, o loʻo i ai vaega o loʻo faʻaogaina le initaneti i isi auala, e pei o tagata taʻalo, atonu e faʻaosofia ai le fiafia, ma o aʻafiaga o le taofi o le faʻaogaina i luga o latou physiology e mafai ona ese - e leʻi faʻamautuina".

O Polofesa Roberto Truzoli o le Iunivesite o Milan, o se tusitala o le suʻesuʻega, na faʻaopoopo mai: "Pe o faʻafitauli faʻaogaina luga ole initaneti e foliga mai o se vaisu - e aʻafia ai aʻafiaga o le physiological ma le mafaufau - pe o aʻafia ai faʻamalosi e le manaʻomia ai na aʻafiaga - o le e le o vaaia, ae o nei taunuuga e foliga mai ua faaalia ai, mo nisi tagata, e foliga mai o se vaisu.”

Na maua foi e le suʻesuʻega o tagata auai na faʻaalu le averesi o 5 itula i le aso i luga o le initaneti, ma le 20% faʻaalu i luga ole 6 itula i le aso e faʻaoga ai le initaneti. E le gata i lea, e sili atu i le 40% o le faʻataʻitaʻiga na lipotia mai se tulaga o faʻafitauli e fesoʻotaʻi i luga ole initaneti - faʻaalia e latou te faʻaaluina le tele o taimi ile initaneti. E leai se eseesega i le va o alii ma tamaitai i le faʻaalia o vaisu i luga ole initaneti. O mafua'aga sili ona taatele mo le fa'aogaina o masini fa'akomepiuta o fa'asalalauga feso'ota'iga fa'atekinolosi ('social media') ma fa'atauga.

O suʻesuʻega talu ai a lenei vaega, ma le tele o isi, ua faʻaalia ai le faʻatupulaia o taimi puʻupuʻu i le popole o le tagata lava ia pe a aveese e tagata faʻalagolago i numera a latou masini komepiuta, ma faʻateleina taimi umi i lo latou atuatuvale ma le tuulafoaiina, faʻapea foʻi ma suiga i le faiʻai moni. fausaga ma le gafatia e tetee atu ai i siama i nisi.

Fai mai Polofesa Phil Reed: “O le tuputupu aʻe o ala o fesoʻotaiga faakomepiuta o loʻo faʻateleina ai le faʻaogaina o le 'initaneti', aemaise lava mo tamaitai. O loʻo i ai nei le tele o faʻamaoniga o loʻo faʻamauina ai aʻafiaga leaga o le soona faʻaaogaina i mafaufauga o tagata, neurology, ma o lenei, i lenei suʻesuʻega, i luga o latou physiology. Ona o lenei mea, e tatau ona tatou vaʻavaʻai i se uiga sili atu ona faʻatatau i le maketiina o nei oloa e kamupani - e pei ona tatou vaʻai i le ava malosi ma taaloga faitupe.

nisi faamatalaga: Phil Reed et al, Suiga eseese o le physiological pe a uma ona faʻaalia luga ole initaneti i luga atu ma maualalo faʻafitauli faʻaoga initaneti, FUAFUA ONA (2017). FAIA: 10.1371 / journal.pone.0178480