(CAUSE) Faʻaaogaina o le Facebook i le taua: aiseā e mafua ai ona faʻaleagaina le mafaufau (2017) i le faʻaaogaina o alafesootai lautele.

tusitala

Søren Dinesen Østergaard

First published: 21 September 2017

DOI: 10.1111/acps.12819

Cited by (CrossRef): 0 articles Last updated 27 September 2017

Facebook, o le tele o fesoʻotaʻiga faʻasalalauga lautele, i le taimi nei e tusa ma le 2 piliona tagata faʻaoga masina [1], e tutusa ma le sili atu i le 25% o le faitau aofaʻi o le lalolagi. E ui o le i ai o se upega tafaʻilagi i luga o le initaneti atonu e foliga mai e le afaina pe aoga foi, o se faasologa o suʻesuʻega talu ai nei ua fautua mai ai o le faʻaaogaina o Facebook ma isi faʻasalalauga faʻasalalau e ono i ai se aafiaga le lelei i le soifua maloloina o le mafaufau [2-5].

I se suʻesuʻega umi talu ai nei e faʻavae i luga o le tolu 'galu' o faʻamaumauga (2013, 2014, ma le 2015) mai le silia ma le 5000 tagata auai i le sui o le atunuʻu Gallup Panel Social Network Study, Shakya ma Christakis na maua ai le faʻaogaina o le Facebook (lea na fuaina faʻatatau. ) na feso'ota'i leaga ma le soifua manuia o le mafaufau na lipotia mai e le tagata lava ia [3]. O le kilikiina o le 'pei' i mea o lo'o i ai i itulau Facebook a isi ma le fa'asalalauina o le 'status updates' i luga o le itulau Facebook a le tagata lava ia e le lelei le feso'ota'iga ma le soifua manuia o le mafaufau. O le mea taua, o nei taunuʻuga na malosi i suʻesuʻega faʻamoemoe e lua-galu e fautua mai ai o le itu o le aʻafiaga e alu mai le faʻaoga Facebook e faʻaititia ai le soifua manuia o le mafaufau ae le o le isi itu [3]. Ae ui i lea, ona o le natura mataʻituina o faʻamaumauga suʻesuʻe, o nei taunuuga e le o faʻaalia ai faʻamaoniga mafuaʻaga o se aʻafiaga leaga o le Facebook, ae masalo-ona o le umi o le natura o le suʻesuʻega-o loʻo faʻatusalia ai le faʻatusatusaga sili ona maua o le aafiaga o le Facebook i le mafaufau. manuia e o'o mai i le taimi nei [3]. Another recent study supporting that Facebook use could have a negative effect on well-being is that of Tromholt [5] lea na tofia fa'afuase'i ai le au auai e 1095 (po'o le una'ia fa'afuase'i) e mulimuli i se tasi o fa'atonuga e lua: (i) 'Fa'aauau le fa'aogaina o le Facebook e pei ona masani ai i le vaiaso a sau', po'o le (ii) 'Aua le fa'aogaina le Facebook i le vaiaso e soso'o ai. ' [5]. Ina ua maeʻa lenei vaiaso, o i latou na tofia i le Facebook abstinence group na lipotia mai le maualuga maualuga o le olaga faamalieina ma sili atu lagona lelei nai lo i latou na tofia i le 'Facebook e pei ona masani ai' vaega [5]. Ae ui i lea, ona o le mamanu le tauaso o lenei suʻesuʻega, o ona taunuuga e le o faʻaalia ai faʻamaoniga mafuaʻaga o le aʻafiaga o Facebook pe - o se aʻafiaga, lea o le a faigata ona faʻavae.

Ae peitaʻi, afai tatou te manatu o le faʻaogaina o le Facebook e i ai se aafiaga leaga i le soifua manuia o le mafaufau, o le a la le masini o loʻo faʻavae ai? O lenei itu o loʻo tumau pea le le manino, ae o se faʻamatalaga faʻapitoa-faʻatasi ai ma se lagolago faʻapitoa-o le tele o tagata e faʻaalia itu sili ona lelei o latou olaga i luga o ala o faasalalauga lautele [6] ma o isi tagata—e masani ona latou faia nei vaaiga faaitu'au lelei i foliga tau—o le mea lea e maua ai le manatu faapea o latou lava olaga e faatusatusa i le leaga i isi tagata faaaoga Facebook [7]. E pei ona faʻaalia i suʻesuʻega talu ai nei e Hanna et al., o ia faʻatusatusaga faʻaagafesootai i luga e foliga mai e faʻatalanoaina le leaga o le faʻaogaina o le Facebook i le soifua manuia o le mafaufau [4].

Pe talafeagai ea o se aafiaga le lelei o le faaaogaina o Facebook i le soifua manuia o le mafaufau e saofagā i le atinaeina o le faaletonu o le mafaufau? O le tali i lenei fesili e foliga mai o le 'ioe', aua ua fa'amautu lelei o tulaga maualalo o le soifua manuia o le mafaufau e ta'ua e le tagata lava ia o se faailoga ma'ale'ale o le faaletonu o le mafaufau—aemaise lava le atuatuvale [8]. E le gata i lea, o tagata taʻitoʻatasi e afaina i le atuatuvale atonu e sili atu ona maaleale i aʻafiaga e ono afaina ai faʻasalalauga lautele ona o le mea e taʻua o le le lelei o le mafaufau, o se uiga taatele i lenei faitau aofaʻi [9-11]. In the context of Facebook, the negative cognitive bias could likely entail that individuals vulnerable to depression would feel that their own life compares aemaise lava leaga i isi tagata ile Facebook. I le faaopoopo atu i le atuatuvale, e foliga mai o le Facebook ma isi faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau e mafai ona i ai se aafiaga leaga e faʻatatau i faʻafitauli o le mafaufau pe a fai o se ata le lelei / faʻaleagaina o le tagata lava ia o se vaega o le psychopathology, e pei o le 'ai faʻafitauli [4, 12].

Afai o le faʻaogaina o ala o fesoʻotaʻiga faʻasalalau e pei o le Facebook e faʻafefe ai le soifua maloloina o le mafaufau, atonu o loʻo tatou feagai ma se faʻamaʻi o le mafaufau i le lalolagi atoa, atonu e sili atu lona aʻafiaga i tupulaga laiti o loʻo faʻaaogaina nei talosaga e sili atu [3]. O le mea lea, e tatau i le psychiatric field ona manatu mamafa i lenei avanoa ma faia nisi suʻesuʻega i le aʻafiaga o ala o fesoʻotaʻiga lautele i le soifua maloloina o le mafaufau, ma auala e faʻaitiitia ai lenei aʻafiaga pe a fai o se mea e afaina ai. O se tasi o auala e faia ai lenei mea o le fa'amamafa pea lava pea-mo tamaiti ma talavou aemaise lava-o ala fa'asalalau fa'asalalau e fa'avae i luga o va'aiga sili ona filifilia ma fa'aituau o le mea moni e le tatau ona fa'atauaina.

Fete'ena'iga o mea e fiafia i ai

The author declares no conflict of interests.