Cell-Phone Addiction: O Se Toe Iloiloga (2016)

Laʻasaga i luma. 2016 Oct 24; 7: 175. eCollection 2016.

De-Sola Gutiérrez J1, Rodríguez de Fonseca F2, Rubio G3.

lē faʻatino

Matou te tuʻuina atu se iloiloga o suʻesuʻega na faʻasalalauina e uiga i vaisu i telefoni feaveaʻi. Matou te faʻamalamalamaina le manatu o vaisu telefoni feaveai faʻapea foʻi ma lona faʻaogaina, suʻesuʻega o metotia, uiga faʻale-mafaufau, ma faʻatasi ai ma mafaufauga o le mafaufau. O suʻesuʻega i lenei matāʻupu na masani lava ona tupu mai i se vaaiga a le telefoni feaveaʻi o se masini i ana suʻesuʻega e ala i talosaga ma mea e aofia ai. O le eseesega o taʻiala ma metotia faʻalauiloa ua faʻaaogaina e taua tele, e pei o le leai o se manatu faʻaleagaina e mafua ai le salalau lautele o faʻamatalaga masani. E i ai se maliega e uiga i le i ai o vaisu telefoni feaveaʻi, ae o le faʻamalamalamaga ma taʻiala e faʻaaogaina e tagata suʻesuʻe eseese e eseese. O le vaisu Cell-telefoni e faʻaalia ai se faʻamatalaga manino o tagata e faʻaeseese ai mai le tagofia o le Initaneti. A aunoa ma se faʻamaoniga e faʻasino i le aafiaga o le aganuu ma tulaga tau i le tamaoaiga, o le mamanu o le sauaina o le sili lea i tupulaga talavou, aemaise tamaitai. O feeseeseaiga faʻaleaganuʻu ma faʻafanua e leʻi lava le suʻesuʻeina. O le faʻafitauli o le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi e fesoʻotai ma suiga o le tagata, e pei o le faʻaaogaina o mea, le neuroticism, le manatu o le tagata ia te ia lava, le sola ese, manatu o le tagata lava ia, ma le uiga o le tagata lava ia. E tutusa foi le atuatuvale o le moe, atuatuvale, popolega, ma, i se tulaga maualalo, atuatuvale, lea e fesootai foi ma le sauaina i luga o Initaneti, ua fesootai ma faafitauli o le faaaogaina o telefoni. I le faaopoopo atu i ai, o le iloiloga o loʻo i ai nei o loʻo faʻaalia ai le mafuta i le va o faafitauli o le faʻaaogaina o telefoni feaveai ma mea faʻaaoga e pei o le tapaa ma le ava malosi.

FUAFUAGA:  vaisu; amioga faʻafefete; telefoni feaveaʻi; faalagolago; initaneti vaisu

PMID: 27822187

PMCID: PMC5076301

FAIA: 10.3389 / fpsyt.2016.00175

faʻatomuaga

Talu mai le faʻaalia o le telefoni feaveaʻi, o le faʻaaoga sese o lenei masini ua fesiligia pe o le faʻaaoga sese o lona faʻaaogaina e mafai ona oʻo atu i le tagofia o mea ua fai ma vaisu. O lenei faafitauli e foliga tutusa ma le tasi e faatatau i le i ai o vaisu amioga e ese mai le tagofia o vailaʻau (). O le i ai o vaisu telefoni feaveai, e ese mai i le avea o se faʻaaliga o le le atoatoa o le le mautonu, ua fesiligia e aunoa ma le mafaufau i le manatu o mea ua fai ma vaisu (, ). I le taimi nei, o le DSM-5 ua na o le iloa o le tele o nei mea taufaasese o se vaisu o amioga, mafaufau i le tele o nei ituaiga o sauaga e pei o le le mautonu, ma e le tele mea na faia e le falemai i le tele o tala e uiga i le tele o mea na fai ma vaisu e aafia ai tagata mamaʻi 'ola.

Aʻo leʻi oʻo mai le telefoni feaveaʻi, na tele suʻesuʻega na faʻatautaia i vaisu amioga i atavali (), faamalositino (), tafaoga faʻainitaneti (), meaai (), faʻatau (, ), galuega (), ma le Initaneti (-). O le mea moni, mo le tele o tusitala, o le tele o amioga e ono avea ma vaisu () pe afai ei ai le maliega o taunuuga le lelei ma le malosi o le tino ma le mafaufau i totonu o se tala patino ().

Aʻo leʻi toe iloiloina uiga o le iniseti telefoni feaveaʻi, e taua le faʻamaonia le tulaga ese o le tagofia o amioga e faʻatatau i vailaau faʻasaina poʻo vailaʻau. I le vailaau oona, sei vagana ai le ava lea e faʻaalia ai se faʻalautelega o le faʻailoga o le gaioiga, o loʻo i ai se taimi manino lea e mafai ona mataʻituina ai suiga ma fesoʻotaʻiga i aso taitasi. I le tulaga o le amio, e faigata ona iloa pe o faafitauli e mafua mai i faʻafitauli faʻafitauli, uiga o le tagata, poo le faʻatautaia o le mafaufau. Ae ui i lea, o le i ai o se sub-layer biological autu, lea e mafai ona faailoa mai e ala i auala o togafitiga, e le talafeagai. O le mea lea, o le faʻafoeina o agonists o le dopamine e mafai ona faʻagaoioia ai amioga e leʻi iai muamua, e pei o le tele o taaloga faitupe, taumafa malosi, feusuaiga, ma le faʻatau faʻatau (-).

O le faateleina o numera o suʻesuʻega ua taulaʻi atu i le tino sili ona taua o vaisu o amioga i aso nei - o le Initaneti, ataata, ma telefoni feʻaveaʻi. I le talafaasolopito, o le faʻaaogaina i le Initaneti e mafai ona tuʻuina atu o se vaisu o le lalolagi poʻo fegalegaleaiga ma mea e fai ma vaisu ma gaoioiga. I lenei tulaga, Young () suʻesuʻeina ni ituaiga eseese o amioga ua fai ma vaisu i luga o le Initaneti: (1) le komepiuta, (2) le sailiga mo faʻamatalaga, (3) faʻasalalauga fegalegaleaiga, aofia ai fesoʻotaʻiga ma le initaneti e ala i luga o le initaneti, faʻatau, ma isi, (4) feusuaʻiga tau feusuaʻiga, ma (5) cybercontacts. Mulimuli ane, na o le suesue lava o tamaʻitaʻi i taaloga, fesoʻotaʻiga i luga o le initoneti, ma le feʻau tusitusia ().

Afai o le Initaneti muamua na avea ma vaisu faatekinolosi e ala i le lelei, o le telefoni feaveaʻi na avea o se puna o amioga e fai ma vaisu, aemaise talu mai le taunuu mai o masini atamai (, ), faʻatasi ai ma le faʻaleleia mai se faʻalauteleina o le lalolagi i le faʻavavevaveina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e ala i mea o loʻo aofia ai ma le tuʻufaʻatasia. Pe o le faafitauli o le telefoni feaveaʻi lava ia poo ona mea e aofia ai ma talosaga () o se autu o talatalanoaga o loʻo iai nei, e talitutusa ma faʻatalanoaga muamua e tusa ai ma le Initaneti (, ).

Mai lenei vaaiga, o le telefoni feaveaʻi ni gaoioiga e mafai ona taʻitaʻia ai faʻafitauli faʻafitauli (, ). E i ai le faʻamaoniga e faapea o le telefoni, faʻatasi ai ma lona lautele o tusi talosaga ma faʻaaogaina, e taumafai e faʻaosofia le sili atu ona leaga nai lo telefoni feaveaʻi ().

I le lautele, Brown () ma Griffiths (, ) ia maitauina o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e aofia ai le faʻaleagaina e aunoa ma le puleaina, suia i uiga, faapalepale, faʻasalaga, ma aʻafiaga a le tagata lava ia poʻo feteʻenaʻiga i le siosiomaga, faʻapea foi ma se uiga e toe foʻi. Sussman ma Sussman () faʻamatalaga talatala, i lona uiga lautele, o le gafatia e maua ai le "faʻaogaina" i luga o le faʻamalosia o amio, popolega tele e uiga i le taumafa poʻo amioga e maualuga le faʻamalosia, faapalepale, leai se faʻataʻitaʻiga, ma faigata i le aloese mai le amio, e ui i ona taunuuga le lelei. Aemaise lava, Echeburua et al. () ua taua o ni elemene taua o vaisu amioga ma le le lava o le pulea, le faavaeina o se sootaga faalagolago, faapalepale, le manaomia mo le alualu i luma o le taimi ma le faapaiaga, ma faalavelave matuia i le olaga i aso taitasi. Cía () faʻamaonia le faʻaogaina o nei amioga e oʻo atu ai i le le faʻalagolago i le faʻaaogaina, faʻaopopo i lagona o le naunau tele poʻo le le mafai ona faʻaaogaina, le lava le pulea, le maitauina i gaoioiga masani, le faʻalauiloaina o mea e fiafia i ai i le amioga poʻo le gaioiga o le fiafia, le faʻamausali o le amio e ui lava i ona aʻafiaga le lelei, ma le faʻaleagaina ma le malaise e fesootaʻi ma le faʻasaʻo.

I le mulimulitaʻia o taʻiala o Hooper ma Zhou (), O'Guinn ma Faber (), ma Hanley ma Wilhelm () e uiga i mafuaaga o le faʻaaogaina, Shambare et al. () mafaufau i vaisu cell-telefoni o se tasi o mea sili ona sili ona leaga o le taimi nei. Latou te faʻailoaina ni ituaiga se ono o amioga, masani (amio masani e faʻaaogaina ma le malamalama itiiti), faʻatagaina (faʻaauau ona manaomia le matua), faʻaalia (faʻafesoʻotaʻi ma faia mo faʻamalosiaga patino) malosi malosi e faʻaauau pea ona faatino le amio), ma le tagofia o mea e fai ma vaisu, poʻo amioga ua faʻamalamalamaina e le tagata faʻaaogaina le faʻaaogaina o isi gaoioiga, faʻaleagaina ai le tino, mafaufau, ma agafesootai, ao taumafai e pulea lagona o le tagata. O le mea lea, o le tele o le gauai ma le tuuto le pulea i le telefoni feaveaʻi o se vaisu.

I soo se tulaga, o suʻesuʻega ma tusitusiga i luga o le Initaneti, faʻataʻitaʻiga, ma le telefoni feaveaʻi e faʻaateleina. Tasi suʻesuʻega bibliometric () faʻaalia se tino alualu i luma ma le alualu i luma o suʻesuʻega, faʻatasi ai ma le Initaneti o le nofoaga e sili ona suʻesuʻeina, sosoo ai ma ata vitio ma telefoni feaveaʻi. I tausaga talu ai nei, o le sailiga suʻesuʻega i le telefoni feaveaʻi ua matua faateleina.

Cell-Phone Addiction

I le masina o Aperila 2015, o le numera o laina telefoni feaveai na sili atu i le 53.6 miliona i Sepania, o le 1.4% sili atu nai lo le tausaga talu ai, faatasi ai ma le ulufale atu i le 108.5% [National Commission of Markets and Competence ()]. O lenei mea e sili atu nai lo le tasi le telefoni feaveaʻi i le tagata, ma 81% o nei laina telefoni feaveaʻi na fesoʻotai ma smartphones i le 2014 [Telephonic Foundation ()]. O le tele o le telefoni feaveaʻi ua amata ona faʻatuputeleina le laʻititi: 30% o le fanau 10 tausaga le matutua o le telefoni feaveaʻi; o le fua faatatau e faʻapupula i le 70% i le 12 ma 83% i le 14 tausaga. E le gata i lea, amata i tausaga o 2-3 tausaga, e masani lava ona faʻafeiloaʻi fanau a Sepania i masini a latou matua ().

O nei faʻamatalaga e faʻaalia e faapea o le telefoni feaveai e mafai ai faʻafitauli ma faʻafitauli o amioga, aemaise lava i talavou. O lenei mea moni ua amata ona sili atu ona manino i faasalalauga tau fesootaiga, o togafitiga faafomai fou, e pei o le "Nomophobia" (No-Mobile-Phobia), "FOMO" (Mataʻu i le Misia) - o le fefe i le leai o se telefoni feaveaʻi, ua motusia pe o le tele o le lagona o le mauaina o se feʻau tusitusia poʻo le valaau lea e taʻitaʻi atu ai i taimi uma le masini, ma le "Textries" - o le naunau o le mauaina ma le tali vave atu i feʻau tusitusia ().

O faafitauli tau le tino ma le mafaufau e lipotia mai e afua mai i le telefoni feaveai, e aofia ai le tiga ma le tiga o le muso, o mafatiaga e mafua mai i le Computer Vision Syndrome e atagia mai i le vaivai, malogo, vaʻaia,), faʻasalaga tusitusi ma le faʻaaogaina - o le lagona o le faʻalogoina o se mama po o le lagona o le vibration o se telefoni (, ), ma le tiga ma vaivaiga i lima matua ma tapulima e mafua ai le faateleina o numera o le Quervain's tenosynovitis ().

I tulaga lautele o amio, o faʻamatalaga faʻafitauli faʻafitauli ua matauina, e masani ona faʻatusatusa ma faʻamaonia e le faʻamaoniga o le DSM (silasila i le Laulau Table11):

  • - Faʻafitauli faʻafitauli ma le faʻaeteete e faʻaaoga i tulaga matautia poʻo nofoaga faasaina () faʻatasi ai ma feteʻenaʻiga faʻafefealoai ma feteʻenaʻiga ma feeseeseaiga, faʻapea foʻi ma le le fiafia i isi gaoioiga (-). O le faʻaauauina pea o le amio e matauina e tusa lava pe o aʻafiaga le lelei poʻo le faʻaleagaina e le tagata lava ia (, ).
  • - Faʻaleagaina, toe faʻaluaina faaletino, mafaufau, agafesootai, galuega, poʻo faʻalavelave faʻaleiga aiga, filifilia le telefoni feaveai i fesootaiga patino (-); talanoaga masani ma faifaipea i ni piriota pupuu () ma le le mautonu ma le faʻalavelave moe (, ).
  • - Faʻaaogaina tele, faʻanatinati, faʻasolosolo, faapalepale, faʻalagolago, faigata ona puleaina, faʻanoanoa, faʻatupulaia le faʻaoga e maua ai le faʻamalieina poʻo le faʻafefe poʻo le faʻafefeina o se lagona o le dysphoric (, , ), o le manaʻomia ona fesoʻotai, lagona o le le fiafia poʻo le leiloloa pe afai e vavae ese mai le telefoni poʻo le auina atu ma le matamataina o feau ma lagona le fiafia pe a le mafai ona faʻaaogaina (, -).
  • - O le atuatuvale ma le tuulafoaiina pe a le mafai ona auina atu se savali pe maua se tali vave (); atuatuvalega ma suiga i lagona ona o le manaomia ona tali vave i savali (, ).
Laulau 1  

Faʻafitauli o le faʻafitauli faʻaaogaina telefoni feaveaʻi vs. DSM-5 faʻamaonia mo le malosi o taaloga tau tupe ma le faʻaaogaina o mea.

Chóliz (), lagolagoina lona talitonuga e faʻaaoga ai le DSM-IV-TR mo le vailaau oona, taʻua ai fa fafua e faʻamalamalamaina ai mea ua fai ma vaisu ma le faalagolago i tamaiti: le mautonu, le lava le pulea, faapalepale, ma faʻaleagaina ma le faʻalavelave i isi gaoioiga (, ). E tutusa foi, i se suʻesuʻega lata mai talu ai nei i le faʻaaogaina o le atamai o tamaiti aʻoga, o amioga faʻafefete e fesoʻotaʻi ma le siiina ma le faʻaaogaina o faʻamatalaga patino faatasi ai ma fefaʻatauaʻiga ma tusitusiga. O lona uiga, e mafai e le tagata le faʻaaogaina mea faʻapitoa ona faʻaalu le aofaiga tutusa o le taimi i luga o le telefoni feaveaʻi e avea o se tagata ua fai ma vaisu, ae o le taimi a le tagata e le faʻatulafonoina e faʻaauau pea, sili atu ona taulaʻi i luga o galuega faʻapitoa ma itiiti le faʻasalalau ().

Ae ui i lea, o loʻo i ai se tulaga lautele o tulaga na faia e tagata suʻesuʻe, e mafua mai i le mausali o le tagofia o mea ua fai ma vaisu i se faʻateleina faʻamatalaga o nei faʻaʻailoga, o se taunuuga o le le atoatoa o le faʻaleaogaina poʻo le faʻafitauli poo le mafaufau i uiga tauleleia, lea e ofoina atu ai le tele o amioga e sili atu nai lo mea ua fai ma vaisu lava ia. I lenei tulaga, Sansone ma Sansone () ia maitauina o faʻasalalauga i le va o le faʻaleagaina, faʻaaoga sese, faalagolago, ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu e le o faamaninoina manino. Toda et al. () ia maitauina le faʻaogaina o le telefoni feaveai e mafai foi ona iloa o se amio e fetaui lelei ma se ituaiga olaga.

E ui lava i lea, o le mafaufauina o faʻamatalaga lautele o mea ua fai ma vaisu ua faailoa mai, o faʻamaoniga ma faʻalavelave faʻapitoa na matauina, ma auiliiliina ana fesoʻotaʻiga i taʻiala mo le vaʻaia a le DSM-5 ma le vailaʻau oona - o se faʻataʻitaʻiga autu mo le tele o tagata suʻesuʻe e suʻesuʻeina vaisu telefoni - e mafai ona talisapaia, lea e manaʻomia ai le iloiloga o lona i ai e aunoa ma le aʻafia ai isi faʻafitauli faʻafitauli faʻafitauli.

Ma le mea mulimuli, o loʻo i ai se tulaga faʻalauiloaina poʻo se "faʻaleleia eleele" e fesoʻotaʻi ma le atinaʻeina o vailaau oona i le lautele, ma mo vaisu faʻatulafonoina aemaise lava, o loʻo faʻamatalaina e le maualalo le taua o le tagata lava ia, faigata ma feteenaiga, le mautonu ma le sailia o le lagona, le faapalepale o le tiga ma le faʻanoanoa, ma / poʻo se faʻagasolo atu i le faʻavaivai poʻo le faʻataunuʻu (). O lenei mea e mafai ona faamatalaina ai le masani ona i ai faatasi ma le faʻafitauli o le telefoni-telefoni ma faʻafitauli faʻafitauli poo le faʻafefe o mafaufau faʻapitoa, e pei ona vaaia i lalo.

Faʻaauau

Faʻamatalaga faʻateleina faʻatele (tagai i le Laulau Table2) 2) na faia i le tali atu i taʻiala faʻapitoa o mea ua fai ma vaisu, faʻalagolago, faʻafitauli faʻafitauli, faʻaaoga tele, ma amioga leaga. I totonu o taʻitasi taʻitasi, o pasene lautele o pasene e lagolagoina e auala eseese, mea faifaʻatino, ma faʻataʻitaʻiga, e faʻamalosia ai faʻatusatusaga.

Laulau 2  

Faʻamatalaga masani.

E iloa o fesili e lipotia mai e le tagata lava ia e ese i le aafia o le tagata lava ia ma le faamaoni e fuafua i le faʻafoeina e le tagata poʻo le fesoʻotaʻiga. O le mea moni, o nisi amioga e tatau ona faaitiitia i lipoti a le tagata lava ia (). I le amanaia ai e faapea o nisi suʻesuʻega i luga o le telefoni feaveaʻi ua faʻaogaina le faʻaleaogaina o le tagata lava ia poʻo le manatu o le tagata na fesiligia (), Beranuy Fargues et al. () ma matauina i lenei tulaga, o 22.1% o talavou ma 27.9% o tupulaga talavou na avea ma vaisu telefoni feaveaʻi, e ui na o 5.35% ma 5.26% oi latou na faʻaalia amioga mataga pe leaga. Billieux et al. () na latou iloa foi o nisi tulaga o le le mautonu, e pei o le le onosai, maualalo o le faapalepale, ma le umi o le telefoni feaveaʻi, na avea ma tagata vavalo o le sili atu o le taʻuleleia o mea ua fai ma vaisu.

O le mea lea, o le taʻitaʻia e le tagata lava ia e mafua ai le tele o faʻamatalaga masani ma taʻitaʻia ai se lagona sili atu o le faʻaleagaina o mea ua fai ma vaisu, lea e faaitiitia pe a faʻaaogaina ni faʻataʻitaʻiga poʻo se faʻamaonia e sili atu nai lo le manatu o le tagata lava ia ().

O faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga e masani lava ona faʻavae i luga o tamaiti aoga ma talavou, o lona uiga o le faʻaaogaina e faatatau tonu lava i lenei faitau aofai e aunoa ma le maua pea o tausaga taʻitasi. E ui lava matou te iloa o le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi e mafai ona avea ma faʻafitauli moni i tamaiti aʻoga talavou ma talavou, matou te le maua se malamalama lautele atu i le faafitauli e tusa ai ma le lautele o tagata. E taua le iloiloga o eseesega i le va o tagata matutua ma tagata matutua ma matauina aafiaga o le telefoni feaveaʻi i luga oi latou taitoatasi (). E le gata i lea, e le o lava le suʻesuʻeina o faʻasalalauga faʻapitonuʻu ma feeseeseaiga i le va o tagata lautele, e ui lava o nisi suʻesuʻega ua maitauina le tele o le faʻaogaina i Middle East (Iran) ma tagata Asia i Sasaʻe, aemaise i Korea lea na faʻaalia ai e le au aʻoga iunivesite le maualuga o le faʻalagolago ( 11.15%) nai lo Amerika (6.36%) ().

Faʻafitauli Faʻataʻitaʻiga ma le Suʻesuʻeina o Faʻafitauli i le Cell-Telefoni

Faʻamaumauga ma faʻataʻitaʻiga (silasila i le Laulau Table3) 3) e faʻamoemoeina e ala i a latou faavae faavae o le amataga. O le mea moni, e tasi le laina o le suʻega e manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu o se mataupu lautele, e le faatapulaaina i mea, o loʻo i ai se faavae i lona neurobiologic faavae (, , ). O lenei faʻamatalaga ua faʻaaogaina i le faʻavae o le gasegase faʻaletonu (, , , ) ma le tagofia o vailaau [Yen et al. (), Chóliz ma Villanueva (), Chóliz ma Villanueva (), Chóliz (), Labrador Encinas ma Villadangos González (), Merlo et al. (), Kwon et al. (), Roberts et al. (), ma isi]. O nisi o tusitala na faavae a latou suʻesuʻega i luga o le tulaga o le initaneti o vaisu poo le masani ai o vaisu o amioga, lea na i ai le lagolago manino i luga o le taiala na maua mai i suesuega o fualaau faasaina (, , , , , , , ).

Laulau 3  

Tufuga ma metotia.

O le isi laina o suʻesuʻega e taliaina le manatu o vaisu telefoni, faʻateleina avanoa ma faʻamalamalamaina le amio, faatasi ai ma le faaupuga "vaisu" e fesoʻotaʻi ma amioga faʻamalosi (), amio faalagolago (, , , , ), ma faʻafitauli, televave, poʻo le faʻaleagaina o le faʻaaoga (, , ), lea e oʻo atu ai i meafaigaluega faʻataʻitaʻiga ma ni faʻalapotopotoga lautele o amio. O lenei laina suʻesuʻega e faʻaalia i se faamamafa i luga o le nonofo faatasi o le le lava o le manaʻonaʻoina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu. Mai lenei manatu, o le le lava o le puleaina o le taunuuga o, poʻo le nonofo faʻatasi ma, isi faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo aʻafia ai le le mautonu o le tino (, ). O le mea lea, o le mea moni o le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi e mafai ona oʻo atu ai i ni faʻafitauli faʻafitauli e aunoa ma le manaʻomia ona faʻaigoaina oi latou o ni vaisu (, , ).

I le tulaga faʻapitoa, o le tele o nei suʻesuʻega e faʻasolosolo ma e faʻavae i luga o fesili e faʻaaoga ai tamaiti aʻoga ma faʻataʻitaʻiga e masani ona aofia ai naʻo le tasi le faʻataʻitaʻiga, e ui lava o nisi o suʻesuʻega talu ai nei na faavae i luga o le telefoni telefoni. I le taimi nei, o laina o loʻo mulimuli mai e sili ona alofagia:

  • - Suesuega e faʻaaoga ai fesili e faavae i luga o vaisu ua faamatalaina e le tagata lava ia [Beranuy Fargues et al. (); Chen (); Perry ma Lee (); Halayem et al. (); Hashem (), o isi] - le manatu o mea ua fai ma vaisu na amata mai i le amataga, ma o se iloiloga faaletagata lava ia ua talosagaina mai le tagata o loo fesiligia. E masani ona latou maua faʻamaumauga maualuga, e pei ona taʻua muamua.
  • - Suesuega e faʻaaoga ai fesili e uiga i amioga faʻalavelave, faʻavasegaina tagata faaaoga e avea o se galuega o le latou faʻaaogaina (, , , , ) e aunoa ma le faʻatalanoaina o le manatu o le tagofia o mea ua fai ma vaisu - o mea ua fai ma vaisu i lenei mataupu ua faʻamaonia e ala i fafo atu o tulaga faʻavae, e pei o le DSM-IV-TR poʻo DSM-5, faʻaogalave, faʻafitauli, poʻo le faʻalagolago i le faʻaaogaina o amio [Hooper ma Zhou (), Leung (), Leung (), Igarashi et al. (), Chóliz ma Villanueva (), Chóliz ma Villanueva (), Chóliz (), Koo (), Walsh et al. (), Martinotti et al. (), Pawlowska ma Potembska (), Merlo et al. (), Kwon et al. (), ma isi].
  • - Suesuega umi ma amioga-le lesitalaina o masini e faʻaaoga ai masini faʻapipiʻiina i luga o telefoni feaveaʻi o tagata o loʻo auai i le mea na faʻaaogaina ai le faʻaaogaina patino o tagata auai taitasi - o le auala sili ona lata mai, ma o nai samples laiti e faʻaaogaina e resitala ai mea, taimi faʻaaoga, ma taimi masani o feutagaiga. O se tasi o ia suʻesuʻega na faaalia ai o le aofaʻi o taimi faʻaaogaina na lipotia mai i luga o fesili na sili atu nai lo le faʻamaumauga faʻamaumauga (, , , ), o lona uiga o le faʻasalaga o le taimi na tuʻuina atu i mataupu o lo o lipotia i le fesili na itiiti ifo nai lo le taimi tonu na resitaraina e le talosaga, e faʻaalia ai se le mautonu le faʻaaogaina ().
  • - Aʻoaʻoga taualoa e suʻe ai faʻamatalaga tuusaʻo a tagata faʻapitoa (, , ) - o nei mea e faʻavae i faʻatalatalanoaga a le tagata lava ia ma faʻalapotopotoga, e ofoina atu faʻamatalaga faʻamaonia e aoga tele mo le mamanu o mea faitino suʻesuʻe, ma mo le iloiloga ma auʻiliʻiliga o taunuʻuga na maua.

O le mea lautele, o nei meafaigaluega ma suʻesuʻega ua faʻavae mai le suʻesuʻega o le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi i amioga faʻapitoa, e pei o le faʻaaogaina o masini (, ), Initaneti feaveaʻi (), fesoʻotaʻiga lautele lautele (, , ), Facebook aemaise lava (, ), feʻau tusitusia (, ), ma WhatsApp () poʻo aʻafiaga o ia amioga, o lona uiga, o le igoa igoa (). O le mea lea, i le faaopoopo atu i le suʻesuʻega o le amio e fesoʻotaʻi ma le masini lava ia, ua tuʻuina atu le talafeagai i lona faʻaogaina ma le vaʻaia e ala i gaoioiga faapitoa, talosaga, ma taunuuga. I lenei tulaga, Lin et al. () fautua mai atonu o le telefoni na faʻavaeina se ituaiga fou o amioga ua fai ma vaisu ua faʻamatalaina o se fausaga faʻapitoa, faʻapea foʻi ma vaisu i luga ole Initaneti.

Sociodemographic Differences

E tele le eseesega i faʻamaumauga ma suʻesuʻega e uiga ile faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi, e ui lava o le toʻatele oi latou e faʻavasega le eseesega o tausaga ma feusuaʻiga, faatasi ai ma le iloiloga o tulaga faʻaleaʻoaʻoga ma tulaga tau tamaoaiga e tele pe itiiti foi le faʻamaoni. E ui lava o suʻesuʻega sa tatou iloiloina sa i ai le tele o mafuaʻaga faʻafanua, o se auiliiliga o aganuu faʻa-aganuʻu aganuʻu e le lava i tusiga.

Eseesega e ala ile Tausaga

O le tupulaga pito i laiti, aemaise lava o talavou, o le sili lea ona afaina i le ma le lamatia mo mea uma ma vaisu o amio (), lea na taʻitaʻia ai le tele o suʻesuʻega e faʻatalanoa nei vaega o le matutua.

I le lautele, o faʻamatalaga e faʻaalia ai o le aofaʻi taimi faʻaalu i telefoni feaveai e faʻaititia i le matua, faatasi ai ma taimi sili ona maualuga na lipotia mai mo tagata e itiiti ifo i le 20 tausaga, matua matutua, e tusa ma le 14 tausaga (, , , , , , ). O lenei mea moni e fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o le pulea e le tagata lava ia i lenei tausaga (). Aemaise lava, o le masani ona faʻaaogaina o latou taimi e faʻaalu i luga o feʻau tusitusia (, , ), faatasi ai ma isi ituaiga o fesoʻotaʻiga faʻateleina le taimi ().

O le faʻaaogaina o le telefoni i tama talavou e taua tele, e le mafai e talavou ona tape a latou telefoni feʻaveaʻi i le po, faʻaleleia le amio mataala lea e malolo ai (). Aemaise lava, 27% o tupulaga talavou i le va o 11 ma 14 o tausaga ua taʻutaʻua e le mafai ona latou tapeina a latou telefoni feaveai, o se amioga e faʻateleina i le matua i le va o 13-14 tausaga, tasi e toatolu talavou laiti e le liliu ese / lana masini ().

O le matua o le umiaina o le telefoni muamua o le telefoni feaveai e talafeagai foi: o le matua laʻititi lea e tupu ai lenei mea, o le sili atu foi lea o le faʻafitauli o le faʻafitauli i le lumanaʻi. Aemaise lava, Sahin et al. () na iloa ai o faʻamatalaga pito i sili ona faigata o faʻaaogaina poʻo faʻafitauli ua maua pe a maua le telefoni muamua a se tasi i le matua laʻititi nai lo 13 tausaga.

Eseesega i Itupa

Tatalo o suʻesuʻega uma o loʻo faailoa mai ai o fafine e sili atu le maualuga o le faʻalagolago ma faʻafitauli faʻafitauli nai lo alii (, , , ). O le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi e masani lava ona fesoʻotai i le vafealoaloai (), fesoʻotaʻiga vavalalata ma le foafoaga, ma le tausia o fesoʻotaiga ma fesoʻotaʻiga le tuusao, ma le telefoni feaveaʻi ma faʻamatalaga vave o a latou faʻaaogaina masani (, ). E le gata i lea, e mafai ona faʻaaogaina se telefoni feaveaʻi e aloese mai lagona le lelei (, ), lea e tau atu ai i le le onosai ma le le fiafia amioga e fesoʻotaʻi ma le pulea lelei o le tagata lava ia ma le faʻaaluina o faʻafitauli (, ).

Mo tamaʻitaʻi, faʻaaogaina telefoni feaveaʻi faʻavae i luga o feʻau tusitusia, talanoaga leo (, ), ma tusi taʻaloga (, ), ma latou faʻaalia se maualuga maualuga atu nai lo tamaitai e faʻaaoga la latou telefoni feaveai i tulaga lamatia (). O se suʻesuʻega na faia e Roberts et al. () na maua ai o faʻafitauli sili ona faʻalavelave faʻapitoa, telefoni feaveai, feʻau tusitusia, ma fesoʻotaʻiga lautele. O eseesega i le va o tane ma fafine e faʻavae i le taimi faʻaaoga nai lo le faʻaaogaina. O tamaitai latou te faʻaaluina le tele o le taimi nai lo alii i luga o nei tusi talosaga, lea e taʻitaʻia ai amioga e faʻatatau i fesoʻotaʻiga vavalalata ma vavalalata, ao tama e faʻaaoga o latou taimi i se auala e sili atu ona aoga ma faʻaogaina.

Mo tamaitai, o le mea lea, o le telefoni feaveai o se auala o fesoʻotaʻiga vavalalata, lea o loʻo i ai fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo ma fesoʻotaʻiga lautele, ae o tane, o loʻo faʻapitoa le faʻaaogaina o ituaiga faʻaaogaina. O lenei mea e ese mai le faʻaaogaina i le Initaneti, lea e faʻaalia ai le faʻailoga le lelei: o le faʻafitauli o le faʻafitauli e sili atu ona matauina i alii (). O le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi e tali atu ai i se mamanu o le leai o se manaʻoga malosi (); tutusa foi, o le avea ma tamaitai e mafai ona avea ma se puipuiga mo faafitauli o le faaaogaina o le Initaneti ().

Aoga, Atinaʻe Faaleaganuu, ma Tulaga Faʻale-tamaoaiga Eseesega

E ui lava i le le lava o faʻamaoniga o tulaga faʻaleaʻoaʻoga ma le tamaoaiga i le faʻaaogaina (), Mazaheri ma Najarkolaei () maua ai o tamaiti aʻoga mai aiga ei ai tulaga maualuluga aganuu ma le tamaoaiga o loʻo i ai tulaga maualuga o le faʻalagolago, o se mea moni e fesoʻotaʻi ma le tuulafoaia ma le tuulafoaiina na lagona pe a suʻesuʻe mamao mai le fale; iinei, o le telefoni feaveai o se meafaigaluega mo le faʻafesoʻotaʻi. I le uiga lava e tasi, Tavakolizadeh et al. () faʻamaonia se sootaga tuusaʻo i le va o le aʻoga ma le faʻafitauli faʻafitauli, lea na mafua mai i le taimi na faʻaaluina ai le fale ma le tuʻuina atu na mafua mai i taimi umi suʻesuʻega. Sanchez Martinez ma Otero () faʻamaonia se mafutaga i le va o tamaiti aoga ma faʻafitauli faʻaoga telefoni feaveaʻi, aiga le lelei, ma matua ei ai tulaga maualuga o aʻoga e aunoa ma ni faʻafitauli tau tamaoaiga. Latou te faʻamatalaina o lenei mafutaga e mafua mai i le manaʻoga e faatumauina le vaʻaia o fegalegaleaiga faʻaagafesootai.

Sahin et al. (), i se isi itu, na iloa ai o le maualuga o vaisu telefoni feaveaʻi e sili atu i tamaiti aoga mai aiga e maualalo le maualalo o tupe maua. Lopez-Fernandez et al. () na maitauina foi se sootaga taua i le va o le tamaititi-telefoni ma le aoga a matua. O le maualuga o le aʻoga a le tama poʻo le tina, o le faʻaletonu lea o le faʻaaogaina o le telefoni; afai o matua ei ai tikeri o le iunivesite, ua faaitiitia le faafiafiaina faapitoa o tekinolosi oa latou fanau. I le itu lava e tasi, Leung () maua se mafutaga i le va o le tamaoaiga ma le tamaoaiga ma tulaga faʻaleaoga ma faʻafitauli faʻaoga telefoni.

I tulaga o aʻoaʻoga a le aiga, Zhou et al. () na matauina foi se sootaga taua i le va o le faatautala o matua ma le faalagolago i telefoni feaveai ma vaisu a tamaiti i le Initoneti ma isi tekinolosi, lea na latou faauigaina o se taunuuga o le lafoaia o le loto.

Eseesega Faʻafanua ma Aganuu

E fetaui lelei le manatu o eseʻesega faʻafanua ma aganuʻu e faʻatatau i faʻafitauli faʻaaoga i le telefoni; ae ui i lea, e le lava le faʻamatalaga faʻamaumauga o loʻo maua i le autu. E foliga mai o le tele o le telefoni-telefoni feaveaʻi i atunuu i Asia i Sasae, e pei o Korea, lea e mafai ona faʻamatalaina e le tele o telefoni feaveaʻi telefoni feaveaʻi ma le maualuga o tekinolosi i totonu o le pito laʻititi. Shin () faia se suʻesuʻega faatusatusa e iloiloina le tikeri o le Initaneti feaveaʻi e faalagolago i tamaiti aʻoga i le Iunaite Setete ma Korea. O a latou faʻamaumauga na faʻamaonia ai na sili atu le maualuga o le faʻalagolago (11.15%) i tagata Korea nai lo Amerika (6.36%).

Soifuaga ma le Vaaia o le Mafaufau

O le mea moni, o faafitauli o suʻesuʻega i le telefoni feaveaʻi e faʻamoemoe ai le iloa o fesuiaiga poʻo uiga faʻapitoa e ogatasi ma faafitauli poʻo amioga faʻafefete. I lenei tulaga, e mafai foi e se tasi ona talanoa e uiga i le tulaga lamatia, e pei lava o nisi o nei uiga e mafai ona avea muamua ma sui o le au vaisu o mea ua fai ma vaisu i fualaau faasaina po o nisi amioga () .I se faʻamatalaga, latou te taulai atu i le vaega e lima-faʻailoga (FFM) o uiga faʻapitoa faʻapea foi i le manatu o le tagata lava ia, manatu o le tagata lava ia, manatu tutoatasi, ma le le mautonu.

Faʻailoga Lima-Factor

O le "Five Five PersonalityTraits," e lauiloa foi o le FFM, na faʻaaogaina i suʻesuʻega i luga o telefoni feaveai ma vaisu o mea () O le FFM e faʻamautuina le lima vaega o le tagata (faʻafeiloaʻi, tatala e iloa pe suia, loto fuatiaifo, maliega, ma le neuroticism poʻo le le faʻamalosia o lagona).

Takao (), e faʻaaoga ai le NEO ise lisi o mea taua (), ma matauina o le avea ma tamaitai, aloese, neurotic, ma le maualalo e tatalaina e iloa ai le valoia o le 13.5% o mataupu o faafitauli o le faaaogaina o telefoni. O le Neuroticism e fesoʻotaʻi ma le taua o le tagata lava ia ma le manaʻomia o le faʻasoa, ma o le maualalo o le avanoa e iloa ai o se uiga e aloese ai mai i lagona le fiafia.

Kuss ma Griffiths () na maua ai le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga lautele e faia ma faʻaleleia ai le fesoʻotaʻiga, aʻo faʻaaogaina e faʻaaogaina e totogi ai o latou faigata i le fesoʻotaʻi atu i tagata. O faʻataʻitaʻiga ma faʻasalalauga e mafai ona avea ma vaisu faʻapitoa, ae maise lava e faʻaaogaina i laʻititi laʻititi i le lotofuatiaifo ma le faʻalauiloaina o le maualuga i le neuroticism ma le faʻasoesa. Giota ma Kleftaras () na matauina o le faʻaaogaina faʻafitauli o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo e fesoʻotaʻi ma le neuroticism ma le maliliega faʻapea foʻi ma le faʻavaivai, aemaise lava i tamaʻitaʻi.

Lane ma le Auala () faʻamaonia o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o se mea e mafai ona vaʻaia i le atamai o le atamai, faʻatasi ai ma feau tusitusia ma le vave fefaʻatauaʻiga o le masani ona faʻaaogaina. I le taimi lava e tasi, o se maualuga maualuga malie e vaʻaia ai le telefoni atu i telefoni feaveaʻi nai lo le texting, lea e taʻu mai ai o le fesoʻotaʻiga lautele e lagolagoina e ala i fesootaiga tuusao.

E faapena foi, Bianchi ma Phillips () suʻesuʻeina faafitauli o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi e avea o se galuega o le matua, faʻafeoloolo, ma le tauaogaina o le tagata lava ia. Aemaise lava, o le faʻaaogaina o fesoʻotaʻiga na fesoʻotaʻi ma le manaʻoga mo le tele o taimi e faʻaosofia ai le tagata lava ia e ala i tusitusiga nai lo fesootaiga tuusao. I a latou suʻesuʻega, o le neuroticism e le o se fesuiaiga faʻapitoa; ae ui i lea, latou te maitauina o le maualalo o le manatu o le tagata lava ia e faʻaalia le faʻafitauli faʻafitauli i le tulaga na ia fuafuaina ai se faiga faʻalauiloa e lafoina atu ai le fesoʻotaʻiga. E le gata i lea, o le manatu ia te ia lava e mafai ona suia e tusa ai ma le faʻasologa ma le taimi ma e mafai ona avea o se setete () e mafai ona faʻaaoga i le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi (). O lenei mea e taʻu mai ai o le faʻafitauli o le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi e uiga i le maualalo o le tagata lava ia atonu o se tulaga i le natura.

Igarashi et al. () suʻesuʻeina le faʻaaogaina o feau tusitusia e uiga i fesoʻotaʻiga vavalalata patino. Na latou iloa o le faʻalagolago ma le tele le faʻaaogaina o loʻo faʻamatalaina, i le isi itu, e ala i felauaiga, lea e atagia mai ai le manaʻoga ma le manaʻoga e faʻafesoʻotaʻi fesoʻotaʻiga ma isi ma faʻatuina sootaga fou, aʻo le isi itu, o le feʻau tusitusia e faʻatautaia se manaʻoga mo le saogalemu ma totogi aua o le fefe i le sologa manuia o tagata e mafai ona faamatalaina e le neuroticism.

Andreassen et al. () faʻalautele a latou suʻesuʻega i luga o le Facebook e atiaʻe le Bergen Facebook Addiction Scale (BFAS). Na latou iloa o le BFAS e faʻataunuʻuina lelei e le gata i le Faʻaopoopoga o Tendencies Addictive () ae faʻapea foʻi ma le neuroticism ma le faʻalavelave faʻalavelave ma e le lelei le faʻamalosia ma le mafaufau. E lua ni manatu e mafai ona talisapaia iinei: o le faʻasalaga e tumau ai fesoʻotaiga vavalalata ma le faʻaogaina o le telefoni i le telefoni, ae o lenei sootaga e feteenai ma le Initaneti (). O le mea lea, o le Facebook e mafai ona fai ma vaisu, ma o le faʻalauiloaina o faʻamatalaga e mafai ona faʻamaonia pe feteenai, faʻalagolago pe faʻaaogaina Facebook e ala i se telefoni feaveai po o se komepiuta.

I se tulaga lautele, o le faʻaleagaina o le auina atu o feau tusitusia e fesoʻotaʻi ma se malosi malosi mo le faʻalavelave ma le maualalo o le taua o le tagata lava ia. I fesoʻotaʻiga lautele, e faaopoopo atu i le faʻaaogaina, o le neuroticism o se mea e ono tupu ona e mafai e tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai le maualuga o le popole ma le le saogalemu ona faʻaaoga fesoʻotaʻiga lautele mo le lagolagosua ma le puipuiga (). I le faʻatusatusaina, o le faʻaaogaina o alafesootai i luga o se komepiuta e atagia mai ai le taufaasese o le aloese, fefaʻatauaiga lautele, matamuli, faʻanofo, neuroticism, maualalo o le maualuga o le manatu o le tagata lava ia, ma le faʻamalosia e le tagata lava ia,).

Faʻafitauli ma le Sensation Sailiga

O le faʻaleagaina o se tasi o tulaga faʻapitoa o le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi, ma ua tatou iloiloina muamua lona matafaioi o se mea muamua poʻo se tulaga lamatia mo amioga faʻafeusuaiga (, ). Aemaise lava, Billieux et al. () iloilo le matafaioi o le le mautonu e tusa ai ma vaega e fa o le UPPS [Faanatinati, (le lava) Premeditation, (le lava) Perseverance and Sensation seeking] scale scale reference (). Na latou iloa o le faanatinati, le lava o le faamuamua, ma le leai o se onosaʻi e fesootaʻi ma le pulea e le tagata o ia lava. Ae ui i lea, o le faanatinati, faʻamalamalamaina o le naunau e maua ni lagona malosi e le mafai ona tolopoina ona o ni aʻafiaga le lelei, o le mea e sili ona vavalo i le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi. O le mea lea, o se togi maualuga tele e faʻatautaia le tele o telefoni, taimi, ma numera o feau tusitusia na lafoina. O le faanatinati e fesoʻotai tutusa ma le le lava o laasaga mo tulafono faatonutonu a le tagata lava ia, e pei o le faʻamalamalamaina o mafaufauga e faʻaosofia ai ma tausia ai aʻafiaga le lelei. Faʻafitauli faʻapitoa i le telefoni feaveai i lenei mataupu e atagia mai ai se taumafaiga e pulea nei setete lagona le lelei. I le isi itu, o le leai o se onosaʻi e mafai ona atagia i le aofaʻi ma le umi o telefoni feaveaʻi faapea foʻi i aʻafiaga o le tamaoaiga faʻapitoa, ae leai se faʻamautinoaga e aofia ai lona faʻaaogaina i ni tulaga matautia pe faʻasaina, lea e fesoʻotaʻi ma le sailia o lagona ().

Sensation e sailia o se uiga patino lea e aofia ai le tele o le fiafia ma le sailiga o sailiga, le leai o se faʻalavelave, iloa le sailiga, ma le lagona lagona le fiafia (, ). O loʻo faʻaalia i le manaʻoga mo ni mea fou e le masani ai, fesuisuiaʻi, ma malosi, faʻatasi ai ma tulaga faʻaletino, agafesootai, tulafono, ma / poʻo le faʻaletupe, ma masani ona nonofo faʻatasi ma le le mautonu i amioga fai ma vaisu (). O suʻesuʻega muamua na maua ai se mafutaga i le va o taimi paganoa ma le le fiafia; Leung (, ) faʻamaonia o le ita, fuaina e le Faʻasologa o le Faʻasalaga Lelei (Leisure Boredom Scale)), sailiga o lagona, e faʻaaoga ai le avega Adventure (), ma le taua o le tagata lava ia e ala ile Rosenberg Self-esteem Scale () o ni tagata iloga taua o le faʻaaogaina telefoni feaveaʻi.

Le manatu o le tagata ia te ia lava, Pulea oe lava, Pulea oe lava ia, ma le Siosiomaga Lautele

O manatu e pei o le taua o le tagata lava ia, pulea o le tagata lava ia po o le mataala, ma le faalagolago i le siosiomaga o loo maua i le tele o suʻesuʻega e uiga i le faʻaaogaina o telefoni. Takao et al. () matauina o le faafitauli o le faaaogaina o le telefoni feaveai o se galuega o le manaomia o le maliega lautele ma le pulea e le tagata o ia lava ae e le fesootai i le tuulafoaiina. O le mea mulimuli, i le isi itu, e fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le Initaneti (). Talu ai ona o le tuulafoaiina e nonofo faatasi ma le faanunununu, e mafai ona faaiuina faapea eseese, o nei fesuiaiga o ni tagata vavalo i mea tau vaisu i luga o le Initaneti ae le faapea o vaisu telefoni feaveai. Ae ui i lea, Bhardwaj ma Ashok () maua ai se faʻamaoniaga i le va o le telefoni feaveaʻi ma le tuulafoaiina. O le manaʻoga mo le faʻasagaga lautele, faʻaalia i le taimi e faʻamaoni i le tusitusi ma le faitauina o feʻau, sa fesoʻotaʻi ma le maualalo o le taua o le tagata lava ia ().

Park et al. () na iloa ai o le faʻataʻitaʻiina o isi, maualalo le taua o le tagata lava ia, ma le popolega faʻale-aganuʻu na aʻafia ai i le faʻaaogaina o telefoni. Peitai, pei o isi suʻesuʻega, e le o ni talanoaga leo ae o le numera o feau tusitusia e masani ona mafua mai i le faʻaaogaina o faafitauli.

Walsh et al. () faʻafeeseeseaʻi le taimi o le faʻaogaina o le telefoni mai faʻasinomaga a le tagata lava ia poʻo le faʻalagolago e pei ona fuaina e le Telefoni Fesili Faʻaaogā Telefoni feaveaʻi (MPIQ). Latou te manatu o le tagata lava ia, po o le taua o le telefoni feaveai mo le manatu o le tagata lava ia ma le faamaoniga a isi, o le a avea ma se vaitau o le taimi e faaaoga ai, ae o le faailoaina o le tagata lava ia ma le faamaoniga a isi o le a fuafua ai le faalagolago po o le aafia. O lona uiga, latou te manatu o le faalagolago i telefoni feaveai e fesootai ma le faalagolago i le siosiomaga lautele. Mulimuli ane, Walsh et al. () na maua ai e le tagata lava ia i le amataga o lona matua le masani ona faʻaaogaina, ae o le faʻalagolago po o le aʻafiaga faaletagata lava ia i le telefoni feaveai e tumau ai sootaga taua ma le avea ma tamaitai, talavou, tagata tutoatasi, ma faʻavae kulupu.

I se tulaga talitutusa, o le taua o le tagata lava ia o se uiga e masani ona suʻesuʻeina i faafitauli o le faaaogaina o telefoni feaveaʻi. Faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi ma mea ua fai ma vaisu ua faʻamatalaina foi e faʻaaoga ai le faʻapipiʻi leory (), lea e faʻamautuina ai le fanau fou, mai le fanau mai, e tatau ona atiina ae se vavalalata vavalalata ma se tasi o pule sili ile galulue faatasi ma o latou manaʻoga ma tulaga faʻalagona mo le atinaʻe lelei o agafesootai ma lagona. E i ai le faʻamaoniga e faʻapea o sitaili e le faʻamalosia e fesoʻotai ai ma le faʻaititia o le tagata lava ia (, ) ma, o le mea lea, o tagata e ono mafai ona vaʻaia le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi ().

Mulimuli ane, Billieux () otootoina laina tatala o loo i ai nei, e faailoa ai vaega e fa i le faafitauli o le faaaogaina o le telefoni feaveai: (a) le gasegase, mai lona tapulaa faatapulaaina mo le pulea e le tagata o ia lava ma tulafono faatonutonu faalelagona, (b) le tausia o sootaga, lea e atagia ai le sauaina o le telefoni o se auala e maua mai ai le saogalemu i aʻafiaga o aʻafiaga ma e faʻaalia i le maualalo o le tagata lava ia ma le maualuga o le neuroticism, (c) faʻafeiloaʻiga, lea e faʻateleina le faʻaaogaina ma le sogasoga ma le naunautaiga malosi e faatumauina sootaga, ma (d) Faʻasalaga i le maliliega telefoni feaveaʻi, lea e mafai ai ona avanoa i le tele o aoga ma talosaga i le initaneti. O le faʻamatalaga mulimuli lea o le faʻaleagaina o le faʻaaoga ona o se taunuuga o lenei faatosinaga o le siosiomaga. Mai lenei manatu, o le tagofia o mea ua fai ma vaisu e mafai ona mafua ai isi amio leaga, e pei o le Initaneti poo le faʻaaogaina o ata.

Faʻafitauli o le Mafaufau ma le Faʻatonuina o le Mafaufau

E tusa ai ma faafitauli o mafaufauga e mafua mai i le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi, o le suʻesuʻega e taulaʻi i le faʻafefe o le moe ma lona mafuta faatasi ma le faʻaaogaina o mea e pei o le ava malosi ma le tapaa ma faʻamaʻi ma le faʻapitoa o le mafaufau, aemaise le popole, atuatuvale, ma le atuatuvale.

Faʻafefe i le moe

O le faafitauli o le faalavelave i le moe na matua mataʻituina i le talavou, lea e mafai ai e le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi ona faʻalavelave i gaioiga maloloina ma masaniga, e aʻafia ai le taimi moe ma le lelei. Aemaise lava, Sahin et al. () ia matauina o manatu maualuga o tamaiti aʻoga mo le faʻaaogaina o faafitauli i luga o le Telefoni Faʻaaogaina o le Telefoni Faʻaaoga (MPPUS) (), o le sili atu foi lea o le leaga o le lelei o latou moe, fuaina e faʻaaoga ai le tau o Pittsburgh Sleep Quality ().

I le laina tutusa, Jenaro et al. () na maua ai le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi a le tamaititi e fesoʻotaʻi ma le popole ma le le lava, aemaise lava i tamaʻitaʻi. Thomée et al. (, ) na matauina foi se sootaga i le va o numera o valaau ma savali ma faigata o le moe faʻapea foi ma le faʻaaogaina o le telefoni i le po (). E faʻapea foi, o le tagata lava ia ua manatu e mafua mai i le telefoni feaveaʻi i le mea e gata ai le tausia o se tulaga o mataala ma faʻafefe ai le moe ().

E tusa ai ma fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo, tulaga maualuga i le BFAS () e fesoʻotaʻi ma le umi ma le faʻalavelave o le moe i le gasologa o le vaiaso, faʻamaonia o le tele o le faʻaaogaina Facebook e faʻafefe ai le moe, faʻaitiitia le aofaʻi o itula moe, ma faʻalavelave faʻalavelave.

Faʻaaogaina o mea

Faʻaaogaina mea e fesoʻotai i telefoni feaveaʻi e masani lava ona faʻasalalau i totonu o suʻesuʻega lautele e manatu ai le le mafai e le tagata faaaoga ona tausisia amioga masani soifua maloloina, faʻatasi ai ma faʻamaoniga ma faʻasologa o le mafaufau.

O lona uiga, o faafitauli o le amio ma mafaufauga o le psychiatric o loʻo i ai faatasi ma vailaau ma faʻaleagaina amioga. Afai tatou te faʻapipiʻi mafaufauga o le mafaufau ma le neurobiological o mea ua fai ma vaisu, ia latou fesoʻotaʻi ma mea poʻo amioga (, , , , , , ), o le natura le matauina o le nonofo faatasi o mea uma e lua, e pei ona maua i suʻesuʻega i le Initaneti (). Aemaise lava, Lee et al. () na faʻaalia ai le i ai o se mamanu neurobiological masani o resitala EEG mo le faʻaogaina o le Initaneti ma le atuatuvale.

I se suʻesuʻega ma tamaiti aoga, Sanchez Martinez ma Otero () maua ai se sootaga taua i le va o le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi, faʻaaogaina o aʻoga, faʻafitauli o le atuatuvale, ulaula ma le faʻaaogaina o cannabis, ma isi fualaau. E faapena foi, Toda et al. () na matauina foi se sootaga i le va o le telefoni feaveaʻi ma le ulaula, na o alii, e aunoa ma le ava malosi, atonu e mafua ona o lona alu ifo i lalo i la latou faataitaiga a Iapani. Sa faʻaalia foi fesoʻotaiga faʻavafealoai e faʻaoga faatasi ma le faʻaaogaina o mea ().

O le mea lea, o loʻo i ai se mafutaga vavalalata i le va o le vailaʻau ma le tagofia o amioga. O le mea moni, o le neuroticism o loʻo vavalo i le faʻaaogaina o tapaa, cocaine, ma heroin ma le tatala e iloa ai le valoia o le taumafaina o le mariuana; uma nei amioga le mautonu e taumafai e puleaina tulaga o le mafaufau i totonu () i se faʻamatalaga e talitutusa lava ma le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi. Ae ui i lea, o nei ituaiga o suʻesuʻega e masani ona maua i totonu o suʻesuʻega lautele, ma e leʻi tele ni suʻesuʻega na taulai tonu i le nonofo faatasi ma le faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi ma le faʻaaogaina o mea.

Faʻasalaga Faʻapitoa ma Faʻafitauli Faʻapitoa

O suʻesuʻega i faʻafitauli o le mafaufau ma faʻafitauli e sili atu ona tele mo le Initaneti nai lo telefoni feaveaʻi. I le mea mulimuli, o le popole, atuatuvale, ma le popole ua matauina, faapea foi faafitauli i le moe ma le tuulafoaiina. O le tele o suʻesuʻega na faʻataunuuina i le faʻaaogaina o tamaiti aʻoga ma iloiloga faʻamaonia e le o lagolagoina i taimi uma e faʻamaonia pe faʻamaonia ai meafaigaluega.

Augner ma Hacker () maua ai fegalegaleaiga taua i le va o le telefoni feaveai o le telefoni, mafatiaga tumau, mautu o lagona, ma le atuatuvale i tamaitai talavou. Tavakolizadeh et al. () na maitauina foi le mafutaga i le va o le tulaga o le soifua maloloina o le mafaufau - le uiga o le osofaʻiga, popole, ma le atuatuvale - ma le tele telefoni feaveaʻi.

E pei ona taua muamua, e iai le eseesega i le va o le faʻalauiloaina o le faʻaogaina o le telefoni feaveai ma le faʻaaogaina o le Initaneti, faʻatasi ai ma le faʻaaogaina i le Initaneti e faʻaalia ai le tele o faʻataʻitaʻiga o le faʻailoga ma le tuulafoaiina (). O le faanoanoa e foliga mai e sili atu le faʻamaualuga i le faʻaaogaina o le Initaneti, ae o le atuatuvale e foliga mai ua sili atu le faʻasalalau i le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi, aemaise lava e ala i feʻau tusitusia (). O lenei mea o loʻo faʻaalia ai le tali atu o le Initaneti i mamanu faʻalauiloa o mafaufauga nai lo telefoni feaveaʻi.

O fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga tau fesoʻotaʻiga vavave faʻaneionapo e masani lava ona fesoʻotaʻi ma le uiga o le Initaneti, lea e faʻaaogaina ai le faʻafitauli e fesootaʻi atu i le atuatuvale ma le neuroticism, aemaise lava i fafine (). O faʻamatalaga eseese o le faʻaogaina o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli faʻaogafoni feaveaʻi e fesootaʻi ma faʻaaogaga, e pei o fesoʻotaʻiga vavave faʻaneionapo ma faʻamatalaga vave, e manaʻomia se toe iloiloga maeʻa.

O se fesoʻotaiga vavalalata e manino i le va o le soifua maloloina o le mafaufau ma le faʻafitauli o le telefoni feaveaʻi. Aemaise lava, o tamaiti aoga e maualalo le maualuga o le soifua maloloina o le mafaufau ma le mafaufau e sili atu ona faigofie i le atiaeina o faanaunauga o vaisu i telefoni feaveaʻi. O nei tamaiti aʻoga e suʻeina le faʻaititia o le feeseeseaiga ma le dysphoria e ala i fesoʻotaʻiga vavalalata, e ui lava o le i ai o faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu i tamaiti aʻoga ola maloloina e le faʻateʻaina e tusa ai ma manaoga patino poʻo faʻalapotopotoga (). Hooper ma Zhou () faʻaalia, i se isi itu, o le atuatuvale i tamaiti aʻoga e fai ma vaisu e mafai ona avea ma se taunuuga o faafitauli e mafua mai i faʻafitauli faʻaoga telefoni feaveaʻi. Chen () na matauina foi se sootaga i le va o le atuatuvale ma vaisu telefoni feaveai, o le nonofo faatasi o Young ma Rodgers () na faʻataʻitaʻiina muamua, e ui i lea o loʻo taʻu mai ai o faʻafitauli faʻafitauli e fesootaʻi ma le tele o faʻamatalaga o le ava ma le tagofia o fualaau faasaina. O le mea lea, e le mafaamatalaina le mauaina o lenei mafutaga e tusa ai ma le Initaneti, e ui lava e le o iloa pe o le atuatuvale e faasino i se tulaga lamatia po o se taunuuga.

iʻuga

Ua matou iloiloina le faigata o le faaaogaina o le telefoni feaveai ma tulaga faataatitia tutusa ma mea ua faatulagaina mo vaisu o vailaau po o le le fiafia i taaloga. E ui lava ua matou manino le faʻaalia o le faʻafitauli o le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi o se faʻafitauli e tulaʻi mai e fesoʻotaʻi vavalalata i le atinaʻe tekinolosi, o loʻo i ai le leai o se vavalalata ma le laugatasia i le faʻavae mo le suʻesuʻeina lea e manaʻomia ai le faʻaeteete i le taliaina o le tele o faaiuga ua faʻaalia.

E le masalomia, o le auala tele i suʻesuʻega i le telefoni feaveaʻi, o le eseesega o fuaitau, taiala, ma faʻailoga o loʻo maua i totonu o le fanua. O nisi tagata suʻesuʻe ua talitonu o loʻo tatou feagai ma se vaisu e le pei o se isi. E le gata i lea, o se uiga faautauta e iai i le faavasegaina o mea ua fai ma vaisu. Ae ui i lea, e toetoe lava a le mafai ona faʻasalalau pe vavalalata le faʻaaogaina o fuaitau o mea ua fai ma vaisu, faʻafitauli faʻafitauli, ma le sauaina i tusitusiga. E naʻo le faʻaopoopoina o le fenumiai ma faʻamatalaina le tele o le tele o faʻamatalaga masani i le fanua ma le leai o se faʻatusatusaga; e sili atu nai lo mea uma, o lenei eseesega o vaaiga ma le le lava o le faauigaina o le faauigaga ua mafua ai ona suesue i ni auala eseese eseese e faaaoga ai faataitaiga o mea e faigofie, e aofia ai tamaiti aoga e le lava le tele ma numera o vaega faataitai.

O le mea moni, pe o se mea ua fai ma vaisu, telefoni feaveai e mafua ai faafitauli e matua faateleina ai le olaga i aso taitasi, mo le tele o vaega e aunoa ma le lamatiaga o tupe faaalu e le pulea ma le faatuina o fua faatatau pupuu po o le leai o se Wi-Fi avanoa ma le faaaogaina le faatapulaaina. Afai tatou te matauina le tutusa o ona faailoga ma le taiala mo le tagofia o vailaau po o le le fiafia i mea tau tupe, o se tulaga tutusa lelei, ua faamaonia, e ala i lona ola faatasi ma le faaaogaina o mea. Matou te mafaufau i lena mea, o lona uiga, tatou te feagai ma se mea ua fai ma vaisu lea e mautinoa e le lautele e pei ona faia e nisi tagata suʻesuʻe. O loʻo i ai se manaʻoga mo se faʻamatalaga aoga o le taimi ma se tapulaa o tuaoi i le va o le faʻaleagaina ma le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le mamafa o faʻatautaia o le psychiatric, i le mea e faigata ai ona fuafua pe faʻaogaina le faʻafitauli faʻafitauli ma pe o se taunuuga o ia mea, lea e sili atu ona faigata i mea tuufaʻatasia ma amioga faʻaaoga vailaau.

I le isi itu, o le tele o suʻesuʻega ua taulai atu i tagata matutua ma tagata aʻoga, o se vaitaimi o le olaga e le taua ai le fia maua ma le lagona o le sailia. O lea, matou te manatu ai e le mafai ona faʻalauteleina le mafaufauga o vaisu telefoni i le faitau aofaʻi atoa seia oʻo ina avanoa nisi faʻamatalaga ma suʻesuʻega i luga o tagata matutua.

I totonu o le eseesega o auala, o le lipotia e le tagata lava ia o le mea sili lea ona faʻaaogaina i meafaifaʻaili, faatasi ai ma faafitauli uma ma le lelei e aofia ai e tusa ai ma ituaiga eseese o pulega faʻaaogaina (meli, imeli, poo le telefoni feaveaʻi e faʻaaogaina i vasega, po o iunivesite). Matou te iloa o le faʻaliliuga o le talosaga e aʻafia ai taunuuga o se suʻesuʻega. O le mea lea, e talafeagai le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga lautele ma le faʻasolosolo faʻatasi ma se faʻatulagaga pulea o le pulega ina ia mafai ai taumafaiga e faʻamaonia ma pulea le faʻamaoni o fesili fesili. O suʻesuʻega uumi o ni mea fou ma e masani ona maeʻa faʻatasi ma fefaʻatauaʻiga o fefaʻatauaʻiga, ae o loʻo latou mafatia pea i le le lava o le faʻataʻitaʻiga.

E tusa ai ma faʻamatalaga a tagata e faʻaaogaina, faʻaogaina o le telefoni feaveaʻi e manino lava e le o se faʻaopoopoga o le komepiuta; o ni amioga se lua ma ni lagona eseese ma faʻaoga faʻamatala. I tulaga uma e lua, o le tele o aʻafiaga e maua i tupulaga laiti ma talavou; i le tulaga o le Initaneti, o tagata faʻaoga e tele atu le matutua o latou tausaga ma o le a avea ma alii sili atu, faatasi ai ma le sili atu ona i ai o le folasia ma le vavalalata lautele. O le faʻaaogaina o le telefoni feaveaʻi, i se isi itu, o loʻo tuʻuina mai ai se laʻitiiti, sili atu le faʻataʻitaʻiga fafine ma le televave o le taulaʻi atu i luga o fesoʻotaiga vave ma fegalegaleaiga lautele. O fesoʻotaʻiga Initaneti ma telefoni feaveaʻi e fesoʻotaʻi ma faafitauli o le taua o le tagata lava ia, manatu o le tagata lava ia, ma le neuroticism.

O faʻamatalaga manino manino e tusa ai ma le faʻafitauli faaletonu o le aufaasālalau tagata e leai. Ua matou vaʻaia muamua o faʻamatalaga i luga o le tamaoaiga o tulaga o matua ma tagata faʻaoga e le o faʻasaga. O masalosaloga taua faaleaganuu ma faʻafanua e masalomia; Ae ui i lea, nai lo le avea ma ni mea faitino, o nei eseesega e manatu o ni faʻalavelave e taofia ai le faʻatusatusaina.

E tusa ai ma faʻafitauli o le mafaufau ma le mafaufau e fesoʻotai ma faafitauli o le faʻaogaina o telefoni feaveaʻi, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o le mafaufau, soifua maloloina, ma vaisu telefoni. Faʻatonuga o lipoti e aofia ai aʻafiaga moe, atuatuvalega, atuatuvalega (ma le atuatuvale, i se tulaga maualalo), ma le faʻaaogaina o vailaʻau, pei o le ava po o le tapaa, aemaise lava i le tupulaga talavou. E le gata i lea, o le nonofo faʻatasi ma ni faʻafitauli faapitoa o le psychiatric, lea e le mafai ai ona faʻatautaia le malosi o le manaʻo, e manino foi.

I le aotelega, o loʻo i ai pea le tele o galuega e tatau ona faia i lenei matāʻupu e tusa ai ma le tapulaa o ona manatu, taiala, ma auala. E foliga mai e mafai ona tatou manatu i le telefoni feaveai o se mea e faigofie ai ona fai ma vaisu mo le faʻafitauli, faʻafefete, poʻo le faʻalavelave i uiga tauleleia ao faʻatagaina faʻafitauli ma faʻaaogaina i tulaga patino ma tulaga. E le gata i lea, e tatau ona faʻalauteleina le tele o auiliiliga i lenei tulaga i le tagata matutua, ma le faamoemoe o le mauaina o se iloiloga i le lalolagi atoa o le faʻaaogaina ma le faʻaaogaina o le telefoni. E ui o le telefoni feaveaʻi e aofia ai le lamatiaga mo tupulaga talavou ma talavou, o le faʻafitauli o le faʻalavelave e maua ai i totonu o tagata matutua.

Tusitala Tusitala

Dr. Gabriel Rubio ma Dr. Fernando Rodríguez de Fonseca na fuafuaina le fuafuaga mo lenei iloiloga ma filifilia autu e talanoaina. Polofesa José de Sola Gutiérrez sailiili mo mau faasino, faitau tusitusiga, ma tusia le uluaʻi otootoga o le toe iloiloga. Na toe iloiloina e tusitala e tolu le tusitusiga ma fesoasoani i le tusiga mulimuli. Na maua e Dr. Fernando Rodríguez de Fonseca le lagolago tautupe.

Feteʻenaʻiga o Tupulaga e Tetee ai

Fai mai tusitala o le suʻesuʻega sa faia i le leai o soʻo se fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi pe tau tupe e mafai ona avea o se feteenaʻiga e ono aʻafia ai.

faatupeina

O lenei galuega na faʻatupeina e le Network of Addictive Disorders (Red de Trastornos Adictivos), le Carlos III Health Institute (Instituto de Salud Carlos III) ma EU-ERDF (Polokalame RETICS RD12 / 0028 / 0001).

mau faasino

1. Holden C. Mea faʻafeiloaʻi faʻalauiloa: o latou iai? Saienisi (2001) 294: 980-2.10.1126 / science.294.5544.980 [PubMed] [Cross Ref]
2. Bianchi A, Phillips JG .. Tagata suʻesuʻe faʻapitoa o faafitauli i faʻaaogaina telefoni feaveaʻi. Cyberpsychol Behav (2005) 8: 39-51.10.1089 / cpb.2005.8.39 [PubMed] [Cross Ref]
3. Tosell C, Kortum P, Shepard C, Rahmati A, Zhong L. Suʻesuʻeina o mea ua fai ma vaisu atamai: malamalamaaga mai fua o le telefoni tele telefoni. Int J Faʻatinoina Mob Technol (2015) 9: 37-43.10.3991 / ijim.v9i2.4300 [Cross Ref]
4. Faigafaiva S .. Faailoaina o vaisu o taaloga vitio i tamaiti ma tamaiti. Addict Behav (1994) 19: 545-53.10.1016 / 0306-4603 (94) 90010-8 [PubMed] [Cross Ref]
5. Adams J, Kirkby RJ. O le tele o faamalositino e fai ma vaisu: o se toe iloiloga. Addict Res Theory (2002) 10: 415-37.10.1080 / 1606635021000032366 [Cross Ref]
6. Griffiths MD. Initaneti faʻafeusuaiga. O se toe iloiloga o suʻesuʻega faʻapitoa. Addict Theory Res (2012) 20: 111-24.10.3109 / 16066359.2011.588351 [Cross Ref]
7. Oxford J. Faʻamaluluina Appetites: O se Mafaufauga Faʻaalia o le Vaisu. 2nd ed Chichester, West Sussex, Egelani: Wiley & Sons; (2001).
8. O'Guinn TC, Faber RJ. Fefaʻatauaʻiga faʻatau: o se suʻesuʻega o le phenomenological. J Consum Res (1989) 16: 147-57.10.1086 / 209204 [Cross Ref]
9. Clark M, Calleja K. Teuina o meaʻai: o se suʻesuʻega muamua i tamaiti aʻoga a le iunivesite Maltese. Addict Res Theory (2008) 16: 633-49.10.1080 / 16066350801890050 [Cross Ref]
10. Andreassen CS, Hetland J, Pallesen S. O le sootaga i le va o 'workaholism', o manaoga masani e manaomia i le galue ma uiga. Eur J Personal (2010) 24: 3-17.10.1002 / per.737 [Cross Ref]
11. Young KS .. Psychology o le faʻaaogaina komepiuta: XL. Faʻaaogā faʻaaogaina o le Initaneti: o se mataupu e malepe ai le faʻataʻitaʻiga. Fomaʻi Faʻapitoa (1996) 79: 899-902.10.2466 / pr0.1996.79.3.899 [PubMed] [Cross Ref]
12. Young KS. Inisitituti i luga ole Initaneti: faailoga, iloiloga ma togafitiga. Innov Clin Pract (1999) 17: 19-31.
13. Young KS. Initaneti i luga o le Initaneti o se mea fou fou o le falemaʻi ma ona taunuuga. Am Behav Sci (2004) 48: 402-15.10.1177 / 0002764204270278 [Cross Ref]
14. Young KS. Initaneti mea ua fai ma vaisu. J Contemp Psychother (2009) 39: 241-6.10.1007 / s10879-009-9120-x [Cross Ref]
15. Beard KW .. Faʻainitaneti i luga o le Initaneti: o se toe iloiloga o metotia o suʻesuʻega ma suʻesuʻega e mafai ona faia. Cyberpsychol Behav (2005) 8: 7-14.10.1089 / cpb.2005.8.7 [PubMed] [Cross Ref]
16. Griffiths MD. O le biopsychosocial ma le 'complex' system e oʻo mai o se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia mo vaisu. Behav Brain Sci (2008) 31: 446-7.10.1017 / S0140525X08004822 [Cross Ref]
17. Griffiths MD. O se 'vaega' faʻataʻitaʻiga o mea ua fai ma vaisu i totonu o se faʻavae biopsychosocial. J Subst Use (2005) 10: 191-7.10.1080 / 14659890500114359 [Cross Ref]
18. Voon V, Fox SH. Fomaʻi faʻamaʻi ma faʻaauau le amio i maʻi o Parkinson. Arch Neurol (2007) 64: 1089-96.10.1001 / archneur.64.8.1089 [PubMed] [Cross Ref]
19. Wu K, Politis M, Piccini P. Pisapisa Parkinson ma faʻasolosolo o le le mautonu: o se toe iloiloga o foliga o le tino, pathophysiology ma le pulega. Postgrad Med J (2011) 85: 590-6.10.1136 / pgmj.2008.075820 [PubMed] [Cross Ref]
20. Voon V, Gao G, Fetuunaiga C, Symmonds M, Ekanayake V, Fernandez H, et al. Dopamine agonists ma aʻafiaga: faʻalavelave le pulea lelei i le maʻi o Parkinson. Brain (2011) 134: 1438-46.10.1093 / brain / awr080 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
21. Vilas D, Pont-Sunyer C, Tolosa E. Faʻafitauli faʻaletonu i le maʻi o Parkinson. Tuʻufaʻatasiga o le Parkinsonism Relat Disord (2012) 18: 80-4.10.1016 / S1353-8020 (11) 70026-8 [Cross Ref]
22. Lane W, Moli C. O le aʻafiaga o uiga tauleleia i luga o le atamai ma le faʻaaoga. Int J Bus Soc Sci (2011) 2: 22-8.
23. Lin YH, Lin YC, Lee YH, Lin PH, Lin SH, Chang LR, et al. Faʻalavelave taimi e fesoʻotai ma vaisu atamai: iloagofie mea tau vaisu atamai e ala i se telefoni feaveaʻi (App). J Lapatai Faʻafitauli (2015) 65: 139-45.10.1016 / j.jpsychires.2015.04.003 [PubMed] [Cross Ref]
24. Pedrero Perez EJ, Rodriguez Monje MT, Ruiz Sanchez De Leon JM. Adicción o abuso del teléfono móvil: revisión de la literatura. Adicciones (2012) 24: 139-52.10.20882 / adicciones.107 [PubMed] [Cross Ref]
25. Griffiths MD. Initaneti mea ua fai ma vaisu: mea moni poo talafatu? Psychologist (1999) 12: 246-50.
26. Pawlowska B, Potembska E. Tane ma le malosi o uiga o le telefoni feaveai i le gagana Polani, aoga maualuga ma tamaiti aʻoga iunivesite. Curr Problebl Psychiatry (2011) 12: 433-8.
27. Roberts JA, Petnji Yaya LH, Manoli CH .. O le mea e le vaaia e fai ma vaisu: gaioiga telefoni feaveaʻi ma vaisu i tamaʻitaʻi ma kolisi kolisi. J Behav Addict (2014) 3: 254-65.10.1556 / JBA.3.2014.015 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
28. Taneja C. O le mafaufauga o le telefoni telefoni feaveaʻi. Delhi Psychiatry J (2014) 17: 448-51.
29. Brown RIF. O nisi o saofaga o le suʻesuʻeina o taaloga tau tupe i le suʻesuʻeina o isi mea ua fai ma vaisu. I: Eadington WR, Cornelius JA, faatonu. , faatonu. Taaloga Faʻasalaga ma Faʻafitauli Faʻatalofa. Reno, NV: Iunivesite o Nevada Press; (1993). i. 341-72.
30. Griffiths MD. Nicotine, tapaa ma vaisu. Natura (1996) 384: 18. [PubMed]
31. Sussman S, Sussman AN .. Mafaufau i le faʻamatalaga o mea ua fai ma vaisu. Soifua Maloloina I J Environ Res Soifua Maloloina (2011) 8: 4025-38.10.3390 / ijerph8104025 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
32. Echeburua E, Labrador FJ, Becoña E. Faʻasalaga i le tekonolosi i totonu o tamaiti ma talavou. Madrid: Pirámide; (2009).
33. CIA AH. O le a le mafai ona e faia se sarkancias (DSM-5, APA, 2013): O se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o le faʻasalalauga. Revista de Neuropsiquiatría (2013) 76: 210-7.
34. Hooper V, Zhou Y. Faʻaauau, faalagolago, faʻamalosi? Se suʻesuʻega o le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi. 20th Bled eConferenceeMergence: Merge ma Emerging Technologies, Processes and Institutions; Jun 4-6; Bled, Slovenia (2007).
35. Hanley A, Wilhelm MS. Fefaʻatauaʻiga faʻatau: o se suʻesuʻega i le taua o le tagata lava ia ma uiga tau tupe. J Econ Psychol (1992) 13: 5-18.10.1016 / 0167-4870 (92) 90049-D [Cross Ref]
36. Shambare R, Rugimbana R, Zhowa T. O telefoni feaveaʻi le vaisu 21 senituri? J Bus Manag (2012) 6: 573-7.10.5897 / AJBM11.1940 [Cross Ref]
37. Carbonell X, Guardiola E, Beranuy M, Belles A .. O se suʻesuʻega o tusi faasaienisi i luga o le Initaneti, taaloga vitio ma vaisu telefoni. J Med Library Assoc (2009) 97: 102-7.10.3163 / 1536-5050.97.2.006 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
38. Comisión Nacional De Los Mercados Y De La Competencia (CNMC). Liliu mai o le telefonía móvil en España. Faʻamatalaga a le 2015 tamaʻitaʻi. Periodo 1997 - abril 2015. Madrid: Ministerio de Industria, Energía y Turismo de España; (2015).
39. Fundación Telefónica. La Sociedad de la Información en España 2014. Barcelona: Editorial Ariel; (2015).
40. Puipuiga. Menores de Edad y Conectividad Movil en España: Laupapa ma Smartphones. PROTEGELES, faalagolago i le Safer Internet Program a le Comisión Europea. (2014). Maua mai: www.protegeles.com
41. Aggarwal KK. E lua sefulu ono pasene fomaʻi na mafatia i le tele o le telefoni feaveaʻi telefoni feaveaʻi: o le tele o le faʻaaogaina o telefoni feʻaveaʻi e mafai ona afaina i lou soifua maloloina. Talosaga a Initia Initia (2013) 24: 7-9.
42. Verma RK, Rajiah K, Cheang A, Barua A. Textaphrenia: o se faʻalavelave faʻalavelave faʻalogo. Afr J Psychiatry (2014) 17: 510-1.10.4172 / 1994-8220.1000e103 [Cross Ref]
43. Lin YH, Lin SH, Li P, Huang WL, Chen CY .. Faʻataunuʻu masani i taimi aʻoga faafomaʻi: vibration faʻamalosi ma sosoʻo. PLoS One (2013) 8 (6): e65152.10.1371 / journal.pone.0065152 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
44. Ali M, Asim M, Danish SH, Ahmad F, Iqbal A, Hasan SD. O le tele o Quervain's tenosynovitis ma lona mafutaga ma musika texting musika. Ligaiga Tendons J (2014) 4: 74-8. [PMC free article] [PubMed]
45. Billieux J, Van Der Linden M, Rochat L. Le matafaioi o le le mautonu i le moni ma le faʻafitauli o le telefoni feaveaʻi. Appl Cogn Psychol (2008) 22: 1195-210.10.1002 / acp.1429 [Cross Ref]
46. Echeburúa E. ¿Adicciones agasala ua pala? Bilbao: Desclée de Brouwer; (1999).
47. Griffiths MD. E i ai le Initaneti ma le komepiuta 'vaisu'? O nisi o suʻesuʻega suʻesuʻega. Cyberpsychol Behav (2000) 3: 211-8.10.1089 / 109493100316067 [Cross Ref]
48. Washton AM, Boundy D. Querer e leai se faʻamatalaga.Como malamalama ma superar las adicciones. Barcelona: Pao; (1991).
49. Labrador Encinas J, Villadangos González SM. E mafai ona e faʻataunuʻuina: O le a faʻataʻitaʻiina le faʻafitauli o le faʻamaoni. Psicothema (2010) 22: 180-8.10.20882 / adicciones.107 [PubMed] [Cross Ref]
50. Sanchez-Carbonell X, Beranuy M, Castellana M, Chamarro A, Oberst U. La adicción a Internet y al mvil. ¿Moda o trastorno? Adicciones (2008) 20: 149-60.10.20882 / adicciones.279 [PubMed] [Cross Ref]
51. Backer-Grondahl A, Sagberg F. Avetaavale ma telefoni: faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi pe a faʻaaoga telefoni feaveaʻi ma lima e leai ni lima. Saf Sci (2011) 49: 324-30.10.1016 / j.ssci.2010.09.009 [Cross Ref]
52. Chesley N. Blurring tuaoi? Fesootaiga o tekinolosi faʻaoga, faʻalavelave, mafatiaga taitoatasi ma le faamalieina o aiga. J Faaipoipoga Faaipoipo (2005) 67: 1237-48.10.1111 / j.1741-3737.2005.00213.x [Cross Ref]
53. Castellana Rosell M, Sanchez-Carbonell X, Graner Jordana C, Beranuy Fargues M. El talavou talavou i luga o le telefoni: Internet, móvil ma videojuegos. Papeles del Psicólogo (2007) 28: 196-204.
54. Chóliz M. Telefoni feaveai i le talavou: o le suega o le telefoni feaveaʻi (TMD). Prog Health Sci (2012) 2: 33-44.
55. Sansone RA, Sansone LA .. Telefoni feaveaʻi: o le faʻafitauli o le mafaufau. Innov Clin Neurosci (2013) 10: 33-7. [PMC free article] [PubMed]
56. Sahin S, Ozdemir K, Unsal A, Temimi N .. Iloiloga o le telefoni feaveaʻi o le telefoni feaveaʻi ma le lelei o le moe i tamaiti aoga i le iunivesite. Pak J Med Sci (2013) 29: 913-8.10.12669 / pjms.294.3686 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
57. Leung L. Leisure, le mautonu, sailia o lagona, lagona o le tagata ia te ia lava, faailoga o vaisu ma mamanu o le telefoni feaveaʻi. I: Konijn EA, Tanis MA, Utz S, Linden A, faatonu. , faatonu. Fesoʻotaʻiga Vavave Faʻasalalauga. Mahwah, NJ: Lawrence Eribaum Associates; (2007). i. 359-81.
58. Jones T. Tagata aʻoga faila telefoni ma o latou manatu. Elon J Undergrad Res Commun (2014) 5: 74-80.
59. Chóliz M, Villanueva V, Chóliz MC. Ellas, ellos y su móvil: Uso y abuso (¿y dependencia?) Del teléfono móvil en la adolescencia. Revista Española de Drogodependencias (2009) 34: 74-88.
60. Kwon M, Lee JY, Won WY, Park JW, Min JA, Hahn C, et al. Atinaʻe ma le faʻamaoniaina o le tele o mea tau vaisu atamai (SAS). PLoS One (2013) 8: e56936.10.1371 / journal.pone.0056936 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
61. Chóliz M, Villanueva V. Evaluación de adicción al móvil en la adolescencia. Revista Española de Drogodependencias (2011) 36: 165-84.
62. Ha J, Chin B, Park D, Ryu S, Yu J .. O uiga o le telefoni telefoni feaveaʻi faʻaaogaina i talavou Korea. Cyberpsychol Behav (2008) 11: 783-4.10.1089 / cpb.2008.0096 [PubMed] [Cross Ref]
63. Fondevila Gascon JC, Carreras Alcalde M, Del Olmo Arriaga JL, Pesqueira Zamora MJ. E le gata i lea, ae e le o le mea e tatau ona fai i le taimi o le aso. Didáctica, innovación ma multimedia (2014) 30: 1-15.
64. American Psychiatric Association. Faʻamatalaga Faʻaipoipoga ma Fuainumera Faamaumauga o Mafaufauga Mafaufau (DSM-5). 5th ed Washington, DC: American Psychiatric Association Publishing; (2013).
65. Chóliz M. Mobile telefoni: o se mataupu o le lomiga. Togafitiga (2010) 105: 373-4.10.1111 / j.1360-0443.2009.02854.x [PubMed] [Cross Ref]
66. Chóliz M, Villanueva V. Faʻamatalaga o le faʻalagolago i telefoni feaveai: mea tau mafaufau ma eseesega o alii ma tamaitai. 11th European Congress of Psychology; Jul 7-10. Oslo: (2009).
67. Toda M, Monden K, Kubo K, Morimoto K. Tausiga o le telefoni feaveai ma le soifua maloloina o tamaiti aʻoga iunivesite. Soc Behav Pers (2006) 34: 1277-84.10.2224 / sbp.2006.34.10.1277 [Cross Ref]
68. Beranuy Fargues M, Sanchez Carbonell X, Graner Jordania C, Castellana Rosell M, Chamarro Lusar A. Uso y abuso del teléfono móvil en sakvenes ma adolescentes. Comunicación presentada en XXI Congreso Internacional de Comunicación; Nov 9-10. Pamplona: (2006).
69. Jenaro C, Flores N, Gomez-Vela M, Gonzalez-Gil F, Caballo C. Faʻafitauli Faʻaletonu ma le telefoni feaveaʻi: faʻaleleia mafaufau, amio ma le soifua maloloina. Addict Res Theory (2007) 15: 309-20.10.1080 / 16066350701350247 [Cross Ref]
70. Perry SD, Lee KC. Telefoni feaveai telefoni feaveaʻi i le atinaʻeina o tamaiti aoga i le iunivesite. S Afr J Community Resitala Resolution (2007) 33: 63-79.10.1177 / 0081246314566022 [Cross Ref]
71. Instituto De Adicciones. E le gata i lea, e le gata i lea, o le tele o taimi, e aofia ai ma le au faauluuluga o le au faipule ma Madrid. Instituto de Adicciones de Madrid Salud, Madrid Salud: Evaluación y Calidad; (2008). Maua mai: www.madridsalud.es
72. Leung L. Linking uiga loloto o le mafaufau i le tagofia o mea ua fai ma vaisu ma le le talafeagai o le telefoni feaveai i tupulaga talavou i Hong Kong. J Child ma Media (2008) 2: 93-113.10.1080 / 17482790802078565 [Cross Ref]
73. Koo HY. Atinaeina o se telefoni feaveaʻi o vaisu tele mo tupulaga talavou a Korea. J Korean Acad Nurses (2009) 39: 818-28.10.4040 / jkan.2009.39.6.818 [PubMed] [Cross Ref]
74. Sanchez Martinez M, Otero A .. O mea e fesoʻotaʻi ma le telefoni feaveaʻi e faʻaaogaina i tama talavou i le afioʻaga o Madrid (Sepania). Cyberpsychol Behav (2009) 12: 131-7.10.1089 / cpb.2008.0164 [PubMed] [Cross Ref]
75. Beranuy Fargues M, Chamarro Lusar A, Graner Jordania C, Carbonell Sanchez X. Validación de dos escalas breves e iloilo le lapataiga i luga o le Initaneti ma le vavalalata i le telefoni. Psicothema (2009) 21: 480-5. [PubMed]
76. Koo HY. Telefoni feaveaʻi i le maualuga o tamaiti aoga ma ona tagata vavalo. J Korean Acad Child nursing nurses (2010) 16: 203-10.10.4094 / jkachn.2010.16.3.203 [Cross Ref]
77. Halayem S, Nouira O, Bourgou S, Bouden A, Othman S, Halayem M. Le Telephone Portable: a new Addictionchez les Adolescents. Tunis Med (2010) 88: 593-6. [PubMed]
78. Ruiz-Olivares R, Lucena V, Pino MJ, Herruzo J. Análisis de comportamientos relacionados con el uso / abuso from Internet, teéfono móvil, compras y juego en estudiantes universitarios. Adicciones (2010) 22: 301-10.10.20882 / adicciones.171 [PubMed] [Cross Ref]
79. Lu X, Watanabe J, Liu Q, Uji M, Shono M, Kitamura T. Telefoni ma le telefoni feaveai-telefoni feaveaʻi: faatulagaga o mea ma le faʻamaopoopoina ma le mafaufau faʻafesoʻotaʻi i totonu o tagata matutua Iapani. Comput Human Behav (2011) 27: 1702-9.10.1016 / j.chb.2011.02.009 [Cross Ref]
80. Martinotti G, Villella C, Di Thiene D, Di Nicola M, Bria P, Conte G, et al. Telefoni feaveaʻi telefoni feaveaʻi i le talavou: o se suʻesuʻega faʻasolosolo. J Soifua Maloloina (2011) 19: 545-51.10.1007 / s10389-011-0422-6 [Cross Ref]
81. Lopez-Fernandez O, Honrubia-Serrano ML, Freixa-Blanxart M. Adaptación española del 'Telefoni Telefoni Telefoni Faʻaaoga Sailiga' tama talavou pa población. Adicciones (2012) 24: 123-30.10.20882 / adicciones.104 [PubMed] [Cross Ref]
82. Lopez-Fernandez O, Honrubia-Serrano L, Freixa-Blanxart M, Gibson W. O le tele o faafitauli i telefoni feaveai e faaaoga i talavou Peretania. Cyberpsychol Behav Soc Netw (2013) 10: 1-8.
83. Mazaheri MA, Najarkolaei FR. Telefoni feaveai ma le Initaneti i tamaiti o le Iunivesite o Isfahan o Science Sciences (Iran). J Soifua Maloloina Faiga Faʻavae Maloloina (2014) 1: 101-5.
84. Tavakolizadeh J, Atarodi A, Ahmadpour S, Papuisar A. O le tele o le telefoni feaveaʻi ma le fesoʻotaʻiga ma le tulaga o le soifua maloloina o le mafaufau ma tulaga tau tagata soifua i le Gonabad University of Medical Sciences i 2011-2012. Razavi Int J Med (2014) 2 (1): e15527.10.5812 / rijm.15527 [Cross Ref]
85. Shin LY. O se suʻesuʻega faʻatusatusa o le faʻaaogaina i luga ole initaneti i le va o le US ma Korea. J Eur Psychol Stud (2014) 5: 46-55.10.5334 / jeps.cg [Cross Ref]
86. Kalhori SM, Mohammadi MR, Alavi SS, Jannativeard F, Sepahbodi G, Reisi MB, et al. Faʻamanuiaga ma mafaufauga faʻapitoa o telefoni feʻaveaʻi faʻaaoga fua (MPPUS) i tamaiti aʻoga o le Iunivesite o Tehran. Iran J Psychiatry (2015) 10: 25-31. [PMC free article] [PubMed]
87. Toda M, Monden K, Kubo K, Morimoto K. Tausiga o le telefoni i luga o le telefoni o tamaiti aʻoga iunivesite. Jpn J Hyg (2004) 59: 383-6.10.1265 / jjh.59.383 [PubMed] [Cross Ref]
88. Rutland JB, Sheets T, Young T .. Fausia se fua e fua ai le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le savali savali puupuu: o le faʻaaogaina o le SMS e faʻaaoga ai fesili suʻesuʻe. CyberPsychol Behav (2007) 10: 841-3.10.1089 / cpb.2007.9943 [PubMed] [Cross Ref]
89. Igarashi T, Motoyoshi T, Takai J, Yoshida T. Leai se telefoni feaveai, leai se ola: malamalamaga o le tagata lava ia ma tusitusiga-faalagolago i le feʻau i totonu o tamaiti aoga a Iapani maualuga. Comput Human Behav (2008) 24: 2311-24.10.1016 / j.chb.2007.12.001 [Cross Ref]
90. Yen CF, Tang TC, Yen JY, Lin HC, Huang CF, Liu SC, et al. Faailoga o le faʻaaogaina o telefoni feaveaʻi, faʻaletonu o galuega ma lona fegalegaleaiga ma le atuatuvale i tupulaga talavou i Taiwan i Saute. Tupulaga Talavou (2009) 32: 863-73.10.1016 / j.adolescence.2008.10.006 [PubMed] [Cross Ref]
91. Walsh SP, White KM, Young RM. Manaomia le faʻafesoʻotaʻi: o le aʻafiaga o le tagata lava ia ma isi e aʻafia ai tagata talavou i la latou telefoni feʻaveaʻi. Aust J Psychol (2010) 62: 194-203.10.1080 / 00049530903567229 [Cross Ref]
92. Brown RIF. O se faʻataʻitaʻiga faʻavae o amioga ua fai ma vaisu - faʻaaogaina i le faʻatiga. I: Hodge JE, McMurran M, Hollin CR, faʻatonu. , faatonu. Ua fai ma vaisu i Solitulafono. Glasgow: John Wiley & Sons Ltd; (1997). i. 13–65.
93. Walsh SP, White KM, Cox S, Young RM. Taofimau pea i le faʻaauau: o le au failautusi o le autalavou a Ausetalia 'telefoni feaveaʻi. Comput Human Behav (2011) 27: 333-42.10.1016 / j.chb.2010.08.011 [Cross Ref]
94. Grellhesi M, Punyanunt-Carter NM. Faaaogaina o le faʻaaogaina ma le faʻamalosia o le mafaufau e malamalama ai i faʻamalosiaga na suʻeina e ala i faiga faʻaleleia o tusiga o alii ma tamaitai i lalo o tamaiti aoga. Comput Human Behav (2012) 28: 2175-81.10.1016 / j.chb.2012.06.024 [Cross Ref]
95. Andreassen CS, Torsheim T, Brunborg GS, Pallesen S .. Atinaʻeina o se fualaau o vaisu Facebook. Fomaʻi Faʻapitoa (2012) 110: 501-17.10.2466 / 02.09.18.PR0.110.2.501-517 [PubMed] [Cross Ref]
96. Hong FY, Chiu SI, Huang DH. O se faʻataʻitaʻiga o le fefaʻatauaʻiga i le va o uiga tau mafaufau, telefoni feaveaʻi ma le faʻaaogaina o telefoni feaveai e tamaiti taitaʻitaʻi a Taiwan. Comput Human Behav (2012) 28: 2152-9.10.1016 / j.chb.2012.06.020 [Cross Ref]
97. Young KS. Initaneti o mea ua fai ma vaisu: o le tulaʻi mai o se maʻi fou. Cyberpsychol Behav (2008) 1: 237-44.10.1089 / cpb.1998.1.237 [Cross Ref]
98. Merlo LJ, Stone AM, Bibbey A .. Fuaina o faafitauli faʻaaogaina telefoni feaveaʻi: atinaʻe ma mea muamua o mafaufauga o le PUMP paleni. J Addict (2013) 2013: 912807.10.1155 / 2013 / 912807 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
99. Tupu ALS, Valenna AM, Silva AC, Sancassiani F, Machado S, Nardi AE. "Nomophobia": o le aʻafiaga o le telefoni feaveaʻi e faʻaaogaina ai le faʻalavelaveina o faʻamaoniga ma lagona o tagata taʻitoʻatasi e iai le faʻalavelave faʻalavelave pe a faʻatusatusa i se kulupu e pulea. Soifua maloloina Epidemiol Ment Health (2014) 10: 28-35.10.2174 / 1745017901410010028 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
100. Zhou Y, Zhang X, Liang JC, Tsai CC. O le mafutaga i le va o matua ua fai ma vaisu i telefoni feʻaveaʻi ma tagata talavou ua fai ma vaisu i le Initaneti. I: Liu CC, et al., Faatonu. , faatonu. Taualumaga a le 22nd International Conference on Computers in Education Japan: Asia-Pacific Society for Computers in Education (2014). i. 484-8. Maua mai: http://icce2014.jaist.ac.jp/icce2014/wp-content/uploads/2014/11/ICCE2014-workshop-proceedings-lite-2.pdf
101. Widyanto L, McMurran M. O mea salamati o le sueina o vaisu i luga ole Initaneti. Cyberpsychol Behav (2004) 7: 443-50.10.1089 / cpb.2004.7.443 [PubMed] [Cross Ref]
102. Lin YH, Chang LR, Lee YH, Tseng HW, Kuo TB, Chen SH .. Faʻatupulaia ma faʻamaonia le faʻasologa o mea tau vaisu atamai (SPAI). PLoS One (2014) 9 (6): e98312.10.1371 / journal.pone.0098312 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
103. Chen SH, Weng LJ, Su YJ, Wu HM, Yang PF. Atinaʻeina o Saina Faʻainitaneti Faʻasinomaga Faʻasinomaga ma suʻesuʻega o le mafaufau. Chin J Psychol (2003) 45: 251-66.10.1007 / s10802-014-9851-3 [Cross Ref]
104. Bouazza A, Al-Barashdi H, Al Zubaidi AQ. Fuafuaga ma le faʻamaoniaina o se suʻefesili o vaisu atamai (SPAQ) .flobal illuminators. TMBER (2015) 2: 58-68.
105. Kandell JJ. Initaneti i luga o le lotoa: le vaivai o tamaiti aʻoga kolisi. CyberPsychol Behav (1998) 1: 11-7.10.1089 / cpb.1998.1.11 [Cross Ref]
106. Lin JC. Lauiloa, faʻatupega mo suʻesuʻega faʻapitoa i le soifua maloloina ma vaisu telefoni. Antennas Propag Mag (2010) 52: 164-6.10.1109 / MAP.2010.5525611 [Cross Ref]
107. Potenza MN .. E tatau ona iai ni faʻafitauli o mea e fai ma vaisu e aʻafia ai aʻafiaga ole aʻafia? Togafitiga (2006) 101: 142-51.10.1111 / j.1360-0443.2006.01591.x [PubMed] [Cross Ref]
108. Grant JE, Potenza MN, Weinstein A, Gorelick DA. Faatomuaga i vaisu amioga. Am J Drug Alcohol Abuse (2011) 36: 233-41.10.3109 / 00952990.2010.491884 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
109. James D, Drennan D. "Suʻesuʻeina o le faʻaaogaina o vaisu telefoni feaveaʻi," i le ANZMAC 2005 Conference: Electronic Marketing Trabajo presentado i le Conferencia de la Academia Australiana ma Neozelandesa de Marketing Perth, Ausetalia (2005).
110. Moeller F, Barratt E, Dougerty DM, Schmitz JM, Swann AC. Vaega o mafaufauga o le le mautonu. Am J Psychiatry (2001) 158: 1783-93.10.1176 / appi.ajp.158.11.1783 [PubMed] [Cross Ref]
111. Karakus G, Taman L. Puipuia o le pulea lelei o le tino i le va o tagata gasegase o maʻi pipisi. Compr Psychiatry (2011) 52: 378-85.10.1016 / j.comppsych.2010.08.004 [PubMed] [Cross Ref]
112. Chen YF. Faʻaaliga faʻapitoa o telefoni feʻaveaʻi: o se suʻesuʻega suʻesuʻe i tamaiti aʻoga kolisi o Taiwanese. J Cyberculture Inform Soc (2006) 11: 219-44.
113. Hashem ME. Aafiaga ma aʻafiaga o tekinolosi faʻamatalaga fou i le tupulaga talavou tūtotonu. Glob Media J Am Edition (2009) 8: 1-25.
114. Boase J, Ling R. Fuaina o le faaaogaina o telefoni feaveaʻi: lipoti a le tagata lava ia ma faamaumauga o faamaumauga. J Faʻatau Fesoʻotaʻiga Faʻasalalau (2013) 18: 508-19.10.1111 / jcc4.12021 [Cross Ref]
115. Montag C, Blaszkiewicz K, Lachmann B, Sariyska R, Andone I, Trendafilov B, et al. Tusiaina o amioga e avea o se punaoa taua mo faʻataʻitaʻiga i mea tau vaisu telefoni feaveai: faʻamaoniga mai le mafaufau o le mafaufau. Behav Sci (2015) 5: 434-42.10.3390 / bs5040434 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
116. Walsh SP, White KM, Young RM .. Faaulu? Se suʻesuʻega agavaa i le va o le autalavou a Ausetalia ma a latou telefoni feʻaveaʻi. Tupulaga Talavou (2008) 31: 77-92.10.1016 / j.adolescence.2007.04.004 [PubMed] [Cross Ref]
117. Cuesta U, Gaspar S. Análisis motivacional del uso del smartphone entre jóvenes: Una investigación cualitativa. Historia y Comunicación Social (2013) 18: 435-47.10.5209 / rev_HICS.2013.v18.44252 [Cross Ref]
118. Kuss DJ, Griffiths MD. Faʻafesoʻotaʻiga faʻainitaneti ma mea ua fai ma vaisu - o se toe iloiloga o tusi mafaufau. Soifua Maloloina I J Environ Res Soifua Maloloina (2011) 8: 3528-52.10.3390 / ijerph8093528 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
119. Giota K, Kleftaras G. O le matafaioi o le tagata ma le atuatuvale i le faʻalavelave faʻaaogaina o 'upega tafailagi fesoʻotaiga i Eleni. Cyberpsychology (2013) 7: 6.10.5817 / CP2013-3-6 [Cross Ref]
120. Alavi SS, Maracy MR, Jannatifard F, Ojaghi R, Rezapour H .. O mea e mafaufau i le mafaufau o le telefoni feaveai i le telefoni i tamaiti aʻoga a Isfahan: o se suʻesuʻega pailate. J Educ Health Promot (2014) 3: 71.10.4103 / 2277-9531.134822 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
121. Ahmed I, Fiaz Qazi T, Aijaz Perji K. Telefoni feaveaʻi i tupulaga talavou: tatau po o mea ua fai ma vaisu. Afr J Bus Manag (2011) 5: 12512-9.10.5897 / AJBM11.626 [Cross Ref]
122. Hassanzadeh R, Rezaei A. Aafiaga o feusuaiga, vasega ma le matua i luga o feusuaiga SMS i tamaiti aoga. Middle East J Sci Res (2011) 10: 619-25.
123. Igarashi T, Takai J, Yoshida T. Eseesega o tamaʻitaʻi i fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo e ala i telefoni feaveaʻi telefoni feaveaʻi: suʻesuʻega umi. J Soc Pers Relat (2005) 22: 691-713.10.1177 / 0265407505056492 [Cross Ref]
124. Jimenez-Albiar MI, Piqueras J, Mateu-Martinez O, Carballo JL, Orgiles M, Espada JP. E le gata i lea, o le uiga o le tagata lava ia ma le afaina i totonu o le Internet, el móvil y los video-juegos en la adolescencia. Health Addict (2012) 12: 61-82.
125. Yoo YS, Cho OH, Cha KS .. Faʻalapotopotoga i le va o le faʻaaogaina o le Initaneti ma le soifua maloloina o le mafaufau i talavou. Nursing Health Sci (2014) 16: 193-200.10.1111 / nhs.12086 [PubMed] [Cross Ref]
126. Billieux J, Van Der Linden M, D'Acremont M, Ceschi G, Zermatten A. Pe o fesoʻotaʻi le pulunaunau ma le faalagolago i le faʻaaoga moni o le telefoni feaveaʻi? Appl Cogn Psychol (2007) 21: 527-37.10.1002 / acp.1289 [Cross Ref]
127. Billieux J. Faʻafitauli faʻafitauli o le telefoni feʻaveaʻi: o se iloiloga o tusitusiga ma auala faʻalelei. Curr Psychiatry Rev (2012) 8: 1-9.10.2174 / 157340012803520522 [Cross Ref]
128. Terraccianio A, Löckenhoff CE, Crum RM, Bienvenu OJ, Costa PT .. Faʻamaumauga e lima-tagata faʻapitoa o tagata faaaoga fualaau. BMC Psychiatry (2008) 8: 22.10.1186 / 1471-244X-8-22 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
129. Takao M .. Faʻafitauli faʻaaogaina telefoni feaveai ma tuatusi o tagata lautele-lima. Indian Med Community Med (2014) 39: 111-3.10.4103 / 0970-0218.132736 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
130. Costa PT, McCrae RR. NEO PI-R Tusi Taʻiala Tomai. Odessa, TX: Fesoasoani Faʻapitoa mo Fesoasoani Faʻapitoa; (1992).
131. Heatherton TF, Polivy J. Development ma le faʻamaonia o se fua mo le fuaina o le faʻatusatusaina o le tagata lava ia. J Personal Self Psychol (1991) 60: 895-910.10.1037 / 0022-3514.60.6.895 [Cross Ref]
132. Wilson K, Fornasier S, White KM. Fomaʻi mafaufau o tagata matutua i le faʻaaogaina o 'upega tafaʻilagi fesoʻotaiga. Cyberpsychol Behav Soc Netw (2010) 13: 173-7.10.1089 / cyber.2009.0094 [PubMed] [Cross Ref]
133. Puerta-Cortes DX, Carbonell X. El modelo de los cinco grande factores de personalidad y el uso problemático de Internet en danvenes colombianos. Adicciones (2014) 26: 54-61.10.20882 / adicciones.131 [PubMed] [Cross Ref]
134. Correa T, Hinsley AW, De Zuñiga HG. O ai e fegalegaleaiga i le Initaneti? Le fesoʻotaʻiga o uiga o tagata faaaoga ma faʻasalalauga faʻaagafesootai. Comput Human Behav (2010) 26: 247-53.10.1016 / j.chb.2009.09.003 [Cross Ref]
135. Garcia Del Castillo JA, Terol MC, Nieto M, Lledo A, Sanchez S, et al. Uso y abuso de Internet i danvenes universitarios. Adicciones (2007) 20: 131-42.10.20882 / adicciones.277 [PubMed] [Cross Ref]
136. De Sola Gutierrez J, Rubio Valladolid G, Rodriguez De Fonseca F. O le a le mea e te manaʻo ai: ¿Antesala de las adicciones comportamentales? Health Addict (2013) 13: 145-55.
137. De Sola Gutierrez J. ¿Qué o le a le faʻamaonia? E le gata i lea, e le gata i lea, o le a avea ma se tasi o le aufaigaluega. Evaluación e Intervención tuapeutica. Revista Digital de Medicina Psicosomática y Psicoterapia (2014) 4: 1-28.
138. Whiteside SP, Lynam RD. O le vaega e lima ma le le mautonu: faʻaaogaina se faʻavae faʻavae o le tagata e malamalama i le le mautonu. Pers Individ Dif (2001) 30: 669-89.10.1016 / S0191-8869 (00) 00064-7 [Cross Ref]
139. Zuckerman M. Atinaʻeina o se laasaga o sailiiliga. J Suesue le Psychol (1964) 28: 477-82.10.1037 / h0040995 [PubMed] [Cross Ref]
140. Zuckerman M, Bone R, Neary R, ​​Mangelsdorff D, Brustman B. O le a le tagata sailiili? O uiga masani ma le poto masani e fetaui lelei ma le fua o le sailia o lagona. J Suesue Clin Clin (1972) 39: 308-21.10.1037 / h0033398 [PubMed] [Cross Ref]
141. Myrseth H, Tverá R, Hagatun S, Lindgren C .. O se faatusatusaga o le le mautonu ma le lagona o saili i tagata taaalo ma le le fiafia. Scand J Psychol (2012) 53: 340-6.10.1111 / j.1467-9450.2012.00944.x [PubMed] [Cross Ref]
142. Iso-Ahola SE, Weissinger E. Faʻamatalaga o le le fiafia i taimi paganoa: faʻamalamalamaga, faʻatuatuaina ma le aoga o le paʻu le fiafia. J Leisure Res (1990) 22: 1-17.
143. Zuckerman M, Eysenck S, Eysenck HJ. Sini-sailiiliga i Egelani ma Amerika: aganuu, tausaga, ma feusuaiga. J Suesue Clin Clin Psychol (1978) 46: 139-49.10.1037 / 0022-006X.46.1.139 [PubMed] [Cross Ref]
144. Kivimaki M, Kalimo R .. Self-esteem ma le faagasologa o le faʻamalosia o galuega e suʻeina ai isi ata se lua i totonu o se faʻataʻitaʻiga o tagata faigaluega lanu moana. J Soifua Maloloina Soifua Maloloina (1996) 1: 187-96.10.1037 / 1076-8998.1.2.187 [PubMed] [Cross Ref]
145. Takao M, Takahashi S, Kitamura M .. Faʻafeiloaʻi uiga ma faʻafitauli faʻaaoga telefoni feaveaʻi. Cyberpsychol Behav (2009) 12: 1-9.10.1089 / cpb.2009.0022 [PubMed] [Cross Ref]
146. Chen YF. Le telefoni feaveaʻi ma le vafealoaʻi: O Taunuuga o Telefoni Telefoni Faʻaaoga i Suiga mai le Aiga i le Aoga Soifuaga o le US College Students. Ph.D. Suesuega, University of Rutgers o New Jersey, New Brunswick: (2007).
147. Bhardwaj M, Ashok MSJ. Telefoni feaveai ma le tuulafoaiina i tupulaga talavou. Inisitituti Initia I J (2015) 2: 27-34.
148. Caplan SE .. Fegalegaleaiga i le tuuatoatasi, popolega lautele, ma faafitauli o le faaaogaina e le Initoneti. Cyberpsychol Behav (2007) 10: 234-42.10.1089 / cpb.2006.9963 [PubMed] [Cross Ref]
149. Park N, Hwang Y, Huh E. O le suʻesuʻeina o faʻafitauli tau telefoni feaveaʻi faʻaaoga: sootaga i le va o uiga o talavou ma vaisu i telefoni feʻaveaʻi. Pepa faʻalauiloa mo le fonotaga faʻaletausaga a le International Communication Association. Suntec Singapore International Convention & Exhibition Center; Jun 21. Suntec City (2010).
150. Bowlby J. A Saogalemu Malosi: Talosaga mo Falemaʻi o le Faʻatulagaina o le Aʻoga. Lonetona: Routledge; (1988).
151. Collins NL, Faitau SJ. Faʻatasi le tagata matutua, faʻataʻitaʻiga galuega ma sootaga lelei i ulugalii tafaoga faamasani. J Pers Soc Psychol (1990) 58: 644-63.10.1037 / 0022-3514.58.4.644 [PubMed] [Cross Ref]
152. Allen JP, Hauser ST, Bell KL, O'Connor TG .. Iloiloga umi o le tutoʻatasi ma le fesoʻotaʻiga i fegalegaleaiga a le autalavou-aiga e avea ma tagata vavalo i le tuputupu ae o le tauleʻaleʻa ma le taua o le tagata lava ia. Child Child (1994) 65: 179-94.10.2307 / 1131374 [PubMed] [Cross Ref]
153. Buysse DJ, Reynolds CF, Monk TH, Berman SR, Kupfer DJ. O le Pittisburgh tusiga o le moe momoe: o se meafaigaluega fou mo togafitiga faʻafomaʻi ma suʻesuʻega. Respiratory Res (1989) 28: 193-213.10.1016 / 0165-1781 (89) 90047-4 [PubMed] [Cross Ref]
154. Thomée S, Eklöf M, Gustafsson E, Nilsson R, Hagberg M. Faʻateleina o le faʻamalosi, uiga o le atuatuvale ma le faʻalavelave moe e fesoʻotaʻi ma faʻamatalaga ma fesoʻotaiga faʻatekonolosi (ICT) faʻaogaina i le va o talavou matutua. O se suʻesuʻega o suʻesuʻega e ono fuafuaina. Comput Human Behav (2007) 23: 1300-21.10.1016 / j.chb.2004.12.007 [Cross Ref]
155. Thomée S, Härenstam A, Hagberg M. Faʻaaogaina telefoni feaveaʻi ma faʻalavelave le faʻalavelave i le moe, ma uiga o le atuatuvale i le tupulaga talavou - o se suʻesuʻega faʻaupuga. BMC Soifua Maloloina (2011) 31 (11): 66.10.1186 / 1471-2458-11-66 [PMC free article] [PubMed] [Cross Ref]
156. Alavi SS, Ferdosi M, Jannativeard F, Eslami M, Alaghemandan H, Setare M .. Faʻasalaga faʻaleagaina ma le tagofia o vailaʻau: fesoʻotaʻiga o mafaufauga mafaufau ma mafaufauga. Faʻamatalaga o le I J (2012) 3: 290-4. [PMC free article] [PubMed]
157. De La Puente MP, Balmori A. Vaitaimi i telefoni feaveaʻi. E iai aʻafiaga o le neurofysiological? Proyecto (2007) 61: 8-12.
158. Lee J, Hwang JY, Park SM, Jung HY, Choi SW, Kim DJ, et al. Eseesega o le EEG e malolo ai tulaga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave faʻaleagaina i le tagofia o le Initaneti. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry (2014) 50: 21-6.10.1016 / j.pnpbp.2013.11.016 [PubMed] [Cross Ref]
159. Augner C, Hacker GW. Faʻafesoʻotaʻiga i le va o faʻafitauli telefoni feaveaʻi ma faʻaaogaina mafaufauga i talavou matutua. Inisinia I J Public Health (2011) 57: 437-41.10.1007 / s00038-011-0234-z [PubMed] [Cross Ref]
160. Papadi-Akashe Z, Zamani BE, Abedini Y, Akbari H, Hedayati N .. O le sootaga i le va o le soifua maloloina o le mafaufau ma mea ua fai ma vaisu i telefoni feaveai i tamaiti iunivesite o Shahrekord, Iran. Laʻau Faʻasaina (2014) 6: 93-9. [PMC free article] [PubMed]
161. Chen YF. Le fesoʻotaʻiga o telefoni feʻaveaʻi e faʻaaoga i vaisu ma le atuatuvale i totonu o tagata aʻoga kolisi Amerika. Mob Commun Soc Suiga (2004) 10: 344-52.
162. Young KS, Rodgers RC. Le mafutaga i le va o le atuatuvale ma le initaneti. Cyberpsychol Behav (2009) 1: 25-8.10.1089 / cpb.1998.1.25 [Cross Ref]